Gospodar unskih puteva i čuvar Ljutočke doline

Kula iznad Ćukova sa pogledom koji puca na predivnu Ljutočku dolinu, u posljednje vrijeme
postaje atrakcija brojnim ljubiteljima prirode, historije i adrenalina.

Piše: Fahrudin Vojić

Dolina Une je zbog svoga geostrateškog položaja tokom vijekova bila značajna u povezivanju
juga sa svjeverom i predstavljala je svojevrsnu granicu između istoka i zapada. Dugo su se na
ovom područuju sukobljavali i miješali orijent i zapad. U takvim prirodno-historijskim uslovima
tokom određenog perioda nastala je specifična mješavaina kultura i civilizacija od koje su danas
sačuvani broji historijski spomenici. Najčešće graditeljske cijeline u ovoj regiji iz tog perioda su
srednjovjekovni gradovi kojih je Bosanska krajina puna.

Najvažnija rijeka

Među brojnim kulama i gradovima je Vrnograč iznad sela Ćukovi kod Bihaća. Nedovoljno
istražena, ali još uvijek dobro očuvana od strane majke prirode, ova kula stražara datira iz
polovine 15. stoljeća, a pripadala je Humskoj župi koja je u vrijeme kralja Tvrtka bila dio
srednjovjekovne države Bosne.

“Rijeka Una se u srednjem vijeku imenovala “najvažnijom rijekom Hrvatske” – principalissimo

fiume di Croacia. Unski prometni pravac u isto to doba imenovao se “via exercitualis”, tj.
vojnička cesta, premda su se njime podjednako uz vojnike služili i trgovci. Ta “via exercitualis”,
vojno-politički i geostrateški iznimno značajna za cijelo Unsko-sansko područje, u većem je
dijelu pratila rijeku Unu spajajući prekuonje splitsko (primorsko) s panonskim (unutrašnjim)
tržištem.”, piše bihaćki historičar dr. Midhat Kozličić u svojoj knjizi Unsko-sansko područje na
starim geografskim kartama.

Stražarsko-obavještajna uloga Vrnograča proizilazi iz njegove građevinske kompaktnosti i

pozicije na kojoj se nalazi. Smješten je na strmoj litici preko puta vrha zvanog Ljutoč iznad sela
Ćukovi i na njegovoj granici sa naseljom Lipa.

Sa pogledom na mikroreon Duliba i dolina Oraški potok koji predstavljaju prirodni putni pravac,
koji sa blagim usponom izlazi od desne obale Une do današnje komunikacije Bihać-Bosanski
Petrovac, odnosno srednovjekovnog putnog pravca iz Siska u Topusko, zatim preko Bihaća
dolinom Une i Unca do grada Unca preko Knina za Zadar i Split.

Vojna cesta i put

“Za ovaj put V. Klaić je zapisao da su potonjom cestom u 13 i 14. stoljeću redovno dolazile
vojske hrvatsko-ugarskih kraljeva, hrvatskih hercega i bana, pa prema tome cesta bi prozvana
“via exercitualis” vojnička cesta. Pretpostavljeni odvojak ove “via exercitualis” ispod Vrnograča
i Orašca do Une vjerovatno je išao do današnjeg Kulen Vakufa, gdje se može pretpostaviti prelaz
preko Une, s obzirom na to da su upravo na tom mjestu kasnije Turci sagradili grad i nazvali ga
Džisri Kebir (Veliki Most). Prelaz preko Une je vjerovatno u srednjem vijeku čuvao grad
Ostrovica, odakle je mogao voditi u Lapac i dalje na Udbinu i prema moru.”, navodi arheologinja
Branka Raunig u Zborniku radova od 1983.

Iz Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać ističu da znaju za ovu srednjovijekovnu utvrdu
koja se kažu nalazi na fantastičnom mjestu i imaju u vidu da tokom nekog dužeg perioda najprije
snime teren, a zatim urade projekat i apliciraju za sredstva koja su potrebna da se urade zaštitni i
drugi radovi na ovom značajnom objektu.

“Ovaj kula se nalazi na listi Peticija koja, kao i Privremena lista nacionalnih spomenika, ima isti
status kao i Lista nacionalnih spomenika do usvajanja ili poništavanja odluke. Posjedujemo
fotografije i želimo izaći na teren napraviti geodestski plan, ali najprije ga treba očistiti i
osigurati siguran pristup do kule. Mi od našeg kantonalnog ministarstva primamo sredstva samo
za plaće, a sve ostalo nastojimo osigurati putem javnih poziva koji sufinansiraju takve stvari.
Dakle, to je na dugom štapu, ali želimo na tome raditi.”, kaže Amir Kadić, direktor Zavoda za
zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać.

Postaje atrakcija

Kula iznad Ćukova sa pogledom koji puca na predivnu Ljutočku dolinu, u posljednje vrijeme
postaje atrakcija brojnim ljubiteljima prirode, historije i adrenalina. Profesor engleskog jezika i
planinar Adnan Međedović iz Bihaća, kaže da je teško proći kroz Ljutočku dolinu a ne zapaziti
ovog kamenog čuvara nekadašnjih puteva koji su spajali istok i zapad.

„Od svih starih gradova u Bosanskoj Krajini, ova srednjovjekovna utvrda je zasigurno od teže
pristupačnih, s tim ujedno najviše je i prepuštena zubu vremena. Ko se odluči na obilazak ove
historijske lokacije, treba znati da do nje ne vode klasični putevi ili markirane staze. Lokalni
vodič ili kretanje pomoću GPS uređaja su najbolje opcije za sigurnu posjetu. Ipak, obilazak ove
arhaične građevine i pogled na Ljutočku dolinu je vrijedan uloženog truda.“, kaže Adnan.

Dodaje, da je kulturno-historijski značaj starih gradova Krajine uvijek bio izuzetno velik, kako
za samu krajišku historiju, tako i za turizam i turističku ponudu.

„Danas je njhova promocija krucijalna u pogledu razvoja turističke ponude Unsko-Sanskog

kantona i lokalnog turizma. Iskreno se nadam se da će nadležne institucije uložiti napor u
konzervaciju ovih historijskih lokacija, što bi u velikoj mjeri doprinijelo njihovom očuvanju.“,
ističe Adnan na kraju.