Sveučilište u Zagrebu

Fakultet organizacije i informatike

Varaždin

Esej br. 18: O rješavanju kubne jednadžbe

U Varaždinu, datum 23.12.2018. Krasić Matej, grupa G21

Uvod

Danas smo svi čuli za kubne jednadžbe i možda su se neki susreli s njima i u školama. No što
su upravo one? Na koji su se način kroz povijest razvijale i postoje li formule za rješavanje?
Kroz brojna pitanja o kubičnim jednadžbama prikazat ću vam ovaj esej u kojem ću vas
upoznati s njima, njihovom poviješću i primjeru rješavanja možda nekima misterioznih
kubnih jednadžbi.

O rješavanju kubnih jednadžbi

„U današnje vrijeme svi u školi uče kako riješiti linearnu i kvadratnu jednadžbu, a ta rješenja
(iako ne u suvremenom obliku zapisa) bila su poznata još u jako davna vremena Babilonaca.
Za razliku od tih jednadžbi, kubne jednadžbe i jednadžbe višeg stupnja doduše se spominju,
ali se formule i postupci za njihovo rješavanje opisuju samo za slučaje kad se jednadžba
(točnije: polinom kojem u toj jednadžbi tražimo nultočke) može "lijepo" faktorizirati, npr.
x3+px2=q x3-4x=0 je x(x-2)(x+2)=0. Mnogi zbog toga misle da ne postoje formule za rješenje
kubne jednadžbe. No one postoje.“[1]

Povijesni razvoj

Kubne jednadžbe svoj korijen pronalaze u 14. stoljeću kada talijanski renesansni matematičar
Scipione del Ferro rješava prvu kubnu jednadžbu. On je krije od svijetla javnosti i tek je na
samrti otkriva svojem zetu Hanibalu Naveu i učeniku Antoniju Fioru. Fior vidi priliku za
slavu i počinje širiti vijest da je kubna jednadžba riješena. Kasnije samouki matematičar
Niccolo Tartaglia daje metodu za rješavanje jednadžbe tipa  x3+px2=q.[2]

Slika 1. Niccolo Tartaglia [4]

U to vrijeme je bilo i poznato i natjecanje matematičara u kojem se izazovu na dvoboj gdje
jedan i drugi zadaju zadatke i rok za njihovo rješavanje. Tako je Antonio Fiore izazvao
Tartaglia. Dana 20.veljače 1535. godine dolazi do dvoboja u kojem Tartaglia rješava zadatke
u samo 2 sata.[3] Čuvši za pobjedu Tartaglia matematičar i liječnik Girolamo Cardano poziva
poznatog matematičara u želji da mu otkrije način rješavanja kubnih jednadžbi. „Iz
Tartaglinog rješenja Cardano sa svojim studentom Lodovicom Ferrarijem razvija metodu koja
je primjenjiva za oba tipa kubnih jednadžbi, a Ferrari iz nje dalje izvodi i metodu za rješenje
jednadžbe četvrtog stupnja.“[1]

Slika 2. Lodovico Ferrari, [5]

Primjer i formule rješavanja kubne

jednadžbe
Za primjer uzimamo kubnu jednadžbu oblika:
ax 3 +bx 2 +cx +d=0
Zatim jednadžbu svedemo na sljedeći oblik:
y 3 + py+ q=0
Gdje p i q imaju sljedeću jednakost:
c b2
p= − 2
a 3a
d bc 2 b3
q= − 2 +
a 3 a 27 a3
Na primjer:
x 3+ 9 x2 +18 x +28=0
Gdje su a = 1; b = 9;c = 18;d = 28
Prvo tražimo p:
c b2
p= − 2
a 3a
18 92
p= −
1 3(12 )
Gdje dobivamo da je:
p=−9
Sada tražimo q:
d bc 2 b3
q= − 2 +
a 3 a 27 a3
3
28 9∙ 18 2(9 )
q= − +
1 3 ( 12 ) 27 (13)
I dobijemo da je:
q=28
Zatim zamijenimo p=−9 i q=28 u jednadžbu oblika:
y 3 + py+ q=0
I dobijemo:
y 3 +9 y +28=0
Kada riješimo ovako izvedenu kubnu jednadžbu dobijemo (y1;y2;y3) pa tako dobivena rješenja
po y zamjenjujemo u sljedeće formule:
b
x 1= y 1−
3a
b
x 2= y 2−
3a
b
x 3= y 3−
3a
i dobivamo konačna rješenja (x1;x2;x3) naše kubne jednadžbe.

Zaključak
Iako se danas kubne jednadžbe smatraju jednim od težih poglavlja matematike ipak možemo
vidjeti da su čak do njihovog rješenja došli i u 14. stoljeću. Matematičari svojeg vremena su
uvelike pridonijeli njenom razvoju, kao što su: Ferroa, Fior, Tartaglia, Ferrari. Međutim,važno
je istaknuti Niccolu Tartagliu koji je postavio metodu rješavanja kubne jednadžbe. Na čijoj
osnovi Lodovico Ferrari postavlja metodu rješavanja jednadžbi višeg tipa.
Literatura

[1] Brückler F.M., „Matematički dvoboji“, http://e.math.hr/dvoboji/index.html

[2] Brückler F.M., „Matematički dvoboji“, Školska knjiga, Zagreb, 2011.

[3] Isakovič Glaizer, Gerš, Povijest matematike za školu, Školske novine & HMD, Zagreb,
2003.

[4] Slika 1.
https://en.wikipedia.org/wiki/Niccol%C3%B2_Fontana_Tartaglia#/media/File:Niccol
%C3%B2_Tartaglia.jpg (Preuzeto: 24.12.2018.)

[5] Slika 2. https://alchetron.com/Lodovico-Ferrari (Preuzeto: 24.12.2018.)

[6] Primjer zadataka, http://forum.matemanija.com/viewtopic.php?f=2&t=186

(Preuzeto:24.12.2018.)