Živci

1. N. olfactorius [I]
 Osjetne njušne stanice građom odgovaraju bipolarnim neuronima, SVA vlakna
 Dendritički kraj je usmjeren prema površini sluznice, a aksonski krajevi su
nemijelizirani i udružuju se u oko 20 njušnih živaca koje onda nazivamo n. olfactorius
 Živčani ogranci prolaze kor laminu cribrossu ethmoidalis i završavaju u njušnom
zadebljanju, bulbus olfactorius u prednjoj lubanjskoj jami
 Pars olfactorius tunicae mucose nasi se nalazi u području gornje nosne školjke,
omeđuje ga i krov nosne šupljine i gornji dio nosne pregrade
 U njušnom epitelu je puno glandula olfactoriae koje izlučuju seroznu tekućinu radi
otapanja mirisnih tvari i ispiranja njušnog epitela
 Izdanak mozga jer se nalazi na periferiji
2. N. opticus [II]
 Aksoni oko milijun ganglijskih stanica skupljaju se u mrežnici – discus nervi optici ili
slijepa pijega, macula caeca, zatim izlaze iz nje i prolaze kroz bjeloočnicu nakon čega
dobivaju mijelinsku ovojnicu i nastavljaju kao n. opticus
 Pars intraocularis – izlazi kroz bjeloočnicu skupa s a. i v. centralis retinae
 Pars orbitalis – ima sve ovojnice kao i mozak; vagina externa n. optici (dura mater),
vagina interna n. optici (arahnoidea i pia mater), a između spatium intervaginale
subarachnoidale koja komunicira sa cerebrospinalnom tekućinom
 Na orbitalnom otvoru koštanog kanala, duralna ovojnica je srasla uz annulus
tendineus communis
 Pars canalis – nastavlja se kroz canalis nervi optici krilne kosti, te ide zajedno sa a.
ophthalmica
 Pars intracranialis – područje kijazmične cisterne gdje se dio živaca križa tvoreći
chiazma opticum
 Vlakna iz desne strane retine oba oka tvore desni tractus opticus a vlakna iz lijeve
strane retine oba oka lijevi tractus opticus
 Kroz tractus opticus vlakna odlaze u corpus geniculum laterale a odatle u primarni
vidni korteks
 Izdanak mozga jer se nalazi na periferiji, SSA vlakna
3. N. vagus [X]
 Njegovo područje ne obuhvaća samo glavu i vrat, nego i prsnu šupljinu i dijelove
trbušne šupljine
 Ima parasimpatička vlakna (OVE), ali nije povezan niti sa jednim ekstrakranijalnim
ganglijem nego ta vlakna idu živcem do ciljnih tvorbi u trupu, gdje se prekapčaju u
perifernim parasimpatičkim ganglijima ili u ganglijima blizu ili unutar ciljnih tvorbi
 Jezgre: nucleus ambiguus (SVE), nucleus posterior nervi vagi (OVE, najveća
parasimpatička jezgra u možadnom deblu), nucelus solitarius (OVA, SVA), nucelus
spinalis n. trigemini (OSA)
 Izlazi iz posterolateralne brazde produžene moždine, vlakna iz n. ambiguus se dijele
na gornji i donji snop s time da se donji snop nakratko priključuje n. accessorius te se
ponovo vraća vagalnom živcu donoseći SVE vlakna
 Živac izlazi iz lubanje kroz foramen jugulare, gdje se nalaze njegovi ganglion superius
(OSA vlakna koja prenose osjet iz dijela uške, vanjskog zvukovoda i bubnjića) i
 ganglion inferius (OVA, SVA vlakna koja prenose osjet iz karotidnog tijela i iz prsne i
trbušne šupljine te osjet okusa s baze jezika i epiglotisa)
 Vagus izlazi između unutarnje karotidne arterije i unutarnje jugularne vene, potom
između zajedničke karotidne arterije i UJV i tako dolazi do ulaza u prsni koš
 Ogranci u području glave:
a. R. meningeus
b. R. auricularis – prolazi kroz canalicum mastoideum i izlazi kroz fissura
tympanomastoidea; koža donjeg i stražnjeg dijela zvukovoda, uške i bubnjića
c. R. communicans cum nervo glossopharyngeo
d. R. pharyngeus – nosi motoričke, senzibilne i parasimpatičke grane koje čine
plexus pharyngeus; ždrijelni i nepčani mišići, sluznica, ždrijelo i radix linguae
e. N. laryngeus superior – motorična (r. externus; krikotiroidni mišić) i
senzibilna (r. internus; sluznica grkljana) vlakna
f. R. cardiaci cervicales superiores et interiores – vlakna za plexus cardiacus
g. N. laryngeus recurrens – motorična, senzibilna i parasimpatička grana, dijeli
se na desni i lijevi
 Ogranci u području prsa:
a. Rr. Cardiaci thoracici – plexus cardiacus
b. Rr. Bronchiales – plexus pulmonalis
 Lijevi n. vagus ide kao truncus vagalis anterior po prednjoj, a desni n. vagus kao
truncus vagalis posterior po stražnjoj trbušnoj stijenci
 Ogranci trbušne šupljine:
a. Rr. Gastrici anteriores et posteriores – plexus gastricus
b. Rr. Coeliaci
c. Rr. Hepatici
d. Rr. Renales
4. N. accessorius [XI]
 U osnovi pomoćni živac vagusa
 Kranijalni dio živca čine vlakna nucl. ambiguus koja se priključuju vlaknima n.
accessoriusa pa se vraćaju n. vagus – radix cranialis
 Dio koji polazi iz kralježnične moždine od prednjih rogova C2-C4 – radix spinalis
 Jezgre: nucleus ambiguus (SVE), nucleus n. accessori (OSE?, SVE?)
 Oblikuje ga 6-7 malih korjenova koji se spajaju u jedinstveno deblo i ulaze u lubanju
kroz foramen magnum i pridružuju se vagalnom korijenu te izlaze kroz foramen
jugulare
 Posterolateralna brazda kao zadnji u nizu živaca koji izlaze s više korijena
 Probija sternokleidomastodini mišić i ulazi u trapezni mišić
 Inervira cijeli sternokleidomastoidni mišić te trapezni skupa sa cervikalnim spletom
 Pridružuju se korijenovi inervaciji mišića ždrijela, nepca te grkljana n. vagus
5. N. hypoglossus [XII]
 Motorični živac koji inervira sve mišiće jezika osim m. palatoglossusa
 Jezgre: nucelus n. hypoglossi (OSE)
 Motorička jezgra tvori trokutasto izbočenje na dnu četvrte moždane komore –
trigonum nervi hypoglossi
 Izlazi iz produžene moždine na ventralnoj strani kao niz malih korjenova u žlijebu
između piramide i olive, zatim se vlakna udružuju u deblo živaca koji izl ubanje izlazi
kroz canalis n. hypoglossi
  Prvo ide zajedno s n. vagusom, te na kraju dolazi između hioglosalnog i milohioidnog
mišića i ulazi u jezik
 Mišiće jezika inervira s rr. linguales: m. hyoglossus, m. geniglossus, m. styloglossus, te
unutarnje mišiće jezika
 Pridružuju mu se i vlakna vratnih moždinskih živaca (C1 i C2), te se odvajaju od n.
hypoglossusa i primaju n. cervicales (C2 i C3) te tvore petlju ansa cervicalis koja
inervira infrahioidne mišiće: m. omohyoidei venter superior et inferior, m.
sternothyroideus, m. sternohyoideus, m. thyroideus i m. geniohyoideus
 Grane koje čine vlakna C1:
a. Radix superior ansae cervicalis
b. Ramus thyrohyoideus
c. Ramus geniohyoideus
6. N. abducens [VI]
 Jezgra: nucleus n. abducentis (OSE)
 Nalazi se u tegementumu rombične udubine i skupa sa vlaknima n. facialis tvori
colliculus facialis
 Vlakna idu ventralno i izlaze iz mozga na granici između ponsa i produžene moždine
 Ide kroz cisternu basilaris prema klivusu okcipitalne i krilne kosti gdje probija duru
mater i ulazi u sinus cavernosus
 Ulazi u orbitu kroz fissuru orbitalis superior i to kroz anulus tendineus communis
 Nema ogranaka nego pristupa na ravni lateralni mišić očne jabučice
 Najduži intrakranijalni tijek
7. N. facialis [VII]
 Funkcije:
a. Inervira mišiće drugoga škržnog luka
b. Daje parasimpatičku inervaciju suznoj, podčeljusnoj i podjezičnoj žlijezdi
c. Prenosi osjet okusa iz prve dvije trećine jezika
d. Prenosi opći visceralni osjet iz nosne šupljine i mekog nepca
e. Prenosi opći osjet iz područja iza uha i vanjskog slušnog hodnika
 Osim vlastitih vlakana sadrži i vlakna njemu priključenog nervusa intermediusa
 Jezgre: nucleus n. facialis (SVE), nucleus salivatorius superior (OVE), nucleus solitarius
(OVA,SVA), nucleus spinalis n. trigemini (OSA)
 Nalazi se u tegementumu ponsa i sa n. abducens tvori colliculus facialis
 Između ponsa i produžene moždine izlaze odvojeno n. facialis i n. inermedius
 Vlakna ulaze u meatus acusticus internus kroz canalis n. facialis u sljepoočnoj kosti
 U kanalu tvori geniculum u kojem se nalazi ganglion geniculi , te izlazi iz lubanje kro9z
foramen stylomastoideum i ulazi u retromandibularnu udubinu
 Ondje radi treće vanjsko koljeno te odlazi u parotidnu žlijezdu
 Grane unutar canalis n. facialis:
a. N. petrosus major – canalis nervi petrosi majoris kroz otvor hiatus canalis
nervi petrosi majoris gdje se spaja s n. petrosus profundus i prolazi kroz
foramen lacerum ; osjet okusa iz nepčane sluznice i parasimpatička
preganglionarna vlakna za glandulu lacrimalis
b. N. stapedius
c. Chorda tympani – u infratemporalnoj udubini joj se priključuje n. lingualis s
kojim odlazi do submandibularnog ganglija; glandula submandibularis et
sublingualis i okus iz prednje 2/3 jezika
  Grane nakon izlaska iz stilomastoidnog otvora:
a. N. auricularis posterior – inervira mimične mišiće; r. auricularis koji inervira
mišiće uške i r. occipitalis koji inervira m. occipitofrontalis
b. R. digastricus – venter posterior
c. R. stylohyoideus
d. R. communicans cum nervo glossopharyngeo
 Grane u retromandibularnoj udubini:
a. Rr. temporales – mimični mišići prednjeg dijela uške i venter anterior
frontookcipitalnog mišića
b. Rr. zygomatici – mimični mišići medijalnog kuta oka
c. Rr. buccales
d. R. marginalis mandibularis
e. R. coli – platizma
8. Vrste živčanih vlakana
 Razlikujemo nekoliko vrsta živčanih vlakana i to po:
a. Smjeru provođenja živčanog impulsa (prema mozgu – aferentna; iz mozga –
eferentna)
b. Područje inervacije na periferiji (koža, poprječnoprugasti mišići i zglobovi –
somatska; glatko mišićje, srčani mišić, žlijezde utrobnih organa i glatko
mišićje krvnih žila - visceralna)
c. Vrste vlakna koja se nalaze samo u kranijalnim živcima (posebna - specijalna)
ili i u spinalnim živcima (opća - generalna)
 7 različitih funkcionalnih vrsta:
a. Opća somatska aferentna vlakna (OSA) – senzibilna, opći osjet (dodir,
pritisak, bol i temperatura) iz kože i sluznica glave, osjet mišića i zglobova
b. Opća somatska eferentna vlakna (OSE) – opća motorička inervacija
poprječnoprugastog mišićja glave i vrata
c. Opća visceralna aferentna (OVA) – opći osjet iz utrobnih organa i tvorbi
d. Opća visceralna eferentna (OVE) – motorička inervacija utrobnih organa ,
parasimpatička vlakna
e. Specijalna somatska aferentna (SSA) – senzorička vlakna, prenose osjet vida
iz mrežnice i osjet sluha i ravnoteže iz unutarnjeg uha
f. Specijalna visceralna aferentna (SVA) – posebna osjetna vlakna iz utrobe
koja prenose osjet okusa i mirisa
g. Specijalna visceralna eferentna (SVE) – motorička inervacija
poprječnoprugastih mišića koji su nastali iz škržnih lukova tijekom
embrionalnog razvoja
9. N. glossopharyngeus [IX]
 Najkranijalni je u nizu živaca koji s više korijena izlaze iz produžene moždine
 Jezgre:
a. Nucleus ambiguus (SVE) – vlakna za inervaciju stilofaringealnog mišića
b. Nucleus salivatorius inferior (OVE) – parasimpatička vlakna za inervaciju
parotidne žlijezde
c. Nucleus solitarius (OVA, SVA) – vlakna za osjet okus iz stražnje trećine jezike
(SVA) te vlakna za opći visceralni osjet iz stražnje trećine jezika, ždrijelnog
tjesnaca, tonzila, nazofarinksa, bubnjišta i karotidnog sinusa (OVA)
d. Nucleus spinalis n. trigemini (OSA) – vlakna za osjet iz vanjskog uha
 Izlazi kao prvi živac u posterolateralnoj brazdi produžene moždine
  Izlazi iz lubanje kroz foramen jugulare, gdje se nalazi njegov ganglion superius (OSA
vlakna) i ganglion inferius (OVA i SVA vlakna)
 Ide između unutarnje karotidne arterije i unutarnje jugularne vene pa između m.
stylopharynegus i m. styloglossus ulazi u jezik
 Grane:
a. N. tympanicus – ulazi kroz fossulu petrosu i tvori plexus tympanicus i daje r.
tubarius; parotidna žlijezda
b. N. petrosus minor – izlazi iz plexus typanicus i dolazi u ganglion oticum;
parotidna žlijezda
c. R. communicans cum ramo auriculare n. vagi
d. R. sinus carotici – kemoreceptori i baroreceptori
e. Rr. pharyngei – motorička, senzibilna i parasimpatička vlakna, plexus
pharyngeus; ždrijelni mišići, sluznica i žlijezde
f. R. musculi stylopharyngei
g. Rr. tonsillares
h. Rr. linguales; papila valata i folijata te korijen jezika
10. N. trochlearis [IV]
 Jezgre: nucleus n. trochlearis (OSE)
 Jezgra u tegementumu mezecefalona, jedini živac čije je izlazište na dorzalnoj strani
moždanog debla
 Prolazi kroz cisternu ambiens, probija duru mater na hvatištu tentorija te ulazi u
kavernozni sinus
 U orbitu ulazi kroz fissuru orbitalis superior, izvan tetivnog prstena
 Nema ogranaka nego izravno inervira m. obliquus superior
11. N. vestibulocochlearis [VIII]
 Ravnotežno-slušni živac – nervus statoacusticus nalazi se u pontocereberalnom kutu
 SSA vlakna
 Pars vestibularis:
a. Nuclei vestibulares med., lat., sup. et inf.
b. U dnu unutarnjeg slušnog hodnika
c. N. utriculoampullaris, n. saccularis i n. ampullaris posterior
d. Ganglion vestibulare u unutarnjem slušnom hodniku
 Pars cochlearis:
a. Nuclei cochleares ant. et post.
b. Kroz koštane otvore dna unutarnjeg slušnog hodnika pristupa pužnici
c. Ganglion cochleare u mediolusu pužnice
12. N. ophtalmicus [V 1]
 Prvi i najmanji ogranak n. trigeminus
 Sadrži samo osjetna živčana vlakna, a inervira očnu jabučicu, suznu žlijezdu, očnu
spojnicu, dio nosne sluznice, te kožu nosa, vjeđa, čela i dijela oglavka
 Jezgra: nucleus salvatorius superior (OVE) prolazi kroz cavum trigeminale gdje se
nalazi i ganglion semilunare gdje i polaze ogranci trigeminusa
 Ophthalimicus prolazi kroz kavernozni sinus i ulazi u orbitu kroz fissuru orbitalis
superior
 Prije glavnih ogranaka daje r. meningeus recurrens
 Glavni ogranci:
 a. N. lacrimalis – ogranci za vjeđu i spojnicu te preko r. communicans cum
nervo zygomatico (OVE vlakna) vlakna za suznu žlijezdu
b. N. frontalis –
 N. supratrochlearis
 N. supraorbitalis
c. N. nasociliaris – prolazi kroz anulus tendineus i završava kao n.
infratrochlearis koji inervira vjeđe i spojnicu te kožu oko medijalnog kuta oka,
suznu vrećicu i suzno jezero
 R. communicans cum ganglio ciliari
 N. ethmoidalis posterior
 N. ethmoidalis anterior
13. N. maxillaris [V 2]
 Druga grana n. trigeminusa koja ima samo osjetna OSA vlakna
 Senzibilno inervira obraz, donju vjeđu, lateralnu stranu nosa, gornju usnu, zube i
sluznicu gornje čeljusti, sfenoidni i maksilarni sinus i stražnje etmoidne komore,
gornju i srednju nosnu školjku, nepce i nepčanu tonzilu, ždrijelni krov i tvrdu
moždanu ovojnicu srednje lubanjske jame
 Parasimpatičkim živčanim vlaknima koje dobiva od n. facialisa inervira žlijezde nosa,
nepčane sluznice i suznu žlijezdu
 Izlazi kroz lateralnu stijenku kavernoznog sinusa kroz foramen rotundum
 Ulazi u fossa pterygopalatina pa kroz fissura orbitalis inferior dolazi do canalis
infraorbitalis kao n. infraorbitalis
 Ogranci u lubanjskoj šupljini:
a. R. meningeus
 Ogranci u krilno-nepčanoj udubini:
a. Rr. ganglionares ad ganglion pterygopalatinum – osjetni korijen
pterigopalatinskog ganglija
 Rr. orbitales za periost i tkivo koje ispunjava orbitu, sluznicu nosne
šupljine i sluznicu ždrijela
 N. nasopalatinus
 N. palatinus major za stražnji dio nosne šupljine
 Nn. palatini minores za meko nepce i nepčanu tonzilu
 N. pharynegus za sluznicu nazofarinksa iza slušne cijevi
b. N. zygomaticus
 R. zygomaticotemporalis za suznu žlijezdu i kosti sljepoočne regije
 N. zygomaticofacialis za kožu obraza
c. Rr. alveolares superiores posteriores za maksilarni sinus, gingivu gornje
čeljusti i dio kože obraza
 Ogranci u infraorbitalnom kanalu
a. R. alveolaris superior medius za pretkutnjake
b. R. alveolaris superior anterior za očnjake i sjekutiće gornje čeljusti
 Ogranci na licu:
a. N. infraorbitalis daje rr. palpebrales inferiores, rr. nasales externi et interni i
rr. labiales superiores za odgovarajuće dijelove lica
14. N. mandibularis [V 3]
 Treća i najveća grana n. trigeminus kojoj se pridružuje motorični korijen trodijelnog
živca
  Osjetno inervira zube i gingivu donje čeljusti, kožu sljepoočne regije, dio uške, donju
usnu, donji dio lica, prednje dvije trećine jezika i sluznicu dna usne šupljine
 Motorički inervira žvačne mišiće i druge mišiće koji su se razvili iz prvog škržnog luka
 Preko otičkog ganglija dobiva parasimpatička vlakna glosofaringeusa za parotidnu
žlijezdu
 Preko submandibularnog i sublingvalnog ganglija prenosi parasimpatička vlakna
ličnog živca za žlijezde dna usne šupljine
 Nakon što živac izađe kroz foramen ovale pridružuju mu se motorički korijen
 Ulazi u infratemporalnu udubinu i daje prednje manje i stražnje veće stablo
 Prije podijele daje:
a. R. meningeus – foramen spinosum
b. N. pterygoideus medialis
c. Rr. ganglionares ad ganglion oticum – osjetna ž. vlakna koja predstavljaju
osjetni korijen otičkog ganglija
 Prednje deblo daje:
a. 1 osjetni ogranak:
 N. buccalis – sluznica i koža obraza
b. 3 motorička ogranka:
 N. massetericus
 Nn. temporales profundi
 N. pterygoideus lateralis
 Stražnje deblo daje:
a. Osjetne grane:
 N. auriculotemporalis – dobiva parasimpatička vlakna od n.
glosofaringeusa za inervaciju parotidne žlijezde, inervira i vanjski
slušni hodnik, bubnjić, kožu vanjskog uha, koža sljepoočne regije i
temporomandibularni zglob
 N. lingualis – pridružuje mu sse chorda tympani koja prenosi okusna
vlakna od prednjeg dijela jezika i parasimpatička vlakna za parotidnu
žlijezdu; inervira meko nepce, sluznicu dna usne šupljine i sluznicu
jezika
 N. alveolaris inferior – koža brade, područje usana i gingive; za zube i
gingivu tvore plexus dentalis inferior
b. Motorični ogranak:
 N. mylohyoideus – istoimeni mišić i prednji trbuh digastričnog mišića

15. Ansa nervi hypoglossi

 Petlja živčanih niti koja povezuje radix superior et inferior ansae cervicalis
 Nalazi se između zajedničke karotidne arterije i unutarnje jugularne vene
 Oživčuje infrahiodnu skupinu mišića vrata – ansa cervicalis
 Radix superior odvaja se od hipoglosalnog živca, a čine ju niti prednjeg ogranka prvog
vratnog živca C1
 Radix inferior tvore prednji ogranci C2 i C3 koji se odvajaju od plexus cervicalis
 Spajaju se na području intermedijalne tetive omohioidnog mišića
 Venter superior et inferior m. omohyoidei, m. sternothyroideus, m. sternohyoideus
16. Chorda tympani
  Polazi od silaznog dijela živca u canalis facialis i ulazi u bubnjište gdje je između drška
čekića i nakovnja
 Iz bubnjišta izlazi kroz fissura petrotympanica i dolazi u infratemporalnu udubinu gdje
joj se priključuje n. lingualis
 Sa stablom jezičnog živca odlazi do submandibulanog ganglija, lingualni daje
parasimpatička sekretorna vlakna
 Vlakna za oživčenje submandibularne žlijezde nakon prikapčanja prelaze u samu
žlijezdu dok se vlakna za oživčenje sublingualne žlijezde vraćaju lingualnome živcu i
njime dolaze do sublingualne žlijezde
 Većina živčanih vlakana u kordi je aferentna, iz okusnih pupoljaka prednje 2/3 jezika
 Chorda tympani ima parasimpatička sekretorna vlakna za submandibularnu i
sublingualnu žlijezdu te okusna vlakna za prednje 2/3 jezika
17. N. occulomotorius [III]
 Jezgre: nucleus n. occulomotorii (OSE), nucleus accessorius n. occulomotorii (OVE)
 Jezgre u tegementumu mezencefalona, a glavna jezgra podijeljena u više malih
podjezgri
 Izlaze iz mozga u sulcus nervi oculomotorii u interpedunkularnoj udubini
 Prolazi kroz cisternu interpenducularis i ulazi u sinus cavernosus
 U orbitu ulazi kroz fissuru orbitalis superior
 Parasimpatička vlakna se prikapčaju u ganglion ciliare
 Grane:
a. R. superior – m. rectalis superior i m. levator palpebrae
b. R. inferior – m. rectus medialis, m. obliquus inferior i m. rectus lateralis
c. R. ad ganglion ciliare – m. ciliaris i m. sphincter pupillae
18. N. trigeminus [V]
 Najveći od kranijalnih živaca, ima tri velike grane: n. ophthalmicus, n. maxillaris i n.
mandibularis
 Veći osjetni dio, radix sensoria, prenosi opći osjet iz lica i velikog dijela oglavka, zubi,
usne i nosne šupljine, dure mater, te proprioreceptivni osjet iz mišića koje inervira i iz
temporomandibularnoga zgloba
 Manji motorički dio, radix motoria, inervira žvačne mišiće i neke ždrijelne te
suprahioidne mišiće
 Jezgre: nucleus motorius n. trigemini (SVE), nucleus principalis n. trigemini (OSA),
nucleus spinalis n. trigemini (OSA), nucleus mesencephalicus n. trigemini (OSA)
 U OSA jezgrama trodijelnog živca završavaju aksoni osjetnih pseudonipolarnih
neurona čija se tijela nalaze u ganglion trigeminale (semilunare)
 Izlazi na ventralnoj strani ponsa, radix motoria medijalno od radix sensoria, prolazi
kroz cisternu basalis i ulazi u cavum trigeminale
 U cavumu je ganglion trigeminale i od njega polaze ogranci V 1 ,V 2 iV 3
 Nema parsimpatičkih ganglija u moždanom deblu ili perifernom toku ali je povezan
sa parasimpatičkim ganglijima okulomotornog, facijalnog i glosofaringealnog živca, te
prenosi autonomna živčana vlakna iz tih ganglija do ciljnih tvorbi
 N. ophthalmicus:
a. Osjetno oživčuje orbitu, očnu jabučicu, gornju vjeđu, suznu vreću i suzni vod,
kožu čela i tjemena, tentorium cerebelli, falx cerebri, sluznicu sfenoidnog,
etmoidnoga i frontalnoga sinusa, prednji gornji dio nosne pregrade i
lateralnog zida nosne šupljine te hrbat i vršak nosa
 N. maxillaris:
a. Oživčuje duru mater prednje i srednje lubanjske jame, kožu prednjeg dijela
sljepoočne i jagodične regije, kožu donje vjeđe i lateralnoga dijela vanjskoga
nosa, sluznicu spojnice donje vjeđe, nosne šupljine, nosne pregrade,
maksilarnoga sinusa, mekoga i tvrdog nepca, gornje usne i gornjega
prednjega dijela obraza te zube i gingivu gornje čeljusti
b. Sudjeluje u oživčenju dijela sluznice nasofarinksa te sluznice stražnjih
etmoidnih celula i sfenoidnoga sinusa
 N. mandibularis:
a. Osjetno oživčuje tvrdu moždanu ovojnicu prednje i srednje lubanjske jame,
kožu i sluznicu obraza, zube i gingivu donje čeljusti, dno usne šupljine,
prednje dvije trećine jezika, prednji dio uške, temporomandibularni zglob,
najveći dio vanjskog slušnog hodnika, vanjsku stranu bubnjića, antrum
mastoideum, stražnji dio sljepoočne regije
b. Sudjeluje u osjetnom oživčenju podušne žlijezde