OSNOVNA NAČELA ZDRAVSTVENE

NJEGE U POMOĆI OSOBAMA S

POSEBNIM POTREBAMA

Predavač:
Doc.dr.sci.zdrav. Dženana Hrustemović
“ Bolje je poznavati osoBu u
odreĐenom stanju,
nego stanje u kojem pacijent pati !“

“ Florence Nightingale
 PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE

 Proces zdravstvene njege predstavlja sistem međusobno povezanih i

zavisnih koraka u rješavanju zdravstvenih problema bolesnika, a
baziran je na timskom radu i praćenju kvaliteta njege bolesnika. Kroz
proces zdravstvene njege ostvaruje se pozitivna interreakcija između
medicinske sestre/tehničara i pacijenta.
 PROCES ZDRAVSTVENE NJEGE

 Proces zdravstvene njege se sastoji od nekoliko faza:

 Utvrdživanje potreba bolesnika za njegom,

 Stvaranje sestrinske dijagnoze,

 Planiranje zdravstvene njege i

 Realizacija planiranih aktivnosti – Evaluacija.

 ŠTA NUDI PROCES?

 Individualnu, kontinuiranu i kvalitetnu njegu,

 Dobru komunikaciju i koordinaciju aktivnosti članova

zdravstvenog tima,

 Kritički osvrt na sestrinsku praksu,

 Mogućnost istraživanja i unapređenja sestrinske prakse,

 Vidljivost sestrinskog rada i

 Individualnu odgovornost.
 UTVRĐIVANJE POTREBA ZA
ZDRAVSTVENOM NJEGOM:
 Sistematsko prikupljanje i tumačenje informacija,

 Utvrđivanje aktuelnih i potencijalnih problema osobe, te

potrebe za njegom (aktuelnih i potencijalnih sestrinskih
dijagnoza i kolaborativnih problema),

 Utvrđivanje prioriteta i

 Provjeru sa pacijentom (kada god je to moguće) potreba

koje su identificirane i prioritetne.
 UTVRĐIVANJE POTREBA ZA
ZDRAVSTVENOM NJEGOM :

 I. PRIKUPLJANJE PODATAKA

 II. ANALIZA PODATAKA

 III. DEFINIRANJE SESTRINSKE DIJAGNOZE

 Prikupljanje podataka

Tri izvora podataka:

 Primarni (sam bolesnik),
 Sekundarni (druge osobe) i
 Tercijarni (dokumentacija).
Tehnike prikupljanja podataka
 intervju,
 promatranje bolesnika,
 mjerenje i
 analiza dokumentacije.
 INTERVJU U PROCESU ZDRAVSTVENE
NJEGE
 Cilj – prikupiti specifične podatke o pacijentu u svrhu prepoznavanja
problema i planiranja zdravstvene njege
 Intervju mora:
 doprinijeti stvaranju pozitivnog odnosa između pacijenta i medicinske
sestre,
 omogućiti pacijentu da dobije potrebne i željene informacije (pacijent
subjekt) i
 pomoći sestri pri utvrđivanju potreba, smjera i načina prikupljanja novih
podataka.
 FAZE INTERVJUA

 Strukturiranim planom medicinska sestra prikuplja:

 verbalne informacije od pacijenta,
 promatra neverbalno ponašanje.

 Verbalne tehnike koje se odnode na postavljanje:

 Otvorenih pitanja -potiču na opširan odgovor
 Zatvorenih pitanja -brzi i kratki odgovori
 Sugestivnih pitanja -potiču na poželjan odgovor
 Provokativnih pitanja -emocionalna reakcija
 INTERVJU U PROCESU
ZDRAVSTVENE NJEGE
Vrste intervjua
 Obzirom na cilj:
 informativni
 Terapijski

 Obzirom na strukturu:
 Strukturirani (standardni) – unaprijed pripremljena pitanja
 Nestrukturirani (slobodni) – svakodnevni razgovor
 PROMATRANJE U PROCESU
ZDRAVSTVENE NJEGE

 Promatrač posredstvom svojih osjetnih modaliteta (vidnog, slušnog,

njušnog, taktilnog) dolazi do podataka o različitim aspektima
pacijentovog stanja i utcaja okoline.

 Promatranje treba obuhvatiti stanje, ponašanje i izgled bolesnika.

 SESTRINSKA ANAMNEZA

 ANAMNEZA Grčki: sjećanje, ponovno spominjanje

 Klaić “skup podataka što ih bolesnik daje liječniku o
svom (zdravstvenom) stanju prije sadašnjeg oboljenja:
povijest-istorija (i predpovijest) bolesti.”
 SESTRINSKA ANAMNEZA - Podaci o pacijentu koje
prikuplja medicinska sestra
 SESTRINSKA ANAMNEZA

 Skup podataka o tjelesnim, psihološkim i socijalnim aspektima prošlog

i sadašnjeg zdravstvenog stanja i ponašanja zdravog ili bolesnog
čovjeka, koje prikuplja sestra u svrhu utvrđivanja potreba za
zdravstvenom njegom.
 V.Henderson:Podaci trebaju omogućiti cjelovitu i tačnu procjenu
pacijentovog stanja i ponašanja, radi utvrđivanja stepena
samostalnosti i adekvatnosti načina zadovoljavanja osnovnih ljudskih
potreba.
 SESTRINSKA ANAMNEZA

Sestrinska anamneza i status omogućavaju:

 Prepoznavanje / dijagnosticiranje problema,
 Prepoznavanje uzroka / faktora koji utiču na problem,
 Prepoznavanje osobitosti koje omogućavaju prilagođavanje
ciljeva i sestrinskih intervencija pacijentovim navikama,
očekivanjima, iskustvu i drugim karakteristikama.
 SESTRINSKA ANAMNEZA I STATUS

 OPĆI PODACI:
 Ime i prezime, dob, spol, bračno stanje, roditeljstvo, obrazovanje,
radni status, radno mjesto.
 SITUACIJSKI PODACI
 Prijem u bolnicu – stanje pri prijemu, snalaženje u bolnici, kada je
posljednji put uzeo lijekove itd. ili u patronaži – podaci o uslovima
stanovanja, organiziranim oblicima pomoći u zajednici itd.
 OBRASCI ZDRAVSTVENOG
FUNKCIONIRANJA
 Tjelesne aktivnosti: ima li dovoljno snage za izvođenje željene aktivnosti,
posebno aktivnosti samozbrinjavanja; rekreacija – bavi li se nečim,
kojom učestalošću, je li redovno aktivan.
 Odmor i spavanje: dnevni plan spavanja i odmora; osjećaj
odmorenosti i spremnosti za svakodnevne aktivnosti; navike u vezi s
spavanjem, temperatura u prostoriji, odjeća u kojoj spava; lijekovi,
problemi sa spavanjem.
 Kognitivno percepcijski obrazac: poteškoće u slušanju, slušni aparat;
poteškoće s vidom, naočale, leće, posljednja kontrola; pamćenje,
odlučivanje; učenje, poteškoće u učenju, motivacija; bol.
 OBRASCI ZDRAVSTVENOG
FUNKCIONIRANJA
 Percepcija i održavanje zdravlja: opće zdravstveno stanje; izostanci s
posla (iz škole) zbog prehlada, bolesti; što čini za zdravlje, je li uspješno;
rizici, nesreće i ozljede na poslu i u kući; prihvatanje i pridržavanje
zdravstvenih preporuka; što misli da je uzrokovalo sadašnje stanje, što je
učinio kad je primijetio da je bolestan.
 Nutritivno metabolički obrazac: uobičajeni način prehrane; uzimanje
tekućine; promjene tjelesne težine, poteškoće u pripremi i konzumiranju
hrane, lični zahtijevi u prehrani (dijeta).
 Eliminacija: podaci o stolici i defekaciji te urinu i mokrenju; što smatra
normalnim; lijekovi.
 OBRASCI ZDRAVSTVENOG
FUNKCIONIRANJA
 Samopercepcija: kako opisuje i doživljava sebe, misli li o sebi dobro ili
loše, gubi li nadu i osjećaj kontrole nad životom; promjene u izgledu, kako
ih doživljava; što osjeća, pretežno raspoloženje.
 Obrazac uloga i odnosa: odnosi u orodici; problemi u užoj i široj porodici,
zavisnost porodice u vezi s nekim problemom; kako orodica reagira na
bolest i hospitalizaciju; usamljenost, pripadnost raznim skupinama,
prijatelji; problemi na poslu (u školi).
 Seksualno reprodukcijski obrazac: zadovoljstvo spolnim odnosom,
promjene, poteškoće, uticaj bolesti; uptreba sredstava i postupaka
planiranja porodice; žene: podaci o menstruaciji, problemi, trudnoća.
 OBRASCI ZDRAVSTVENOG
FUNKCIONIRANJA

 Sučavanje i tolerancija stresa: značajni događaji i krize u posljednje

dvjije godine; ko pomaže u teškim trenucima, je li sada dostupan;
osjećaj napetosti, što pomaže, lijekovi; uobičajeno ponašanje kada
ima velike probleme, kakav je ishod.
 Obrazac vrijednosti i vjerovanja: životna htjenja, značajni planovi za
budućnost; vjerovanja, religija – je li značajna, pomaže li u krizi; nesklad
hospitalizacije i liječenja s vjerovanjem.
 Model sestrinske anamneze -
V.Henderson
 biografski podaci
 dosadašnje zdravstveno stanje i ponašanje
 sadašnje zdravstveno stanje
 reakcije pacijenta i porodice
 upućenost pacijenta i članova porodice
 socijalna podrška
 uslovi kod kuće
 snalaženje u bolnici
 uobičajeno i sadašnje stanje i ponašanje pri zadovoljavanju osnovnih
ljudskih potreba
 POMAGALA PRI PRIKUPLJANJU
PODATAKA
Obrasci za prikupljanje podataka
 upitnici i skale procjena:
 Knoll i Norton skala za procjenu sklonosti dekubitusu,
 Glasgow koma skala za procjenu neurološkog stanja,
 Upitnik za procjenu smetenosti,
 Upitnici i skale za procjenu boli i
 Skala za procjenu i praćenje inkontinecije.
 PRIKUPLJENI PODACI MORAJU
OMOGUĆITI:

 prepoznavanje problema,

 prepoznavanje uzroka i

 odabir pacijentu prilagođenih intervencija.

 SKUPINE PODATAKA ZA
PLANIRANJE ZDRAVSTVENE NJEGE
OPŠTI PODACI:
 Zdravstveno stanje, bolesti, znanje, socijalna podrška i uslovi kod
kuće
IDENTIFIKACIJSKI PODACI:
 Ime i prezime, dob, bračno stanje, roditeljstvo, zanimanje, radni
odnos…
SPECIFIČNI PODACI:
 Uobiĉajeno i sadašnje stanje i ponašanje u svezi sa
zadovoljavanjem osnovnih ljudskih potreba
PLANIRANJE ZDRAVSTVENE NJEGE

 Odlučivanje o željenom ishodu njege – cilj njege.

 Odlučivanje koje sestrinske intervencije osoba-pacijent treba.
 Razmatranje plana sestrinske njege sa pacijentom.

Planiranje predstavlja niz kreativnih, organiziranih aktivnosti koje će

se provesti u cilju poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta.
 Sa planom njege treba upoznati :

 pacijenta ili članove njegove porodice (ako pacijent nije u stanju

da bude aktivan član tima).

 druge članove tima (pismeni plan je dostupan svim članovima

tima).
Planom trebamo dobiti slijedeće
podatke :

 koje su potrebe pacijenta,

 šta su željeni ciljevi njege ( kratkoročni i dugoročni),
 koju vrstu sestrinske njege treba pružiti da bi se zadovoljile potrebe,
 kakva sestrinska njega je već bila pružena i
 kako pacijent napreduje prema željenim ciljevima.
 IMPLEMENTACIJA UKLJUČUJE :

 Koordiniranje i provođenje sestrinske njege u skladu sa dogovorenim

planom
 Implementacija podrazumijeva neposredno izvođenje svih planiranih
intervencija i drugih aktivnosti zdravstvene njege usmjerenih ka
postizanju određenih specifičnih ciljeva.
 Prilagođavanje njege bolesniku uključujući i dodatnu njegu koja se
pruža ili planiranu njegu koja je izostavljena-propuštena.
 EVALUACIJA ZDRAVSTVENE NJEGE

 Evaluacija nudi :
 informaciju o stepenu napretka stanja pacijenta,
 informaciju o željenom ishodu,
 koje su potrebe za daljom njegom,
 neočekivane ishode ili nezadovoljene potrebe koje nismo
obuhvatili procjenjivanjem i
 efekat različitih sestrinskih intervencija.
 EVALUACIJA ZDRAVSTVENE
NJEGE
 Vrste evaluacije:
 Evaluacija kao etapa Procesa zdravstvene njege.
 Evaluacija kvaliteta sestrinske prakse.
 Pokazatelji (indikatori) kvaliteta:
 Pokazatelji ishoda (padovi, povrede, reakcije na lijek itd.)
 Procesni pokazatelji ( način podjele terapije, način prijema i otpusta
pacijenta itd.)
 Strukturni pokazatelji (broj med. sestara, rukovođenje sestrinskom
praksom itd.)
KADA JE POSTIGNUT ŽELJENI REZULTAT
VAŽNO JE PROCIJENITI DOPRINOS:

 sestrinskih intervencija

 pacijenta

 porodice

 drugih zdravstvenih radnika u timu

 KADA NIJE POSTIGNUT ŽELJENI
REZULTAT VAŽNO JE PROCIJENITI :

 gdje smo imali rezultate

 gdje nije bilo nikakvih promjena

 gdje je došlo do pogoršanja stanja

 razlozi neuspjeha (nivo edukacije sestara, dostupnost

opreme, lijekova, potrošnog materijala ).
U BUDUĆNOSTI ŽELIMO UTICATI:

 Na kreiranje zdravstvene politike.

 Kvalitet njege kroz istraživanje vlastite prakse.

 Adekvatno vrednovanje sestrinskog rada.

 Uvođenje evropskih standarda u sestrinsku praksu.

 Unapređenje sestrinstva.
KAKO TO MOŽEMO OSTVARITI?

 Skupa sa Vama i svima onima koji u fokusu svog

djelovanja imaju potrebe bolesnog i zdravog čovjeka.
“ ništa nije trajno, sve se
mijenja”

Diogenes Laertius