Literatura

 Harris, C. L. (2003) Language and cognition. Encyclopedia of Cognitive Science. London:

MacMillan. http://www.bu.edu/psych/charris/papers/Encyclopedia.pdf (20.8.2014.).
 Spajić-Vrkaš, V. (2014). „Kulturne razlike, građanstvo i obrazovanje za interkulturni dijalog." U:
Hrvatić, N. (ur.) Interkulturalno obrazovanje i europske vrijednosti. Zagreb: Odsjek za pedagogiju
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici
u Virovitici, str. 3-17.
 Apel, K., Masterson, J. J. (2004). Jezik i govor od rođenja do šeste godine: od glasanja i prvih
riječi do početne pismenosti – potpuni vodič za roditelje i odgojitelje. Lekenik: Ostvarenje.
 Posokhova, I. (2008). Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece. Lekenik:
Ostvarenje d.o.o.
 Pavličević-Franić, D. (2005). Komunikacijom do gramatike: razvoj komunikacijske kompetencije u
ranome razdoblju usvajanja jezika. Zagreb: Alfa.
 Posokhova, I. (1999). Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece. Zagreb:
Ostvarenje.
 Starc, B., Čudina Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psihološki
uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb: Golden Marketing-Tehnička knjiga
 Kuvač Kraljević, J., Kologranić Belić L., (2015). Rani jezični razvoj. Kuvač Kraljević, Jelena, ur.
Priručnik za prepoznavanje i obrazovanje djece s jezičnim teškoćama. Zagreb: Edukacijsko-
rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 25-33.
 Andrešić, D., Benc Štuka, N., Gugo Crevar, N. (2010). Kako dijete govori? Velika Gorica: Planet
Zoe.
 ASHA The American Speech-Language-Hearing Association, na adresi: https://www.asha.org
(11.05.2018)
 Vuletić, D. (1990). Test artikulacije. Zagreb: Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu.
 Largo, H. R. (2013). Sretno djetinjstvo. Zagreb: Mozaik knjiga
 Marušić, L. (2014). Predškolska učilica – jezikolomke. Rijeka: Leo Commerce.
 Slunjski, E. (2008). Dječji vrtić : zajednica koja uči : mjesto dijaloga, suradnje i zajedničkog učenja.
Zagreb: Spektar media; Nova Gradiška: Arca.
 Čudina-Obradović, M. (2008). Igrom do čitanja. Zagreb: Školska knjiga.
 Visinko, K. (2014). Čitanje poučavanje i učenje. Zagreb: Školska knjiga.
 Velički, V. (2009). Poticanje govora u kontekstu zadovoljenja dječjih potreba u suvremenom
dječjem vrtiću. Metodika, 10 (5), 80 – 91.
 Škiljan, D. (1986). O definiciji jezika i govora. Govor.1 (1), 19-26.
 Grginič, M. (2007). Što petogodišnjaci znaju o pismenosti?. Život i škola: časopis za teoriju i
praksu odgoja i obrazovanja, 17 (1), 7-27.
 Lonigan, C. J., Burgess, S.R., Anthony, J.L. (2000). Development of Emergent Literacy and Early
Reading Skills in Preschool Children: Evidence From a Latent-Variable Longitudinal Study.
Developmental Psychology. 36 (5), 596-613
 Dijanošić, B. (2012). Funkcionalna pismenost polaznika osnovnog obrazovanja odraslih od trećeg
do šestog obrazovnog razdoblja. Andragoški glasnik, 16(1), 21-31.
 Wildová R., Kropáčková, J. (2015). Early Childhood Pre-reading Literacy Development. Procedia -
Social and Behavioral Sciences, 191, 878 – 883.
 Peretić, M., Padovan, N., Kologranić Belić, L. (2015). Rana pismenost. U: Jelena Kuvač Kraljević
(ur.) Priručnik za prepoznavanje i obrazovanje djece s jezičnim teškoćama, (str. 52 – 62). Zagreb:
Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
 Whitehurst, G. J., Lonigan, C. J. (2002). Emergent Literacy: Development from Prereaders to
Readers. U Neumann, S. B., Dickinson, D. K. (ur.): Handbook of early literacy research. Str. (11–
29). New York: The Guildford Press.
 Lenček, M., Užarević, M. (2016). Rana pismenost- vrijednost procjene. Hrvatska revija za
rehabilitacijska istraživanja. 52 (2), 42-59.
 Smidt , W. K., Lehrl, S., Anders, Y., Pohlmann-Rother, S., Kluczniok, K. (2012). Emergent literacy
activities in the final preschool year in the German federal states of Bavaria and Hesse. An
International Journal of Research and Development, 32(3), 301-312.
 Brooks McLane, J., Dowley McNamee, G. (1991). Beginnings of Literacy. Zero to Three.
Preuzeto:2.7.2021. https://www.zerotothree.org/resources/1056-beginnings-of-literacy
 Abou-Elsaad, T., Ali, R., El-Hamid, H. A. (2015). Assessment of Arabic phonological awareness
and its relation to word reading ability. Logopedics Phoniatrics Vocology
 Ivšac Pavliša, J., Lenček, M. (2011). Fonološke vještine i fonološko pamćenje: neke razlike između
djece urednoga jezičnoga razvoja, djece s perinatalnim oštećenjem mozga i djece s posebnim
jezičnim teškoćama kao temeljni prediktor čitanja. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja.
47(1), 1-16.
 Goswami, U. (2002). In the beginning was the rhyme? A reflection on Hulme, Hatcher, Nation,
Brown, Adams & Stuart, 2001. Journal of Experimental Child Psychology, 82, 47-57
 Franc, V. (2015). Razlike u fonološkoj svjesnosti i ranome poznavanju slova kod djece
predškolske dobi iz Montessori i redovitoga programa i njihov utjecaj na početno čitanje.
Doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet.
 National Reading Panel (2000). Report of the National Reading Panel: Reports of the subgroups.
Washington, DC: National Institute of Child Health and Human Development Clearinghouse.
Preuzeto: 03.07.2021.
https://www.nichd.nih.gov/sites/default/files/publications/pubs/nrp/Documents/report.pdf
 Kolić-Vehovec, S. (2003). Razvoj fonološke svjesnosti i učenje čitanja: trogodišnje praćenje:
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja. Zagreb: Edukacijskorehabilitacijski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu. 39 (1); 17-32
 Adams, M. J. (1990) Beginning to read: Thinking and learning about print. Cambridge: MIT Press.
 Kuvač Kraljević, J., Lenček, M. (2012). Priručnik za Test za procjenjivanje predvještina čitanja i
pisanja. Jastrebarsko: Naklada Slap
 Bagarić, V. (2003). Što je jezična svjesnost? Strani jezici: časopis za unapređenje nastave stranih
jezika, 32 (4), 233-242.
 Barry, B. (2006)
 Brajković, Handžar (2015)
 Gajić (2011)
 Kodžopeljić, J. (1996). Metalingvistički preduslovi uspešnog usvajanja čitanja. Psihologija, 29 (1),
35–48