SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ODJEL ZA KULTUROLOGIJU

Seminarski rad

BORIS PAPANDOPULO I INTERMEDIJALNE POVEZNICE

MENTOR: STUDENT:
Doc. art. Anđelko Mrkonjić Katja Janković
Dr. sc. Tatjana Ileš

U Osijeku, svibanj 2016.

SADRŽAJ:

1. UVOD……………………………………………………………………………………...1
2. BIOGRAFIJA BORISA PAPANDOPULA…………………………………………….…2
3. INTERMEDIJALNE POVEZNICE……………………………………………………….4
3.1. Papandopulo i ples…….
……………………………………………………………....4
3.2. Papandopulo i predstava.…..
……………………………………………………….....5
3.3. Papandopulo i
književnost………………………………………………………….…7
3.4. Papandopulo i
film………………………………………………………………….....9
3.5. Papandopulo i slikarstvo i
kiparstvo…………………………………………………11
3.6. Papandopulo i
balet…………………………………………………………………..13
3.7. Papandopulo i
kultura………………………………………………………………..13
4. ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………….16
5. LITERATURA…………………………………………………………………………....17
6. POPIS SLIKA………………………………………………………………………….....19
1. UVOD

Ovaj seminarski rad govorit će o životu i djelu Borisa Papandopula, jednog od

najvećih hrvatskih skladatelja. Prikazat će se skladateljev život od rođenja, studija,
skladanja pa sve do njegovih poodmaklih godina i smrti. U radu će biti riječi o
intermedijalnim poveznicama između Papandopula i plesa, predstave, književnosti,
filma, slikarstva, baleta i kulture. Boris Papandopulo bio je uzor mnogima i mnogi su
u njemu nalazili inspiraciju. Primjerice, redatelj Robert Raponja koji je po uzoru na
Papandopulov život režirao predstavu Zdenkin striptiz ili, primjerice, slikari koji su
odlučili izraditi upravo njegove portrete. Bit će riječi i o Borisovoj supruzi Zdenki
koja je predstavljena u knjizi Dalibora Cikojevića Virtuozi, muze i striptiz.
Intermedijalne veze pronađene su i u poveznici s književnošću. Naime, Papandopulo
je nekoliko svojih skladbi utemeljio na Krležinim tekstovima, a isto je tako na temelju
hrvatskih srednjovjekovnih književnih tekstova nastala skladba Osorski requiem.
Skladao je mnoga djela za igrane i dokumentarne filmove, a po uzoru na njegov život
snimljen je i dokumentarac Maesto. Papandopulo je bio toliko značajan da su po
njemu nazvane glazbene škole i ulice te nagrade za glazbena postignuća. Još jedna u
nizu intermedijalnih poveznica je i veza glazbe i kiparstva, odnosno Papandopulove
biste koju je izradio hrvatski hvarski akademski kipar Kuzma Kovačić.

1
 2. BIOGRAFIJA BORISA PAPANDOPULA

Boris Papandopulo jedan je od prvaka suvremene hrvatske glazbene umjetnosti

rođen 1906. godine u Njemačkoj, u Honnefu na Rajni. Njegova majka jedna je od
najvećih opernih pjevačica, Maja Strozzi. Papandopulo je od ranoga djetinjstva
pokazivao darovitost i sklonost prema glazbi. Počeo je studirati u Zagrebu s namjerom
izučavanja orkestracije jer je za sebe smatrao da nema predispozicije za komponiranje.
Međutim, tijekom jednih praznika ispisao je gomilu notnog materijala, koji je po
uobičajenim mjerilima drugim skladateljima mogao činiti polovicu životnog opusa.
Nakon studija u Zagrebu, upisao se na odsjek za dirigiranje u klasi Dirka Focka
zahvaljujući zauzimanju Igora Stravinskog. Naime, Papandopulova majka bila je jedna
od prvih izvođačica Stravinskijevih pjesama u raznim zemljama diljem Europe, što je
pripomoglo Papandopulu da se upiše na bečki konzervatorij. S osamnaest godina
započeo je umjetničku karijeru dirigirajući skladbe svojih suvremenika, ali i svoje rane
radove. Među tim radovima bio je i ciklus Svatovske pjesme.
Stvarao je djela koja su svojim zahtjevima nadilazila potrebe ovoga društva. U najznačajnije
se radove toga perioda ubraja kantata Slavoslovije. Ta je kantata u Beču doživjela
međunarodno priznanje. Važno je spomenuti i Concerto da camera, dokument koji
predstavlja Papandopulovu međunarodnu afirmaciju. Upravo je s Concertom da camera
postigao međunarodno priznanje na festivalu u Stuttgartu. Djelo su izvodili sam autor u ulozi
pijanista i njegova majka Maja Strozzi.
Od 1935. do 1938. Boris Papandopulo djeluje u Gradskoj glazbenoj školi u
Splitu. Vodio je i proslavljeno pjevačko društvo Zvonimir te se bavio glazbenom
kritikom. Njegova romantična opera Sunčanica nastaje u Splitu, skladana u narodnom
duhu, puna topline, ali i dramskih sukoba. Napustio je Split zbog nedovoljne podrške
te se vratio u Zagreb gdje je preuzeo vođenje pjevačkog društva Kolo. Poslije je
imenovan dirigentom opere i simfonijskog orkestra.
U stvaralaštvu Borisa Papandopula česte su teme inspirirane bliskom ratnom
prošlošću. U tom je periodu rijetko bio u prilici baviti se skladanjem. Zatim seli u
Sarajevo, potom u Rijeku, gdje je bio na položaju direktora novoosnovane opere, a u
Split se ponovno vraća 1968. U Splitu sklada Koncert za timpane, a Dubrovačkim
ljetnim igrama namjenjuje kantatu Libertas za solo bas, mješoviti zbor i orkestar.

2
Djelo sadrži tri stavka s latinskim naslovima koji su preuzeti s ulaznih vrata na
Kneževu dvorcu, s ulaza u Lapad i s tvrđave Lovrijenac.
Papandopulo je posegnuo za dirljivim tekstovima naše literarne baštine. Među
njima nalaze se tekstovi Duša iz groba i Duša osujena Marka Marulića, koji se
uklapaju u opću tematiku koja govori o smrti. Profinjena glazba proistječe iz latinskih
i hrvatskih tekstova, od kojih su oni hrvatski pisani čakavskim narječjem. Na ovakvim
osnovama skladatelj je stvorio djelo u kojem se sustižu i isprepliću svjetovni i duhovni
svjetovi. Ovo djelo zahtijevalo je i poseban sastav izvoditelja od sopila, orgulja,
električne gitare, udaraljki i zvona koji su idealno poslužili dostizanju posebne ugode i
kolorita.
Poljičku pučku misu u pratnji mješovitog zbora i orgulja oblikovao je u čast sv.
Bogdana Leopolda Mandića. Većina Papandopulovih radova nastala su na
primorskom dijelu Hrvatske, a odraz su istinske privrženosti i ljubavi skladatelja
prema drevnoj kulturi toga kraja.
Umro je u Zagrebu 1991. Težio je povezivanju dijelova Hrvatske, a to je
uspješno postizao koristeći glazbu. Nakon višegodišnjih izbivanja ponovno se vraćao
nastavljajući svoj posao ondje gdje je ranije stao. Pokazao je zadivljujuće sposobnosti
u glazbenoj reprodukciji. Uporno je i redovito radio te je neprestano razvijao i
obogaćivao svoje stvaralačke sposobnosti. Njegov je uspjeh vidljiv u više od 400
raznovrsnih skladbi. Uz glazbu, bavio se pisanjem kritika, eseja te glazbeno- teorijskih
radova (Grgić, 1991, 315-317).

3
 3. INTERMEDIJALNE POVEZNICE

U dvadesetom stoljeću dolazi do velikog zamaha u intermedijalnom proučavanju

umjetnosti. Razlog tomu može se iščitati iz intenzivnog razvoja samih medija što je
pridonijelo prožimanju u umjetnost (Grgurić 2010: 45-46).
Intermedijalnost je postupak kojim se strukture i materijali karakteristični za jedan medij
prenose u drugi, a jedan od tih medija najčešće je umjetnički. Temeljna svrha intermedijalnih
postupaka je pridodavanje novih značenja onome što neko djelo govori svojim uobičajenim i
tradicionalnim sredstvima (Pavličić 1988.).
Iako je cilj ovog seminarskog rada bio pronaći intermedijalnu poveznicu između glazbe,
odnosno Papandopula i plesa, odnosno Zdenke, istraživanje je pokazalo kako postoji još
nekoliko zanimljivih poveznica.

3.1. Papandopulo i ples

Zdenka Papandopulo bila je muza velikog kompozitora Borisa Papandopula

gotovo četrdeset godina. O njegovu se opusu zna mnogo, ali samo rijetki znaju koliko
je veliku ulogu u njegovom životu odigrala Zdenka. Zdenka je bila njegova muza
gotovo četrdeset godina i upravo je zahvaljujući njoj nastala gotovo polovina njegova
bogata opusa.
Zdenka i Boris upoznali su se u riječkom kazalištu 1958. godine, kada je
Papandopulo nazočio razgovoru koji je tada mlada balerina vodila s tadašnjim
ravnateljem te kazališne kuće. Njihova je romansa započela tek nekoliko mjeseci
kasnije, na Rabu. Zbližilo ih je vrijeme, odnosno kiša koja je padala i zbog koje nisu
bili u mogućnosti igrati predstavu na otvorenom.

4
Zdenka je plesala Prodanu nevjestu u Opatiji, pala, te je ozlijedila ligamente u koljenu. 1
Zbog jakog istegnuća ligamenata morala je zaboraviti na život profesionalne
balerine i potražiti drugi izvor prihoda. Dobila je i otkaz u riječkom teatru pa se s
Papandopulom preselila u Zagreb, gdje je dobila angažman u HNK-u. No zbog stalnih
problema s koljenom morala je završiti karijeru klasične balerine. Nije željela
životariti i nije pristala na to da ju Papandopulo uzdržava, spakirala je kovčege i otišla
u Njemačku. Tamo je ostala dvadesetak godina. 2
Kada je stigla u Frankfurt stupila je u vezu s umjetničkom agencijom te im
ponudila usluge. Odabrala je nekoliko plesnih točaka, sašila kostime i pripremila notni
materijal. Kada je stigla na audiciju kod vlasnika poznatog noćnog kluba BB u
Frankfurtu, imala je što pokazati te je odmah dobila posao. Dobila je i novo
umjetničko ime, Virginia (Cikojević 2010: 117). Virginia je svoj program započinjala
klasičnim baletom, zatim je u drugom bloku imala foklornu točku, zatim jedan
orijentalni ples i drugi uz glazbu Luna Caprese (Cikojević 2010: 118). Boris
Papandopulo Zdenku je podržavao u poslu te je često znao doći u BB klub i gledati
njene nastupe. Zdenkin striptiz skladba je nastala 1961. godine, a Papandopulo ju je
napisao za Zdenkine nastupe u BB klubu. „Neka te moje note miluju, kad već ja ne
mogu“- poručio joj je Boris (Cikojević 2010: 130). Upravo su u toj skladbi vidljivi
elementi intermedijalnosti, odnosno prodiranja glazbe u umjetnički ples.
Borisova i Zdenkina romansa trajala je gotovo pola stoljeća, a samo u
posljednjih petnaest godina, koliko su živjeli zajedno, Boris je skladao gotovo 170
skladbi, što je više od trećine njegova opusa. Ti podaci govore o njihovom magičnom
odnosu koji su uspjeli održati u vezi na daljinu, između Njemačke i Hrvatske.

1
http://www.telegram.hr/kultura/ispovijest-udovice-velikog-kompozitora-kako-je-boris-papandopulo-uz-
mene-napisao-200-svojih-djela/
2
http://arhiva.nacional.hr/clanak/130263/papandopulova-muza-plesala-je-striptiz

5
 SLIKA 1. Virginia, BB klub, 1968.

3.2. Papandopulo i predstava

Predstava Zdenkin striptiz praizvedbu je imala 10. svibnja 2012. godine, a

nastala je prema trećem dijelu romana Dalibora Cikojevića Virtuozi, muze i striptiz.
Predstava Zdenkin striptiz dobila je ime po skladbi Borisa Papandopula koju je
specijalno skladao za njezin ples u cabaeretima. Režiser Robert Raponja naglasak je
stavio na iznimno važnu ulogu koju je bivša balerina imala u skladateljevu životu. 3
Ulogu Borisa Papandopula utjelovio je glumac Peđa Gvozdić, a Vlasta
Ramljak ulogu Zdenke. Radnja predstave odvija se na tavanu obiteljske kuće nakon
smrti Papandopula. Na tavanu se Zdenka u kaosu fotografija, notnih zapisa, ploča i
gramofona prisjeća lijepih i bolnih uspomena. Te uspomene iz nje izviru u obliku
sjena, a zatim prelaze u živa sjećanja koja su utjelovili glumci Umjetničke akademije u
Osijeku.
Oživljena sjećanja prikazuju petnaestogodišnju romantičnu, inspirativnu, ali i
bolnu životnu patnju mlade balerine Zdenke, zaljubljivanje u Papandopula, financijsku
nesigurnost pa sve do nesretne ozlijede koljena koja ju je prisilila na odlazak u
Njemačku.
Uspomene su ispričane pomoću neobične kazališne forme, teatra sjena, a za to
je najzaslužniji bugarski umjetnik Velimir Velev, majstor teatra sjena iz Sofije. U
predstavi su se koristile sve tehnike teatra sjena što je omogućilo da note plešu, a da se

3
http://www.port.hr/zdenkin_striptiz/pls/th/theatre.directing?i_direct_id=4003696

6
 sjena dirigenta pretvara u pticu. Takvi su prizori rezultirali vizualno i emocionalno
atraktivnom predstavom. 4

SLIKA 2. Plakat predstave Zdenkin striptiz

3.3. Papandopulo i književnost

Iako je likovna umjetnost ranije došla u korelaciju s književnim tekstovima,

intermedijalno polje književnosti i glazbe kudikamo je prostranije od književno- likovnog.
Povijesno gledano, književnost i glazba ostvarile su čvrstu i specifičnu intermedijalnu vezu na
planovima različitih odnosa. (Grgurić 2010: 47)
U velikom opusu Papandopulovih skladbi našle su se četiri skladbe koje su literarno
utemeljene na Krležinim tekstovima. Prva je balet pod nazivom Tri kavalira frajle Melanije
koji je skladan 1975. Balet je nastao prema istoimenom Krležinom romanu objavljenom 1922.
godine u Zagrebu. Scenarij za balet osmislila je Branka Rakić. Balet ima tri čina s jedanaest
slika, a praizvedbu je imao u HNK u Zagrebu 1976. godine.
Drugo djelo su Tri balade Petrice Kerempuha, tri popjevke za glas, engleski rog i
harfu koje su skladane 1978. godine prema Krležinoj zbirki pjesama objavljenoj 1936. u

4
http://www.kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1590

7
Ljubljani. Papandopulo je svoju skladbu skladao prema baladama Bogečka, Galženjeačka i
Ciganjska.
Krležina Popodnevna simfonija prvi se put pojavila 1917. godine u knjizi Tri
simfonije. Papandopulo je, inspiriran Krležinom poemom, 1980. napisao monumentalnu
skladbu za četiri vokalna solista i mješoviti zbor a cappella, s istaknutom dionicom recitatora
koji, najavljujući zbivanja, povezuje pjevačke točke.
Posljednje je djelo Kraljevo, balet u jednom činu s nekoliko povezanih slika, nastalo
na narudžbu Baleta HNK u Zagrebu. Scenarij baleta uobličen je uz pomoć Josipa Lešića
prema istoimenoj Krležinoj drami nastaloj 1918. Balet je praizvedbu imalo 1990. godine u
HNK u Zagrebu. 5

SLIKA 3. Notni zapis djela Tri balade Petrice Kerempuha

5
http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1965

8
 Osorski requiem Papandopulovo je djelo nastalo 1977. godine na poticaj osnivača i
dugogodišnjeg ravnatelja Osorskih glazbenih večeri, Daniela Marušića. Prva dva dijela
Osorske trilogije napisao je Papandopulo (Osorski requiem i Osorski misterij), a zaključni,
treći dio napisan je 2009. godine od strane Berislava Šipuša (Osorski plač).
U prvom dijelu, Osorskom rekvijemu za soliste, mješoviti zbor, orgulje, sopile, električnu
gitaru, udaraljke i recitatora, Papandopulo je uglazbio hrvatske srednjovjekovne tekstove iz
Slova meštra Polikarpa iz Ciprije iz 1468., Drugog novljanskog brevijara iz 1463.,
Berlinskog misala iz 1440., Pariškog kodeksa s kraja 14. stoljeća te Osorsko-hvarske
pjesmarice s početka 16. stoljeća. Ta se pjesmarica smatra jednim od najvažnijih izvora
pjesničke baštine na hrvatskom književnom jeziku čakavske osnovice iz koje se neki stihovi
pripisuju i Marku Maruliću.
Povjesničar hrvatske književnosti, akademik Nikica Kolumbić pažljivim je odabirom
sakupio tekstove koji tvore sadržaj s motivom smrti, koji je bio karakterističan za književnost
i umjetnost srednjega vijeka. Papandopulo je poštovao podrijetlo slova te je, uz vlastiti
izražajni jezik, slijed solističkih, zborskih i instrumentalnih odsjeka glazbe nadogradio
elementima tradicije kao što su istarski folklor, glagoljaško pjevanje i crkveni idiom. Nastojao
je u glazbenoj obradi, kao i u deklamaciji teksta, zadržati iskonski pučko- čakavsko-
kvarnerski ugođaj i izražaj karakterističan za osorski krajobraz. 6

6
http://glazba.hrt.hr/187586/nadahnuto-tumacenje-osorskog-rekvijema-borisa-papandopula

9
 SLIKA 4. Osorska trilogija, Papandopulo, Šipuš

3.4. Papandopulo i film

Film, osim dominacije pokretne slike, na izravan ili neizravan način podrazumijeva
upotrebu riječi. Očekuje se potraga za esejističkim uporištem, s jedne strane u književnosti,
odnosno intertekstualnosti, a s druge strane u umjetnostima poput slikarstva, arhiteksture ili
glazbe, odnosno u intermedijalnosti (Battista 2010: 132). Boris Papandopulo skladao je
glazbu za nekoliko hrvatskih filmova. Prvi film je Barok u Hrvatskoj snimljen 1942. godine u
režiji Oktavijana Miletića. U filmu se rekonstruirao život grofa Janka Draškovića te je
prikazana barokna arhitektura na sjeveru Hrvatske. Grofa Janka Draškovića glumio je tada
ugledan glumac, Papandopulov ujak, Tito Strozzi. 7
Drugi je film Lisinski. Lisinski je prvi hrvatski dugometražni film koji se snimljen 1944.
godine. To je prvi zvučni film u Hrvatskoj, a govori o životu prvog značajnog skladatelja iz
vremena ilirskog preporoda – Vatroslavu Lisinskom.

7
http://www.imdb.com/name/nm0660293/?ref_=ttfc_fc_cr2

10
 Idući film za koji je Papandopulo skladao glazbu je film pod nazivom Bakonja fra Brne.
Snimljen je 1951. pod režijom Fedora Hanžekovića. Stojan Mutikaša film je snimljen 1954.
godine također u režiji Fedora Hanžekovića.
1952. snimljen je hrvatski dugometražni film U oluji, 1955. Milioni na otoku, a 1961.
Pustolov pred vratima. I za ova je tri filma glazbu skladao Papandopulo.
Također je skladao i za četrnaest dokumentarnih filmova: Vlak broj 51 (1947.), Jadran
kroz vjekove (1948.), Vincent iz Kastva (1956.), te animirani film Susret na pijesku (1959.).
Snimljen je i dokumentarni film Maestro o životu i djelu skladatelja Borisa Papandopula.
Film je u režiji Jakova Sedlara, a snimljen je u projekciji HNK Zagreb i Croatia filma. 8

SLIKA 5. Film U oluji SLIKA 6. Film Bakonja fra Brne

3.5. Papandopulo i slikarstvo i kiparstvo

Portretne karikature Borisa Papandopula načinili su Jozo Kljaković (oko 1925.),

Klementina Požgaj- Schwarz, Truda Braun- Saban, Marinović, Kovačić, Kostanjević, Tatjana
Kostanjević, Paul Struck. 9

8
http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=69092
9
https://hr.wikipedia.org/wiki/Boris_Papandopulo

11
 Slika 7. Portret Papandopula Slika 8. Portret Papandopula
2006., Tatjana Kostanjević 1987., Paul Struck

Osor je mjesto u Primorsko- goranskoj županiji, na otoku Cresu, na prevlaci što je

nekada spajala danas razdvojene otoke, Cres i Lošinj. U ljetnim se mjesecima u Osoru
održava glazbeni festival Osorske glazbene večeri na kojima sudjeluju glazbenici iz cijeloga
svijeta. Mjesto održavanja je Crkva Blažene djevice Marije, ali i okolni prostori na Osorskim
ulicama poput glavnog osorskog trga ili ruševina benediktinske opatije Sv. Petra. Festival je
pokrenut 1976. godine i od tada poseban naglasak stavlja se na hrvatsku glazbenu baštinu. 10
U Osoru se nalazi i perivoj skulptura Kiparstvo i glazba kojeg čine niz brončanih
kipova na temu glazbe. Kipovi su postavljeni tijekom godina održavanja koncerata Osorskih
glazbenih večeri obogaćujući grad Osor djelima značajnih hrvatskih kipara. Tamo se nalazi i
bista Borisa Papandopula koju je izradio Kuzma Kovačić povodom Papandopulove stote
godišnjice. 11

10
https://hr.wikipedia.org/wiki/Osorske_glazbene_ve%C4%8Deri
11
http://visitlosinj.hr/ListItem.aspx?id=408

12
 SLIKA 9. Bista Borisa Papandopula

2006. godine izdana je i poštanska marka s njegovim likom.

Slika 10. Poštanska marka

3.6. Papandopulo i balet

Intermedijalna veza između glazbe i plesa već je opisana u ranijem poglavlju, a u ovom se
poglavlju također govori o poveznici s plesom, odnosno baletom. Životna priča Borisa
Papandopula isprepleće se kroz mitološke, simbolične, povijesne i osobne elemente u baletu

13
Maestro postavljenom u deset slika. Praizvedba baleta bila je 2006. godine u HNK u Zagrebu
povodom stote godišnjice rođenja velikog hrvatskog skladatelja.
Balet Maestro u koreografiji je i režiji Ljiljane Gvozdanović, a liberto je napisao
Nedjeljko Fabrio, prijatelj i poznavatelj Papandopulova života i djela.
Balet Maestro postavljen je u deset slika, predstavlja fantaziju u kojoj su isprepleteni
elementi iz skladateljeva života.12

Slika 11. Balet Maestro, HNK Zagreb

3.7. Papandopulo i kultura

Ime Borisa Papandopula nose dvije kulturno- obrazovne ustanove u Hrvatskoj.

Riječ je o Osnovnoj glazbenoj školi u Kutini te Privatnoj osnovnoj glazbenoj školi u
Splitu. 13
Hrvatsko društvo skladatelja 1997. godine utemeljilo je i po njemu nazvalo
godišnju nagradu za autorsko stvaralaštvo na području ozbiljne glazbe. 14

12
http://www.matica.hr/vijenac/315/Miljenik%20muza/
13
https://hr.wikipedia.org/wiki/Boris_Papandopulo
14
http://www.hds.hr/nagrade/

14
 Institut hrvatske glazbe i Hrvatska radiotelevizija 2012. godine pokrenuli su
Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo. 15
Ulica na splitskom Trsteniku nosi njegovo ime kao i glazbeni sastav Papandopulo
kvartet koji čine četvorica hrvatskih saksofonista. 16

Slika 12. Papandopulo kvartet

Festival Papandopulijana festival je glazbeno-scenskih, plesnih, dramskih i

filmskih programskih sadržaja kojim Općina Tribunj promiče kulturni turizam.
Festival nosi ime jednog od najznačajnijih hrvatskih skladatelja i dirigenta, Borisa
Papandopula. Zanimljivo je da je Zdenka, nakon što se vratila iz Njemačke, kupila
kuću u Tribunju. Odabir je bio slučajan, ali znakovit. Naime, upravo je Tribunj
svojevrsna umjetnička kolonija, prostor koji privlači umjetnike da u tišini njegova
spokoja osluškuju svoj unutrašnji svijet. Došavši u Tribunj, i Papandopulo je osjetio
sklad takva okruženja.

15
http://www.ihg.hr/projekti/papandopulo-36
16
http://www.papandopulo.com/onama/

15
Slika 12. Festival Papandopulijana

16
4. ZAKLJUČAK

Papandopulov život i njegove skladbe bili su inspiracija mnogim autorima za

njihova djela. Nakon što bi napisao skladbe, često za svoje prijatelje glazbenike
kojima ih je i posvetio, Papandopulo bi im rukopise dao i nikada više za njih ne bi
pitao. Kopije nikada nije radio. To je dovelo do toga da su njegovi rukopisi završili
„rasuti“ po privatnim ostavštinama, ormarima, policama, ladicama, na tavanima, u
podrumima, ali i arhivima Hrvatske, Srbije, Slovenije, Njemačke, Austrije, Bosne i
Hercegovine, Francuske, Makedonije, Sjedinjenih Američkih Država pa čak i Egipta.
Tužna je činjenica da se za veliki broj njegovih skladbi uopće ne zna gdje su. Sam
stvaralački čin, skladanje glazbe, za Papandopula je bio potreba poput udisanja zraka.
Nakon što bi ih stvorio, ponekad osobno interpretirao ili nazočio njihovoj izvedbi,
svoje bi skladbe ostavljao u rukama onih kojima ih je namijenio ili onih koji su ga od
njega naručili.
Papandopulo, nesumnjivo jedan od najvećih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća,
nadahnuo je mnoge autore za vrijeme, ali i nakon svoga života. Proučavajući njegov
život moguće je pronaći mnogo intermedijalnih poveznica između glazbe i drugih
umjetnosti kao što su književnost, slikarstvo i kiparstvo, balet, film, ples i mnoge
druge. Zdenka Papandopulo u jednom je intervjuu izjavila da je smrt Borisa došla u
najgorem mogućem periodu, za vrijeme rata. Zbog tadašnjeg stanja u državi, smatra
Zdenka, mnogi njegovi poznanici, suradnici i prijatelji nisu bili u mogućnosti odati mu
posljednji pozdrav.

17
 5. LITERATURA

1. Grgić, Miljenko. 1991. „Boris Papandopulo (1906-1991). In memoriam“. Crkva u svijetu

1991(Vol.26 No.4)
2. Cikojević, Dalibor. 2010. Virtuozi, muze i striptiz. Zagreb: Leykam international d.o.o.
3. Grgurić, Diana. 2010. „Intermedijalnost u romanu Berenikina kosa Nedjeljka Fabria. Arti
musices – Hrvatski muzikološki zbornik (Vol.41. No. 1)
4. Maković, Zvonko, Magdalena Medarić, Dubravka Oraić, Pavao Pavličić. 1988.
Intertekstualnost i intermedijalnost. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
5. Battista, Keser, Ivana. 2010. „Intertekstualnost, intermedijalnost i interdisciplinarnost u
filmskom eseju“. Medijska istraživanja (Vol. 16 No.1)
6. http://www.telegram.hr/kultura/ispovijest-udovice-velikog-kompozitora-kako-je-boris-
papandopulo-uz-mene-napisao-200-svojih-djela/ , pristupljeno 13. svibnja 2016.
7. http://arhiva.nacional.hr/clanak/130263/papandopulova-muza-plesala-je-striptiz,
pristupljeno 13. svibnja 2016.
8. http://www.port.hr/zdenkin_striptiz/pls/th/theatre.directing?i_direct_id=4003696,
pristupljeno 13. svibnja 2016.
9. http://www.kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1590, pristupljeno 13. svibnja 2016.
10. http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1965, pristupljeno 13. svibnja 2016.
11. http://www.imdb.com/name/nm0660293/?ref_=ttfc_fc_cr2, , pristupljeno 20. svibnja
2016.
12. http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=69092, pristupljeno 20. svibnja 2016.
13. https://hr.wikipedia.org/wiki/Boris_Papandopulo, pristupljeno 20. svibnja 2016.
14. http://www.matica.hr/vijenac/315/Miljenik%20muza/, pristupljeno 20. svibnja 2016.
15. https://hr.wikipedia.org/wiki/Boris_Papandopulo, pristupljeno 20. svibnja 2016.
16. http://www.hds.hr/nagrade/, pristupljeno 20. svibnja 2016.
17. http://www.ihg.hr/projekti/papandopulo-36, pristupljeno 20. svibnja 2016
18. http://www.papandopulo.com/onama/, pristupljeno 20. svibnja 2016

18
19. http://glazba.hrt.hr/187586/nadahnuto-tumacenje-osorskog-rekvijema-borisa-
papandopula, pristupljeno 20. svibnja 2016
20. https://hr.wikipedia.org/wiki/Osorske_glazbene_ve%C4%8Deri, pristupljeno 20. svibnja
2016
21. http://visitlosinj.hr/ListItem.aspx?id=408, pristupljeno 20. svibnja 2016

19
 6. POPIS SLIKA

SLIKA 1. Virginia, BB klub, 1968., http://www.vecernji.hr/media/slika/62/306953.jpg,

pristupljeno 13. svibnja 2016.
SLIKA 2. Plakat predstave Zdenkin striptiz, http://www.osijek031.com/osijek.php?
najava_id=38414, pristupljeno 13. svibnja 2016.

SLIKA 3. Notni zapis djela Tri balade Petrice Kerempuha, http://repozitorij.mic.hr/,

pristupljeno 13. svibnja 2016.

SLIKA 4. Osorska trilogija, Papandopulo, Šipuš, http://www.osorskeveceri.org/en/about-the-

festival/cd-dvd-lp/, pristupljeno 13. svibnja 2016.

SLIKA 5. Film U oluji, https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A3_%D0%BE%D0%BB

%D1%83%D1%98%D0%B8, pristupljeno 13. svibnja 2016.
SLIKA 6. Film Bakonja fra Brne, https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B0%D0%BA
%D0%BE%D1%9A%D0%B0_%D1%84%D1%80%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%BD
%D0%B5_(%D1%84%D0%B8%D0%BB%D0%BC), pristupljeno 13. svibnja 2016.
SLIKA 7. Portret Papandopula, Tatjana Kostanjević, 2006.,
http://tatjanakostanjevic.com/hr/Radovi/Boris-Papandopulo, pristupljeno 14. svibnja 2016.
SLIKA 8. Portret Papandopula, 1987., Paul Struck,
http://blogs.wfmt.com/andrewpatner/2015/06/15/piano-music-of-boris-papandopulo-
rebroadcast-2/, pristupljeno 14. svibnja 2016.
SLIKA 9. Bista Borisa Papandopula,
http://blog.dnevnik.hr/jezevblog/2008/07/1625166751/izlet-u-osor.html, pristupljeno 20.
svibnja 2016.
SLIKA 10. Poštanska marka, http://www.posta.hr/default.aspx?id=744&m=1081, pristupljeno
13. svibnja 2016.

SLIKA 11. Balet Maestro, http://www.hnk.hr/predstave/mestro/, pristupljeno 20. svibnja

2016.
SLIKA 12. Papandopulo kvartet, http://www.papandopulo.com/, pristupljeno 20. svibnja
2016.
SLIKA 12. Festival Panandopulijana, http://www.papandopulijana.com/hr/, pristupljeno 20.
svibnja 2016.

20