Professional Documents
Culture Documents
Samostalna Izrada Vjetrenjače Paola Zugcic
Samostalna Izrada Vjetrenjače Paola Zugcic
TEHNIČKI FAKULTET
Tema:
Paola Žugčić
0069070367
Život u modernom svijetu i 21. stoljeću doveo nas je do iracionalnog raspolaganja energijom. Možemo reći
da živimo u svijetu gdje se energija rasipa ili usmjerava na krive strane. Svaka sitnica kao što je nepotrebno
osvjetljenje, paljenje automobila da bismo otišli samo do trgovine udaljene od nas nekoliko minuta hoda
nepotrebno zagađuju Zemlju i uvelike troše energiju. Nužno je da se ljude počne orjentirati ka obnovljivim
izvorima energije i zato sam odabrala ovu temu da pokažem kako se jednostavno može napraviti
vjetrenjača kojom možemo napuniti mobitel i barem na neki način doprinjeti očuvanju svijeta.
Prve vjetrenjače za praktičnu primjenu bile su u upotrebi u pokrajini između Afganistana i Irana najranije u
9. stoljeću, a moguće već i u 7. stoljeću. To su bile vjetrenjače s vertikalnom osi vrtnje i pravokutnim
lopaticama s jedrima, a upotrebljavale su se za mljevenje i pumpanje vode. Njihova uporaba je bila raširena
u srednjoj Aziji i na Bliskom istoku. Vjetrenjače s horizontalnom osi vrtnje su ušle u širu primjenu u
sjeverozapadnoj Europi početkom 1180-tih godina i bile su korištene za mljevenje. Mnoge stare
Nizozemske vjetrenjače i danas postoje. U to doba vjetrenjače su se također koristile i za pumpanje morske
vode za dobivanje soli u Kini i na Siciliji. U srednjovjekovnoj Velikoj Britaniji su lokacije vodotoka i samim
time iskorištavanje energije vode obično bile rezervirane za plemstvo, pa je time energija vjetra bila važan
izvor energije za niže staleže. Do 14. stoljeća Nizozemske vjetrenjače su se koristile za isušivanje (pumpanje
vode) delte Rajne. Prvu vjetrenjaču za proizvodnju električne energije (tj. prvi vjetroagregat) je izradio prof.
James Blyth u Škotskoj u srpnju 1887., s Anderson's College-a, Glasgow. Njegov vjetroagregat visine 10 m s
platnenim jedrima je postavljen u vrtu njegove vikendice i punio je akumulatore koji su davali energiju za
osvjetljenje njegove kolibe. Time je to postala prva kuća na svijetu koja se napajala električnom energijom
proizvedenom iz energije vjetra.
Općenito su vjetrenjače strojevi pokretani brzinom vjetra. Kad se vjetar giba velikom brzinom i njegove
čestice se također gibaju tom brzinom. Gibanje dakle uzrokuje kinetičku energiju koja može biti zarobljena
pomoću turbine. U slučaju vjetro-električne turbine, lopatice turbine tj. vjetrenjače su napravljene tako da
skupljaju kinetičku energiju vjetra. Kada se lopatice krenu okretati pomoću snage vjetra pokreče se vratilo
koje se vodi do generatora. Generator pretvara kinetičku energiju vjetra u električnu. Najbitnija stvar oko
priče s vjetrenjačama jest mogućnost pretvaranja energije vjetra u električnu. Najjednostavnije vjetrenjače
se sastoje od tri osnovna dijela: rotor, vratilo i generator. Lopatice su kao jedra vjetrenjače. Vjetar djelujući
svojom silom pokreće te lopatice na turbini i dio energije se prenosi na rotor. Vratilo vjetrenjače spojeno je
u centar s rotorom. Kada vjetar pokreće rotor pokreče se i vratilo. Na ovakav način rotor prenosi
mehaničku, rotacijsku energiju na vratilo, te ju ono prenosi na generator na drugom kraju. Generator koristi
svojstva elektromagnetske indukcije za proizvodnju električne struje. Jednostavni generatori se sastoji od
magneta i vodiča. Vodič je namotana žica. Unutar generatora vratilo je spojeno s grupom magneta koji
okružuju namotanu žicu. U elektromagnetnoj indukciji, ako imamo vodič okružen magnetima, i jedan dio
rotira u odnosu na drugi te dolazi do nastajanja napona u vodičima. Kada rotor okreće vratilo, vratilo
pokreće magnete i stvara se napon u žici.
Nakon istraživanja raznih portala i pregleda you tube videa odlučila sam napraviti vjetrenjaču koja će moći
puniti mobitel.
- punjač za mobitel
- USB priključak.
Nakon što sam prikupila sav potreban materijal i izrezala ploče na željenu duljinu mogla sam početi
slaganje same vjetrenjače. Na gornjoj ploči sam izrezala krug promjera 23 cm kako bi u njega stao motor
koji će nam davati struju. To je istosmjerni motor sa četkicama koji je prije služio kao motor ventilatora
kabine za automobil Fiat Punto 1.
Slika 2.2. Istosmjerni motor s četkicama
Nadalje, složila sam i vanjski kostur postolja vjetrenjače. Nakon toga na gornji dio postolja postavila sam
prethodno izrezanu ploču.
U prednji dio sam izbušila prostor za 12 voltnu utičnicu u koju ću poslije staviti USB priključak.
3. ZAKLJUČAK
Problem s kojim sam se susrela prirodne je karakteristike, nije bilo dovoljno vjetra koji bi mogao pokrenuti
elise motora. Smatram da se projekt može još poboljšati, ali ipak sam pokazala da se može napraviti nešto
što može uštedjeti barem malo energije svijetu i spriječiti daljnja zagađenja naše Zemlje.