Poslije faze komunikativnog glasanja, javlja se faza vokalizacije, tj.

treća faza, poznata

i kao faza slogovanja ili brbljanja te započinje od 5. mjeseca djetetovog života i traje otprilike
do kraja 7. mjeseca. U ovoj fazi razvija se vokalni sustav te dijete počinje svladavati složenije
kretnje jezika u usnoj šupljini pa se zbog toga javlja početno slogovno glasanje, koje će
kasnije polako prijeći slogovno brbljanje, ističe Posokhova (2008). Isto tako, navodi kako je
ova faza od velikog značenja, kada je u pitanju govorni razvoj djeteta, jer u njoj dolazi do
spajanja odvojenih glasova u glasovne sekvence, na temelju kojih će dijete kasnije graditi svoj
govor.

Kao posljednja faza predjezičnog razdoblja, navodi se faza aktivnog slogovnog

brbljanja. Ona se javlja od otprilike 7. mjeseca djetetovog života i traje do djetetove prve
godine. U ovoj fazi dijete počinje proizvoditi i izgovarati nizove suglasnika i samoglasnika.
To je najčešće izgovaranje slogova kao što su ma-ma, ta-ta, pa-pa i sl. Takav način brbljanja
postaje samostalna komunikativna aktivnost djeteta, nakon čega djetetovo brbljanje postaje
sve bogatije i raznovrsnije (Posokhova, 2008). Nadalje, dijete će sve više početi oponašati
riječi koje odrasli govore, iako ne zna značenje te riječi, ističu Apel i Masterson (2004). Kako
se bliži kraj posljednje faze te djetetov prvi rođendan, faza slogovanja slabi, a dijete počinje
svjesno reagirati na svoje ime te razumije kada mu se zada jednostavna naredba, a pogled
počinje usmjeravati prema imenovanim osobama ili pak igračkama (Posokhova, 2008).