Professional Documents
Culture Documents
Primena Lekova U Osetljivim Populacijama
Primena Lekova U Osetljivim Populacijama
IZBORNI PREDMET
Farmakologija
Mentor Student
Prof. R. Mitić Jelena Paunović
br. indeksa 10010/04
Neprestanim analiziranjem farmakoloških podataka o lekovima, praćenjem pre svega
bezbedne primene i efikasnosti lekova koji se već primenjuju, ali i onih koji su u
kliničkim ispitivanjima, klinički farmakolog, kao lekar i zdravstveni radnik, ispunjava pre
svega Hipokratovu zakletvu i prati princip „ primum non nocere - prvo ne naškodi“.
Sa posebnom paznjom treba se osvrnuti primeni lekova u osetljivim populacijama, kod
dece, trudnica i starijih osoba.
Za racionalno lečenje starijih osoba treba imati u vidu da starenjem slabe funkcije
organizma, važne za delovanje lekova. Sporije se stvara energija, sporije se resorbuju
lekovi, manje se stvara želudačna kiselina i crevni sokovi, manji je protok krvi kroz jetru,
bubrege i mozak.
Stoga, jetra sporije razgradjuje lekove, bubrezi ih sporije izlučuju, što ima za posledicu
prekomerno zadržavanje lekova u organizmu i pojavu neželjenih i toksičnih efekata.
Prosečne doze lekova i šeme doziranja uobičajene za odrasle osobe ne važe i za starije.
Stariji ljudi zahtevaju pažljivo prilagođavanje doze i kombinacije lekova zavisno od
individualnih karakteristika.
Potrebno je posebno obratiti pažnju pri primeni sledećih lekova kod starijih osoba:
Lekovi koji snižavaju krvni pritisak (antihipertenzivi)
– mogu smanjiti cirkulaciju krvi kroz vitalne organe (mozak, srce i bubrege), sa
posledičnim smanjenjem njihove funkcije.
Lekovi koji povećavaju izlučivanje mokraće (diuretici- Lasix, Lometazid, Hemopres)
– povećavaju izlučivanje soli i vode iz organizma, uz istovremeni gubitak kalijuma,
kalcijuma, magnezijuma, što može imati štetne efekte na srčanu, mišičnu funkciju,
aktivnost moždanog sistema i strukturu kostiju.
Lekovi koji deluju umirujuće (depresivno) na centralni nervni sistem
– postoji povećana osetljivost kod starijih osoba. Lekovi protiv nesanice ili za umirenje
kod njih dovode do zbunjenosti, konfuznosti i emocionalne nestabilnosti. Neki lekovi iz
ove grupe mogu se zadržati 2-3 puta duže kod starijih osoba (fenobarbiton).
Lekovi u lečenju srčane slabosti
– starije osobe, zbog osobenosti njihovog organizma su posebno osetljivi prema
kardiotonicima ( Dilacor, Lanicor), jer se ovi lekovi kod njih izlučuju znatno sporije.
Budući da ih karakteriše mala terapijska širina, stariji ljudi su izloženi čestim i teškim
neželjenim dejstvima. Iako postoji velika razlika u osetljivosti, starijima je obično
potrebna ¼ ili ½ doze za odrasle.
Prema savremenom shvatanju ovi lekovi se propisuju mnogo više nego što je medicinski
opravdano.
Starijim osobama treba propisati najmanji mogući broj lekova i to u minimalnim dozama,
koje su za njih delotvorne, iako one mogu biti manje od uobičajenih za odrasle. Važno je
naglasiti značaj pridržavanja uputstva i propisanih režima doziranja!
Farmakoterapija starijih odraslih osoba zahteva posebnu pažnju zbog niza
fiziološki izmenjenih procesa u organizmu, koji su uglavnom posledica starenja
ali i hroničnih bolesti.
Osobe starije od 65 godina pripadaju grupi starijih odraslih osoba.
Populacija starijih odraslih osoba obuhvata tri podgrupe:
Farmakokinetika
Resorpcija
Distribucija
Efiksanost metabolizma lekova u jetri kod starijih odraslih osoba mogu smanjiti
sledeće fiziološke promene vezane za proces starenja:
Najčešći uzrok akumulacije lekova kod starijih pacijenata jeste slabljenje funkcije
bubrega. Mnoge zdrave stare osobe imaju stopu glomerularne filtracije (SGF)
manju od 50mL/min. Iako stopa glomerularne filtracije opada sa godinama
starosti, ovo se ne odražava uvek na nivo serumskog kreatinina, koji može ostati
unutar raspona koji je normalan za mlade odrasle osobe uprkos slabljenju
funkcije bubrega. Ovo je u vezi sa smanjenjem endogene produkcije kreatinina
kod starijih, koja se javlja sekundarno kao posledica smanjene mišićne mase.
Lekovi koji mogu zahtevati smanjeno doziranje kod starih odraslih osoba, zbog
smanjenog renalnog izlučivanja i/ili hepatičkog klirensa su: aminoglikozidi (npr
gentamicin), atenolol, cimetidin, diazepam, nesteroidni antiimflamatorni lekovi,
varfarin i dr.
Farmakodinamičke promene
Neželjena dejstva
Ne koristiti lek ukoliko su simptomi koje on izaziva teži od onih koje treba
da izlečimo.
Prolaz lekova kroz placentu je dosta poznat ali ne potpuno. Od posebnog su značaja
postojanja pora na placentnoj membrani promera 10Ǻ (Angstrema) kroz koje mogu da
prođu molekuli težine manje od 1000, a poznato je da većina lekova ima 250-500
molekulsku težinu. Ipak transplacentna difuzija najvažniji je mehanizam transporta
medikamenata do fetusa. Nikako se ne sme izgubiti iz vida - niska molekulska težina,
mala jonizacija, visoka koncentracija u krvi majke, nevezanost za belančevine,
ekstracelularnost i liposolubilnost.Nikada ne treba zaboraviti sintagmu Karnofskog
(1965.), ''da svaki lek dat u odgovarajućoj dozi, u odgovarajućem periodu razvoja i kod
odgovarajuće vrste živih bića rezultira promenama embrionalnog razvoja''.
Lekove treba primeniti onda kada očekivana korist za majku znatno prevazilazi
potencijalni rizik za plod - daje se minimalna doza kojom može da se postigne željeni
efekat. Zbog komplikovanog metabolizma lekova, kao i brojnih činilaca koji utiču na
njihovu sudbinu u organizmu trudnice i ploda, nikako se ne preporučuje uzimanje bilo
kakvog leka u trudnoći bez prethodne konsultacije sa lekarom. Naime, postoje lekovi čija
je primena u trudnoći bezbedna, zatim oni čiji se efekat na plod ne zna ili nije bezbedan, i
oni koji dokazano oštećuju plod (teratogeni efekat).
Lekovi mogu da oštete plod na nekoliko načina: direktnim dejstvom, preko posteljice, i
izazivanjem grčenja mišića materice. Promene na plodu mogu da budu prolazne ili trajne
(strukturne anomalije, mentalna retardacija), a najteža komplikacija je smrt. Uticaj leka
na plod zavisi od vrste leka, načina primene, dužine terapije, genetskih karakteristika
majke i ploda, a naročito od starosti trudnoće.
* U prve dve nedelje nakon začeća, plod deluje po principu "sve ili ništa" (umire ili ostaje
neoštećen).
Tabela 1
Lekovi u prvom trimestru
Štetan uticaj na plod
citostatici
dokazan
Talidomid
dokazan
analozi vitamina A
dokazan
žive vakcine
verovatan
Tabela 2
Neželjena dejstva lekova primenjenih neposredno pred porođaj
Lek/hemijska supstanca
Efekat
Propranolol, sulfonamidi
Metabolički poremećaji