Aksiom Izbora - Prezentacija Seminarskog Rada

Aksiomatizacija i izgradnja matematičke teorije
Teorija skupova
Naivna teorija skupova
Aksiomatska teorija skupova
Zermelo-Fraenkelov aksiomatski sustav
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom izbora
Prezentacija seminarskog rada
Rina Anić
Sveučilište u Rijeci - Odjel za matematiku
Izvanredni diplomski studij Matematika
Seminar III
3.7.2021.
1 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
2 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom je polazna matematička izjava koja se

pretpostavlja kao točna i bez dokaza i bez očitosti.
3 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Aksiomatski sustav je sustav stavova kojemu su osnovni
elementi aksiomi i pravila na temelju kojih se mogu
izvoditi drugi stavovi te izvedeni stavovi.
3 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Aksiomatski sustav je sustav stavova kojemu su osnovni
elementi aksiomi i pravila na temelju kojih se mogu
izvoditi drugi stavovi te izvedeni stavovi.
Aksiomatska metoda je metoda konstruiranja
aksiomatskog sustava, odnosno način uspostave
znanstvene teorije prema kojemu u osnovi teorije postoje
aksiomi, a sve su druge postavke teorije izvedene kao
logične posljedice tih aksioma.
3 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Matematička teorija izgraduje se aksiomatskom metodom,

odnosno navodenjem osnovnih pojmova, formuliranjem
aksioma, definiranjem novih pojmova te formuliranjem i
dokazivanjem teorema.
4 / 55
Teorija skupova
Aksiomatska teorija skupova Nastanak teorije skupova
Zermelo-Fraenkelov aksiomatski sustav Kardinalni broj skupa
Aksiom izbora Hipoteza kontinuuma
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Teorija skupova
5 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Teorija skupova matematička je teorija koja proučava

matematičke objekte koje nazivamo skupovi.
6 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Od posebnog interesa teoretičara skupova“ su skupovi
”
koji nisu samo“ konačni.
”
6 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Od posebnog interesa teoretičara skupova“ su skupovi
”
koji nisu samo“ konačni.
”
Teorija skupova nastala nakon što je njemački
matematičar Georg Cantor (1845. – 1918.) otkrio da
postoje beskonačnosti različite veličine“.
”
6 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Cantor je tijekom 1873. godine dokazao da skup

prirodnih brojeva ima jednako mnogo elemenata
kao i skup cijelih, te skup racionalnih brojeva,
medutim da skup realnih brojeva, iako takoder ima
beskonačno mnogo elemenata, nema jednako
mnogo elemenata kao skupovi prirodnih, cijelih ili
racionalnih brojeva.
7 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Cantor je tijekom 1873. godine dokazao da skup

prirodnih brojeva ima jednako mnogo elemenata
kao i skup cijelih, te skup racionalnih brojeva,
medutim da skup realnih brojeva, iako takoder ima
beskonačno mnogo elemenata, nema jednako
mnogo elemenata kao skupovi prirodnih, cijelih ili
racionalnih brojeva.
Navedeno otkriće smatra se početkom teorije skupova.
7 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
8 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Kardinalni broj skupa je poopćenje pojma broja

elemenata skupa takvo da vrijedi da dva skupa imaju
jednake kardinalne brojeve ako su jednakobrojni, odnosno
ako je medu njima moguće uspostaviti bijekciju.
8 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Kardinalni broj skupa prirodnih brojeva: ℵ0
8 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Kardinalni broj skupa prirodnih brojeva: ℵ0
Kardinalni broj skupa realnih brojeva: c.
8 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
9 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
(Cantor) Kardinalni broj bilo kojeg skupa manji je od

kardinalnog broja njegova partitivnog skupa.
9 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Ako je kardinalni broj skupa A jednak a, onda je
kardinalni broj partitivnog skupa P(A) jednak 2a .
9 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Skup realnih brojeva R ekvipotentan je skupu P(N).
9 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Vrijedi c = 2ℵ0 .
9 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Vrijedi c = 2ℵ0 .
Za svaki kardinalni broj a vrijedi a < 2a .
9 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Vrijedi c = 2ℵ0 .
Vrijedi ℵ0 < c.
9 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Vrijedi c = 2ℵ0 .
Vrijedi ℵ0 < c.
Ne postoji beskonačan skup S ⊆ R koji nije ekvipotentan
skupu N niti skupu R, tj. ℵ1 = c, pri čemu je ℵ1 najmanji
kardinalni broj veći od ℵ0 .
9 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
10 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Skupovi čiji je kardinalni broj jednak kardinalnom broju

skupa prirodnih brojeva nazivamo prebrojivi skupovi.
10 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Nakon dokaza neprebrojivosti skupa realnih brojeva,
Cantor je 1877. godine dokazao da jednako mnogo
točaka imaju dužina, kvadrat, čak i kocka, odnosno da su
općenito svi skupovi Rn , za n ∈ N, medusobno
jednakobrojni.
10 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

jednakobrojni.
Od 1879. do 1884. godine u časopisu Mathematische
Annalen objavio je seriju od šest članaka u kojima je
detaljno izložio teoriju skupova, a koju je kasnijim radom
dodatno proširio.
10 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

jednakobrojni.
Od 1879. do 1884. godine u časopisu Mathematische
Annalen objavio je seriju od šest članaka u kojima je
detaljno izložio teoriju skupova, a koju je kasnijim radom
dodatno proširio.
1895. i 1897. godine u dva dijela izdao je potpun pregled
teorije skupova. 10 / 55
Teorija skupova
Zermelo-Fraenkelov aksiomatski sustav Paradoksi
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
11 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
U svojim početcima, teorija skupova izučavana je

neaksiomatski i kao takvu nazivamo je naivna teorija
skupova.
12 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

skupova.
Njezin utemeljitelj, Cantor, skup je opisao intuitivno kao
kolekciju odredenih, prepoznatljivih objekata koji
zajedno čine cjelinu.
12 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

skupova.
Njezin utemeljitelj, Cantor, skup je opisao intuitivno kao
kolekciju odredenih, prepoznatljivih objekata koji
zajedno čine cjelinu.
Pokazalo se da je takva definicija preširoka i da takvo
shvaćanje skupa može dovesti do proturječja.
12 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
13 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
(1902.) Russellov paradoks: S ∈ S ⇔ S ∈

/ S.
13 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
(1902.) Russellov paradoks: S ∈ S ⇔ S ∈

/ S.
(1897.) Burali-Fortijev paradoks
13 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
(1902.) Russellov paradoks: S ∈ S ⇔ S ∈ / S.

(1899.) Cantorov paradoks: kad bi postojao skup S
svih skupova, on bi morao imati kardinalni broj veći nego
svi drugi skupovi. No, kako bi i on bio skup, njegov
vlastiti kardinalni broj bio bi jedan od tih od kojih je veći,
tj. vrijedilo bi k(S) < k(S), što je nemoguće.
13 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
(1902.) Russellov paradoks: S ∈ S ⇔ S ∈ / S.

(1899.) Cantorov paradoks: kad bi postojao skup S
svih skupova, on bi morao imati kardinalni broj veći nego
svi drugi skupovi. No, kako bi i on bio skup, njegov
vlastiti kardinalni broj bio bi jedan od tih od kojih je veći,
tj. vrijedilo bi k(S) < k(S), što je nemoguće. Zaključak:
ne postoji skup svih skupova.
13 / 55
Teorija skupova
Zermelo-Fraenkelov aksiomatski sustav Zermelo-Fraenkelov sustav
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
14 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Rasprave o paradoksima srećom nisu dovele do napuštanja

teorije skupova, već do njezina daljnjega razvoja.
15 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Zaključilo se da se teorija skupova ne može izgradivati
temeljem intuicije i, kako bi se paradoksi eliminirali,
predloženi su brojni aksiomatski sustavi.
15 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Zaključilo se da se teorija skupova ne može izgradivati
temeljem intuicije i, kako bi se paradoksi eliminirali,
predloženi su brojni aksiomatski sustavi.
Teoriju skupova zasnovanu na aksiomatskom sustavu
nazivamo aksiomatska teorija skupova.
15 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
U aksiomatskoj teoriji, skup kao temeljni pojam se ne

definira. Ne definira se niti pojam biti element“. Ti
”
pojmovi uvode se zadovoljavanjem sustava aksioma.
16 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

”
Zermelo-Fraenkelov sustav
16 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

”
Von Neumann-Bernays-Gödelov sustav (kratica:
NBG)
16 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

”
Von Neumann-Bernays-Gödelov sustav (kratica:
NBG)
Morse–Kelleyjev sustav (kratica: MK)
16 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Danas je standardni oblik aksiomatske teorije skupova

Zermelo – Fraenkelov sustav (s ili bez uključenog aksioma
izbora).
17 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

izbora).
Zermelo-Fraenkelov sustav s uključenim aksiomom izbora
označava se s ZFC.
17 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

izbora).
Zermelo-Fraenkelov sustav s uključenim aksiomom izbora
označava se s ZFC.
Zermelo-Fraenkelov sustav s isključenim aksiomom izbora
označava se s ZF.
17 / 55
Aksiom ekstenzionalnosti
Aksiom praznog skupa
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom partitivnog skupa
Aksiom beskonačnosti
Aksiom izbora
Shema aksioma separacije
Kritike i rasprave
Shema aksioma zamjene
Zaključak
Aksiom dobre utemeljenosti
Literatura
Povijesni razvoj ZF sustava
18 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Napomena: uobičajeno se aksiomi ZF teorije iskazuju pomoću

varijabli, zagrada, logičkih veznika, kvantifikatora i simbola,
medutim mi ćemo ih zbog jednostavnosti iskazati u neformalnom
obliku - opisno.
18 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Dva su skupa jednaka onda i samo onda ako imaju iste
elemente.
19 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Postoji skup koji ne sadrži niti jedan element.
20 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je takav skup

jedinstven, pa za taj objekt uvodimo oznaku ∅.
20 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je takav skup

jedinstven, pa za taj objekt uvodimo oznaku ∅.
Aksiom praznog skupa ujedno je aksiom egzistencije jer
osigurava postojanje barem jednog skupa.
20 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom para
Za svaka dva skupa x i y postoji skup čiji su x i y jedini
elementi.
21 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom para
elementi.
Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je (neuredeni) par

jedinstven, pa za par skupova x i y uvodimo oznaku
{x, y }.
21 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom para
elementi.

{x, y }.
Iz aksioma para slijedi da za svaki skup x, postoji skup
{x, x}. Po dogovoru skup {x, x} označavamo s {x}.
21 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom para
elementi.

{x, y }.
Iz aksioma para slijedi da za svaki skup x, postoji skup
{x, x}. Po dogovoru skup {x, x} označavamo s {x}.
Napomena: iz do sada iskazanih aksioma, znamo da
postoje skupovi ∅, {∅} i {∅, {∅}}.
21 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom unije
Za svaki skup je klasa elemenata svih njegovih elemenata
ponovno skup.
22 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom unije
ponovno skup.
Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je skup čija se

egzistencija tvrdi u aksiomu unije, jedinstven. Za dani
skup x uvodimo oznaku ∪x kojom označavamo skup čija
se egzistencija tvrdi u aksiomu unije.
22 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom unije
ponovno skup.
Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je skup čija se

egzistencija tvrdi u aksiomu unije, jedinstven. Za dani
skup x uvodimo oznaku ∪x kojom označavamo skup čija
se egzistencija tvrdi u aksiomu unije.
Ako su x i y skupovi, tada iz aksioma para slijedi
egzistencija skupa {x, y }. Iz aksioma unije dalje slijedi
egzistencija skupa ∪{x, y }. Po dogovoru, taj skup
označavamo s x ∪ y .
22 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Napomena: iz do sada iskazanih aksioma moguće je

difinirati uredeni par te analogno uredenu n-torku.
23 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Napomena: iz do sada iskazanih aksioma moguće je

difinirati uredeni par te analogno uredenu n-torku.
Uredeni par
Neka su x i y skupovi. Tada skup {{x}, {x, y }} nazivamo
uredeni par i označavamo ga s (x, y ).
23 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Ako je x skup, tada je klasa svih njegovih podskupova takoder
skup.
24 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Ako je x skup, tada je klasa svih njegovih podskupova takoder
skup.
Napomena: pod pojmom klasa podrazumijevamo bilo koji

sustav, odnosno kolekciju skupova.
24 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Za svaki skup x postoji partitivni skup toga skupa, odnosno
skup kojemu su elementi svi podskupovi skupa x.
25 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Za svaki skup x postoji partitivni skup toga skupa, odnosno
skup kojemu su elementi svi podskupovi skupa x.
Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je partitivni skup

jedinstven, pa za partitivni skup skupa x uvodimo oznaku
P(x).
25 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Postoji indukativan skup, tj. postoji skup koji sadrži prazan
skup i sljedbenika svakog svog elementa.
26 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Ako je x skup i F neko zadano svojstvo, tada je klasa svih
z ∈ x koji imaju svojstvo F takoder skup.
27 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

ili
27 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

ili
Iz svakog skupa može se odvojiti podskup koji ima neko dano
svojstvo.
27 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

ili
Iz svakog skupa može se odvojiti podskup koji ima neko dano
svojstvo.
Napomena: izraz shema aksioma odnosi se na

beskonačno mnogo aksioma - za svako od beskonačno
mnogo svojstava F po jedan aksiom.
27 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Ako je F skupovna operacija (preslikavanje F svakom skupu
pridružuje jedinstveni skup), tada je za svaki skup x klasa F [x]
takoder skup.
28 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

takoder skup.
ili
28 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

takoder skup.
ili
Ako je područje definicije neke funkcije skup, onda je i
područje vrijednosti te funkcije skup
28 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Svaki neprazan skup ima prazan presjek s barem jednim svojim
elementom.
29 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Svaki neprazan skup ima prazan presjek s barem jednim svojim
elementom.
Iz aksioma dobre utemeljenosti slijedi da ne postoji skup x za

koji bi postojao beskonačni niz skupova (xn ), n ∈ N, tako da
vrijedi: ... ∈ x2 ∈ x1 ∈ x, iz čega pak slijedi da ne postoji
skup x za koji vrijedi x ∈ x.
29 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
30 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Prvi prijedlog aksiomatizacije 1908. godine dao je Zermelo

nakon što je dokazao da se svaki skup može dobro urediti,
izloživši, u dokazu te tvrdnje, korištene aksiome.
30 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

1922. godine, Fraenkel je precizirao shemu aksioma separacije.
30 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Zajedno s norveškim matematičarom Thoralfom Skolemom
(1887. – 1963.), Fraenkel je predložio i shemu aksioma
zamjene.
30 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Zajedno s norveškim matematičarom Thoralfom Skolemom
(1887. – 1963.), Fraenkel je predložio i shemu aksioma
zamjene.
Aksiom dobre utemeljenosti inicirao je američki matematičar
John von Neumann (1903. – 1957.).
30 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
ZF sustav s jedne strane onemogućuje pojavu paradoksa, a s

druge omogućuje korištenje svih Cantorovih rezultata teorije
skupova.
31 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

skupova.
ZF sustav nije nezavisan, odnosno u ZF sustavu postoji barem
jedan aksiom koji slijedi iz nekog drugog aksioma tog istog
sustava.
31 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

skupova.
sustava.
Matematičari koji i dalje razvijaju teoriju skupova, raspravljaju
o dodatnim aksiomima kojima bi mogli nadopuniti postojeću
ZF teoriju
31 / 55
Teorija skupova
Aksiom para
Aksiom unije
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

skupova.
sustava.
Matematičari koji i dalje razvijaju teoriju skupova, raspravljaju
o dodatnim aksiomima kojima bi mogli nadopuniti postojeću
ZF teoriju
Martinov aksiom o determiniranosti igara
31 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom izbora (Axiom of Choice - AC)
32 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Definicija
Neka je A neka neprazna familija skupova i neka je I neki
neprazni skup. Svaka surjekcija f : I → A naziva se indeksna
funkcija. I se naziva indeksni skup, a uredeni par (A, f )
indeksirana familija skupova.
33 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Definicija
Neka je A neka neprazna familija skupova i neka je I neki
neprazni skup. Svaka surjekcija f : I → A naziva se indeksna
funkcija. I se naziva indeksni skup, a uredeni par (A, f )
indeksirana familija skupova.
Napomena: za i ∈ I umjesto vrijednosti f (i) pišemo Ai , za

Ai ∈ A, pa onda i indeksiranu familiju skupova (A, f )
označavamo s {Ai : i ∈ I }.
33 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Definicija
Neka je {Ai : i ∈ I } proizvoljna neprazna indeksirana familija
nepraznih skupova i neka je A = ∪{Ai : i ∈ I }. Funkcija
j : I → A takva da je j(i) ∈ Ai za svaki i, naziva se funkcija
izbora ili izborna funkcija.
34 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Definicija
Neka je {Ai : i ∈ I } proizvoljna neprazna indeksirana familija
nepraznih skupova i neka je A = ∪{Ai : i ∈ I }. Funkcija
j : I → A takva da je j(i) ∈ Ai za svaki i, naziva se funkcija
izbora ili izborna funkcija.
Napomena: ovime nije izrečeno postojanje izborne funkcije već

je ona samo definirana.
34 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom izbora
Za svaku nepraznu familiju A medusobno disjunktnih
nepraznih podskupova Ai , i ∈ I , postoji barem jedan skup B
koji se sastoji od po točno jednog elementa iz svakog skupa Ai
iz familije A.
35 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom izbora
Neka je {Ai : i ∈ I } neprazna familija u parovima disjunktnih
nepraznih skupova. Tada postoji skup B takav da je B ∩ Ai
jednočlan skup za svaki i ∈ I .
36 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom izbora
Neka je {Ai : i ∈ I } neprazna familija u parovima disjunktnih
nepraznih skupova. Tada postoji skup B takav da je B ∩ Ai
jednočlan skup za svaki i ∈ I .
Skup B zove se izborni skup za familiju {Ai : i ∈ I }.
36 / 55
Teorija skupova
Aksiomatska teorija skupova Povijesni razvoj AC
Zermelo-Fraenkelov aksiomatski sustav Primjena i ekvivalentne tvrdnje
Aksiom izbora Banach - Tarskijev teorem
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Kritike i rasprave
37 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom izbora jedan je od najdiskutabilnijih aksioma i jedna od

najvećih matematičkih kontroverzi svih vremena.
38 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom izbora jedan je od najdiskutabilnijih aksioma i jedna od

najvećih matematičkih kontroverzi svih vremena.
Što je bilo toliko problematično vezano za aksiom koji djeluje

vrlo jednostavno i intuitivno?
38 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Ako je {Ai : i ∈ {1, ..., n}} konačna indeksirana familija

konačnih skupova, tada prema teoremu o uzastopnom
prebrojavanju slijedi da je kartezijev produkt A1 × A2 × ... × An
takoder konačan.
39 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

takoder konačan.
To znači da postoji samo konačno mnogo izbora
(a1 , a2 , ..., an ) takvih da je ai ∈ Ai .
39 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

takoder konačan.
To znači da postoji samo konačno mnogo izbora
(a1 , a2 , ..., an ) takvih da je ai ∈ Ai .
Što ako je nepraznih skupova Ai , i ∈ I , beskonačno

mnogo?
39 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Ako je A neprazna familija beskonačno mnogo medusobno

disjunktnih nepraznih podskupova Ai , i ∈ I , postoji li izborni
skup B koji se sastoji od po točno jednog elementa iz svakog
skupa Ai iz familije A?
40 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Prema aksiomu izbora, takav izborni skup B uvijek

postoji.
40 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Prema aksiomu izbora, takav izborni skup B uvijek

postoji. K O N T R O V E R Z N O !
40 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Kritika: njime je osigurana egzistencija izbornog skupa,

ali bez smjernica glede njegove konstrukcije.
41 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Pitanje: može li primjena ovog aksioma dovesti do

proturječnosti u odnosu na ZF teoriju?
41 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura


Odgovor: AC je suglasan s ZF aksiomatskim sustavom.
41 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura


Pitanje: može li se AC izvesti iz aksioma ZF teorije?
41 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura


Pitanje: može li se AC izvesti iz aksioma ZF teorije?

Odgovor: AC se unutar ZF teorije na može niti dokazati,
niti opovrgnuti.
41 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
42 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Aksiom izbora u matematici egzistirao je i prije no što je

formalno iskazan.
42 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

formalno iskazan.
Prvi koji je ukazao na njegovo korištenje, bio je talijanski
matematičar Giuseppe Peano (1858. - 1932.) i to 1890.
godine u dokazu svojeg teorema o postojanju rješenja sustava
običnih diferencijalnih jednadžbi.
42 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

formalno iskazan.
Prvi koji je ukazao na njegovo korištenje, bio je talijanski
matematičar Giuseppe Peano (1858. - 1932.) i to 1890.
godine u dokazu svojeg teorema o postojanju rješenja sustava
običnih diferencijalnih jednadžbi.
1902. godine talijanski matematičar Beppo Levi (1875. -
1961.) izložio je AC u dokazu tvrdnje da je kardinalnost skupa
koji je unija od n nepraznih medusobno disjunktnih skupova
veća ili jednaka od n, utvrdivši da je to nemoguće dokazati ako
ne izdvojimo po jedan element ih svakog od n skupova.
42 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Četiri godine kasnije, Russel je iskazao AC u ekvivalentnoj

formi koja je danas poznata kao Russelov multiplikativni
aksiom, a glasi: akoQje A skup disjunktnih nepraznih
skupova, onda je A 6= ∅.
43 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Četiri godine kasnije, Russel je iskazao AC u ekvivalentnoj

formi koja je danas poznata kao Russelov multiplikativni
aksiom, a glasi: akoQje A skup disjunktnih nepraznih
skupova, onda je A 6= ∅.
1904. godine, aksiom izbora kao eksplicitnu pretpostavku

uvodi i formulira Zermelo, a sve kako bi dokazao vlastiti teorem
u kojemu tvrdi da se svaki skup može dobro urediti (pri čemu
općenito ne znamo kako konkretno taj dobri uredaj izgleda).
43 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Pomoću aksioma izbora dokazuju se i mnogi drugi važni

rezultati u matematici.
44 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

svaki vektorski prostor ima bazu (dokaz kasnije),
44 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

svako polje ima algebarski zatvoreno proširenje,
44 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Teorem Tihonova (Produkt kompaktnih topoloških

prostora je kompaktan.),
44 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Teorem Tihonova (Produkt kompaktnih topoloških

prostora je kompaktan.),
Ekvivalentnost Heineove i Cauchyjeve definicije neprekidnosti

funkcije...
44 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Tvrdnje ekvivalentne aksiomu izbora:
45 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

(Teorem o egzistenciji funkcije izbora) Postoji funkcija
izbora za svaki neprazni sustav nepraznih skupova.
45 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

(Zornova lema) Neka je (X , <) parcijalno ureden skup sa

svojstvom da svaki lanac iz X ima gornju medu u X .
Tada (X , <) ima barem jedan maksimalni element.
45 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

(Zornova lema) Neka je (X , <) parcijalno ureden skup sa

svojstvom da svaki lanac iz X ima gornju medu u X .
Tada (X , <) ima barem jedan maksimalni element.
(Hausdorffov princip maksimalnosti) Neka je (X , <)

parcijalno ureden skup. Tada za svaki lanac L od X
postoji maksimalni lanac L od X postoji maksimalni
lanac koji ga sadrži.,
45 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
(Zermelov teorem o dobrom uredenju) Svaki skup se može

dobro urediti, tj. za svaki skup A postoji relacija
R ⊆ X × X takva da je (X , R) dobro ureden skup.
46 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

(Hartogsov teorem) Ako su A i B proizvoljni skupovi tada

vrijedi k(A) ≤ k(B) ili k(B) ≤ k(A).
46 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

(Hartogsov teorem) Ako su A i B proizvoljni skupovi tada

vrijedi k(A) ≤ k(B) ili k(B) ≤ k(A).
(Tarskijev teorem) Ako je λ beskonačni kardinalni broj

tada je λ2 = λ.
46 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Napomena 1: u dokazu svake od ranije navedenih tvrdnji

koristi se aksiom izbora ili tvrdnja ekvivalentna aksiomu izbora.
47 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Napomena 1: u dokazu svake od ranije navedenih tvrdnji

koristi se aksiom izbora ili tvrdnja ekvivalentna aksiomu izbora.
Napomena 2: svaka se od aksiomu ekvivalentnih tvrdnji može

umjesto aksioma izbora uzeti kao aksiom, nezavisan i u skladu
sa svim prihvaćenim aksiomima matematike.
47 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Teorem
Svaki vektorski prostor ima bazu.
48 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Dokaz:
49 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Dokaz:
Neka je V vektorski prostor te A neprazna familija svih
sustava izvodnica A ⊆ V .
49 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Dokaz:
Za A1 , A2 ∈ A definiramo da je A1 ≤ A2 ako i samo ako je
A1 ⊇ A2 .
49 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Dokaz:
A1 ⊇ A2 .
Tada je (A, ≤) parcijalno ureden skup.
49 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Dokaz:
A1 ⊇ A2 .
Tada je (A, ≤) parcijalno ureden skup.
Ako jeTA1 ≤ A2 ≤ A3 ≤ ... bilo koji lanac u A, onda je
A := +∞ i=1 Ai ∈ A i vrijedi Ai ≤ A za sve i ∈ N, odnosno svaki
lanac ima gornju medu.
49 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Sada iz Zornove leme slijedi da A ima barem jedan

maksimalni element B.
50 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Kako bi pokazali da je B baza, moramo još dokazati da je B
linearno nezavisan.
50 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

linearno nezavisan.
Pretpostavimo suprotno; neka je B linearno zavisan. Tada
postoji element b ∈ B koji se može prikazati kao linearna
kombinacija preostalih elemenata iz B. Promotrimo stoga
B ′ = B − {b}. B ′ je takoder skup izvodnica za V i kao takav
direktno proturječi pretpostavci da B ima najmanje elemenata.
Dakle, B je baza vektorskog prostora V .
50 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

linearno nezavisan.
Pretpostavimo suprotno; neka je B linearno zavisan. Tada
postoji element b ∈ B koji se može prikazati kao linearna
kombinacija preostalih elemenata iz B. Promotrimo stoga
B ′ = B − {b}. B ′ je takoder skup izvodnica za V i kao takav
direktno proturječi pretpostavci da B ima najmanje elemenata.
Dakle, B je baza vektorskog prostora V . Q.E.D.
50 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Banach - Tarskijev teorem (1924.)

Neka su k i K kugle u R3 . Tada postoji n ∈ N i particija
k1 , ..., kn od k, te postoji particija K1 , ..., Kn od K , tako da je
za svaki i = 1, ..., n skup ki izometričan sa Ki .
51 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Teorem govori o raspadu sfere navodeći da se bilo koja

čvrsta sfera može podijeliti u konačan broj dijelova koji
se mogu ponovno sastaviti u dvije čvrste sfere iste
veličine, te da se bilo koja čvrsta sfera može podijeliti u
konačan broj dijelova na takav način da im se omogući
ponovno sastavljanje u čvrstu sferu proizvoljne veličine.
52 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Banach - Tarskijev teorem suprostavlja se osnovnoj
geometrijskoj intuiciji.
52 / 55
Teorija skupova
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Banach - Tarskijev teorem suprostavlja se osnovnoj
geometrijskoj intuiciji.
Teorem je posljedica aksioma izbora koji omogućuje izgradnju
tzv. nemjerljivih skupova.
52 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Zaključak
53 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Prema američkom matematičaru i filozofu Raymondu

Smullyanu, pitanja oko aksioma izbora nisu nedokučiva; možda
samo postojeća ZF teorija nije još uvijek dovoljno izgradena da
bi na sva i dalje postojeća pitanja odgovorila.
54 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Je li moguće da postoje modeli ZF teorije u kojima AC vrijedi,
a istovremeno i modeli u kojima isti ne vrijedi?
54 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Leži li rješenje ovog fenomena u upotpunjavanju ZF teorije ili
je li mudrije ne odustati od propitkivanja istinitosti samog
aksioma izbora istovremeno imajući na umu da isti predstavlja
temelj moderne matematike?
54 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura

Leži li rješenje ovog fenomena u upotpunjavanju ZF teorije ili
je li mudrije ne odustati od propitkivanja istinitosti samog
aksioma izbora istovremeno imajući na umu da isti predstavlja
temelj moderne matematike?
William Hugh Woodin
54 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
Literatura
55 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
[1] Bruckler, Franka Miriam: Povijest matematike II, Odjel za

matematiku Sveučilišta J.J. Strossmayera, Osijek, 2010.
[2] Krizmanić, Antonio: Redni i kardinalni brojevi. Hipoteza

kontinuuma - završni rad, Odjel za matematiku Sveučilišta J.J.
Strossmayera, Osijek, 2019.
[3] Papić, Pavle: Uvod u teoriju skupova, Hrvatsko

matematičko društvo, Zagreb, 2000.
[4] Sušić, Igor: Aksiom izbora i ekvivalencije - završni rad,

Odjel za matematiku Sveučilišta J.J. Strossmayera, Osijek,
2013.
55 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
[5] Vuković, Mladen: Teorija skupova, predavanja,

PMF-Matematički odsjek, Zagreb, 2015.
[6] Britannica (eng):

https://www.britannica.com/science/axiom-of-choice
https://www.britannica.com/science/set-theory/Axiomatic
[7] EduStanford:
https://hr.edustanford.com/5796984-the-axiom-of-choice
[8] Hrvatska enciklopedija:

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1186
55 / 55
Teorija skupova
Aksiom izbora
Kritike i rasprave
Zaključak
Literatura
[9] Stanford Encyclopedia of Philosophy (eng):

https://plato.stanford.edu/entries/axiom-choice/
[10] Wikipedia (eng):

https://en.wikipedia.org/wiki/Axiomo fc hoice
[11] Wikipedia(hr):
https://hr.wikipedia.org/wiki/Aksiomi zbora
[12] WolframMathWorld (eng):

https://mathworld.wolfram.com/AxiomofChoice.html
55 / 55

Aksiom Izbora - Prezentacija Seminarskog Rada

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Aksiom Izbora - Prezentacija Seminarskog Rada

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Aksiomatizacija i izgradnja matematičke teorije

Aksiomatizacija i izgradnja matematičke teorije

Aksiom je polazna matematička izjava koja se

Aksiom je polazna matematička izjava koja se

Aksiom je polazna matematička izjava koja se

Matematička teorija izgraduje se aksiomatskom metodom,

Teorija skupova matematička je teorija koja proučava

Teorija skupova matematička je teorija koja proučava

Teorija skupova matematička je teorija koja proučava

Cantor je tijekom 1873. godine dokazao da skup

Cantor je tijekom 1873. godine dokazao da skup

Kardinalni broj skupa je poopćenje pojma broja

Kardinalni broj skupa je poopćenje pojma broja

Kardinalni broj skupa je poopćenje pojma broja

(Cantor) Kardinalni broj bilo kojeg skupa manji je od

(Cantor) Kardinalni broj bilo kojeg skupa manji je od

(Cantor) Kardinalni broj bilo kojeg skupa manji je od

(Cantor) Kardinalni broj bilo kojeg skupa manji je od

(Cantor) Kardinalni broj bilo kojeg skupa manji je od

(Cantor) Kardinalni broj bilo kojeg skupa manji je od

(Cantor) Kardinalni broj bilo kojeg skupa manji je od

Skupovi čiji je kardinalni broj jednak kardinalnom broju

Skupovi čiji je kardinalni broj jednak kardinalnom broju

Skupovi čiji je kardinalni broj jednak kardinalnom broju

Skupovi čiji je kardinalni broj jednak kardinalnom broju

Naivna teorija skupova

U svojim početcima, teorija skupova izučavana je

U svojim početcima, teorija skupova izučavana je

U svojim početcima, teorija skupova izučavana je

(1902.) Russellov paradoks: S ∈ S ⇔ S ∈

(1902.) Russellov paradoks: S ∈ S ⇔ S ∈

(1902.) Russellov paradoks: S ∈ S ⇔ S ∈ / S.

(1902.) Russellov paradoks: S ∈ S ⇔ S ∈ / S.

Aksiomatska teorija skupova

Rasprave o paradoksima srećom nisu dovele do napuštanja

Rasprave o paradoksima srećom nisu dovele do napuštanja

Rasprave o paradoksima srećom nisu dovele do napuštanja

U aksiomatskoj teoriji, skup kao temeljni pojam se ne

U aksiomatskoj teoriji, skup kao temeljni pojam se ne

U aksiomatskoj teoriji, skup kao temeljni pojam se ne

U aksiomatskoj teoriji, skup kao temeljni pojam se ne

Danas je standardni oblik aksiomatske teorije skupova

Danas je standardni oblik aksiomatske teorije skupova

Danas je standardni oblik aksiomatske teorije skupova

Zermelo-Fraenkelov aksiomatski sustav

Zermelo-Fraenkelov aksiomatski sustav

Napomena: uobičajeno se aksiomi ZF teorije iskazuju pomoću

Aksiom praznog skupa

Aksiom praznog skupa

Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je takav skup

Aksiom praznog skupa

Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je takav skup

Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je (neuredeni) par

Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je (neuredeni) par

Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je (neuredeni) par

Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je skup čija se

Iz aksioma ekstenzionalnosti slijedi da je skup čija se

Napomena: iz do sada iskazanih aksioma moguće je

Napomena: iz do sada iskazanih aksioma moguće je

Aksiom partitivnog skupa

Aksiom partitivnog skupa

Napomena: pod pojmom klasa podrazumijevamo bilo koji

Aksiom partitivnog skupa