Kolegij: Procesna računala

Nositelj kolegija: mr.sc. Goran <Malčić v.pred.

Asistent: Ivica Vlašić struc. spec. ing. el.
Stručni studij elektrotehnike
Katalog ispitnih pitanja Stranica 3 od 4
Katalog ispitnih pitanja : 2. kolokvij

1. Što su funkcijski blokovi Timers, kako se adresiraju i koliko ih može biti kod Micrlogix 1500
procesnog računala.
(Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 42-44, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blok – timer TON)

Timeri (engl. timers ) su izlazne naredbe koje omogućuju kontrolu nad nekim operacijama u procesu koje usu
vezane uz vrijeme.
U programu postoje tri vrste timera:
1. TON (engl. Timer On Delay)
2. TOF (engl. Timer Off Delay)
3. RTO (engl. Retentive Timer On)

Adresiraju se pomoću parametra TIMER

· Timer – u ovo polje upisuje se adresa timera koja predstavlja lokaciju u memoriji PLC-a gdje se
spremaju parametri timera. Adresa timera ima oblik T4:x, gdje je x redni broj timera u
programu (od 0 do 255).

2. Objasni strukturu funkcijskog bloka Timer , te ponašanje svih parametara.

(Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 42-44, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blok – timer TON) )

Svaki timer ima sljedeće parametre:

· Timer – u ovo polje upisuje se adresa timera koja predstavlja lokaciju u memoriji PLC-a gdje se
spremaju parametri timera. Adresa timera ima oblik T4:x, gdje je x redni broj timera u
programu (od 0 do 255).

· Time Base– odabire se vremenska baza s kojom će timer brojati vrijeme. Moguće je odabrati
sljedeće vremenske baze: 1 s, 0,01 s i 0.001 s.

· Preset – Završna vrijednost - u ovo polje upisuje se vremenska vrijednost kojom se zadaje
trajanje rada timera.

· Accum – Akumulator - trenutna vremenska vrijednost koja pokazuje koliko je vremena prošlo od
pokretanja timera
3. Što su to vremenske baze timera te koje baze koristi PLC uređaj serije Micrologix 1500? Nacrtaj i
objasni po jedan primjer zadavanja vremena u svakoj od dostupnih vremenskih baza.
(Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 42,43,44)

· Time Base– odabire se vremenska baza s kojom će timer brojati vrijeme. Moguće je odabrati
sljedeće vremenske baze: 1 s, 0,01 s i 0.001 s.

- Kreće brojati od 0s, broji do 10, broji s bazom od 1s

// Nacrtati još 2 primjera; s bazom 0.01 te 0,001

4. Što je to postavna (eng. Preset) vrijednost timer-a i koji je najmanji a koji najveći vremenski
interval koji se može ostvariti kod Micrologix 1500 procesnog računala.
(Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 42-44, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blok – timer TON)

· Preset – Završna vrijednost - u ovo polje upisuje se vremenska vrijednost kojom se zadaje
trajanje rada timera. To je vrijednost do koje timer broji.

Unaprijed zadana vrijednost (preset) i vrijednost akumulatora definirane su u rasponu

[ -32768 , 32767 ]

5. Navedi i ukratko objasni rad svih funkcijskih blokova Timers kod Micrologix 1500 procesnog
računala.
(Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 45-47)

Naredba TON – (engl. Timer On-Delay)

TON timer počinje brojati vrijeme kada je stanje kruga koji mu prethodi doñe u logičku jedinicu.
Sve dok je stanje kruga logička jedinica, vrijednost akumulatora se povećava. Kada vrijednost
akumulatora dostigne završnu (preset) vrijednost timer je završio sa radom. Akumulator se resetira
(postavlja u vrijednost 0) kada stanje kruga koji prethodi timeru doñe logičku nulu.

Naredba TOF – (engl. Timer Off-Delay)

TOF timer počinje brojati vrijeme kada je stanje kruga koji mu prethodi doñe u logičku nulu. Sve
dok je stanje kruga takvo, vrijednost akumulatora se povećava. Kada vrijednost akumulatora dostigne
završnu (preset) vrijednost, timer je završio sa radom. Akumulator se resetira kada stanje kruga doñe
u
logičku jedinicu.

Naredba RTO – Retentive Timer On-Delay

RTO timer radi na isti način kao TON timer s razlikom da se vrijednost akumulatora ne resetira na
nulu kada stanje kruga doñe u logičku nulu. Kada se ponovno ostvari logički kontinuitet u krugu, RTO
timer počinje povećavati vrijednost akumulatora od vrijednosti koju je imao kada je prekinut logički
kontinuitet. Zadržavanjem vrijednosti akumulatora, kada stanje kruga doñe u logičku nulu, RTO timer
mjeri ukupno vrijeme tijekom kojeg je logički krug bio u stanju logičke jedinice. Vrijednost
akumulatora RTO timera se može resetirati (postaviti na nulu) samo pomoću naredbe za resetiranje
timera (RES)
6. Nacrtaj i objasni dijagram stanje - vrijeme TON timera.
(Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 45-47, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blok – timer TON)

7. Nacrtaj i objasni dijagram stanje - vrijeme TOF timera.

Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 45-47, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blok – timer TOF))
8. Nacrtaj i objasni dijagram stanje – vrijeme RTO timera.
Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 45-47, Podloga za laboratorijske vježbe:
Upravljanje motornim pogonom metodom zvijezda-trokut)
9. Što su funkcijski blokovi Counters, kako se adresiraju i koliko ih može biti kod Micrologix 1500
procesnog računala.
Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 48-52)

Brojači (engl. counters) su izlazne naredbe koje nam omogućuju kontrolu nad nekim operacijama u
procesu koje su vezane za brojanje i odbrojavanje. Vrijednosti bitne za rad sa brojačima su smještene
u brojački (counter) podatkovni zapisnik.

Adresa brojača ima oblik C5:x, gdje je x redni broj brojača u programskoj memoriji (od 0 do 255).

2 brojača: CTU, CTD

10. Navedi strukturu funkcijskih blokova Counter te ponašanje svih parametara.
Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 48-52)

U zaglavlju simbola prikazuje se vrsta brojača dok se parametri bitni za rad brojača unose u polja
pored pripadajućih naziva. Svaki brojač ima sljedeće parametre:

- Counter – u ovo polje upisuje se adresa brojača koja predstavlja lokaciju u memoriji PLC-a
gdje se spremaju parametri brojača. Adresa brojača ima oblik C5:x, gdje je x redni broj
brojača u programskoj memoriji (od 0 do 255). U prikazanom primjeru brojaču je
dodijeljena adresa C5:0

- Preset – unaprijed podešena (preset) vrijednost – odreñuje vrijednost do koje brojač

mora brojati prije nego što se postavi DN (engl. done) bit u logičku '1'. Kada
akumulirana vrijednost postane jednaka ili veća od unaprijed podešene vrijednosti,
DN bit se postavlja u logičku '1'

- Accum – Akumulator – pokazuje broj prijelaza iz logičke '0' u logičku '1' koji su se
dogodili otkad je brojač resetiran. Unaprijed zadana vrijednost (preset) i vrijednost
akumulatora definirane su u rasponu -32768 do 32767.

11. Nacrtaj i objasni dijagram stanje vrijeme CTD brojača.

Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 48-52, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blokovi: CTU i CTD)

CTU brojač je naredba koja broji i pamti broj promjena iz logičke '0' u logičku '1'.
Promjene u krugu mogu biti izazvane događajima u programu (unutarnja logika) ili vanjskim
uređajima (npr. Prolaskom zastavice kraj senzora ili aktiviranjem granične preklopke). Kada
ulazni krug CTU naredbe napravi prijelaz iz '0' u '1' akumulirana vrijednost se povećava za 1,
ako je prijelaz registriran. Sposobnost brojača da detektira prijelaze stanja ovisi o brzini
(frekvenciji) dolazećeg signala. Vrijednost akumulacije se zadržava dok ne resetiramo brojač
odgovarajućom naredbom

OV (overflow) bit – postavlja se u '1' kada akumulacijska vrijednost napravi ciklički niz sa
32767 na
-32768 i ostaje u '1' dok ne resetiramo brojač ili dok se vrijednost akumulacije ne umanji
(CTD brojačem) na 32767
DN (done) bit – postavlja se u '1' kada je akumulirana vrijednost veća od unaprijed
postavljene
(preset) vrijednosti i ostaje u '1' dok vrijednost akumulacije ne postane manja od unaprijed
zadane (preset) vrijednosti

CU (count up) bit – je u logičkoj '1' kada je ulazni krug naredbe u logičkoj jedinici i ostaje u
tom
stanju dok ulazni dio kruga ne bude u logičkoj '0' ili dok se ne aktivira reset naredba

12. Nacrtaj i objasni dijagram stanje vrijeme CTU brojača.

Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 48-52, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blokovi: CTU i CTD)

CTD je izlazna naredba koja broji i pamti prijelaze iz logičke '0' u logičku '1' u ulaznom
dijelu kruga. Kada stanje ulaznog kruga CTD naredbe napravi prijelaz iz logičke '0' u '1'
vrijednost akumulacije se umanjuje za 1, ako je prijelaz registriran. Sposobnost brojača da
detektira prijelaze stanja ovisi o brzini (frekvenciji) dolazećeg signala. Vrijednost akumulacije
se zadržava dok ne resetiramo brojač odgovarajućom naredbom.

UN (underflow) bit – ovaj bit postavlja se u '1' kada akumulacijska vrijednost napravi
ciklički niz sa -
32768 na +32767 i ostaje u '1' dok ne resetiramo brojač ili dok se vrijednost akumulacije ne
uveća (CTU brojačem) na +32767

DN (done) bit – postavlja se u '1' kada je akumulirana vrijednost veća od unaprijed

postavljene
(preset) vrijednosti i ostaje u '1' dok vrijednost akumulacije ne postane manja od unaprijed
zadane (preset) vrijednosti (jednako kao kod CTU brojača)

CU (count up) bit – je u logičkoj '1' kada je ulazni krug naredbe u logičkoj jedinici i ostaje u
tom
stanju dok ulazni dio kruga ne bude u logičkoj '0' ili dok se ne aktivira reset naredba

13. Koje statusne bitove brojača poznaješ te nacrtaj i objasni njihovo ponašanje u radu brojača?
Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 48-52, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blokovi: CTU i CTD)

Odgovor u prijašnjim pitanjima.

14. Što je to postavna (eng. Preset) vrijednost countera te koji je mogući raspon ove vrijednosti u
PLC uređajima Micrologix 1500
Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 48-52, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blokovi: CTU i CTD)

Preset – unaprijed podešena (preset) vrijednost – odreñuje vrijednost do koje brojač

mora brojati prije nego što se postavi DN (engl. done) bit u logičku '1'. Kada
akumulirana vrijednost postane jednaka ili veća od unaprijed podešene vrijednosti,
DN bit se postavlja u logičku '1'

Unaprijed zadana vrijednost (preset) i vrijednost

akumulatora definirane su u rasponu -32768 do 32767.
15. Što su to naredbe usporedbe ili komparacije? Navedi i nacrtaj barem tri.
Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 55-58, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blokovi: CTU i CTD)
Naredbe usporedbe se koriste za usporedbu dvije ili više numeričkih vrijednosti. Kao rezultat dobije se
logička vrijednost na temelju uvjeta usporedbe
16. Objasni strukturu funkcije usporedbe
Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 55-58)

U zaglavlju EQU – oznaka funkcije

Equal – puni naziv funkcije

source a (adresa usporednog podatka i njegova vrijednost)

source b (adresa podatka usporedbe i njegova vrijednost)
Parametar Source A kod naredbi EQU, NEQ, GRT, GEQ, LES i LEQ može biti adresa memorijske
varijable dok parametar Source B može biti adresa ili konstanta

17. Objasni funkcije usporedbe QEU, NEQ i kakvi ulazni podaci mogu biti.
Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 55-58, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blokovi: CTU i CTD)

Naredba NEQ je ulazna naredba koja usporeñuje nejednakost podatka veličine riječi sa adrese
N7:0 (Source A) i podatka sa adrese N7:1 (Source B). Ako su vrijednosti nejednake NEQ u
logički krug šalje '1'. Obje zadane vrijednosti (Source A i Source B) moraju biti istog formata (16
ili32 bita) i mogu se mijenjati za vrijeme izvoñenja programa.

ODGOVORENO U PITANJU 15.

18. Objasni funkcije usporedbe GRT, GEQ i kakvi ulazni podaci mogu biti.
Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 55-58, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blokovi: CTU i CTD)

19. Objasni funkcije usporedbe LES, LEQ i kakvi ulazni podaci mogu biti.
Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 55-58, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blokovi: CTU i CTD)

20. Što je instrukcija LIM ? Objasni njezinu primjenu.

Programljivi logički kontroleri, G. Malčić,D. Maršić, stranica 55-58, Podloga za laboratorijske vježbe:
Funkcijski blokovi: CTU i CTD)