U Euklidskoj geometriji, geometrijski lik je dio ravnine omeđen s konačno mnogo

dužina ili zakrivljenih crta.[1] Geometrijski lik u svom opisu ne sadrži sljedeće
informacije: položaj, veličinu, orijentaciju i refleksiju.[2]

Mnogokut je dio ravnine omeđen zatvorenom izlomljenom dužinom. Trokut, kvadrat i

peterokut neki su od mnogokuta. Krug i elipsa omeđeni su krivuljama.

Geometrijski lik je konveksan ili konkavan ako mu pripada svaka dužina čiji vrhovi
pripadaju liku.

Duljina stranica i veličina kuteva računa se koristeći trigonometriju.

Sadržaj
1 Sličnost
2 Sukladnost
3 Vidi još
4 Izvori
Sličnost
Ako se iz geometrijskog lika translacijom, rotacijom, refleksijom i skaliranjem
može dobiti drugi, oni su slični. Sve odgovarajuće stranice odnose se u jednakom
omjeru:

{\displaystyle a_{1}:a'_{1}=a_{2}:a'_{2}=...=a_{n}:a'_{n}=k}{\displaystyle
a_{1}:a'_{1}=a_{2}:a'_{2}=...=a_{n}:a'_{n}=k}

Površine im se odnose kao:

{\displaystyle P:P'=k^{2}}{\displaystyle P:P'=k^{2}}

Sukladnost
Ako se iz jednog lika samo translacijom, rotacijom i refleksijom može dobiti drugi
lik, oni su sukladni. Sve su im stranice jednake duljine te imaju jednake površine.
Ujedno su i slični s koeficijentom sličnosti k = 1

Vidi još
Geometrijsko tijelo
Opseg
Površina
Izvori