Professional Documents
Culture Documents
Анатомија-Предавање-Чуло-вида-30 03 -03 04 2020
Анатомија-Предавање-Чуло-вида-30 03 -03 04 2020
Анатомија-Предавање-Чуло-вида-30 03 -03 04 2020
ORGANUM VISUS
BULBUS OCULI, N. OPTICUS
ORGANA OCULI ACCESSORIA
Prof. dr Zdravko Vitošević
(Email: zdravko.vitosevic@pr.ac.rs)
Organ vida (organum visus)
Organ vida je parni organ čiji je najveći deo smešten odgovarajućoj koštanoj očnoj
šupljini(orbita). Građa organa vida slična je fotografskom aparatu tako da se u
njegovom sastavu nalazi: sistem sočiva, dijafragma sa uskim kružnim otvorom i mračna
komora sa negativom.
Organ za vid sastoji se iz:
očne jabučice,
pomoćnih organa oka i
vidnog živca.
Očna jabučica (bulbus oculi)
Očna jabučica smeštena je u prednjem delu koštane očne duplje, okružena svojim
mišićima, masnim telom očne duplje (corpus adiposum orbitae), kao i ostalim
pomoćnim organima oka. Jabučica je oblika lopte, čiji je prednji deo jače ispupčen od
zadnjeg. Zbog toga je prednje-zadnji prečnik očne jabučice (iznosi oko 24 mm), veći od
uspravnog i poprečnog prečnika (oba prečnika su po 23 mm).
U građi očne jabučice učestvuju: omotači očne jabučice i sadržaj očne jabučice.
16 - polus anterior
Axis opticus
Axis bulbi
internus Axis bulbi
18 - equator bulbi oculi
externus
n. opticus
sclera Polus posterior
Lens
Corpus vitreum
Choroidea
Sclera
Retina-pars
optica
Omotači očne jabučice
je čvrsta, fibrozna opna, koja štiti unutrašnjost oka i pruža otpor intraokularnom pritisku. Fibrozna
opna služi i za pripajanje mišićima pokretačima očne jabučice.
Sastavni delovi fibrozne opne su :
rožnjača i
beonjača.
Rožnjača (cornea)
predstavlja prednju petinu fibrozne opne očne jabučice. Ona je prozračna i služi za prolaz svetlosti,
ali ima ulogu i konveksno-konkavnog sočiva (prelama svetlost).
S obzirom da rožnjača ima oblik odsečka lopte, na njoj se razlikuju:
- prednja strana (facies anterior),
- zadnja strana (facies posterior) koja je izdubljena i odgovara prednjoj očnoj komori i
- ivica rožnjače (limbus corneae).
Zbog funkcije koju ima rožnjača mora da bude potpuno providna zbog čega ne poseduje ni krvnih
ni limfnih sudova.
Zato rožnjača hranljive materije dobija preko pukotinastih prostora u posebnoj supstanci rožnjače.
Epithelium anterius
Membrana limitans
anterior
Substantia propria
CORNEA
Membrana limitans
posterior
Endothelium s.
epithelium posterius
Beonjača (sclera)
gradi zadnje 4/5 fibrozne opne očne jabučice. Njena spoljašnja, ispupčena površina pokrivena
je fascijalnim omotačem očne jabučice (vagina s. fascia bulbi) a napred još i vežnjačom očne
jabučice (tunica conjunctiva bulbi). Unutrašnja površina beonjače je izdubljena i odgovara
sudovnjači (choroidea).
Beonjača je čvrsta, nerastegljiva, beličasta i neprozračna opna. Ona ima oblik lopte, presečene
na prednjem kraju. U veliki kružni, prednji otvor beonjače uvlači se periferna ivica rožnjače.
Osim ovog otvora, na beonjači se nalaze i manji otvori koji služe za prolaz krvnih sudova i
živaca kao i otvor optičkog živca i otvori za arterije i vene beonjače.
Osim ovih otvora, u prednjem delu beonjače nalazi se i veoma važan venski sinus beonjače
(sinus venosus sclerae), poznat i pod nazivom Šlemov kanal (canalis Schlemmi). Očna vodica
neprestano otiče iz prednje komore u Šlemov kanal.
Cornea
M.sphincter pupillae
cornea
Iris-stroma
Lig.pectinatum
M.ciliaris
Dužica predstavlja prednji deo sudovne opne. Oblika je tanke, kružne ploče, koja je
postavljena u frontalnoj ravni, iza rožnjače, a ispred sočiva (lens). U svom središnom
delu dužica poseduje kružni otvor koji se naziva zenica (pupilla).
Dužica ima ulogu dijafragme oka, jer pomoću posebnih mišića (mišić sfinkter i mišić
dilatator zenice - m.sphincter et m.dilatator pupillae) koji regulišu količinu svetlosti koja
ulazi u unutrašnjost oka. Ovu funkciju dužice ostvaruje preko svog gotovo idealno
centralno postavljenog otvora koji se naziva zenica (pupilla).
Na dužici se uočavaju:
- prednja strana (facies anterior),
- zadnja strana (facies posterior) i
- zenična ivica (margo pupillaris), koja određuje zenicu ili pupilu (pupilla), kružni otvor
koji reguliše količinu svetlosti koja će doći do mrežnjače.
Anulus iridis minor Anulus iridis major
Stroma iridis
Circulus arteriosus Circulus arteriosus
iridis minor iridis major
Spatia anguli
9 - pupilla iridocornealis
IRIS
Cilijarno telo (corpus ciliare)
Cilijarno telo predstavlja srednji i najdeblji deo sudovne opne koji se nalazi između dužice i
sudovnjače. Cilijarno telo stvara očnu vodicu (humor aquosus), a ima ulogu i pri akomodaciji
oka.
Cilijarno telo na poprečnom preseku ima oblik trostrano-prizmatičnog prstena, koji je širi napred
nego pozadi.
Zadnji deo cilijarnog tela je istanjen i pruža se unazad do sudovnjače. Ovaj zadnji deo cilijarnog
tela zove se cilijarni kolut (orbiculus ciliaris), a od sudovnjače je odvojen pomoću zupčaste linije
(ora serrata).
S obzirom da cilijarno telo na poprečnom preseku ima oblik trougla sa vrbom okrenutim unazad
(prema zupčastoj liniji) na njemu se razlikuju tri strane: prednja, spoljašnja i unutrašnja.
Unutrašnja strana cilijarnog tela je neravna, naročito u prednjem delu. Na njoj se nalaze cilijarni
nastavci (processus ciliares) čiji skup sačinjava cilijarnu krunu (corona ciliares). Cilijarni
nastavci sadrže vezivno tkivo i veoma gustu mrežu krvnih kapilara, koji izlučuju očnu vodicu.
Cilijarni nastavci su međusobno odvojeni uzanim udubljenjima sa čijih strana se prema sočivu
pružaju nežna vlakna cilijarne zonule (zonula ciliaris). Ova vlakanca vezuje sočivo sa cilijarnim
telom.
Građa cilijarnog tela je slična građi dužice i sudovnjače, jer kao i oni, i cilijarno telo sadrži
gustu mrežu krvnih sudova i glatkih mišićnih vlakana. Idući od spolja ka unutra, cilijarno
telo je izgrađeno iz: cilijarnog mišića, sudovnog sloja, bazalne opne i pigmentnog sloja.
Substantia propria
sclerae
Iris
Corona ciliaris:
Processus et plicae ciliares
CORPUS CILIARE
Sudovnjača (choroidea)
A. et v. centralis
retinae
Excavatio papillae
Corpus ciliare
Iris
CHOROIDEA
Unutrašnja opna očne jabučice (tunica interna bulbi)
Pigmentni sloj (stratum pigmenti) unutrašnje opne očne jabučice oblaže unutrašnju
površinu sva tri dela sudovne opne. Zato se pigmentni sloj morfološki deli na tri i to, idući
od napred ka unazad:
- pigmentni sloj dužice (stratum pigmenti iridis), koji pokriva zadnju stranu dužice,
- pigmentni sloj cilijarnog tela (stratum pigmenti corporis ciliaris), koji oblaže unutrašnju
stranu, cilijarnog tela i njegove cilijarne nastavke, i
- pigmentni sloj mrežnjače (stratum pigmenti retinae), koji pokriva unutrašnju stranu
sudovnjače od zupčaste linije (ora serrata) unazad.
Excavatio disci Macula lutea
Discus
n. optici Fovea
centralis
TUNICA
INTERNA
RETINA
- dužični deo mrežnjače (pars iridica retinae), koji zajedno sa pigmentnim slojem dužice
(stratum pigmenti iridis), oblaže zadnju stranu dužice,
- cilijarni deo mrežnjače (pars ciliaris retinae), koji sa pigmentnim slojem cilijarnog tela (stratum
pigmenti corporis ciliaris) pokriva unutrašnju stranu cilijarnog tela i
- vidni ili optički deo mrežnjače (pars optica retinae) koji je sa spoljašnje strane obložen
pigmentnim slojem mrežnjače (stratum pigmenti retinae), a odgovara sudovnjači.
Ova tri dela mrežnjače imaju različitu građu i funkcionalni značaj. Dužični i cilijarni deo retine su
veoma tanki, a izgrađeni su iz jednog sloja ćelija. Oba ova dela mrežnjače nemaju
fotoreceptivnu sposobnost, te su nazvani "slepi deo mrežnjače" ("pars caeca retinae").
Vidni ili optički deo mrežnjače (pars optica retinae) je najdeblji deo mrežnjače. Veoma je složene
građe. To je jedini deo mrežnjače osposobljen za prijem svetlosnih nadražaja koji je omogućen
posebnim neuroepitelijalnim ćelijama (štapići), koje su osetljive na svetlost.
Slepi i optički deo mrežnjače međusobno su odvojeni graničnom, tzv. zupčastom linijom (ora
serrata).
Stratum ganglionicum
(ganglionare n. optici)
SLOJEVI
RETINA-e
Stratum ganglionare
retinae (bipolarne ćelije)
1. Stratum
neuroepitheliale: stratum
bacillorum et conorum
(stratum nervosum)
Sadržaj očne jabučice
Sadržaj očne jabučice čine potpuno prozračni delovi oka, koji ispunjavaju
loptastu šupljinu očne jabučice.
Zajedno sa rožnjačom, ovi delovi oka propuštaju i prelamaju svetlosne
zrake.
Sadržaj očne jabučice, idući spreda unazad, sačinjavaju:
prednja komora očne jabučice,
zadnja komora očne jabučice,
očna vodica,
sočivo i
staklasto telo.
Camera anterior Camera posterior
bulbi bulbi
Ora serrata
Retina-
pars
caeca
SADRŽAJ lens
OČNE
JABUČICE
Corpus vitreum
Retina-pars Fovea
optica centralis
N.opticus
Prednja komora očne jabučice (camera anterior bulbi)
Prednja komora je prostor ili šupljina u očnoj jabučici koji je ispunjen očnom vodicom.
Prednja komora je spreda ograničena rožnjačom a pozadi dužicom. Preko zenice (pupilla)
prednja komora je u vezi sa zadnjom komorom očne jabučice.
Zadnja komora je šupljina u očnoj jabučici koja leži iza prednje očne komore, tj. iza dužice. I
zadnja očna komora je ispunjena očnom vodicom.
Zadnja komora na preseku ima oblik četvorostranog prstena. Njen prednji zid formira zadnja
strana dužice, zadnji zid - staklasto telo (corpus vitreum), spoljašnji zid - cilijarni nastavci
(processus ciliares), a unutrašnji zid gradi periferni deo prednje strane sočiva.
Osim očne vodice, u zadnjem, užem delu zadnje komore, nalaze se i izukrštana vlakna
cilijarne zonule (zonula ciliaris), koja povezuje sočivo sa cilijarnim telom.
Zadnja komora očne jabučice komunicira sa prednjom komorom preko uskog pukotinastog
prostora koji postoji između prednje strane sočiva i dužice.
Očna vodica (humor aquosus)
Sočivo je smešteno iza dužice, a ispred staklastog tela. Ono ima oblik bikonveksnog
prozračnog sočiva, čija je funkcija da prelama svetlosne zrake i da na mrežnjači stvara
oštru ali obrnutu sliku posmatranog predmeta.
- sočivne čahure (capsula lentis) homogene, bezstrukturne i tanke opne, koja obmotava
sočivo u celosti,
- sočivnih vlakana (fibrae lentis), koja sačinjavaju sočivnu masu (substantia lentis), koja
se u pogledu konzistencije sastoji iz dva dela:
- sočivne kore (cortex lentis) koja je periferni, površinski deo sočivne mase i
- sočivnog jedra (nucleus lentis) koje je središni, tvrdi, deo sočivne mase. Jedro
sočiva, koje ne postoji kod dece, tokom života se postepeno povećava na račun elastične
kore sočiva. Posle 45. godine, zbog porasta sočivnog jedra, sočivo sve više gubi
prozirnost i elastičnost, a njegova akomodaciona sposobnost opada.
Epithelium lentis
Facies anterior
Cortex lentis Capsula lentis
Fibrae
lentis Zonula ciliaris (fibrae
zonulares et spatia
interzonularia)
Corona ciliaris
Nucleus lentis (deo corpus ciliare)
Facies posterior
Staklasto telo (corpus vitreum)
Sclera
Discus nervi optici
Vagina interna
n.optici
Vagina externa Spatium intervaginale
(dura mater)
Sadržaj očne jabučice
Sadržaj očne jabučice čine potpuno prozračni delovi oka, koji ispunjavaju
loptastu šupljinu očne jabučice.
Zajedno sa rožnjačom, ovi delovi oka propuštaju i prelamaju svetlosne
zrake.
Sadržaj očne jabučice, idući spreda unazad, sačinjavaju:
prednja komora očne jabučice,
zadnja komora očne jabučice,
očna vodica,
sočivo i
staklasto telo.
Pomoćni organi oka (organa oculi accessoria)
Mišići očne jabučice pokreću očnu jabučicu u svim pravcima i usmeravaju oba
oka prema posmatranom predmetu.
Postoji šest mišića pokretača očne jabučice i to četiri prava i dva kosa, od kojih su
po dva uvek antagonisti (suprotnog dejstva).
Ova četiri mišića obrazuju mišićnu kupu, čiji se vrh nalazi pozadi, u predelu vrha
orbite, a baza je okrenuta unapred, prema zadnjem polu očne jabučice.
MIŠIĆI POKRETAČI OČNE JABUČICE
Prave mišiće očne jabučice inerviše treći kranijalni živac (n. oculomotorius) izuzev
spoljašnjeg pravog mišića koga inerviše šesti kranijalni živac (n. abducens).
- gornji kosi mišić (m. obliquus superior), koga inerviše četvrti kranijalni živac (n.
trochlearis), i
- donji kosi mišić (m. obliquus inferior), koji inervaciju dobija od okulomotornog živca.
MIŠIĆI POKRETAČI OČNE JABUČICE
• 2, 3, 4, 5 - mm. recti
• 6- m. Obliqus sup.
• 8 - m. Obliqus inf.
1- anulus
tendineus
communis
7- trochlea
FUNKCIJE MIŠIĆA POKRETAČA OČNE JABUČICE
Obrva ili veđa je kožno-mišićni nabor koji u vidu luka konkavnog naniže leži iznad
gornjeg očnog kapka. Obrva je obrasla čvrstim, kratkim obrvnim dlakama
(supercilia).
FASCIJALNE TVOREVINE OČNE DUPLJE,
CORPUS ADIPOSUM ORBITAE I
PERIORBITA
Periorbita je tanka pokosnica očne šupljine, koja pokriva njene koštane zidove.
Masno telo orbite je masno tkivo koje ispunjava čitav prazan prostor između koštanih
zidova očne duplje i opisanih organa smeštenih u njoj.
Masno telo orbite, koje ima ulogu da olakša pokrete očne jabučice, naročito je razvijeno
u prostoru koji se nalazi iza optičkog živca.
Očni kapci (palpebrae)
• Cutis
• M. orbicularis oculi
et m. levator palp. sup.
• Septum orbitale et tarsus
superior
• M. tarsalis sup.
• Glandulae tarsales
• Tunica conjunctiva
Vežnjača (tunica conjunctiva)
Vežnjača je glatka, sjajna i providna sluzokožna opna, koja pokriva zadnju stranu
oba očna kapka, kao i prednji deo očne jabučice, vezujući međusobno ova dva
organa.
Pošto obloži zadnju stranu oba kapka, vežnjača se na njihovoj perifernoj, obodnoj
ivici presavija u vidu svoda i prebacuje na prednji deo očne jabučice koju takođe
oblaže.
Suzna žlezda (glandula lacrimalis) predstavlja sekretorni deo suznog pribora. Ova žlezda je
pomoću spoljašnje tetive mišića podizača gornjeg kapka (m. levator palpebrae superioris)
podeljena na dva dela, orbitalni i kapačni. Suzna žlezda luči suze koje se izlivaju preko svojih
posebnih i zajedničkih ekskretornih kanalića.
Odvodni organi suza sprovode suze iz vežnjačne kesice (saccus conjunctivae) u donji nosni
kanal (meatus nasi inferior).
Suze se pri treptanju očnih kapaka razlivaju po čitavoj vežnjačnoj kesici, vlažeći tako prednji
segment očne jabučice. Suze se odatle suznim potočićem (rivus lacrimalis) slivaju i skupljaju u
suznom jezercetu (lacus lacrimalis). Preko suznih kanalića (canaliculi lacrimales) iz suznog
jezerca suze dospevaju u suznu kesicu (saccus lacrimalis). Sa donjeg pola suzne kesice polazi
opnasti nosno-suzni kanal (canalis naso-lacrimalis), koji se pruža koso naniže i unazad. Kanal
se svojim donjim krajem otvara u donjem nosnom kanalu (meatus nasi inferior) i tako se suze iz
suznog jezerca izlivaju u šupljinu nosa.
APPARATUS LACRIMALIS
• Glandula lacrimalis
• Ductuli excretorii
• Puncta lacrimalia
• Canaliculus lacrimalis
sup. et inf.
• Saccus lacrimalis
• Ductus nasolacrimalis
VIDNI ILI OPTIČKI ŽIVAC (N. OPTICUS)
Vidni živac je čulni živac, koji predstavlja početni, periferni deo moždanog optičkog puta
Vidni živac se pruža od zadnjeg dela očne jabučice koso, unazad i unutra sve do optičke
raskrsnice (chiasma opticum).
Živac polazi od papile ili koluta optičkog živca (papilla s.discus n.optici) na mrežnjači
odakle probija sudovnjaču i beonjaču oka i ulazi u očnu duplju
Iz očne duplje ulazi u koštani canalis opticus (zajedno sa a.oftalmica) i ulazi u srednju
lobanjsku jamu, završavajući se u chiasma opticum.
Sclera
Discus nervi optici
Vagina interna
n.optici
Vagina externa Spatium intervaginale
(dura mater)
Nervus opticus
OPTIČKI PUT
LITERATURA