UDK UDK 624.21.001.4:624.042 Primljeno 12. 12. 2008.

Ocjenjivanje graniþnih stanja

postojeüih mostova
Ana Mandiü, Jure Radiü, Zlatko Šavor
Kljuþne rijeþi A. Mandiü, J. Radiü, Z. Šavor Izvorni znanstveni rad
postojeüi mostovi, Ocjenjivanje graniþnih stanja postojeüih mostova
graniþna stanja,
pouzdanost, Upozorava se na to da su þesto postojeüi mostovi proraþunani prema zastarjelim postupcima i ne
prometno optereüenje, zadovoljavaju danas zahtijevane razine pouzdanosti. Stoga je važno ocijeniti graniþna stanja tih
djelovanje vjetra, mostova, u cilju planiranja njihova održavanja. Opsuju se postupci ocjenjivanja graniþnih stanja
potres razvijeni kroz primjenu na velike jadranske luþne mostove. Posebno se obraÿuju uþinci prometnog
optereüenja na gredne konstrukcije, a posebno djelovanje vjetra i potresno djelovanje na lukove.

Key words A. Mandiü, J. Radiü, Z. Šavor Original scientific paper

existing bridges, Limit state analysis for existing bridges
limit states,
reliable traffic load, Readers are cautioned that the existing bridges were in many cases designed in accordance with
wind action, outdated procedures and that they do not meet the present day reliability criteria. It is therefore highly
earthquake significant to analyse limit states of such bridges, so as to properly plan their maintenance. Limit state
analysis procedures, developed through practical application on big arch bridges on the Adriatic, are
described. The effects exerted by traffic load on girder structures are considered, and a special
emphasis is placed on the effects of wind action and seismic action on arches.

Mots clés A. Mandiü, J. Radiü, Z. Šavor Ouvrage scientifique original

ponts existants, Analyse des états limites des ponts existants
états limites,
charge de circulation Les lecteurs sont avisés que les ponts existants ont fréquemment été conçus sur la base des procédés dépassés
sûre, et qu'ils ne sont pas à même de satisfaire les nouveaux exigences de fiabilité et sureté. Pour cette raison, il est
action du vent, très important d'analyser les états limites de ces ponts, afin de pouvoir planifier leur entretien. Les procédures
tremblement de terre d'analyse d'états limites, développées par application pratique sur les ponts en arc dans la zone adriatique,
sont décrites. Les effets de la charge de circulation sur les structures des poutres sont considérés, et l'accent
est mis sur les effets exercés sur les arcs par le vent et l'action sismique.

Ʉɥɸɱɟɜɵɟ ɫɥɨɜɚ A. Mɚɧɞɢɱ, ɘ. Ɋɚɞɢɱ, Ɂ. ɒɚɜɨɪ Opɢɝɢɧɚɥɶɧɚɹ ɧɚɭɱɧɚɹ ɪɚɛɨɬɚ

ɫɭɳɟɫɬɜɭɸɳɢɟ ɦɨɫɬɵ, Ɉɰɟɧɤɚ ɝɪɚɧɢɱɧɵɯ ɫɨɫɬɨɹɧɢɣ ɫɭɳɟɫɬɜɭɸɳɢɯ ɦɨɫɬɨɜ
ɝɪɚɧɢɱɧɵɟ ɫɨɫɬɨɹɧɢɹ,
ɧɚɞɟɠɧɨɫɬɶ, Ɉɛɪɚɳɚɟɬɫɹ ɜɧɢɦɚɧɢɟ ɧɚ ɬɨ, ɱɬɨ ɱɚɫɬɨ ɫɭɳɟɫɬɜɭɸɳɢɟ ɦɨɫɬɵ ɪɚɫɫɱɢɬɚɧɵ ɩɨ ɭɫɬɚɪɟɜɲɢɦ ɧɨɪɦɚɦ
ɬɪɚɧɫɩɨɪɬɧɚɹ ɧɚɝɪɭɡɤɚ, ɢ ɧɟ ɭɞɨɜɥɟɬɜɨɪɹɸɬ ɫɬɟɩɟɧɢ ɧɚɞɟɠɧɨɫɬɢ, ɬɪɟɛɭɟɦɨɣ ɜ ɧɚɫɬɨɹɳɟɟ ɜɪɟɦɹ. ȼ ɫɜɹɡɢ ɫ ɷɬɢɦ, ɨɱɟɧɶ
ɜɟɬɪɨɜɨɟ ɜɨɡɞɟɣɫɬɜɢɟ, ɜɚɠɧɨ ɩɪɨɢɡɜɟɫɬɢ ɨɰɟɧɤɭ ɝɪɚɧɢɱɧɨɝɨ ɫɨɫɬɨɹɧɢɹ ɷɬɢɯ ɦɨɫɬɨɜ ɜ ɰɟɥɹɯ ɩɥɚɧɢɪɨɜɚɧɢɹ ɢɯ ɨɛɫɥɭɠɢɜɚɧɢɹ.
ɡɟɦɥɟɬɪɹɫɟɧɢɟ Ɉɩɢɫɵɜɚɸɬɫɹ ɩɪɨɰɟɞɭɪɵ ɨɰɟɧɤɢ ɝɪɚɧɢɱɧɵɯ ɫɨɫɬɨɹɧɢɣ, ɪɚɡɪɚɛɨɬɚɧɧɵɟ ɜ ɩɪɚɤɬɢɤɟ ɩɪɢɦɟɧɟɧɢɹ ɤ
ɤɪɭɩɧɵɦ ɚɪɨɱɧɵɦ ɦɨɫɬɚɦ Ⱥɞɪɢɚɬɢɤɢ. Ɉɬɞɟɥɶɧɨ ɪɚɫɫɦɚɬɪɢɜɚɸɬɫɹ ɜɥɢɹɧɢɟ ɬɪɚɧɫɩɨɪɬɧɨɣ ɧɚɝɪɭɡɤɢ
ɧɚ ɛɚɥɨɱɧɵɟ ɤɨɧɫɬɪɭɤɰɢɢ, ɜɟɬɪɨɜɨɟ ɜɨɡɞɟɣɫɬɜɢɟ ɢ ɜɨɡɞɟɣɫɬɜɢɟ ɡɟɦɥɟɬɪɹɫɟɧɢɣ ɧɚ ɚɪɤɢ ɦɨɫɬɨɜ.

Schlüsselworte A. Mandiü, J. Radiü, Z. Šavor Wissenschaftlicher Originalbeitrag

bestehende Brücken, Bewertung der Grenzzustände bestehender Brücken
Grenzzustände,
Zuverlässigkeit, Es wird darauf aufmerksam gemacht dass die bestehenden Brücken oft nach veralterten Verfahren
Verkehrsbelastung, berechnet worden sind und dass sie die heute verlangten Zuverlässigkeitsnormen nicht erfüllen.
Windeinfluss, Deswegen ist es wichtig die Grenzzustände dieser Brücken zu bewerten, im Ziel des Planierens deren
Erdbeben Wartung. Beschrieben sind Verfahren der Bewertung der Grenzzustände, entwickelt durch deren
Anwendung auf grosse Bogenbrücken an der Adriaküste. Abgesondert bearbeitet man die Effekte der
Verkehrsbelastung auf Balkenbrücken und abgesondert die Wind- und Erdbeben- Einflüsse auf Bögen.

Autori: Dr. sc. Ana Mandiü, dipl. ing. graÿ.; prof. dr. sc. Jure Radiü, dipl. ing. graÿ.; prof. dr. sc. Zlatko Šavor
dipl. ing. graÿ., Sveuþilište u Zagrebu, Graÿevinski fakultet, Kaþiüeva 26 Zagreb

GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545 533

Stanje postojeüih mostova
1 Uvod
Mostovi graÿeni u Hrvatskoj nakon 2. svjetskog rata pro-
jektirani su prema dvama bitno razliþitim shemama pro-
metnog optereüenja. Prva je nazvana shema PTP-5, a
nakon 1973. primjenjuje se shema DIN 1072 te primje-
nom metode dopuštenih naprezanja i metode graniþnih
stanja.
Novosti u pristupu konceptu nosivosti i uporabljivosti
graÿevina te vremenske promjenjivosti optereüenja us-
vojene preuzimanjem novih europskih normi rezultiraju
þinjenicom da mostovi u sadašnjim uvjetima nemaju iste
razine pouzdanosti. Važno pitanje u razvoju prikladne
strategije održavanja mostova jest ocjenjivanje njihovih
graniþnih stanja odnosno utvrÿivanje razina njihovih
pouzdanosti u odnosu na poveüana optereüenja, ali i
promjene u zahtjevima novih propisa tijekom desetljeüa
njihove uporabe.
Razliþite su metode analiza pouzdanosti prisutne u lite-
raturi i praksi. ýesto su to deterministiþke metode koje,
meÿutim, u nekim okolnostima postaju prekonzervativ-
ne pa se u novije vrijeme sve više razvijaju probabilis-
tiþke odnosno polu-probabilistiþke metode. Ocjenjiva-
nje stanja postojeüih mostova temelji se na istim osnov-
nim postavkama kao i projektiranje novog mosta. Meÿu-
tim, postoji vrlo bitna razlika. Naime, kada se most pro-
jektira konzervativizam proraþunskih modela optereüe-
nja i otpornosti opüenito je povoljan jer pokriva nesigur-
nosti i osigurava pojednostavnjenje procesa projektira-
nja za razliþite tipove konstrukcija. Osim toga, postiza-
nje veüe pouzdanosti u fazi projektiranja ne poveüava
bitno troškove cijele konstrukcije. Meÿutim kad se ocje-
njuje postojeüi most, troškovi zbog prekonzervativnih
mjera mogu biti mnogo veüi. Stoga je opravdano razmat-
ranje stvarnih djelovanja i otpornosti konstrukcije.
U literaturi se mostovi najþešüe ocjenjuju s obzirom na
prometno optereüenje, što je osnovno optereüenje kojem
prevoÿenju most i služi, a s druge strane vrlo je promje-
njivog karaktera i prostorno i vremenski. Meÿutim, u
našoj zemlji þesto seizmiþko djelovanje može biti za
neke dijelove mostova mjerodavno, a prije se pri projek-
tiranju ili nije uzimalo u obzir ili se na potres projektira-
lo po zastarjelim propisima. S druge strane, prema no-
vim hrvatskim normama [10] usporedne brzine vjetra,
poglavito u priobalju, mogu rezultirati bitno veüim opte-
reüenjem od onog na koje su mostovi proraþunani.
Posebno zanimljivo i važno jest ocjenjivanje naših veli-
kih luþnih mostova u priobalju koji su izloženi djelova-
nju mora, bure, znatnim prometnim optereüenjem u ljet-
nim mjesecima, a i nalaze se u podruþjima visoke seiz-
miþnosti.
534
A. Mandiü i drugi
2 Ocjenjivanje rasponskih sklopova na uþinke
prometnog optereüenja
U radu [14] razvijen je postupak ocjenjivanja rasponskih
sklopova na prometno optereüenje trima koracima (slika 1.).
U prvom koraku usporeÿujemo djelotvornu nosivost i
uporabljivost konstrukcije (na temelju podataka iz pro-
jekta i pregleda rasponskog sklopa, izraženu momentom
savijanja ili popreþnom silom) s uþincima modela 1 pro-
metnog optereüenja prema Eurokodu [6, 11] prilagoÿe-
nog maksimalnom stvarnom prometu na hrvatskim ces-
tama. Za maksimalni promet uporabljeni su podaci o
brojenju prometa u Slavonskom Brodu-istok kao mjestu
s najveüom zastupljenošüu teških vozila [3]. Ako su svi
odnosi najmanje jednaki 1,0, graniþna stanja ocjenjuje-
mo zadovoljavajuüima i zakljuþujemo da na konstrukciji
još nisu potrebne nikakve intervencije (slika 1.).
Ako je bilo koji odnos (graniþno stanje nosivosti na sa-
vijanje ili posmik, ili graniþno stanje uporabljivosti)
manji od jedinice, prva ocjena nije zadovoljavajuüa i
kreüemo u toþniji postupak – drugu ocjenu u sklopu
koje valja odrediti uþinke stvarnog prometa na danoj
lokaciji. Za ovaj postupak potrebna su mjerenja i ana-
lize stvarnog prometa na temelju postojeüih podataka o
prometu i voznom parku. Kod statiþki odreÿenih kons-
trukcija ovu je ocjenu dovoljno provesti na razini pres-
jeka, dok je kod statiþki neodreÿenih konstrukcija, ako
ocjene na razini presjeka ne zadovoljavaju, potrebno
primijeniti složenije modele uzimanjem u obzir moguüe
preraspodjele.
Ovom se ocjenom dobivaju parcijalni koeficijenti za
prometno optereüenje (toþka 2.2). Ako su najmanje jed-
naki onima koje traži norma za proraþune, onda može-
mo ustvrditi da su graniþna stanja nosivosti i uporablji-
vosti zadovoljena te nisu potrebne daljnje intervencije.
U protivnom moguüe je treüom ocjenom na temelju do-
bivenih parcijalnih koeficijenata te probabilistiþkog mo-
dela prometnog optereüenja odrediti indekse pouzdanos-
ti te ih usporediti s ciljanim vrijednostima. Proraþuni su
pokazali da se ciljanje vrijednosti indeksa pouzdanosti
pri ocjeni stanja postojeüih konstrukcija mogu uzeti s
manjim vrijednostima od onih danih u normama za pro-
raþun konstrukcija. Moguüe je primijeniti ciljane vrijed-
nosti indeksa pouzdanosti u skladu s probabilistiþkim
modelskim pravilima [13]. Ako su dobivene vrijednosti
indeksa pouzdanosti najmanje jednake ciljanim vrijed-
nostima, zakljuþujemo da konstrukcija stvarno optereüe-
nje podnosi s dovoljnom pouzdanošüu te nije potrebna
intervencija. U protivnom potrebno je provesti odgova-
rajuüe mjere – popravke, sanacije, ojaþanja, rekonstruk-
cije ili možda cjelokupnu zamjenu konstrukcije.
GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545
A. Mandiü i drugi Stanje postojeüih mostova

1
PREGLED MOSTOVA I
PROJEKATA
cjelovitost presjeka
kvaliteta betona, kolicina i
kvaliteta armature
2
PRORACUN DJELOTVORNE SIMULACIJA STVARNOG
UPORABLJIVOSTI PROMETNOG
I NOSIVOSTI I UCINAKA OPTERECENJA
REDUCIRANOG MODELA 1 NA LOKACIJI MOSTA

M Rd,djelotvorno 3
1,0
M Ed,DEC POUZDANOST POSTOJECIH
NE PRORACUN UCINAKA
V Rd,djelotvorno
1,0 STVARNOG PROMETNOG KONSTRUKCIJA
V Ed,DEC
M djelotvorno OPTERECENJA
1,0
M DEC

JQ,M,GSN JQ,EC = 1,5 PROCJENA INDEKSA

NE POUZDANOSTI ZA GSN I GSU
DA
JQ,V,GSN JQ,EC = 1,5 probabilisticki model ucinaka
JQ,M,GSU 1,0 prometnog opterecenja

DA
EJQ,GSN Eciljano,GSN NE
EJQ,GSU Eciljano,GSU
DA
GRANICNO STANJE NOSIVOSTI I GRANICNO STANJE UPORABLJIVOSTI OCJENJUJEMO POTREBNE
ZADOVOLJAVAJUCIM ODGOVARAJUCE MJERE

Slika 1 Tri razine ocjenjivanja rasponskih sklopova na prometno optereüenje

2.1 Stvarno prometno optereüenje i prilagodba D DE

Px ; Vx , (2)
europskog modela 1 D E D  E  D  E  1
2

Za simulaciju najtežega stvarnoga prometnog optereüe-

nja na hrvatskim cestama primijenjeni su podaci o pros- gdje su D i E parametri oblika beta raspodjele.
jeþnom godišnjem dnevnom prometu na lokaciji s naj-
Rješavanjem jednadžbi parametri D i E mogu se za jedi-
veüom zastupljenošüu teških vozila. Promet je sastavljen
niþni interval izraziti srednjom vrijednosti i standardnom
od automobila i sedam vrsta teških vozila. Zbog zane-
devijacijom:
marivog utjecaja automobili su iskljuþeni iz razmatra-
nja, a stvarna teška vozila predstavljena su sa šest mo-
dela reprezentativnih vozila. Svaki model opisan je s D
P x
2
 P x 3  P xV x 2 ; (3)
2
osovinskim optereüenjem Pi (postotak ukupne težine), Vx
razmakom osovina i zastupljenošüu u prometu.
Osovinska optereüenja odgovaraju vozilima koja su op- E
P x  2P x 2  P x 3  V x 2  P xV x 2 . (4)
2
tereüena do njihove potpune nosivosti. No u stvarnom Vx
se prometu pojavljuju i prazna, i djelomiþno optereüena,
Za modeliranje ukupne težine vozila valja beta raspo-
ali i preoptereüena vozila. Stoga su osovinska optereüe-
djelu prilagoditi i proširiti na interval >a, b@ u kojem se
nja i ukupna težina vozila sluþajne veliþine s odreÿenom
težina pojedinog vozila pojavljuje (slika 3. lijevo). Pri-
vjerojatnosnom raspodjelom. Ukupna težina svakoga
mjenom transformacije Y=(b-a)X+a srednja vrijednost i
reprezentativnog vozila >15@ uzima se kao sluþajna va-
standardna devijacija dane su izrazima:
rijabla koja se modelira odgovarajuüom beta raspodjelom:
f Pi  betaai ; bi ; D i ; E i  , (kN) (1) Py b  a P x  a ; V y b  a 2 V x . (5)

Beta raspodjela na jediniþnom intervalu >0,1@ ima sred- Gusti prometni tijek teških vozila bit üe mjerodavan za
nju vrijednost i standardnu devijaciju >9@: najveüe uþinke, pa se za razmake izmeÿu vozila pri-

GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545 535

Stanje postojeüih mostova A. Mandiü i drugi

mjenjuje beta raspodjela za zastoj uspostavljena za raz- raspona od 10 do 50 m te su kao rezultat predloženi ko-
mak dvaju kamiona prema >1@, (slika 3. desno): eficijenti prilagoÿavanja europskog modela 1 stvarnom
prometnom optereüenju na hrvatskim cestama (tablica 1.).
f d  betaa 0,1; b 15;D 2,93; E 10,8 ,(m). (6)
U drugom koraku ocjenjivanja postojeüeg mosta prim-
Za mostove na državnim cestama pretpostavljene su jenjuje se isti postupak za proraþun uþinaka stvarnog
dvije kolone teških vozila, a za mostove na autocestama prometa na toþno odreÿenoj lokaciji mosta.
tri kolone teških vozila te jedna kolona osobnih vozila.
Kako bi se uzeo u obzir dinamiþki utjecaj, dodatno je 2.2 Jednadžbe graniþnog stanja i parcijalni
optereüenje u jednom traku pomnoženo dinamiþkim fak- koeficijenti za prometno optereüenje
torom kd ovisnim o rasponu. Primijenjeno je i jednoliko
raspodijeljeno optereüenje pješacima ovisno o rasponu. Jednadžbe graniþnog stanja formiraju se za popreþni
presjek optereüen momentom savijanja (ili popreþnom
Tablica 1. Preporuþene vrijednosti koeficijenata prila- silom). Valja ocijeniti i graniþno stanje nosivosti i gra-
goÿavanja Į modela 1 stvarnom prometu na niþno stanje uporabljivosti što üe rezultirati odgovaraju-
hrvatskim cestama za ocjenu graniþnih stanja üim parcijalnim koeficijentima na prometno optereüenje.
postojeüih mostova Kod roštiljnih prednapetih armiranobetonskih konstruk-
10 < 20 < 30 < 40 < cija za odreÿivanje proraþunske nosivosti glavnog nosa-
Raspon L (m) ”10 þa na savijanje u polju primjenjujemo granicu elastiþ-
” 20 ” 30 ” 40 ” 50
nosti þelika za prednapinjanje fpk,el te karakteristiþnu
DRŽAVNA CESTA granicu popuštanja nenapete armature fyk. Parcijalni
Slobodno koeficijent þelika za prednapinjanje jest Jp = 1,0, a par-
ĮQ1 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80
oslonjena cijalni je koeficijent þelika za armiranje Js = 1,15. Krak
greda unutrašnjih sila uzimamo s približno 90 % statiþke visi-
ĮQ2
Įq2 = 1,0; 0,30 0,38 0,51 0,58 0,62 ne nosaþa (dp za natege i ds za nenapetu armaturu).
Įq1
Įqr = 1,0 Ploština natege je Ap, a ploština nenapete armature As.
Kontinuirana
ĮQ1 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 f pk,el f yk
greda M Rd , djelotvorno Ap ˜ ˜ 0,9 ˜ d p  As ˜ ˜ 0,9d s (7)
Įq2 = 1,0; ĮQ2 Jp Js
0,48 0,72 0,78 0,81 0,82
Įqr = 1,0 Įq1
Nosivost glavnog nosaþa na savijanje na ležaju dobiva
AUTOCESTA se sliþnim izrazom uzimanjem u obzir, ako postoje, kon-
tinuiranih natega u gornjem podruþju (Ap) i nenapete
Slobodno
ĮQ1 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 armature u gornjem podruþju (As).
oslonjena
greda Proraþunska nosivost na posmik spona (Asw je ploština
ĮQ2,
Įq2 = 1,0; posmiþne armature, sw je razmak spona, fyk karakteris-
ĮQ3 0,38 0,53 0,65 0,72 0,77
Įq3 = 1,0; tiþna granica popuštanja þelika spona, d je djelotvorna
Įq1
Įqr = 1,0 visina presjeka), betona (IJRd je proraþunska otpornost na
Kontinuirana posmik ovisna o razredu betona, koeficijent k =1,6 - d •1,0
greda i bw je širina hrpta) i komponente sile prednapinjanja
Įq2 = 1,0; ĮQ1 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 (P = 0,65·0,80·fpk,el·Ap ) ovisno o kutu nagiba Į prikaza-
Įq3 = 1,0; na je sljedeüim izrazom:
Įqr = 1,0
VRd ,djelotvorno
ĮQ2,
ĮQ3 0,51 0,72 0,77 0,81 0,84
f yk 0,9 ˜ d
Įq1 Asw ˜ ˜  W Rd ˜ k ˜1,2 ˜ bw ˜ d  P sin D (8)
Js sw
Kombinacijom dvaju raþunalnih programa Excel i So-
Uporabljivost vezanu uz ograniþenje naprezanja u arma-
fistik simulacija prolaska teških vozila ponavlja se tri-
turi 0,8 fyk možemo izraziti momentom:
deset puta, svaki put s novim sluþajnim odabirom ukup-
ne težine pojedinog vozila, razmaka i rasporeda vozila u
koloni. Uþinci prometnog optereüenja (momenti savija- M djelotvorno Ap ˜ f pk,el ˜ 0,9 ˜ d p  As ˜ 0,8 ˜ f yk ˜ 0,9d s (9)
nja i popreþne sile) proraþunani su na slobodno oslonje- a uporabljivost vezanu uz ograniþenje naprezanja u be-
nim gredama te kontinuiranim gredama preko dva ista tonu 0,6 fck izrazom:

536 GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545

A. Mandiü i drugi Stanje postojeüih mostova

0,65P2 0,38P3 0,38P3 0,25P5 0,25P6

0,36P4
0,2P5 0,2P6 0,2P6 0,2P6
0,65P1 0,24P3 0,2P5 0,2P5 0,15P6
0,35P2 0,23P4 0,23P4 0,15P5
0,35P1 0,18P4
4,5 m 4,5 3,3 1,35 3,4 6,0 1,8 3,3 7,5 1,35 1,35 4,2 5,45 4,0 1,35

d d d d d

1 2 3 4 5 6

Slika 2. Modeli reprezentativnih vozila

70 0,10 300 0,15

BROJ VOZILA RASPODJELA BROJ POJEDINIH RASPODJELA
ODGOVARAJUûE TEŽINE RAZMAKA RAZMAKA
56 0,08 240 0,12
TEŽINE
42 0,06 180 0,09

28 0,04 120 0,06

14 0,02 60 0,03

0 0,00 0 0,00
27
35
45
55
65
75
85
95
105
115
125
135
145
155

0,1
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
TEŽINA VOZILA (kN) RAZMAK VOZILA (m)

Slika 3. Beta raspodjela ukupne težine reprezentativnog vozila 1 (lijevo) i beta raspodjela razmaka izmeÿu teških vozila (desno)

Wc M djelotvorno  M G
M djelotvorno P˜  P ˜ e  0,6 ˜ f ck ˜ Wc . (10) J Q,M,GSU . (13)
Ac MQ
gdje je Ac ploština betona, Wc moment otpora betonskog
presjeka, e ekscentriþnost natege, a fck karakteristiþna 2.3 Probabilistiþko modeliranje prometnog
tlaþna þvrstoüa betonskog valjka. optereüenja i procjena pouzdanosti
Potom se formiraju uvjeti nosivosti (jednadžbe graniþnog
stanja). Iz uvjeta nosivosti na savijanje MEd = MRd,djelotvorno, Za prednapete armiranobetonske rasponske konstrukcije
uz primjenu odgovarajuüega parcijalnog koeficijenta za (uglavnom raspona 20 do 50 m, u okviru kojih se kreüu
stalno djelovanje (ȖG = 1,35), odreÿuje se parcijalni koe- rasponi nadluþnih konstrukcija velikih luþnih mostova)
ficijent na prometno optereüenje: možemo primijeniti Gumbelovu raspodjelu uþinaka pro-
metnog optereüenja >17@.
M Rd,djelotvorno  J G ˜ M G
J Q,M,GSN . (11) F ( x; P ; b)
MQ

Iz uvjeta nosivosti VEd = VRd,djelotvorno, uz primjenu odgo-

ª ª x  P  º º 1
exp « exp «
b » » , f  x  f , b ! 0 . (14)
varajuüeg parcijalnog koeficijenta za stalno djelovanje, ¬ ¬ ¼ ¼
odreÿuje se parcijalni koeficijent na prometno optereüe-
nje: Proraþunska vrijednost Gumbelove raspodjele je >4, 14@:

VRd,djelotvorno  J G ˜ VG ª V 6 º
J Q,V,GSN . (12) xd P x «1  0,5772  ln> ln ) DE @» (15)
VQ ¬« S ¼»

Iz uvjeta uporabljivosti MEd = Mdjelotvorno, uz primjenu gdje su Px i V srednja vrijednost i koeficijent varijacije
parcijalnog koeficijenta za stalno djelovanje (ȖG = 1,0), promatrane varijable, Į je vrijednost koeficijenta osjet-
odreÿuje se parcijalni koeficijent na prometno optere- ljivosti, ȕ je indeks pouzdanosti, a Ɏ predstavlja stan-
üenje: dardiziranu normalnu funkciju raspodjele.

GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545 537

Stanje postojeüih mostova A. Mandiü i drugi

Na slici 4. prikazani su odgovarajuüi koeficijenti varija- zivanja i visoke troškove za postizanje pouzdanosti, ci-
cije usvojeni na temelju prethodnih analiza stvarnoga ljana je vrijednost indeksa pouzdanosti ȕciljano,GSN = 2,6.
prometnog optereüenja za razliþite raspone i razliþite
Za graniþno stanje uporabljivosti i povratni period od 50
uþinke:
godina EN 1990 >4@ daje ciljanu vrijednost indeksa pouz-
- moment savijanja u polju
danosti ȕciljano,GSU = 1,5, dok probabilistiþka modelska pra-
- moment savijanja na ležaju
vila daju sliþnu vrijednost 1,3 za visoke relativne troškove
- popreþna sila slobodno oslonjene grede i za postizanje pouzdanosti i jednogodišnji povratni period.
- popreþna sila kontinuirane grede. Transformirana na 50-godišnji povratni period, vrijednost
0,14 ciljanog indeksa pouzdanosti bila bi manja od 0 pa je mo-
guüa primjena vrijednost ȕciljano,GSU = 0 pri ocjenjivanju.
0,12
0,10
2.4 Ocjenjivanje nadluþnog sklopa Šibenskog i
0,08 Masleniþkog mosta
0,06
Opisani postupak primijenit üe se za ocjenjivanje nad-
0,04 V kontinuirana greda luþnog sklopa Šibenskog i Masleniþkog mosta. Prvi je
M kontinuirana greda
0,02 V slobodno oslonjena greda proraþunat prema zastarjelom PTP-5, a drugi prema
M slobodno oslonjena greda Pravilniku.
0,00
10 20 30 40 50 (m) U prvom koraku, ocjena nadluþnog sklopa Šibenskog
koeficijent mosta (slika 8.) provedena je za europski model 1 pro-
opis oznaka raspodjela varijacije metnog optereüenja prilagoÿen za slobodno oslonjenu
V gredu raspona 23,3 m i državnu cestu u skladu s tabli-
com 1.
moment savijanja u
Mpolje Gumbel 0,06–0,09 Tablica 2. Rezultati ocjene graniþnih stanja Šibenskog i
polju
moment savijanja na Masleniþkog nadluþnog sklopa trima koracima
Mlež. Gumbel 0,05–0,10
ležaju
popreþna sila blizu Koraci ocjenjivanja Šibenik Maslenica
ležaja slobodno Vlež.,gr. Gumbel 0,06–0,09
1. ocjena
oslonjene grede
popreþna sila blizu GSN savijanje 0,89 < 1,0 1,40 > 1,0
ležaja kontinuirane Vlež.,kont. Gumbel 0,07–0,13 MRd,djelotvorno/MEd,ĮEC • 1,0 NE DA
grede GSN posmik 0,56 < 1,0 1,47 > 1,0
VRd,djelotvorno/VEd,ĮEC • 1,0 NE DA
dinamiþki faktor kd normalna 0,06–0,13
GSU 0,99 < 1,0 1,06 > 1,0
Slika 1. Rezultati analize stvarnoga prometnog optereüenja i
Mdjelotvorno/MĮEC • 1,0 NE DA
probabilistiþka svojstva uþinaka prometnog optereüenja Ukupna ocjena NE DA

Za približnu procjenu pouzdanosti nadluþnih sklopova u 2. ocjena potrebna nepotrebna

obliku indeksa pouzdanosti ß predlažemo primijeniti me- GSN savijanje 1,40 < 1,5 3,16 > 1,5
todu standardiziranih FORM koeficijenata (ĮE = -0,7, ȖQ,M,GSN • ȖQ,EC = 1,5 NE DA
koeficijent osjetljivosti za djelovanja). Postupak se pri- GSN posmik 0,56 < 1,5 3,36 > 1,5
mjenjuje za odgovarajuüu vjerojatnosnu razdiobu i koe- ȖQ,V,GSN • ȖQ,EC = 1,5 NE DA
ficijent varijacije uþinka prometnog optereüenja, na te- GSU 1,16 < 1,0 1,18 > 1,0
ȖQ,M,GSU • 1,0 DA DA
melju parcijalnih koeficijenata proraþunanih u drugom
koraku ocjenjivanja graniþnih stanja. Ciljana razina po- Ukupna ocjena NE DA
uzdanosti odabire se u ovisnosti o relativnim troškovima 3. ocjena potrebna nepotrebna
za postizanje pouzdanosti i posljedicama otkazivanja GSN savijanje 3,44 > 2,6 9,45 > 2,6
>13@. Npr. europska norma >4@ za graniþno stanje nosi- ȕ(ȖQ,M,GSN) • ȕciljano,GSN DA DA
vosti i povratni period od 50 godina daje ciljanu vrijed- GSN posmik < 2,6 9,76 > 2,6
nost indeksa pouzdanosti ȕciljano,GSN = 3,8 koja odgovara ȕ(ȖQ,V,GSN) • ȕciljano,GSN NE DA
vrijednosti u probabilistiþkim modelskim pravilima >13@ GSU 1,80 > 1,5 2,10 > 1,5
za velike posljedice otkazivanja i niske relativne troško- ȕ(ȖQ,M,GSU)•ȕciljano,GSU DA DA
ve za postizanje pouzdanosti. Za velike posljedice otka- Ukupna ocjena NE DA

538 GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545

A. Mandiü i drugi Stanje postojeüih mostova

Nisu zadovoljeni uvjeti graniþnog stanja nosivosti ni
graniþnog stanja uporabljivosti te je valjalo provesti
drugi korak ocjene. U drugom koraku analizirano je
stvarno prometno optereüenje na lokaciji Šibenskog mosta te
je zadovoljeno samo graniþno stanje uporabljivosti.
U treüem koraku, primjenom Gumbelove raspodjele uþi-
naka prometnog optereüenja i odgovarajuüih koeficije-
nata varijacije, uz uveüanje zbog dinamiþkog uþinka,
procijenjena je vrijednost indeksa pouzdanosti. Zaklju-
þujemo da nadluþni sklop Šibenskog mosta zadovoljava
što se tiþe uporabljivosti i nosivosti na savijanje, ali ne-
ma dovoljnu nosivost na posmik (tablica 2.), što je prob-
lem svih mostova projektiranih prema starim propisima.
Masleniþki kontinuirani nadluþni sklop (slika 8.) preko
raspona 30 m za autocestu zadovoljava sve uvjete veü u
prvom koraku pa sljedeüi koraci nisu ni potrebni. Ipak i
sljedeüi su koraci ocjenjivanja provedeni da bi se uspo-
redile vrijednosti parcijalnih koeficijenata i pouzdanosti
dvaju mostova.
3 Ocjenjivanje lukova na djelovanje vjetra
Kod masivnih je lukova uþinak prometnog optereüenja
zanemariv, ali izvanredna potresna djelovanja ili djelo-
vanje vjetra mogu znatno utjecati. U radu [14] razvijen
je postupak ocjene graniþnih stanja lukova na djelovanje
vjetra þiji je dijagram toka prikazan na slici 5.
U prvom koraku se na proraþunskom modelu mosta s
upisanom ugraÿenom armaturom provodi linearni pro-
raþun kako bi se ocijenila nosivost i uporabljivost na
razini presjeka. Luþni nosaþi su tlaþno optereüeni ele-
menti pa se kod njih javlja problem stabilnosti. Problem
stabilnosti rješavamo uzimanjem u obzir geometrijske
nelinearnosti þime se graniþna stanja provjeravaju na
deformiranom sustavu. Dinamiþkim proraþunom odre-
ÿuju se oblici vibriranja konstrukcije te se duž osi luka
normiraju na propisanu veliþinu pomaka. Ako se prora-
þunom ne utvrdi potreba za veüom ploštinom armature u
presjecima i naprezanja su u dopuštenim granicama, gra-
niþna su stanja zadovoljena i nisu potrebne daljnje pro-
vjere.
Ako to nije sluþaj mora se provesti nelinearni proraþun
kojim se osim geometrijske nelinearnosti uzima u obzir
i materijalna nelinearnost, þime se omoguüava preraspo-
djela krutosti i naprezanja izmeÿu pojedinih presjeka u
statiþki neodreÿenoj konstrukciji. Postojeüa se ugraÿena
armatura u luku ograniþava. Poveüavajuüi optereüenje u

1
PREGLED MOSTOVA I
PROJEKATA
os luka, cjelovitost presjeka
kvaliteta betona, kolicina i
kvaliteta armature
2
LINEARNI PRORACUN PROBLEM STABILNOSTI
PREMA NORMAMA LUKOVA I MOGUCNOST
model uskladen s rezultatima PRERASPODJELE
pregleda, ugradena armatura NAPREZANJA

3
As,djelotvorna
=1,0 NELINEARNI PRORACUN
As,potrebna NE POUZDANOST POSTOJECIH
ogranicenje postojece armature, KONSTRUKCIJA
Vc,granic. povecanje opterecenja u
1,0 koracima do sloma
Vc
PROCJENA INDEKSA
Jw,GSN Jw,EC = 1,5 NE POUZDANOSTI ZA GSN I GSU
DA Jw,GSU (Vc=Vc,granic .) 1,0 probabilisticki model
opterecenja vjetrom

DA
EJW,GSN  Eciljano,GSN NE
EJW,GSU  Eciljano,GSU
DA
GRANICNO STANJE NOSIVOSTI I GRANICNO STANJE UPORABLJIVOSTI OCJENJUJEMO POTREBNE
ZADOVOLJAVAJUCIM ODGOVARAJUCE MJERE

Slika 2. Tri razine ocjenjivanja lukova na djelovanje vjetra i probabilistiþki model vjetra i procjena pouzdanosti

GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545 539

Stanje postojeüih mostova A. Mandiü i drugi

koracima pratimo pri kojoj razini optereüenja, odnosno vri- Tablica 3. Probabilistiþka svojstva parametara vjetra
jednosti parcijalnog koeficijenta za promjenjivo djelo-
Koeficijent
vanje vjetra (JW), dolazi do sloma odnosno iscrpljenja Opis Oznaka Raspodjela
varijacije v
graniþnog naprezanja. Ako su parcijalni koeficijenti
najmanje jednaki onima koje traži norma za proraþune, koeficijent oblika ca normalna 0,12
onda možemo utvrditi da su graniþna stanja nosivosti i faktor mahovitosti cg normalna 0,12
uporabljivosti zadovoljena te nisu potrebne daljnje pro- koeficijent
vjere. cr normalna 0,15
hrapavosti
Ako su parcijalni koeficijenti manji od normiranih valja usporedna brzina
krenuti i u treüi korak procjene indeksa pouzdanosti na vjetra za jednu vref,1 Gumbelova 0,10
temelju dobivenih parcijalnih koeficijenata iz prethod- godinu
nog koraka i probabilistiþkog modela vjetrenog optere-
üenja za normirane usporedne brzine vjetra. Ako su do- Uz povratni period od 50 godina usporedne brzine vjetra
bivene vrijednosti indeksa pouzdanosti najmanje jedna- prema EN 1990 te koeficijent varijacije iz tablice vrijedi:
ke ciljanim vrijednostima, zakljuþujemo da konstrukcija
P 50 P1  0,78V 1 ln(50)
stvarno optereüenje podnosi s dovoljnom pouzdanošüu (19)
te nije potrebna intervencija. U protivnom potrebno je P 50 P1  0,78V1P1 ln(50) 1,305P1
detaljnije analizirati djelovanje vjetra na danoj lokaciji
Uz V1=0,1 koeficijent varijacije za 50 - godišnju uspo-
mosta za što su potrebna prikladna mjerenja.
rednu brzinu vjetra iznosi:
3.1 Probabilistiþki model vjetra i procjena V 50 V1
V50 0,766V1 0,077 . (20)
pouzdanosti P 50 1,305P1
Tlak vjetra na koji mostove proraþunavamo odreÿuje se Koeficijent varijacije za maksimalni godišnji usporedni
prema izrazu: tlak vjetra može se približno izraziti kao dvostruko veüi
od koeficijenta varijacije za maksimalnu godišnju brzinu:
1 2
w ˜ U ˜ vref ˜C q ref ˜ C (16)
2 Vqref ,1 # 2Vvref ,1 (21)

gdje je vref usporedna brzina vjetra koja se odreÿuje pre-
ma osnovnoj vrijednosti usporedne brzine vjetra vref,0
koja je prikazana u zemljovidu Hrvatske za podruþja
optereüenja vjetrom u nacionalnom dodatku za primjenu
norme HRN ENV 1991-2-4 [10], a qref usporedni tlak
srednje brzine vjetra. Oznakom C prikazan je koeficijent
optereüenja vjetrom koji se dobiva umnoškom koefici-
jenta izloženosti ce i koeficijenta oblika ca. Koeficijent
izloženosti ce definira se kao umnožak koeficijenta hra-
pavosti i faktora mahovitosti cr ·cg.
Dakle možemo pisati:
1 Vw
2
w ˜ U ˜ vref ˜ cg ˜ c r ˜ ca q ref ˜ cg ˜ cr ˜ ca (17)
2 Za približnu procjenu pouzdanosti luþnih mostova u
Prema probabilistiþkim modelskim pravilima [13, 21]
predlažu se sljedeüi probabilistiþki modeli za pojedine
koeficijente dani u tablici 3.
Gumbelova raspodjela primjenjuje se za jednogodišnju
maksimalnu referentnu brzinu vjetra. Maksimalna uspo-
redna brzina za povratni period N takoÿer ima Gumbe-
lovu raspodjelu sa srednjom vrijednosti i standardnom
devijacijom koje su funkcija srednje vrijednosti i stan-
dardne devijacije za godišnji maksimum:
PN P1  0,78V 1 ln( N ) , V N V1 (18)
pa taj odnos možemo primijeniti i na 50-godišnje vrijed-
nosti:
Vqref,50 # 2Vvref,50 2 ˜ 0,077 0,154 . (22)
Utjecaj oblika, mahovitosti i hrapavosti približno uzi-
mamo u obzir poveüanjem varijance. Za meÿusobno ne-
povezane varijable prema izrazu za tlak vjetra njegov
koeficijent varijacije jest:
Vw Vqref 2  Vca 2  Vcg 2  Vcr 2
. (23)
2 2 2 2
0,154  0,12  0,12  0,15 0,274
obliku indeksa pouzdanosti ß predlažemo, kao i kod
ocjenjivanja na prometno optereüenje, upotrijebiti me-
todu standardiziranih FORM koeficijenata (standardizi-
ranih koeficijenata osjetljivosti Į).
Norma EN 1990 [4] preporuþuje parcijalni koeficijent
1,5 za djelovanje vjetra kao dominantno djelovanje pri
provjeri graniþnog stanja nosivosti. Ovaj koeficijent i
primjenjujemo u linearnim proraþunima. S druge strane,
nelinearnim proraþunom dobit üemo vrijednosti parci-
jalnih koeficijenata do kojih luþni mostovi mogu podni-
jeti djelovanje vjetra.

540 GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545

A. Mandiü i drugi Stanje postojeüih mostova

Za poznati parcijalni koeficijent dobiven iz druge ocjene smjerove je manji od vrijednosti 0,5. Za podruþje P9
lukova na djelovanje vjetra, uz odreÿenu varijancu opte- južnojadranskog priobalja u okviru kojeg promatramo
reüenja od vjetra izrazom za proraþunsku vrijednost Šibenski most koeficijent smjera je 1,0 za smjer vjetra
Gumbelove raspodjele (15), odreÿujemo odgovarajuüi NNE, 0,85 za smjer vjetra NE, zatim 0,81 za smjer ESE
indeks pouzdanosti i usporeÿujemo ga s ciljanom vrijed- i 0,89 za smjer SE.
nošüu.
3,5
3,35
3.2 Utjecaj smjera vjetra
3,0
Prema europskim normama [5,10] usporedne brzine vjetra

W
valja dodatno korigirati s obzirom na smjer vjetra koefi-
2,5
2,5

parcijalni koeficijent
cijentom cDIR. Dakle, ako želimo dobiti maksimalnu br-
zinu vjetra za neki odreÿeni smjer, potrebno je poznatu
osnovnu usporednu brzinu vref,0 pomnožiti s koeficijen- 2,0
tom smjera cDIR. U nacionalnom dokumentu za primjenu 1,6
hrvatske norme [10] ovaj se koeficijent uzima jednak 1,5
1,0. Korekcije, dakle, uopüe nema, odnosno valja primi- 1,4
jeniti maksimalno djelovanje vjetra bez obzira na njegov 1,0
smjer.
MASLENICA vrefxcdir
Valja istaknuti da je proraþunska usporedna brzina vref 0,5 ŠIBENIK vrefxcdir
dobivena na temelju uzorka maksimalnih 10-minutnih ŠIBENIK vref
brzina vjetra kojima odgovara prevladavajuüi smjer MASLENICA vref
0,0
djelovanja vjetra >2@. Tako su npr. za Masleniþki most
0,00 0,05 0,10 0,15 0,20 0,25 0,30 0,35
najveüe 10-minutne brzine tijekom godine smjera N, NE
d/L (cm/m)
ili NNE, pri þemu je upravo najveüa godišnja 43,5 m/s
smjera NNE. Slika 4. Utjecaj smjera vjetra na rezultate drugog koraka ocjene
graniþnih stanja nosivosti Šibenskog i Masleniþkog mosta
N Ovi nam podaci daju prevladavajuüe smjerove djelova-
NNW NNE
1,0 nja vjetra maksimalne usporedne brzine. Na slici 6. ski
0,92 v
NW f vre ref
NE ciran je osnovni smjer pružanja osi Masleniþkog mosta i
8v re
0, 2 f smjerovi dominantnih vjetrova. Za Masleniþki most us-
40 ref
1,

poredna brzina koju primjenjujemo u proraþunu odgo-

°
0v

WNW ENE vara pretežno smjeru vjetra izmeÿu NE i NNE koji dje-
ŽA NJ A
PR U luje pod kutom približno 40 o u odnosu na os mosta.
ER
T- S MJ Za Šibenski most u podruþju djelovanja vjetra P9 pro-
W
KI MO S E
E N IC motrili smo i vjetar dominantnog smjera izmeÿu NNE i
L
M AS NE te vjetar dominantnog smjera izmeÿu SE i ESE. Do-
ESE
minantno üe biti djelovanje vjetra smjera izmeÿu NNE i
WSW NE koji djeluje pod kutom 53 o u odnosu na os Šibens-
f kog mosta.
4v re
SW 0 ,1 SE U radu [14] ispitan je i utjecaj smjera djelovanja vjetra
na mostove, kako bi se dobili realni uþinci vjetra na na-
SSW SSE še postojeüe mostove. Usporedne brzine vjetra vref iz na-
S
cionalnog dokumenta za primjenu umanjene su koefici-
Slika 3. Usporedne brzine za približno popreþne vjetrove te jentom cDIR koji odgovara sinusu kuta djelovanja vjetra
smjerovi dominantnih vjetrova u odnosu na smjer
pružanja osi Masleniþkog mosta
na os pojedinog mosta.
Na slici 7. prikazani su rezultati nelinearnog proraþuna
S druge strane, u sklopu studije koja je rezultirala izra- Šibenskog i Masleniþkog mosta zbog poveüanja vjetre-
dom karte usporednih brzina vjetra >2@ odreÿeni su ko- nog optereüenja za punu brzinu vjetra (vref) i reduciranu
eficijenti korekcije cDIR za razliþite smjerove vjetra iako brzinu vjetra s obzirom na smjer djelovanja (vref x cdir).
ti koeficijenti nisu uvršteni u nacionalni dodatak za Dijagram optereüenje-pomak prikazan je slikovitijim
primjenu hrvatske norme >10@. Za Masleniþki most odnosom parcijalnog koeficijenta na vjetar JW i odno-
koeficijent cDIR iznosi 1,0 za smjer vjetra NE, 0,92 za som pomaka luka u tjemenu izraženog u centimetrima te
smjer vjetra NNE, 0,55 za smjer vjetra N, a za sve ostale raspona luka izraženog u metrima d/L.

GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545 541

Stanje postojeüih mostova A. Mandiü i drugi

3.3 Ocjena graniþnih stanja postojeüih lukova na 4 Ocjenjivanje lukova na potresno djelovanje
djelovanje vjetra Razvijen je i postupak ocjene graniþnog stanja nosivosti
Izdvajamo ovdje rezultate ocjenjivanja graniþnih stanja luka u seizmiþkoj proraþunskoj situaciji [14]. Dijagram
Šibenskog i Masleniþkog mosta. Šibenski most prora- toka sliþan je onome prikazanom na slici 5. za ocjenji-
þunat je prema PTP-5 na pritisak vjetra od 2,5 kN/m2 vanje na djelovanje vjetra, a razlike u proraþunima na-
bez prometnog optereüenja, a Masleniþki prema DIN vodimo u nastavku teksta.
1072 na pritisak vjetra ovisan o visini nad terenom (do U prvom koraku na modelu mosta s upisanom djelotvor-
20 m: 1,75 kN/m2; od 20 do 50 m: 2,1 kN/m2; preko 50 nom ugraÿenom armaturom provodi se linearni višemo-
m: 2,5 kN/m2). U prvom koraku ocjenjivanja, uz prim- dalni proraþun odziva [7, 8]. Ako se proraþunom ne ut-
jenu novije europske norme >5@, Šibenik ne zadovoljava vrdi potreba za veüom ploštinom armature u presjecima
uvjet graniþnog stanja nosivosti u podruþju uz petu 22 (uvjet: As,djelotvorno/As,potrebna = 1,0), graniþno stanje nosi-
% L obostrano, a Maslenica u podruþju 16 % L od pete vosti luka u seizmiþkoj proraþunskoj situaciji je zadovo-
obostrano (L je raspon luka). Uvjet graniþnog stanja ljeno i nisu potrebne daljnje provjere.
uporabljivosti Šibenski most ne zadovolja u podruþju 6 U protivnom kreüe se u nelinearni proraþun kojim se
% L uz petu obostrano, a Maslenica ga zadovoljava po uzima u obzir i moguünost preraspodjele naprezanja.
cijelom rasponu luka. Kada se usporedna brzina korigira Proraþunom postupnog guranja analizom ili statiþkim
s obzirom na smjer vjetra, graniþna stanja Masleniþkog nelinearnim proraþunom utvrÿuje se do koje razine
mosta ocjenjujemo zadovoljavajuüim, dok Šibenski most i lukovi mogu podnijeti seizmiþko djelovanje – utvrÿuju
dalje ne zadovoljava ni što se tiþe nosivosti ni što se tiþe se parcijalni koeficijenti na seizmiþko optereüenje posebno
uporabljivosti. za uzdužni ȖEx i posebno za popreþni smjer ȖEy. Ako su
U drugom koraku ocjenjivanja, na temelju nelinearnog najmanje jednaki onima koje traži norma za proraþune,
proraþuna, graniþna stanja Šibenskog mosta, uzimajuüi onda možemo utvrditi da su graniþna stanja zadovoljena
u obzir korekciju s obzirom na smjer vjetra, zadovolja- te nisu potrebne daljnje provjere. Uvjeti su dani izrazima:
vaju. ȖEx(dE,x=dT,x) • 1,0; ȖEy(dE,y=dT,y) • 1,0 (24)
Za Masleniþki most sljedeüi koraci ocjenjivanja nisu ni a detaljniji opis metode i parametara u toþki 4.1.
potrebni, ali smo ih proveli za usporedbu pouzdanosti
dvaju mostova. Ako su parcijalni koeficijenti manji od 1,0 valja krenuti
i u treüi korak procjene indeksa pouzdanosti na temelju
Tablica 4. Rezultati ocjene graniþnih stanja Šibenskog i dobivenih parcijalnih koeficijenata iz prethodnog kora-
Masleniþkog luka na djelovanje vjetra trima ka i probabilistiþkog modela seizmiþkog optereüenja
koracima (ovaj se korak u radu [14] nije razmatrao, nego se pred-
laže kao nastavak ovog istraživanja). Ako su dobivene
Koraci ocjenjivanja Šibenik Maslenica vrijednosti indeksa pouzdanosti najmanje jednake cilja-
1. ocjena nim vrijednostima, zakljuþili bismo da konstrukcija se-
izmiþko optereüenje podnosi s dovoljnom pouzdanošüu
GSN
NE DA te nije potrebna intervencija. U protivnom potrebne su
As,djelotvorno/As,potrebna = 1,0
mjere za osiguranje dovoljne seizmiþke pouzdanosti.
GSU
NE DA
ıc,graniþ/ıc • 1,0 4.1 Nelinearni proraþun postupnog guranja
Ukupna ocjena NE DA Proraþun postupnog guranja (engl. pushover) predstav-
2. ocjena potrebna nepotrebna lja suvremenu verziju klasiþnog proraþuna do sloma
GSN 2,5 > 1,5 3,35 > 1,5 >18@. Provodi se iterativni postupak rješavanja statiþkih
ȖW,GSN • ȖW,EC = 1,5 DA DA jednadžbi ravnoteže, kako bi se dobio odzivkonstrukcije
GSU 1,22 > 1,0 2,05 > 1,0 s konstantnim vertikalnim optereüenjem izložene mono-
ȖW,GSU • 1,0 DA DA tono rastuüem boþnom optereüenju. Proraþunava se ot-
Ukupna ocjena DA DA pornost konstrukcije i matrica krutosti se obnavlja u
3. ocjena nepotrebna nepotrebna svakom koraku funkcije optereüenja do konvergencije.
GSN 4,70 > 2,6 6,12 > 2,6 Za konstrukcije mostova >8@ nelinearna statiþka analiza
ȕ(ȖW,GSN) • ȕciljano,GSN DA DA (6,12) provodi se u dva horizontalna smjera:
GSU (ȕ) 1,28 > 0 3,78 > 0 x uzdužnom smjeru x definiranom težištima dvaju
ȕ(ȖW,GSU) • ȕciljano,GSU DA DA krajnjih presjeka rasponskoga sklopa i
Ukupna ocjena DA DA x popreþnom y koji je okomit na uzdužni smjer.

542 GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545

A. Mandiü i drugi Stanje postojeüih mostova

Proraþun se provodi u oba horizontalna smjera neovisno
dok se ne dosegne ciljani pomak u referentnoj toþki. Re-
ferentnom toþkom smatra se središte masa deformirano-
ga rasponskog sklopa.
Ciljani pomaci za proraþun u uzdužnome smjeru x od-
nosno u popreþnom smjeru y iznose:
dT,x = dE,x ; dT,y = dE,y
pri þemu je dE,x pomak u x smjeru, u središtu masa de-
formiranoga rasponskog sklopa dobiven jednakovrijed-
nim linearnim višemodalnim proraþunom odziva uz
faktor ponašanja q = 1,0 zbog kombinacije djelovanja
Ex+0,3Ey, a dE,y pomak u y smjeru u mjerodavnoj toþki
proraþunat za kombinaciju Ey+0,3Ex.
Kada se primjenjuje jednakovrijedni linearni proraþun,
krutost svakog elementa uzima se jednaka sekantnoj kru-
tosti pod najveüim proraþunatim naprezanjima. Za ele-
mente s plastiþnim zglobovima ovo je sekantna krutost
u teorijskoj toþki popuštanja.
Za armiranobetonske elemente mostova projektiranih za
duktilno ponašanje, djelotvorna krutost na savijanje u
linearnom seizmiþkom proraþunu (bilo statiþkom bilo
dinamiþkom) procjenjuje se:
x za armiranobetonske stupove kao vrijednost proraþu-
nata na osnovi sekantne krutosti u teorijskoj toþki
popuštanja
x za prednapete ili armiranobetonske raspone kao kru-
tost neraspucanoga betonskog presjeka.
Za mostove koji se projektiraju (ili ocjenjuju) na ogra-
niþeno duktilno ponašanje mogu se primjenjivati gore
navedena pravila, ali dopušta se i primjena krutosti na
savijanje neraspucanog betonskog presjeka za cijelu
konstrukciju. Za mostove i s duktilnim i ograniþenim
duktilnim ponašanjem, bez obzira koje se navedeno
pravilo primjenjuje, dobivene pomake valja pomnožiti s
(25) odnosom krutosti na savijanje elementa koja je primije-
njena u proraþunu i krutosti na savijanje koja odgovara
razini naprezanja koja se proraþunom dobije.
4.2 Ocjena graniþnog stanja nosivosti postojeüih
lukova na potresno djelovanje
U radu [14] provedena su ocjenjivanja naših jadranskih
luþnih mostova. Izdvajamo ovdje rezultate ocjenjivanja
graniþnih stanja Šibenskog, Masleniþkog i Skradinskog
mosta. U prvom koraku, uz primjenu spektara odziva iz
vrijedeüe hrvatske norme [12], jedino kod luka Skradin-
skog mosta stvarno ugraÿena armatura zadovoljava po-
trebnu.
I kod Šibenskog i kod Masleniþkog mosta proraþunom
se u odreÿenim podruþjima luka dobiva veüa armatura
od postojeüe ugraÿene armature. Meÿutim, za proraþun
u skladu sa spektrima odziva prema novijoj i poboljša-
noj europskoj normi [7, 20], jedino u malom podruþju
uz petu luka Šibenski most ne zadovoljava.
Drugi je korak ocjene tako nužan za Šibenski most, a za
ostala dva provodimo ga zbog usporedbe lukova. Na

20 23.3 23.3 23.3 23.3 23.3 69.9 23.3 23.3 23.3 23.3 23.3 23.3 23.3 20 1060
135
30,8

PETA TJEME
290

370

246,4
ŠIBENIK 750

26 30 30 30 30 30 30 30 30 30 30 24 1020 1020
250 175 25
65

400

MASLENICA
200 900

32 32 32 32 28 28 28 32 32 32 28 24
1050 1050
170 25
52

300

204,00 SKRADIN 1000

Slika 5. Skice uzdužnih i popreþnih presjeka Šibenskog mosta (1966.), Masleniþkog mosta (1997.) i Skradinskog mosta (2005.)

GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545 543

Stanje postojeüih mostova
temelju rezultata u obliku parcijalnog koeficijenta na
potresno djelovanje do kojeg lukovi mogu izdržati u
seizmiþkoj proraþunskoj situaciji vidi se da je Šibenski
most, koji nikad nije raþunan na potres, toþno na grani-
ci, Masleniþki most može izdržati i potresno djelovanje
25 % veüe od danas normiranog, dok Skradinski most
pokazuje bitno veüu pouzdanost na seizmiþko djelova-
nje. Naime, luk Skradinskog mosta je širega popreþnog
presjeka, manje visine (manje strelice) te ima povoljniji,
lakši spregnuti nadluþni sklop.
Tablica 5. Rezultati ocjene graniþnog stanja nosivosti
Šibenskog, Masleniþkog i Skradinskog luka
na djelovanje potresa dvama koracima
Koraci ocjenjivanja Šibenik Maslenica Skradin
1. ocjena
GSN
As,djelotvorno/As,potrebna = NE DA DA
1,0
2. ocjena potrebna nepotrebna nepotrebna
GSN 1,0 = 1,0 1,25 > 1,0 1,55 > 1,0
ȖEx • 1,0; ȖEy • 1,0 DA DA DA
5 Moguüe primjene i razvoj postupaka
Postupak ocjene graniþnih stanja razvijen za nadluþne
sklopove može se primjenjivati opüenito pri ocjeni ras-
ponskih sklopova grednih mostova na prometno djelo-
vanje. Postupak je moguüe dopuniti ukljuþivanjem vri-
jednosti dinamiþkih faktora odreÿenih za toþno promat-
ranu konstrukciju. Naime, dinamiþki faktor može bitno
ovisiti o stanju kolnika, a može znatno utjecati pri ocje-
njivanju mostova manjih raspona. Ukljuþivanjem tehni-
ka za mjerenje prometa u hrvatsku praksu (Weight-In-
Motion, [16]) može se još uže lokalizirati stvarno pro-
metno optereüenje na promatranom mostu koji nije prošao
prethodne ocjene.
LITERATURA
>1@ Bailey, S.F.: Basic Principles and Load Models for the
Structural Safety Evaluation of Existing Road Bridges, Thèse
No 1467, École Polytechnique Fédérale de Lausanne, 1996.
>2@ Bajiü, A., Vuþetiü, V.: Studija: Karta referentne brzine vjetra
na podruþju Republike Hrvatske, Državni hidrometeorološki
zavod Republike Hrvatske, Zagreb, svibanj 2004.
>3@ Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske, Hrvatske
ceste d.o.o., Zagreb, 1999-2007.
>4@ EN 1990: Basis of structural design, European Committee for
Standardization, Bruxelles, April, 2002
>5@ EN 1991-1-4: Actions on structures – Part 1-4: General actions
– Wind actions, European Committee for Standardization,
Bruxelles, April 2005.
>6@ EN 1991-2: Actions on structures: Traffic loads on bridges, Euro-
pean Committee for Standardization, Bruxelles, September 2003.
544
A. Mandiü i drugi
Postupak ocjene graniþnih stanja razvijen proraþunima
jadranskih lukova može se primijeniti i pri ocjeni lukova
opüenito, a moguüe ga je primjenjivati i za stupove luþ-
nih i grednih mostova izložene djelovanju vjetra odnos-
no potresu. Za mostove koji ne prolaze korake opisane u
ovom radu potrebno je detaljnije analizirati djelovanje
vjetra na danoj lokaciji mosta te primijeniti toþnije me-
tode proraþuna vjerojatnosti otkazivanja konstrukcija i
prikladne raþunalne programe. Moguüe je analizom
stvarnog djelovanja vjetra na lokaciji svakog pojedinog
mosta utvrditi drukþiju raspodjelu, manju varijancu, a
time i veüi indeks pouzdanosti. Za mostove koji ne pro-
laze korake seizmiþkog proraþuna valja napraviti detalj-
nija ispitivanja seizmiþkih karakteristika na danoj loka-
ciji mosta, a moguüe je i proširivanje na treüi korak oc-
jene pouzdanosti sliþno kao pri ocjenjivanju na djelova-
nje vjetra, za što su potrebna daljnja istraživanja [19].
Kada se ocjenjuje stanje postojeüeg mosta, konzervati-
vizam proraþunskih modela optereüenja i otpornosti iz
normi za projektiranje novih mostova može prouzroþiti
nepotrebno velike troškove održavanja. U ovom radu
prikazan postupak ocjene postojeüih mostova u više ko-
raka kojima se složenost, a time i toþnost, poveüava, pri-
kladan je za ocjenjivanje stanja mostova opüenito. Naime
ako most zadovoljava veü prvi korak, daljnji složeniji
postupci nisu potrebni. U suprotnom treba primijeniti u
složeniji postupak ocjene – sljedeüi korak proraþuna u
kojem se više približavamo stvarnim vrijednostima djelo-
vanja i otpornosti konstrukcije.
Važno je naglasiti da se u sklopu gospodarenja mostovi-
ma može utvrditi ciljana vrijednost indeksa pouzdanosti
za sve mostove na nekoj prometnici u cilju ostvarenja
jednake razine pouzdanosti svih graÿevina. Predloženim
postupkom ocjene pouzdanosti mogu se odrediti – most s
najmanjom razinom pouzdanosti trebao bi biti prvi na re-
du u planiranju održavanja.
>7@ EN 1998-1: Design of structures for earthquake resistance Part
1: General rules, seismic actions and rules for buildings, Euro-
pean Committee for Standardization, Bruxelles, December 2004
>8@ EN 1998-2: Design of structures for earthquake resistance Part
2: Bridges, European Committee for Standardization,
Bruxelles, November 2005
>9@ Evans, M., Hastings, N.; Peacock, B.: Statistical Distributions,
3rd ed. J. Wiley and Sons, Inc., New York, 2000.
>10@ HRN ENV 1991-2-4 Eurokod 1: Osnove projektiranja i
djelovanja na konstrukcije – 2-4. dio: Djelovanja na
konstrukcije – Optereüenje vjetrom (ENV 1991-2-4: 1995)
>11@ HRN ENV 1991-3 Eurokod 1: Osnove projektiranja i
djelovanja na konstrukcije – 3. dio: Prometna optereüenja
mostova (ENV 1991-3: 1995)
GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545
A. Mandiü i drugi
>12@ HRN ENV 1998-1-1 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija
otpornih na potres – 1-1. dio: Opüa pravila – Potresna djelova-
nja i opüi zahtjevi za konstrukcije (ENV 1998-1-1: 1994)
>13@ Joint Committee of Structural Safety. Probabilistic Model
Code, 2001., http://www.jcss.ethz.ch/
>14@ Mandiü, A.: Graniþna stanja postojeüih mostova, disertacija,
Graÿevinski fakultet, Sveuþilište u Zagrebu, 2008.
>15@ Markulak, D.: Probabilistiþka ocjena razine sigurnosti
cestovnih spregnutih mostova, disertacija, Graÿevinski fakultet,
Sveuþilište u Zagrebu, 2001.
>16@ O'Connor, A., Eichinger, E. M.: Site-specific Traffic Load
Modelling for Bridge Assessment, Bridge Engineering 160
Issue BE4, 2007., 185 – 194
GRAĈEVINAR 61 (2009) 6, 533-545
Stanje postojeüih mostova
>17@ O'Connor, A., O'Brien, E.J.: Traffic Load Modelling and
Factors Influencing the Accuracy of Predicted Extremes,
Canadian Journal of Civil Engineers, (32), 2005., 270-278.
>18@ Pecker, A. (editor): Advanced earthquake engineering analysis,
International Centre for Mechanical Sciences, CISM Courses
and Lectures No. 494., 2007.
>19@ Pinto, P.E., Giannini, R., Franchin, P.: Seismic Reliability
Analysis of Structures, IUSS Press, Pavia – Italy, 2004.
>20@ Šavor, Z., Radiü, J., Mandiü, A.: Neke usporedbe hrvatskih i
europskih norma za djelovanja, Graÿevinar 58 (2006) 8, str.
641 – 648
>21@ Vrouwenvelder, T.: Reliability Based Code Calibration – The use
of the JCSS Probabilistic Model Code, Joint Committee on Struc-
tural Safety, Paper for the Workshop on Code Calibration, 2002.
545