Sintagma je spoj riječi sastavljen od najmanje dviju punoznačnih riječi koje su

međusobno gramatički povezane.

PUNOZNAČNE RIJEČI su one riječi koje imaju i gramatičko i leksičko značenje.

kuća
leksičko značenje: mjesto stanovanja
gramatičko značenje: -a N jd ž.r.

Nepunoznačne riječi imaju samo gramatičko značenje. (veznici, usklici, prijedlozi i

čestice)

Sintagma se sastoji od glavne i zavisne sastavnice.

I sinoć smo bili u ______________ kinu.

________ Vesna i ja gledali smo ___________.

1. vrste sintagme prema vrsti gramatičke veze među sastavnicama

sročnost potpuno ili djelomično potpuna sročnost djelomična sročnost

(kongruencija) slaganje glavne i zavisne (slaganje u rodu,  planina Velebit,
sastavnice u rodu broju i broju i padežu) grad Vinkovci
padežu (samo imenske samoborsko kino, taj
riječi) film, prijateljica
Ivana
rekcija vrsta gramatičke veze među čitati (koga, što) jako upravljanje –
(upravljanje) sastavnicama sintagme u knjigu, dopuna je u A
kojoj glavna sastavnica gradnja (koga, čega)
predodređuje oblik zavisne kuće, slabo upravljanje –
sastavnice malo (koga, čega) dopuna nije u A
pridruživanje vrsta gramatičke veze u glavna je sastavnica vikati glasno, učiniti
kojoj je veza slaba i najčešće glagol, a namjerno, lutati
uvedena prema značenju zavisna prilog gradom
predikata
 2. vrste sintagme prema ulozi zavisne sastavnice

odredbena ili atributna vrsta sintagme u kojoj a) rezultat sročnosti:

sintagma
dopunska ili objektna
okolnosna ili adverbijalna
zavisna sastavnica pobliže
određuje glavnu sastavnicu
pa se prema njoj odnosi kao
atribut ili apozicija
vrsta sintagme u kojoj
zavisna sastavnica označuje
predmet radnje
zavisna sastavnica označuje
okolnost u kojoj se vrši
glagolska radnja
(najčešće glagol i prilog)
samoborsko kino, ledeno
doba
b) rezultat upravljanja: čaša
vode, gradnja kuće
čitati knjigu – izravni O
bojati se mraka – neizravni
O
vikati od sreće, otići ranije,
poći sutra, hodati stazom

Vježba

sintagma gramatička veza uloga zavisne sastavnice

ledeno doba
samoborsko kino
prijateljica Ivana
gledati film
prijateljica Vesna
gledati filmove
ovaj film
bolje promisliti
preporučiti prijateljima
sutrašnji izlazak
mala poteškoća
velika vrućina
stalno mahati
mahati kartama
često odlazim

Gramatičko ustrojstvo rečenice

 1. Predikat

glagolski predikat imenski predikat

a) Čitam knjigu.  jednostavni glagolski a) Iva je učenica.
oblik
b) Čitat ću knjigu.  složeni glagolski b) Iva je naša.
oblik
c) Trebam pročitati knjigu.  dva ili više c) Iva je prva.
glagola
d) Znalo se o njoj.  bezlični glagolski d) Iva je odlično.
oblik

2. Subjekt

Uvijek je u nominativu!
Ugodno je razgovarati. Kopati je lako.
 glagol kao subjekt
Pojela sam čokoladu. (JA)  neizrečeni subjekt
- besubjektne rečenice: rečenice koje se tvore bezličnim glagolima stanja i zbivanja u 3.
licu jednine. Priča se. Znalo se. Kiši. Grmi. Sijeva. Sniježi. Puhalo je.

3. Objekt
Izravni objekt Neizravni objekt.
a) A bez prijedloga a) A s prijedlogom
Čitam knjigu. Mislim na vas.

b) partitivni genitiv b) ostali padeži

Daj mi kruha. (može se zamijeniti Sjetili smo se zime; Pomogli su nam;
akuzativom) Govore istim dijalektom.

c) slavenski genitiv
Ne znam puta, ne znam staze.

4. Priložne oznake
priložna oznaka primjer
mjesta Dolazim iz kina.
vremena Sinoć su stigli prvi gosti.
načina Brzo smo trčali.
uzroka
namjere Radi odmora idem na Rab.
 količine Previše ste neodlučni.
sredstva Olovkom piše zadaću.
posljedice Smijmo se do suza.
pogodbe Bez truda nema uspjeha.
društva Pekar je sa susjedom pričao o vremenu.
dopuštanja Bili su dobri slušatelji unatoč umoru.
izuzimanja Svi su pljeskali osim nekolicine.

5. Atribut i apozicija
a) pridjevni atribut: vedar dan; ta djevojka, prvi dojam (slaže se s imenicom u rodu, broju
i padežu)
b) imenski atribut: čaša mlijeka, razgovor telefonom, most na Savi

Apozicija je imenica koja pobliže opisuje drugu imenicu.

Književnik Miroslav Krleža napisao je dramu U agoniji.

Miroslav Krleža, književnik, napisao je dramu U agoniji.

VJEŽBA - GUR
1. Zbog kiše su već krajem kolovoza mnogi gosti otišli iz Istre.

2. Zbog umora nećemo nastaviti putovanje u Istru.

3. Putopisac je napisao knjigu s jednim znanstvenikom iz Istre.

4. Svi smo se istinski divili tomu gradu iz snova.

5. Dramu Kraljevo napisao je poznati hrvatski književnik Miroslav Krleža.

6. . Odlučio se za život na visokoj nozi.

7. Otišao sam u toplice radi liječenja sportske povrede.

8. Hodali su mračnim ulicama nepoznatog grada.

9. Sve su ličke rijeke nabujale zbog naglog topljenja snijega.

10. Stanko je jedinac, nema ni sestre ni brata.

11. Zbog njegove su samovolje potratili čitav dan.

12. August Šenoa ugledan je književnik svojega vremena.

13. August Šenoa napisao je prvi povijesni roman 1871. godine u Zagrebu.

14. Sve ih to nije previše brinulo.

15. Danima im ga nisu htjeli predstaviti.

16. Njihove oči prestrašeno su gledale ostatke srušenih kuća.

17. Zdrava prehrana ne može uvijek jamčiti uspjeh sportašima.

18. Ponekad ti samo jedan pogled može dati ideju.

19. Dugo nije vidio udobna kreveta.

20. Ti si zatvorio oči i slušao ih kako nam ponavljaju stalno istu priču.

21. Susjed Pero naglo iz džepa svojih hlača izvadi ključeve.

22. Izvor rijeke Cetine sada je jezerce velike dubine.

23. Mali je dječak sa stola podigao naočale i stavio ih u džep svoje jakne.

24. Lice mu je problijedjelo od straha.

25. Netko želi laktovima prokrčiti put do uspjeha.

26. Otkrij nam tajnu ne bismo li i mi nešto naučili.

 27. Večeras je susjeda Katica donijela mojoj majci pun tanjur kolača.

28. Unatoč kiši čekao ju je do jutra.

29. Pokraj jarka ugledao je dvije kolibe bez prozora.

30. Te su ga činjenice navele na oprez.

31. Njegov dobar prijatelj iz Zagreba donio je zanimljivu knjigu o hrvatskim

izumiteljima.

32. Učili smo do iznemoglosti. 33. Gradnju nove utvrde predložio je nadvojvoda Karlo II.

Habsburg u 16. stoljeću radi obrane od Turaka.

34. Ivan Krstitelj Rabljanin, poznati ljevač bronce, salio je početkom 16. stoljeća u

Dubrovniku najveće zvono.

GRAMATIČKO USTROJSTVO (PREDIKAT – SUBJEKT – OBJEKT) - matura

1. Što je predikat u sljedećoj rečenici? U tom trenutku lice joj je bilo zeleno.
A. joj je bilo zeleno B. je bilo zeleno C. je bilo D. je

2. U kojoj je od sljedećih rečenica riječ izvor dio imenskoga predikata?

A. Ministar predstavlja novi izvor financiranja malih obrtnika B. Čokolada je važan izvor
energije.
C. Izvor rijeke Cetine sada je jezerce velike dubine. C. Djeca iz Dječjega vrtića Izvor otišla
su na izlet.

3. U kojoj je rečenici imenica liječnik dio predikata?

A. Prije sedam dana počeo je štrajk liječnika. B. Prije sedam dana pregledao ga je
liječnik.
C. Prije sedam dana postao je liječnik. D. Prije sedam dana dobili su liječnika.

4. U kojoj rečenici instrumental ima funkciju imenskoga dijela predikata?

A. Morali su ih prevoziti motornim brodovima. B. Nisu bili zadovoljni odnosom
prema poslu.
C. Cijelo je područje bilo zaraženo virusom. D. Proglasili su ga počasnim
građaninom.

5. U kojoj je od sljedećih rečenica imenica dijete subjekt?

A. To može napraviti samo dijete. B. Uzela je svoje dijete u naručje.
C. Uživala je u igri kao dijete. D. Tada je još bio dijete.

6. Što je po sintaktičkoj službi podcrtana riječ u sljedećoj rečenici?

Pridošlim Hrvatima u novoj je domovini vjera bila važno utočište.
A. objekt B. predikat C. priložna oznaka D. subjekt

7. Koja je od sljedećih rečenica besubjektna?

A. Zaudaralo je po mokrim jelovim daskama. B. Krišom su se pogledavali cijelu
večer.
C. Ona dvojica nisu progovorila ni riječi. D. Kasno je poslije razmišljati.

8. Koja je rečenica besubjektna?

A. Iskazali su se svojom velikom brigom za nas. B. Zbog toga su osjećali veliku
zabrinutost.
C. Nije se brinulo za njihove interese. D. Sve ih to nije previše brinulo.

9. U kojoj su rečenici dva objekta?

A. Sanjao je pobjedu protiv turske reprezentacije. B. Zbog njegove su samovolje
potratili čitav dan.
C. I ove su godine cijeli listopad brali jabuke. D. Danima im ga nisu htjeli
predstaviti.

10. U kojoj je od sljedećih rečenica izravni objekt?

A. Ljeti se možete rashladiti hladnim napitkom. B. Razgovarali su o školskim obvezama.
C. Ljudi su zahtijevali brza rješenja. D. Ivani je uvijek nešto smetalo.

11. U kojoj je rečenici imenica kuća neizravni objekt?

A. Oduševila ih je njihova nova kuća. B. Radovali su se svojoj novoj kući.
C. Sakrili su se u onoj staroj kući. D. Obnovili su svoju staru kuću.