Salpa - vegetarijanac na meti podvodnog ribolovca

Pero Ugarković

Za salpu se, generalno, misli da je to riba slabije

kvalitete, žilavog i bezukusnog mesa, riba koja ne
može dugo držati svježinu. Zato se i na
ribarnicama daju povoljnije od ostale ribe a u
restoranskoj ponudi je gotovo i nema. No ima
iznimaka, postoje mjesta u Dalmaciji posebice
južnojadranskih otoka u kojima je salpa cijenjena i
tražena vrsta, gdje će stanovnici radije odabrati
zalogaj salpe nego najkvalitetnije oborite ribe. Mnogi taj fenomen različitosti ukusa
pronalaze u tradiciji lova u tim krajevima, gdje se stanovništvo orijentiralo na lov
tradicionalnim alatima poput pletenih vrša, i uzobalnih povlačnih mreža, čak i dinamita,
pa je percepcija salpe promijenjena. Desetljećima su salpe bile primarna meta koja je
po brojnosti, veličini ribe i učestalosti pojave u plitkom području mogle prehranjivati
velik broj ljudi. Još i danas se na spomen pojave salpe ljudima ubrza rad srca i
razmišljaju o metodi kako da pohvataju cijelo jato koje pase obalne alge. Nažalost,
salpe su jedan od razloga zašto se i danas usprkos svim poznatim opasnostima i
zakonima i dalje baca dinamit. Još uvijek nekim područjima Jadrana treba pristupiti
oprezno jer gotovo uvijek netko vreba i očekuje brzu zaradu sa sredstvom koje
potencijalno može ubiti ronioca. Osim dinamitom, najviše salpi uhvati se tramatom a
nešto manje i vršama.

O salpi

Salpa (Sarpa salpa) je jedan od najvećih

„vegetarijanaca“ Jadrana. Obožava sve vrste
morskih algi, a najveća su joj poslastica zelene alge
koje su se nakon oseke osušile na suncu. Mlađi
primjerci salpi rado će pojesti i poneki životinjski
organizam, dok nakon zrelosti pređu na pravo
vegetarijanstvo. Tijelo joj je srebrnasto sa zlatnim
bočnim prugama. Salpe se najčešće druže u većim
jatima i zajedno pustoše polja morskih algi. Nije rijetkost sresti ni salpu samicu, koja se
iz nekog razloga odvojila od jata i hrani se uz obalu, takva je salpa nešto lakša lovina od
onih u jatu. Veoma opreznim i plašljivim salpama sigurnost jata i brojnost osjetila donosi
spokoj, čak i kad cijelo jato navali na hranu netko je uvijek na straži. Na prvi znak
opasnosti salpa koja ju je uočila munjevito kreće u bijeg, a sve ostale istog trenutka za
njom. I druge vrste riba (npr. pic, orada, šarag...) koje ponekad ulaze u jata salpi
iskorištavaju njihov oprez i sposobnost pronalaska hrane, a često se dogodi da
preplašene salpe izvedu pravi stampedo koji svu ribu u okolini upozori na opasnost.
Salpe u pravilu duže borave u dubljem moru, odnosno oko 40 do 100 metara, ako
moraju prijeći preko dubljeg terena da bi došle do slijedećeg hranilišta radije će plivati
na pola dubine nego uz dno.

Site salpe obično se drže u pola dna i lebde, bez

brzih pokreta, u velikom jatu. Te salpe nemoguće je
uloviti u podvodnom ribolovu, osim možda čekom
daleko od jata, no zbog tromosti salpe se neće
kretati prema roniocu. Što god mislili o njoj, ukoliko
vam se nađe na jelovniku preporučljivo je netom
ulovljenu salpu odmah očistiti jer je vegetarijanska
utroba lako kvarljiva a s njom se pokvari i vrlo
mekano i nježno meso. Obično se nakon pogotka u stomak, duga crijeva povlače iz
salpe. U prirodi biljožderi imaju duža crijeva pa se tako u ribljem svijetu dužina crijeva
od salpe višestruko duža od ostalih vrsta. Ako slučajno ostane neko vrijeme na suncu
neočišćena, meso joj toliko omekša da se pretvori u žitku kašu i tada definitivno nije
ukusna. Salpe mogu narasti do 3 kg težine, a takve "divove" najčešće susrećemo na
pučinskim otocima gdje se puno manje lovi nego uz obalu. U posljednje vrijeme
učestalim zapasom nakon tramata te bacanjem vrša i eksploziva pojava tih velikih salpi
je prava rijetkost a salpe od preko 1 kg su već pravi trofeji. Salpa je jedini predstavnik
svog roda Sarpa.

Više riba jednim hicem

Ova vrsta ribe jedna je od rijetkih koja će nam u

većini situacija dopustiti da ulovimo više riba
jednim hicem. Osim klasično kada cijelo jato
privučemo na čeku, najlakše ih je na ovaj način
uhvatiti ako se prišuljamo jatu koje se hrani. Salpe
se hrane na način da zgusnutim jatom zajednički
grickaju alge na uskom području. Nije se lako
došuljati salpama jer ih ima mnogo pa je dio jata
4 na strijeli!
uvijek na oprezu. Ukoliko ugledate jato probajte se
priljubiti uz obalu i lagano se kretati prema njemu bez naglih poteza. Kada dođete blizu
gađajte prvu veliku salpu i sa njom skupit će te i one koje se nalaze iza nje. Često se
dogodi da se pogodi i više od 3 ribe pa čak i 6 (autorov rekord). Jedino nezgodno što
se zna dogoditi u ovakvoj situaciji je da se one salpe koje nismo ciljali skinu sa strijele
zbog svojeg mekanog mesa. Salpa se ne predaje lako kada je na strijeli pa će ukoliko
nije pogođena na pravo mjesto lako strgati sebe sa strijele. Najbolji način šuljanja ribi je
ako idemo niz kurenat i ako se šuljamo na način da nam je sunce iza leđa. Kada se
spuštamo niz kurenat i sa suncem iza leđa, čak i u slučaju da su nas salpe uočile one
će krenuti prema našem smjeru i imamo šansu pogoditi koju dok se udaljava od obale.
Salpe se mogu uloviti i klasičnim ribolovom „bez tehnike“ na način da vidimo jato i
lagano mu se približavamo. Ako salpe nisu previše preplašene one će se početi
udaljavati paralelno sa nama pa im se možemo približiti na domet. Ovakve situacije su
rijetke i ne smije biti previše buke u moru koja je već ranije salpe učinila nervozne.
Velike salpe puno će češće biti iznimno oprezne i neće se dati prevariti pa treba raditi
čeku. Salpu je puno lakše uhvatiti na čeku ako na mjestu ima kurenta. Velike salpe na
strmim obalama znaju izluditi podvodne ribolovce držeći se u pola dna i mirujući. Te
salpe možete probati uloviti samo čekom no uspjeh neće biti toliki kao u lovu na salpe
šuljanjem. Još jedan od načina na koji možemo prevariti salpu je ako stanemo negdje
uz obalu i mirujemo, pogotovo ako obala ima sjenu. Velike salpe biti će zainteresirane i
prolazit će tik uz obalu, točnije tamo gdje su nam u dometu. Iako su u većini situacija
salpe slične po veličini kada se nalaze u jatima, veliko jato salpi zna imati ribe različitih
veličina ali one najveće nam privuku najviše pažnje. Budite strpljivi kad salpe prolaze
kraj vas i samo malo pričekajte da prođe veliki komad, ukoliko smo nestrpljivi pa
okrećemo pušku vrlo lako se dogodi da se najstrašljivija salpa uplaši i ostale krenu za
njom. Kada postoji jato riba od preko 30 komada veća je vjerojatnost da će u tom jatu
biti neka oprezna i plašljiva riba, i bez obzira što su ostale neustrašive i odvažne, ta
jedna će biti povod da ostanemo bez lovine.

Osim u lovu na čeku i šuljanjem salpe se vrlo uspješno

mogu loviti i po rupama, gdje ih često ulove podvodni
ribolovci. Za vrijeme turističke buke i nakon što se jato
malo rasprši i nahrani salpe se obožavaju zavlačit u
uske procjepe pa čak nekad budu pomiješane sa
ostalim vrstama kao što su fratri, picevi i šarzi. Na ovaj
način najlakše je uloviti veliku salpu jer će od svih
navedenih vrsta biti prva na udaru u tom procjepu i
najmanje će se plaštiti kad vidi podvodnog ribolovca na
ulazu procjepa. Ako je u rupi nekoliko komada najčešće
nakon ulova prve ostale ostanu u rupi.
Potraga za boljom ribom

Kada se salpe skupe u plićak to znači da je dobar

dan za lov i ostalih riba šuljanjem. Obično se salpe
pojavljuju u plitkom pojasu mora za vrijeme visoke
plime i laganog kurenta kada miris onih plićih
osunčanih algi postane neodoljiv. Vrste poput pica,
šarga i komarče odabiru jata salpi kao pratioce koje
će im dati sigurnost i zajednički iskopati kakvu
hranu. Ove vrste riba biti će opreznije od samog
jata salpi pa će najčešće prve izletjeti iza stijene ako se salpe prepadnu. No zna se
dogoditi i da zadnje izlete jer nisu sigurne u kojem smjeru da krenu s obzirom da nisu
dio jata salpi. Ukoliko vam je lov na ove vrste riba draži od lova na salpe pričekajte da
cijelo jato ode ali ako niste ulovili ništa salpe vam se nažalost neće vratiti. Osim gotovo
svih sparidnih vrsta, salpe često pružaju sigurnost i većim ribama poput lubina, cipla,
raznih vrsta bitnica. Ako privučemo pozornost salpi na čeku i one se ne prepadnu
podvodnog ribolovca, puno ćemo lakše ostvariti ulov ostalih vrsta ribe koje se nalaze u
blizini jer su sve te ribe po prirodi naučile da mirne salpe znače da i same mogu biti
mirnije, tako da čak i ako ne lovite salpe u podvodnom ribolovu, probajte iskoristiti
njihovo prisustvo da ulovite neku drugu lovinu koja vas raduje.

Salpe - Otrovne ribe?

Prije neko vrijeme u novinama se pojavio naslov da je neki Britanac otrovan ribom, na
slici se pojavila salpa. Doista u tim krajevima se salpa smatra potencijalno otrovnom
vrstom no nema straha za ove naše mediteranske salpe jer ne radi se o njezinom mesu
već algama koje jedu. Otrov se manifestira sa probavnim smetnjama te halucinacijama
koje smetaju žrtvi puna dva dana nakon konzumacije. Otrovnih, točnije halucinogenih
algi, nema u našem moru pa možemo biti mirni i jesti bilo koju ribu bez ikakvog straha.
Jedina opasnost koja prijeti od mesa salpe u nas je ta ako je ne očistimo brzo pa se vrlo
brzo u njezinoj utrobi formiraju bakterije. Te bakterije brzo zahvate i meso, no osim
možda slabih probavnih smetnji nikakve teže posljedice neće izazvati.