Umijece Upravljanja Novcem

UMIJEĆE
UPRAVLJANJA
NOVCEM
RADOICA LUBURIĆ NIKOLA FABRIS

Radoica Luburić
je izvršni direktor Cen-
tralne banke Crne Gore.
Bio je i ministar kultu-
re u Vladi Crne Gore,
predsjednik Upravnog
odbora Radio-televizi-
je Crne Gore, direktor
ZAMTES-a, direktor
i predsjednik Odbora
direktora „Pobjede”, po-
slanik u Skupštini Dr-
žavne zajednice Srbija i
Crna Gora, poslanik u Skupštini Crne Gore, te član
njenog odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Autor je većeg broja naučnih i stručnih radova iz
različitih društvenih oblasti, među kojima se posebno
izdvaja knjiga Umijeće uspješnog upravljanja (Zasno-
vano na svjetskoj teoriji i praksi upravljanja ukupnim
kvalitetom). Upravljanje organizacijom, i posebno
upravljanje operativnim rizikom i upravljanje ukup-
nim kvalitetom, ekonomske su oblasti kojima se na-
učnoistraživački bavi.
Na naučnim, stručnim i jezičkim usavršavanjima
boravio je u Moskvi, Kardifu, Oksfordu i Kembri-
džu. U više navrata bio je predavač po pozivu, a uče-
stvovao je i na brojnim naučnim i stručnim skupo-
vima u zemlji i inostranstvu. Iz domena centralnog
bankarstva učestvovao je na više eminentnih skupova
organizovanih u Banci za federalne rezerve u Nju-
jorku, Bundesbanci u Frankfurtu, Banci Engleske u
Londonu, Centralnoj banci Ruske Federacije u Mo-
skvi, Banci Italije u Rimu, kao i u mnogim drugim
renomiranim međunarodnim institucijama. Učestvo-
vao je i na zasijedanjima Svjetske banke i MMF-a u
Vašingtonu.
Edicija
Best practices
Recenzenti
Prof. dr Isak Adižes
Dr Kemal Kozarić
Urednik
Zorica Stablović Bulajić
Izdavači
Medeon, Podgorica
HESPERIAedu, Beograd
Za izdavače
Bojan R. Popović
Zorica Stablović Bulajić
Radoica Luburić Nikola Fabris
UMIJEĆE
UPRAVLJANJA
NOVCEM
Podgorica / Beograd
2014.
Copyright©
radoica.luburic@cbcg.me
nikola.fabris@cbcg.me
Medeon — Podgorica
HESPERIAedu — Beograd
u m i j e ć e u p r av l j a n j a n o v c e m
SADRŽAJ
Riječ-dvije o ovoj knjizi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
radoica luburić
NOVAC, LJUDI, VRIJEME
ŽIVOT I NOVAC. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1. Svemoć i nemoć novca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
2. Izazovi upravljanja novcem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
NOVAC I FINANSIJSKE BRIGE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
1. O novcu brinu i bogati i siromašni
– neobične sličnosti i razlike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
2. Kako ukrotiti finansijske brige i sačuvati zdravlje. . . . . . 40
UMIJEĆE STICANJA NOVCA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
1. Stvarajte prilike, a ne neprilike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
2. Promijenite svoj pristup novcu
– ključ uspjeha je u vašoj glavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
3. Kako zaraditi dovoljno novca za život
– smjernice i putokazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
NOVAC I ŠTEDNJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
1. Štednja kao mudrost trošenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
2. Najvažniji razlozi zašto treba štedjeti. . . . . . . . . . . . . . . . 80
3. Najčešće greške koje utiču na nizak nivo štednje. . . . . . . 82
4. Deset pravila kako da povećate štednju. . . . . . . . . . . . . . . 89
5
r a d oic a lu bu r ić / n i kol a fa br is
5. Praktični savjeti o malim uštedama. . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

KOMPULSIVNE KUPOVINE
(Potrošačka bolest) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
1. Kako da prepoznate patite li
od „potrošačke bolesti”. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
2. Osobenosti kompulsivnih kupovina
u potrošačkom društvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
3. Kako se zaštititi od poremećaja
kompulsivne kupovine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
nikola fabris
NOVAC, BANKE, FINANSIJE
VRIJEDNOST NOVCA
I NJEGOVO OBEZVREĐIVANJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
1. Osnovne funkcije i vrijednost novca . . . . . . . . . . . . . . . . 125
2. Inflatorno obezvređivanje novca
– najveće svjetske hiperinflacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127
3. Deflacija novca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
BANKE I BANKARSKI POSLOVI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139
1. Nastanak i razvoj banaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
2. Šta biste (sve) morali znati
o bankama i bankarskom sistemu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
3. Nove tehnologije u bankarskom
sistemu i njihovi rizici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
Elektronske prevare i sajber kriminal (Cyber crime) . . . . . 158
Kako se zaštiti od elektronskih prevara. . . . . . . . . . . . . . . . 167
DA LI SE I KAKO ZADUŽITI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
1. Da li vam je zaista neophodan kredit. . . . . . . . . . . . . . . . 174
2. Vrste kredita i uslovi za njihovo odobravanje. . . . . . . . . 178
3. Kako odlučiti koji je kredit najpovoljniji. . . . . . . . . . . . . 179
IZAZOVI UPRAVLJANJA DUGOM. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
1. Šta podrazumijeva dobro upravljanje finansijama
i dobro kontrolisanje duga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
6
2. Kako da efikasno smanjite svoju prezaduženost

– najdjelotvornije strategije snižavanja i otplate duga. . . . 190
FINANSIJSKO PLANIRANJE
I INVESTIRANJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
1. Životni ciljevi i finansijsko planiranje . . . . . . . . . . . . . . . 203
2. Rizici investiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
3. Šta uraditi sa svojim novcem i gdje investirati . . . . . . . . 212
4. Neka praktična pravila investiranja. . . . . . . . . . . . . . . . . 230
EKONOMSKI INDIKATORI
I KAKO IH TUMAČITI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
1. Inflacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
2. Bruto društveni proizvod (BDP). . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
3. Javni sektor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
4. Berzanski indeksi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
5. Racio analiza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
6. Konjunkturni indikatori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
7. Ostali indikatori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253
FINANSIJSKO OBRAZOVANJE
OMLADINE I DJECE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
1. Praktični savjeti o finansijskom obrazovanju
omladine i djece. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264
Izvori i literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269
7
RIJEČ-DVIJE O OVOJ KNJIZI
Glavni razlog finansijskih problema koji

pritiskaju ljude jeste taj što se godinama
školuju, ali ne nauče ništa o novcu. Rezultat
toga je da nauče da rade za novac, ali nikad
ne nauče kako da natjeraju novac da radi
za njih.
Robert Kiosaki
J este li se, poštovani čitaoci, ikada zapitali da li

mi zaista upravljamo novcem, ili novac upravlja
našim životima? Ko koga uistinu posjeduje —
ljudi novac, ili novac ljude? I zašto ljudi, suštinski,
manje znaju o novcu nego o mnogim perifernim
stvarima, a gotovo nikad se ne odvajaju od njega,
bilo fizički, bilo na neki drugi način?
Cilj ove knjige upravo i jeste da vam na jedno-
stavan i slikovit način ukaže na neka od aktuelnih
finansijskih pitanja, s posebnim osvrtom na novac
i njegove, često nerazlučive, dobre i loše strane. Da
bude svojevrstan finansijski vodič kroz život. Ima-
jući u vidu da je novac svakodnevni, neodvojivi i
nezaobilazni saputnik naših života, sa svim svo-
jim izazovima, rizicima i iskušenjima, ova knjiga
će vam olakšati život i pomoći da uspješnije upra-
vljate novcem. Nezavisno od toga čime se bavite,
kojeg ste životnog doba, pola ili obrazovanja.
Knjiga koju smo nazvali „Umijeće upravljanja
novcem” sastoji se iz dva dijela koja su pisana kao
zasebne tematske cjeline, ali koje teku kao tiha
9
rijeka, bez ikakvih grebena i zastoja. Istovreme-

no, ovi djelovi se nalaze u punom kompozicijskom,
funkcionalnom i svakom drugom skladu, pa se la-
ko čitaju, prožimaju i nadopunjuju. Sinergijskim
efektima ova dva tematska dijela dobilo se ono što
je autore i podstaklo da napišu ovu knjigu, a to je
jedan interdisciplinaran, višeslojan i sveobuhvatan
pristup sagledavanju novca, sine ira et studio, koli-
ko god je to bilo moguće.
U Prvom dijelu knjige NOVAC, LJUDI, VRI-
JEME, čiji je autor Radoica Luburić, na interdi-
sciplinaran način su dotaknuta neka pitanja ko-
egzistencije ljudi i novca kroz istoriju i vrijeme.
Poglavlja „Život i novac” i „Novac i finansijske bri-
ge” najprisutnija su životna pitanja koja tište lju-
de, od nastanka novca do danas — i ko zna dokad.
Ono što će čitaoce posebno interesovati jeste au-
torovo sagledavanje nekih vječitih i nikad završe-
nih tema poput tajanstvene uloge novca u životi-
ma ljudi, „(sve)moći i nemoći” novca, te neobičnih
razlika i još neobičnijih sličnosti između bogatstva
i siromaštva. Ali i kako ukrotiti finansijske brige
i sačuvati zdravlje kada od današnjeg tempa i na-
čina života niko nije pošteđen.
Od svih tema u Prvom dijelu ove knjige po-
najteže se bilo uhvatiti ukoštac sa onom koju smo
nazvali „Umijeće sticanja novca”. Jasno je i za-
što. Tema je bila više nego zahtjevna i sa teorij-
skog i sa praktičnog stanovišta. Nadamo se da
trud koji smo uložili nije bio uzaludan, tim prije
što su mnoge ideje i primjeri koje smo prezento-
10
vali primjenljivi i u našoj praksi, gotovo bez ika-

kvih smetnji i ograničenja. Vjerujemo da će vam
ovo poglavlje uliti i dodatnu snagu da krenete pu-
tevima sticanja novca, ako već nijeste. Uspjeh, kao
i novac i bogatstvo, nijesu statičke, nego organske
i dinamičke kategorije. Za uspjeh se morate bori-
ti i izboriti, biti istrajni i nikada ne odustajati. Da
biste i ostali uspješni, morate izgraditi svoj sistem
uspjeha, kontinuirano ga poboljšavati i inovirati.
Pa sve tako iznova. U ovoj knjizi navedeni su mno-
gi uspješni ljudi koji su već od samog početka ni-
zali uspjeh za uspjehom, ali i oni koji su na svom
putu uspjeha imali brojne neuspjehe.
Prvi dio ove knjige zaokružen je sa dvije veoma
važne, a ne baš često prisutne teme. Jedna od njih
je „Novac i štednja”, gdje se o štednji govori kao o
mudrosti trošenja. Analizirana su i neka životna
pitanja sa kojima se svakodnevno susrećemo a ko-
ja nam najrječitije govore zašto treba štedjeti, kako
se može povećati štednja, te kako se upravlja „ma-
lim uštedama”. Posljednja tema iz Prvog dijela ove
knjige nosi naziv „Kompulsivne kupovine”, u naro-
du poznate kao „potrošačka bolest”. Evidentno je
da ovaj sindrom potrošačkog društva sve više uz-
ima maha i kod nas, pa će se mnogi u ovom po-
glavlju i sami prepoznati. Ali, ne brinite! Nasto-
jali smo i da vam ukažemo kako se od ove „boljke”
možete zaštititi, a ako treba, i kako izliječiti.
U Drugom dijelu knjige NOVAC, BANKE,
FINANSIJE, čiji je autor Nikola Fabris, obrađe-
na su neka fundamentalna i nezaobilazna pitanja
11
finansijskog poslovanja, kao što su vrijednost nov-

ca i njegovo obezvređivanje, banke i bankarski
poslovi, izazovi zaduživanja i upravljanja dugom,
finansijsko planiranje i investiranje, tumačenje
ekonomskih indikatora, te finansijsko obrazova-
nje omladine i djece. U poglavlju „Vrijednost nov-
ca i njegovo obezvređivanje” obrađene su osnovne
funkcije i vrijednost novca, inflatorno obezvređi-
vanje, s posebnim osvrtom na najveće svjetske hi-
perinflacije, ali i deflacija novca.
U poglavlju „Banke i bankarski poslovi” raz-
matrana su ekonomska pitanja nastanka i razvoja
banaka, s posebnim osvrtom na Crnu Goru, kao
i neke nepoznanice o bankama i bankarskom si-
stemu u svijetlu tekućih finansijskih dešavanja. U
okviru ovog poglavlja posebna pažnja je posveće-
na novim tehnologijama u bankarskom sistemu i
sve većim rizicima koje one sa sobom nose. Tu se
prije svega misli na elektronske prevare i sajber kri-
minal, te kako se zaštititi od ovih sve agresivnijih
i sve prisutnijih opasnosti. Nakon ovog poglavlja,
poštovani čitaoci, vaš pogled na savremene tehni-
ke i tehnologije plaćanja više neće biti isti. Sami
ćete se čuditi kako je moguće da ste mislili da sve
ovo znate, a ne znate.
U poglavlju „Da li se i kako zadužiti” obrađe-
no je nekoliko životnih pitanja na temu zaduživa-
nja — da li vam je zaista neophodan kredit, koje
vrste kredita postoje i kakvi su uslovi za njihovo
odobravanje, te kako da odlučite koji je kredit naj-
povoljniji? U ovom dijelu knjige posebno mjesto
12
dato je poglavlju „Izazovi upravljanja dugom” gdje

je naznačeno nekoliko ključnih pitanja iz ove obla-
sti, poput onih šta podrazumijeva dobro upravlja-
nje finansijama i dobro kontrolisanje duga, kako
da efikasno smanjite svoju prezaduženost, te ko-
je su najdjelotvornije strategije snižavanja i otpla-
te duga u današnjim uslovima? U poglavlju „Fi-
nansijsko planiranje i investiranje” analizirana su
neka od najznačajnijih pitanja finansijskog plani-
ranja, s posebnim osvrtom na to u šta treba da in-
vestirate, kada i kako?
U današnjem poslovnom ambijentu ne može
se biti uspješan ako se blagovremeno ne prate i
sagledavaju ekonomska kretanja i ekonomski in-
dikatori, a naročito ako nijeste osposobljeni da ih
na stručan način tumačite i koristite. To se, pri-
je svega, odnosi na glavne ekonomske indikato-
re kao što su inflacija, bruto društveni proizvod
(BDP), javni sektor, berzanski indeksi, konjunk-
turni i ostali indikatori. Zato je u ovom dijelu
knjige i obrađena tema „Ekonomski indikatori i
kako ih tumačiti”. Najzad, imajući u vidu da živi-
mo u digitalnom dobu sa svim svojim prednosti-
ma, ali i brojnim opasnostima koje ono sa sobom
nosi, na prikladan način je obrađeno i jedno pita-
nje posebno važno za generacije koje dolaze, a sa-
mim tim i za budućnost čitave društvene zajedni-
ce. Riječ je o završnom poglavlju i drugog dijela i
čitave ove knjige, pod nazivom „Finansijsko obra-
zovanje djece i omladine”.
13
Kao što ćete i sami vidjeti, u ovoj knjizi su ko-

rišćeni brojni referentni izvori i literatura o upra-
vljanju novcem i finansijama, ali i o životu i svim
drugim aspektima upravljanja. Objavljeni ili još
neobjavljeni radovi autora ove knjige, kao i njiho-
vo nemalo profesionalno i životno iskustvo, ut-
kani su u ovo djelo. U ovoj knjizi je u značajnoj
mjeri korišćen i jedan izvor koji je za nas bio po-
sebno zanimljiv, a i veoma koristan. Riječ je o bi-
serima mudrosti, te brojnim poslovicama i izre-
kama, kratkim poučnim pričama i anegdotama,
kako onim nastalim od strane znamenitih lju-
di, tako i onim nastalim od strane čitavih naroda
i civilizacija. U njihovom društvu svi nekako iz-
gledamo pametniji, pokatkad i mudriji. Možda i
zbog toga što je sveukupna životna mudrost ko-
ju su provjerili vjekovi i milenijumi veća od svake
pojedinačne ljudske pameti namijenjene za samo
jedno, makar i naše vrijeme. Nije slučajno rečeno
da pametni ljudi znaju kako da riješe problem, a
mudri kako da ne upadnu u njega. Kada je u pita-
nju život, treba nam i pameti i mudrosti. Naroči-
to mudrosti, koju digitalno doba pomalo i margi-
nalizuje. Ali ne marginalizuje knjiga kao čovjekov
najbolji prijatelj.
Sa željom da vam ova naša knjiga pripomog-
ne da lakše i umješnije upravljate novcem, sa za-
dovoljstvom vam je predajemo na čitanje, uvjere-
ni da će vam koristiti ne samo u poslu, nego i u
životu. A i nastavite da se družite sa pravim knji-
gama. Tim prije ako želite da postanete uspješan
14
lider ili menadžer. Davno je rečeno da svaki čita-

lac ne mora biti vođa, ali svaki vođa mora biti čita-
lac. Burk Hedžis (Burke Hedges), autor bestselera
„Čitanjem do bogatstva”, nakon dugih istraživanja
međusobnih uticaja čitanja i bogatstva, samouvje-
reno je ustvrdio: „Za uspjeh svakog čovjeka obič-
no je zaslužna neka dobra knjiga”. Sigurni smo da
će i ova naša knjiga bar malo biti zaslužna za vaš
uspjeh, što vam od srca i želimo.
Autori
15
radoica luburić
NOVAC,
LJUDI,
VRIJEME
n o va c , l j u d i , v r i j e m e
ŽIVOT I NOVAC
Život je kratak, a takav je i novac.

Bertolt Breht
U
životu — život je najvažniji. Ali, ima nešto,
poštovani čitaoci, što ljude nerijetko opsije-
da više nego i život, a to je novac. Nezavi-
sno od toga ko su, gdje žive i šta rade, koje su vje-
re, nacije, pola ili obrazovanja. Kada je u pitanju
novac, „svi ljudi su iste vjere”, s pravom je govorio
znameniti francuski filozof Volter (François Ma-
rie Arouet Voltaire). Od nastanka novca do danas
čovjekova opsjednutost njime nije mnogo splašnja-
vala. Čak ni u nekim krajnje nepovoljnim istorij-
skim ili prirodnim okolnostima, poput ratova, re-
volucija, pučeva i prevrata, prirodnih katastrofa ili
drugih svakojakih nevolja.
Sigurno ste bar jednom čuli sintagmu — nje-
govo veličanstvo novac. Zvučna i velelepna titu-
la kao da se upućuje kakvom uvaženom kralju ili,
u novije vrijeme, kakvom važnom kupcu ili po-
tencijalnom biraču. Zašto je to baš tako? Mnogi
značajni ljudi su nastojali da dokuče u čemu leži
ta skrivena tajna veličine i moći novca, te šta sve
19
on predstavlja u našim životima. Evo i nekih za-

nimljivijih gledišta.
Još od svog nastanka novac je bio predmet broj-
nih debata i neslaganja po mnogim pitanjima, pa
i po pitanju njegovog mjesta i uloge u životu lju-
di, ali i u sveukupnom društvenom razvoju. Kroz
istoriju smo nailazili na mnoge značajne ljude ko-
ji su, što iskreno, što ironično, glorifikovali no-
vac. Herodot ( Ἡρόδοτος Hēródotos), čuveni an-
tički pisac i „otac istorije”, rezignirano je jednom
rekao: „S novcem si zmaj, bez novca crv. Bolje je
da ti zavide, nego da te sažaljevaju”. Nije mali broj
ni shvatanja koja su potpuno nipodaštavala ulogu
i značaj novca, poput onih koja odslikava ova mi-
stična indijska poslovica: „Kao što tijesna odjeća
smeta kretanju tijela — tako bogatstvo smeta kre-
tanju duše”. Razumljivi su i ovakvi stavovi, jer je
pohlepa, s jedne strane, iskrivila mnoge društvene
vrline, dok je, s druge, velikom broju siromašnih
ljudi trebalo dati vjeru i nadu u život. U širokoj le-
pezi pogleda na novac iznikle su i mnoge duhovite
opaske. U onoj Eduarda Burdea (Edourdat Bour-
det), francuskog dramaturga i pisca, osim duhovi-
tosti ima pomalo i istine: „U životu treba izabrati:
ili ćemo da zarađujemo novac, ili ćemo da ga tro-
šimo — za oboje čovjek nema vremena”.
Jedan od najvećih satiričara u svjetskoj knji-
ževnosti, američki pisac Mark Tven (Mark Twa-
in), veličinu novca sagledavao je ovako: „Neki lju-
di poštuju položaj, neki poštuju heroje, neki moć,
neki poštuju Boga i oko ovih ideala svi oni se
20
raspravljaju — ali svi oni poštuju novac”. Na sli-

čan, ali na malo radikalniji način, rezonovao je
i francuski dramaturg i pisac Anri Bek (Henry
François Becque): „Ljudi se dive hrabrosti, talentu,
dobroti, velikim zadacima i velikim iskušenjima;
ali ne cijene ništa osim novca”. Napoleon Bonapar-
ta (Napoléon Bonaparte), čuveni francuski vojsko-
vođa i vladar, vojnički je i ustvrdio: „Postoje samo
dvije snage koje sjedinjuju ljude — strah i novac”.
Stara je narodna izreka da „novac kvari ljude”,
ali uzalud, svi bi željeli da ih ta velika i teška „ne-
volja” što prije snađe i što prije „pokvari”. Takvi su
ljudi. Rodili se bez novca, a ni za čim više ne žude
nego za njim. A možda i žude. Za vlašću, na pri-
mjer. Vlast, novac i žene — porivi su i strasti koji
svakoga mogu promijeniti. Nekoga manje, neko-
ga više. Džon Golsvorti (John Galsworthy), en-
gleski romanopisac i dramaturg, dobitnik Nobe-
love nagrade za književnost, smatrao je da novac i
vlast sjede u istom društvu. „Gdje je novac tamo je
i vlast”, govorio je Golsvorti. Jedna indijska život-
na mudrost pak tvrdi da „čovjekovu prirodu mo-
gu izmijeniti samo dvije stvari: novac i žena”. Da li
je baš tako, ili tu nešto nedostaje, prosudite sami.
Često smo imali priliku da čujemo da novac
otvara sva vrata. „Ako novac ide prvi, svi putevi
su otvoreni”, smatrao je čuveni engleski pjesnik i
dramski pisac Vilijam Šekspir (William Shake-
speare). Ciceron (Marcus Tullius Cicero), jedan
od najsvestranijih umova antičkog Rima, tvrdio
je da „ništa nije tako utvrđeno da se ne bi moglo
21
osvojiti novcem”. Čovjek koji posjeduje veliki no-

vac rado je viđen na svakom mjestu. A ni kompli-
menata mu neće nedostajati. „Sa novcem u džepu
vi ste mudri i vi ste lijepi i pjevate dobro, takođe”,
veli jedna jevrejska poslovica. „Novac, vi znate,
sakriće mnoge greške”, govorio je i Migel de Ser-
vantes (Miguel de Cervantes Saavedra), čuveni
španski pisac. Hajnrih Hajne (Christian Johann
Heinrich Heine), veliki njemački pjesnik, pjesnič-
ki je pomalo i pretjerivao: „Novac je božanstvo na-
šeg vremena!”
Iz svega navedenog se vidi da „para vrti gdje
burgija neće”. Samo što novac ima i svoju svijetlu
i svoju tamnu stranu, a čovjek je nekako „slijep” da
ih blagovremeno i adekvatno prepozna. Poznati
američki pisac, nobelovac Vilijam Fokner (Willi-
am Faulkner), ovo je iskazao na veoma inventivan
način: „Gotovo sve što je rečeno o novcu — i za i
protiv, i tačno je — i nije. Novac ima tamnu stra-
nu, kao mjesec, koju ne mogu da vide ni oni koji
imaju novac, ni oni koji ga nemaju”.
22
Novac je, u suštini, jedna velika ljudska nepo-

znanica, ma koliko izgledalo da nije tako. Novac,
baš kao i sve druge jedinstvene pojave dugog tra-
janja, ima i svoju dugu istoriju, svoja vremena, svo-
je ljude, svoje lice i naličje, svoje specifične osobi-
ne i izgled, kontroverze i ritam, mimiku i jezik. I
šta sve ne. Novac ima i svoje velike i svima vidlji-
ve prednosti, ali ima i svoje nemale skrivene mane
koje je malo ko u stanju da blagovremeno i sveo-
buhvatno uvidi. Svi bismo bez previše razmišlja-
nja pobrojali mnoge dobre strane novca, a malo bi
nas, bez velikog „dumanja”, pobrojalo čak i samo
neke njegove mane. Pa makar ih, glavom i bradom,
i lično posjedovali.
1. Svemoć i nemoć novca
Dobro je kada imate novac i stvari koje
novcem možete da kupite. Dobro je, takođe,
da s vremena na vrijeme kontrolišete da li
ste izgubili ono što novcem ne možete da
kupite.
Džordž Lorimer
Da bismo cjelovito i sveobuhvatno analizirali

novac iz njegovih brojnih i tajnovitih uglova, mo-
ramo ga sagledavati što je moguće svestranije i
objektivnije. I to ne samo u političkoj, ekonom-
skoj ili finansijskoj, nego i u životnoj ravni, gdje
„moći i nemoći” novca najviše i dolaze do izražaja.
Najl Ferguson (Niall Ferguson), čuveni har-
vardski istoričar, u svom remek djelu Moć nov-
ca, smatra da „para ne vrti svijet”, ne bar u mjeri
23
u kojoj se to uvriježeno misli, te da su prije „poli-

tički događaji — a iznad svega ratovi — obliko-
vali institucije savremenog ekonomskog života:
birokratije za prikupljanje poreza, centralne ban-
ke, tržišta obveznica, berze”.1 Smještajući savre-
mene teme u istorijski okvir od tri stotine godina,
Ferguson na sveobuhvatan način analizira novac
i moć u savremenom svijetu, s posebnim osvrtom
na ulogu novca u ekonomskim i istorijskim pro-
cesima dugog trajanja.
Šta god mi mislili o novcu, njegovu ogromnu
moć vidimo na svakom koraku. Ali, ni on nije sve-
moćan. Možda je linija između svemoći i nemo-
ći novca prilično tanka, možda je svakim danom
i sve tanja, ali je njena osnovna nit u biti trajna i
postojana. Jedna kineska mudrost slikovito ocrta-
va tu neuništivu životnu nit: „Novcem možeš da
kupiš sat, ali ne i vrijeme. Novcem možeš da ku-
piš knjigu, ali ne i znanje. Novcem možeš da ku-
piš položaj, ali ne i ugled. Novcem možeš da kupiš
doktora, ali ne i zdravlje. Novcem možeš da kupiš
život, ali ne i dušu. Novcem možeš da kupiš čo-
vjeka, ali ne i ljubav. Novcem možeš da kupiš ku-
ću, ali ne i dom. Novcem možeš da kupiš poste-
lju, ali ne i san”.
Ugledni američki profesor kliničke psihijatri-
je Ričard Fridman (Richard A. Friedman) navo-
di jedan primjer iz svakodnevne prakse: „Novcem
1
Najl Ferguson, Moć novca, Novac i moć u savremenom svetu
1700–2000, JP Službeni glasnik, Beograd 2012, str. 37.
24
možeš da kupiš najboljeg psa, ali jedino ga ljubav

može natjerati da maše repom”. I čuveni Albert
Ajnštajn (Albert Einstein) je tvrdio da „najbolje
stvari u životu nijesu one koje se mogu dobiti nov-
cem”. Ljubav, dobrota, čast i poštenje, poštovanje
ili povjerenje, na primjer, ne mogu se kupiti nov-
cem. Ako vam se nekad i učini da mogu, grdno
ste se prevarili. Sve to traje samo dok ima novca.
Na riječima sve lijepo zvuči. Zar ne? Ali u
praksi nije tako. Mnogo više krivicom ljudi, nego
krivicom novca. A poruka je više nego jasna. No-
vac treba da služi ljudima, a ne ljudi novcu. Ako ovo
zavisi od ljudi, a trebalo bi da je tako, onda ne bi-
smo smjeli dozvoliti da našu sadašnjost i našu bu-
dućnost podredimo novcu. Da postanemo robovi
novca. Jedan od najvećih svjetskih romanopisaca,
ruski književnik i mislilac Lav Nikolajevič Tolstoj
(Лев Николаевич Толстой), svojevremeno je upo-
zoravao: „Novac je novi oblik ropstva i razlikuje se
25
od starog jednostavnom činjenicom da je bezličan

— nema ljudskih odnosa između gospodara i roba”.
Novac ni po koju cijenu ne bi smio da bude va-
žniji od svega, pa i od samog života. Nakon bur-
nog i uspješnog životnog puta i Brajan Souza (Bri-
an Souza), američki bestseler pisac, koji se bavi
temama postizanja uspjeha u poslu i životu, ne-
dvojbeno je ustvrdio da „smisao mnogo više vrije-
di od novca, da je cilj mnogo važniji od moći i da
je davanje mnogo važnije od primanja”…2 Smisao
čovjekovog postojanja, dakle, nije novac, čemu se
sve više stremi, nego život. Taj najdragocjeniji dar
među svim darovima. To čudo prirode…
Sjećate li se one stare narodne mudrosti ko-
ja kaže da „čovjek stvara novac, a ne novac čovje-
ka”? Razmislite malo: Čemu nas uči ova životna
filozofija, koja je opstajala u svim vremenima? Uči
nas da je novac dobar samo ako stvarno služi čo-
vjeku. I nije dobar ako se pretvori u njegovu su-
štu suprotnost, oličenu u nezajažljivom zgrtanju
bogatstva po svaku cijenu. Po cijenu nemilosrd-
nog uništavanja i prirode i svekolikog živog i neži-
vog svijeta u njoj. Šekspir možda i nije bio najbolje
raspoložen kada je izgovorio da je novac „krup-
na stvar koja ljude čini sitnim”, ali zasigurno nije
bio ni mnogo daleko od istine. Kako li bi u dana-
šnjem vremenu tek zvučale riječi Đovanija Bokača
(Giovanni Boccaccio), jednog od najznačajnijih pi-
2
Brajan Souza, Postanite ono za šta ste predodređeni, Leo com-
merce, Beograd, 2006.
26
saca humanizma i renesanse, ispisane u onoj čude-

snoj priči o sokolu: „Meni je miliji čovjek bez bo-
gatstva nego bogatstvo bez čovjeka”.
Zašto sve ovo pričamo, poštovani čitaoci, ka-
da vi očekujete da vam pomognemo da riješite sve
svoje nevolje oko novca, odmah i sada? Bez previ-
še „mudrovanja”. Zato što hoćemo da vam poka-
žemo da ništa nije onako kao što izgleda na prvi
pogled. Baš ništa! Pa ni njegovo veličanstvo novac.
Ma koliko vam se činilo da novac najbrže ukla-
nja neprilike, on ih nerijetko i najbrže stvara. Ako
u ovom kriznom i turbulentnom vremenu ne bu-
demo naučili da svrsishodno i društveno odgovor-
no upravljamo novcem, prije ili kasnije novac će
upravljati nama i našim životima. A onda niko-
me neće biti lako. Ni nama, ni onima oko nas. Jer
„novac je dobar sluga, a zao gospodar”.
2. Izazovi upravljanja novcem

Vrijeme i novac mogu biti ili potrošeni
ili uloženi.
Brajan Trejsi
Iako živimo u vremenu ubrzanog tehnološkog

i svakojakog drugog napretka, naš život je prepun
izazova i iskušenja. Ljudi imaju sve više materijal-
nih dobara a sve manje vremena za život. Umje-
sto da živimo kvalitetnije i spokojnije, sve više živi-
mo virtuelnije i ubrzanije. Digitalno doba, sa svim
svojim prednostima i manama, nije iznjedrilo sa-
mo svijet digitalnog poslovanja, nego je dovelo i do
27
sve većeg ubrzanja promjena. Naučnici tvrde da će

se takav trend nastaviti i u budućnosti. Promjene
koje su obuhvatile sve segmente društvenog živo-
ta nijesu mimoišle ni finansijski sistem, ni novac
kao njegov krvotok. Da bismo uspješno upravlja-
li promjenama u uslovima njihovog dramatičnog
ubrzavanja, moramo im ići u susret, predviđati ih,
anticipirati, kreirati i sprovoditi. I kontinuirano ih
preispitivati i inovirati, jer je to put koji nema kra-
ja i koji se nikada ne završava.3
Pojavom i razvojem interneta, globalizacije
ekonomskog poslovanja i, naročito, elektronskog
načina plaćanja, finansije su postale drugačije od
onog kakve su nekada bile. Ljudi koji su svoj rad-
ni vijek proveli u finansijskim institucijama pone-
kad se prisjete poslovanja koje se obavljalo „rukom
i olovkom”, polako i ustaljeno ali temeljito i sigur-
no. Današnje generacije se čude kako je to uopšte
moglo da funkcioniše bez brojnih IT stručnjaka
i mreže moćnih kompjutera i softvera. A i te ka-
ko je moglo, jer je postojao adekvatan sistem ko-
ji je to omogućavao i koji je bio funkcionalan —
sve dok ga nije pregazilo vrijeme i revolucionarni
duh digitalnog doba. Evidentno je, međutim, da je
upravljanje novcem u digitalnim uslovima postalo
3
O izazovima upravljanja promjenama opširnije: Radoica Lubu-
rić, Challenges in Change Management in Central Banks (Based on
the Systemic and Process Approach to Total Quality Management
and Operational Risk Management), Journal of Central Banking
Theory and Practice, 2013, 2, pp. 35–49.
28
neuporedivo brže i efikasnije, ali je u mnogo čemu

postalo i znatno rizičnije.
Čovjek je, u ovoj ili onoj mjeri, oduvijek bio
podložan brojnim izazovima i iskušenjima što ih
novac sa sobom nosi. Po svojoj prirodi novac je za
ljude što i magnet za metal — privlačan onoliko
koliko mu se približimo i moćan onoliko koliko ga
posjedujemo. Magičnim svojstvima novca mnogi
nijesu mogli da odole, kao što ne mogu ni danas,
pa im život prođe u neutoljivoj želji da ga steknu
što više i što prije. A onda žive u grčevitom stra-
hu da ga ne izgube. „Novac koji čovjek ima — je-
ste oružje slobode. Novac za kojim čovjek trči —
jeste oružje ropstva”, govorio je jedan od najvećih
umova XVIII vijeka, francuski filozof Žan Žak
Ruso (Jean-Jacques Rousseau).
Mnogi misle da je najvažnije steći novac, a da
će sve ostalo doći samo po sebi. Možda i zbog toga
što je, kako smatra Georg Zimel (Georg Simmel),
29
njemački filozof i autor poznate knjige Filozofija

novca, filozofsko značenje novca u tome što je on
„u praktičnom svijetu najpotpunija vidljivost…”4
Bilo kako bilo, svaki posao sa novcem je veoma
složen, izazovan i rizičan, a uz to i neizvjestan, ne-
predvidljiv i pun iskušenja, bez obzira na to bavite
li se gotovim novcem, njegovim tokovima, harti-
jama od vrijednosti ili nekim drugim elementima
finansijskog sistema. Upravljanje novcem u digi-
talnim uslovima ne samo da je usložilo identifi-
kaciju i praćenje ključnih indikatora finansijskih
rizika, njihovu procjenu i tretman, nego je izrodi-
lo i čitavu lepezu operativnih rizika. A bez uspje-
šnog upravljanja operativnim rizicima, koji nastaju
kao posljedica neadekvatnih i neuspješnih sistema,
procesa, ljudi i eksternih događaja, nema održivog
uspjeha u digitalnim uslovima poslovanja.5 Mnogi
interni i eksterni faktori, koji su još do juče igra-
li drugorazrednu ulogu, dramatično su dobili na
značaju i nikako se ne bi smjeli ignorisati. U da-
našnjim uslovima života i rada, najveći rizik jeste
— ignorisati rizike.
Umjeti s novcem ne znači samo, kako neki
misle, biti rođen „pod srećnom zvijezdom”, ima-
ti istančan osjećaj ili neugasivu želju za sticanjem
4
Georg Zimel, Filozofija novca, Izdavačka knjižarnica Zorana
Stojanovića Sremski Karlovci, Novi Sad, 2004, str. 104.
5
Više o operativnim rizicima: Radoica Luburić, Synergistic ef-
fects of Total Quality Management and Operational Risk Manage-
ment in central banks, International Journal for Quality Research,
4 (6), 381–388.
30
novca, već znači da treba posjedovati i niz drugih

osobina: preduzetnički duh, određena specijali-
stička znanja i vještine, kontekstualnu i finansij-
sku inteligenciju i štošta drugo. Jednom riječju, svi
uspješni poslovi s novcem, naročito u dužem roku,
poslovi su od alata, zanata i što je posebno važno,
iskustva. Da vam ispričamo jednu kratku, ali po-
učnu anegdotu: Susreli se čovjek s novcem i čovjek s
iskustvom da pregovaraju o poslu. I šta se desilo? Po-
slije izvjesnog vremena čovjek s iskustvom ode s nov-
cem, a čovjek s novcem osta s iskustvom. Nije zgore-
ga da imate u vidu i onu univerzalnu jermensku
mudrost koja je uveliko primjenljiva i u poslovi-
ma s novcem: „Ima stvari koje ne možete uraditi
dok ih ne naučite, kao što ima i onih koje ne mo-
žete naučiti dok ih ne uradite”. Ako već nijeste, bi-
će prilike da se u ovo uvjerite!
Možda zvuči paradoksalno, ali, dok se s jedne
strane, ubrzano razvijamo zahvaljujući ubrzanim
promjenama, s druge strane, zbog tih istih ili no-
vonastalih promjena, prije ili kasnije ćemo stagni-
rati. I sve tako unedogled, jer je to put koji nema
kraja. Džon Herold Džonson (John Harold John-
son), američki biznismen i izdavač, uveliko je bio
u pravu kada je ustvrdio: „Šta god da je omogu-
ćilo vaš uspjeh u prošlosti, to vam neće omogućiti
uspjeh u budućnosti”. Iako je neophodna i ne mo-
že se zaustaviti, promjena, u konačnom, vodi i ka
integraciji i ka dezintegraciji, kao korijenu i sva-
kog uspjeha i svakog neuspjeha. Zašto je to tako?
Zato što se mnogo toga promijeni prije nego što
31
ljudi shvate da su benefiti koje su donosile stare

promjene već uveliko istrošeni. A uprkos svakoja-
kom napretku u digitalnom dobu, problemi ne sa-
mo da nijesu nestali, već su samo promijenili oblik,
postali komplikovaniji za rješavanje, a i njihov di-
japazon se proširio. Digitalno doba jeste doba ra-
dikalnih i ubrzanih promjena. A to ljudi mnogo
ne vole, jer to nije u njihovoj prirodi. U stvari, lju-
di i nijesu toliko protiv promjena, koliko su protiv
toga da se oni sami mijenjaju.6 Dejl Karnegi (Da-
le Breckenridge Carnegie), poznati američki pe-
dagog, psiholog i pisac brojnih naučnih djela, da-
je originalan savjet: „Poznajete nekoga koga biste
željeli da promijenite, dovedete u red ili poboljšate.
Odlično. Zašto ne počnete sa sobom? To se mno-
go više isplati nego da pokušate sa nekim drugim”.
Razmislite: zašto?
6
O ovome opširnije vidjeti: Piter Majkl Sengi, Peta disciplina,
Umeće i praksa organizacije koja uči, Adižes MC, Novi Sad 2003.
32
NOVAC I FINANSIJSKE BRIGE
Ja konačno znam šta čovjeka dijeli od

ostalih životinja: finansijske brige.
Žil Renar
N
astankom novca, naš daleki predak je po-
red velikog broja briga o preživljavanju do-
bio još jednu veoma složenu i komplikova-
nu brigu: kako da obezbijedi dovoljno novca, kako
da ga troši, te kako da ga sačuva. Među svim bri-
gama što ih ljudi nose na svojim plećima, finansij-
ske brige su nekako najčešće i najprisutnije brige,
ma šta radili i ma gdje bili. Pogledajte samo: od
svih živih bića jedino je čovjeku pripala ta velika i
neprolazna briga.
Novac je možda i bio predodređen da „igra” sa-
mo ulogu dobra i tako čovjeka liši svih briga. Ali,
to nije bilo moguće, jer se u ovom našem svijetu
ne dešavaju samo dobre, nego i mnoge loše stvari.
Novac je tako, vremenom, postao čovjekov stalni
i neodvojivi saputnik, njegova vječita i neuhvatlji-
va sjenka. Sa svim svojim vrlinama i manama, ko-
jih nije malo ni na jednoj strani.
U svojoj dugoj i burnoj istoriji novac je ma-
lo koga ostavljao na miru, a nije mnogo druga-
čije ni danas. Štaviše, za mnoge ljude današnje
33
finansijske brige nijesu male i obične brige. Ne-

go brige nad brigama. Širom svijeta, finansijski
problemi su nerijetko i jedan od glavnih uzroka
mnogih ljudskih nevolja i patnji koji dovode i do
nezadovoljstava svakojake vrste. A novac nije bio
otkriven da bi čovjeku stvarao nevolje, nego da bi
mu olakšao život.7 Platon (Πλάτων), čuveni sta-
rogrčki filozof i besjednik, s pravom je isticao da
je novac „simbol pronađen da bi olakšao razmje-
nu”. A time i život ljudima. Te da je bolji od siro-
maštva, „ako ništa, bar zbog finansijskih razloga”.
Siromaštvo i bogatstvo, kao svojevrsni antago-
nizmi života, najočitiji su produkti novca. Oni su i
njegov odraz u ogledalu, koji se teško može sakri-
ti. U svemu tome naziru se i neki elementi ambi-
valentnosti, koje u znatno izraženijem obliku mo-
žemo vidjeti i kod mnogih drugih pojava i procesa,
kako u prirodi, tako i u životu ljudi. Uzmimo samo
„dan i noć”, „život i smrt” ili „dobro i zlo”, na primjer.
Ako kompleksnost novca osmotrimo u njego-
voj vremenskoj i kontekstualnoj ravni, jasnije će-
mo sagledati i njegovu ambivalentnost u život-
noj ravni, koju, inače, svako interpretira na „svoj
način”. Evo i nekih slikovitih primjera. U Bibliji,
knjizi koja je imala ponajjači uticaj na istoriju, toj
knjizi nad knjigama, u kojoj se novac, inače, spo-
minje na mnogo mjesta, zapisano je da je „korijen
7
Aristotel (Αριστοτέλης), Platonov učenik i jedan od najuticajni-
jih ličnosti u istoriji evropske misli, među prvima je istakao pojam
umjetnost pravljenja novca: „Kada je novac jednom otkriven, izvan
trampe proizvoda, javlja se umjetnost pravljenja novca”.
34
sviju zala srebroljublje”. Ovakvo gledište i nije te-

ško razumjeti imajući u vidu da je u davnoj prošlo-
sti želja za novcem i bogatstvom pokretala mnoga
zla — od osvajanja i porobljavanja do pljačkanja i
ubijanja. Iako se od tada mnogo toga promijenilo,
neka od tih „zala”, u ovom ili onom obliku, ispo-
ljavaju se i u naše vrijeme.
1. O novcu brinu i bogati i siromašni

– neobične sličnosti i razlike
Bogatstvo za nas nije tek puko sredstvo
za taštu slavu, nego mogućnost ispunjenja,
a siromaštvo ne smatramo sramotom, već
je stvarna sramota ako ne činimo ništa da
ga prevladamo.
Tukidid, 413. g. pr. Hr.
Oduvijek su bogati nastojali da budu još boga-

tiji, a siromašni tek da prežive. Rimski književnik,
filozof i naučnik Lucije Seneka (Lucius Annaeus
Seneca) definisao je to ovako: „Siromašni uvijek
žele nešto, bogati žele mnogo, a pohlepni žele sve”.
Za Seneku, međutim, „pravi siromah nije onaj ko-
ji ima premalo, već onaj koji uvijek žudi za više”. A
to je prije stanje duha, nego objektivnih kriteriju-
ma. Siromašni doživljavaju svijet na jedan, a bo-
gati na sasvim drugi način.
Arturo Graf (Arturo Graf), italijanski pjesnik
njemačkog porijekla, pronicljivo je primijetio da
bogatstvo i siromaštvo pokatkad imaju i nešto
zajedničko, a to je „prokletstvo da čovjeka učine
robom”. Robom novca. Istina, mnogi bi bogataši
35
rado pobjegli od siromašnih. Ali, to nije moguće.

Bez siromašnih nema bogatih, a bez bogatih ne-
ma siromašnih. Povezuje ih i to što i jedni i drugi
misle na istu stvar — na novac. Pitanje je samo —
ko više od njih misli na novac? Bogatima se, me-
đutim, prašta što su bogati, a siromašnima se ne
prašta što su siromašni. U narodnim izrekama se
ne kaže: „Bogataši, i Bogu ste teški!” Nego se ka-
že: „Sirotinjo, i Bogu si teška!”
Tako je to nekako podešeno. Sjećate li se Fren-
ka Sinatre (Francis Albert Sinatra), slavnog i kon-
troverznog američkog pjevača i glumca? U tom
„dijalektičkom” odnosu Sinatra je našao i odre-
đenu „dijalektičku” vezu, pa kaže: „Siromašni bi
htjeli da žive kao bogataši, a nas milionere ljeka-
ri prisiljavaju da živimo kao siromasi”. Htio je u
stvari da kaže da nije lako ni steći ni sačuvati mili-
one, a kamoli sačuvati zdravlje. Jer čovjek prvo gu-
bi zdravlje da bi stekao milione, a onda gubi mili-
one da bi povratio zdravlje. Kosmička ravnoteža.
Dobijete na jednoj, a izgubite na drugoj strani. A
i kad stalno dobija, čovjeku je malo. Uvijek želi još.
„Niko srećan, a niko dovoljan, niko miran, a niko
spokojan”, rekao bi iguman Stefan u Njegoševom
„Gorskom vijencu”.8
8
Petar Drugi Petrović Njegoš, Gorski vijenac, Univerzitetska ri-
ječ, Nikšić — Narodno delo, Beograd 1994, stih 2517–2518.
Petar Drugi Petrović Njegoš je rođen 1813. godine na Njeguši-
ma, pod Lovćenom. Crnom Gorom je vladao od 1830. do 1851. go-
dine. Navedeni stihovi su samo zrnce mudrosti u odnosu na riznicu
duha i ljepote kojima zrači Gorski vijenac, djelo neprolazne umjet-
ničke, misaone i istorijske vrijednosti.
36
Džejms Altučer (James Altucher), preduzet-

nik u čijem je vlasništvu više od dvadesetak kom-
panija u Americi, a uz to i pisac desetak knjiga u
kojima preispituje i sebe i svijet oko sebe, iskreno
kaže: „Nekada sam mislio: ako budem mogao da
napravim 10 miliona dolara, onda je to nešto veli-
ko. Kasnije sam iskreno mislio da svi drugi vjero-
vatno već imaju 11 miliona i ponovo se osjećao si-
romašnim. Sada mi treba 100 miliona dolara da
budem srećan”. Zato se ono valjda i kaže — lako
je biti bogat, ali nije lako biti srećan…
Podatak da pola svjetske populacije danas za-
rađuje oko 5,7% svjetskog bogatstva najbolje govo-
ri dokle smo, nakon svega, stigli i kuda i dalje ide-
mo. Profit, profit i samo profit — riječi su koje se
najčešće čuju u današnjem poslovnom svijetu. Isak
Adižes (Ichak Adizes), svjetski guru menadžmen-
ta, na profit gleda ovako: „Profit ne bi trebalo da
bude cilj. Trebalo bi da bude ograničenje: naravno
da ne želimo da bankrotiramo, ali dobit mora da
bude veća od cijene — pri tom ne mislim na to ko-
liko će ta dobit koštati kompaniju, nego koliko će
koštati svijet, društvo, našu djecu”.9 Krajnje je vri-
jeme da ovo ozbiljno shvatimo ako mislimo da ge-
neracijama koje dolaze ostavimo bar malo bolji i
humaniji svijet od onog koji smo zatekli. Ali kako
to postići u svijetu u kome je sve teže živjeti bez
novca? Svijetu u kome gotovo sve zavisi od novca
9
Isak Kalderon Adižes, Adižes o ličnom razvoju, HESPERIA-
edu, Beograd, 2011, str. 155.
37
i u kome materijalno sve više preovlađuje nad va-

spitnim, obrazovnim i duhovnim.
Svi dobro znamo koliko je novac zaista važan.
Naročito mi, s malo više životnog iskustva, koji
smo to često iskusili na svojoj koži. Stara latinska
mudrost vjerno odslikava to stanje: „Čovjek bez
novca je kao i stablo bez lišća”. Jedna italijanska
poslovica dodaje: „Ko nema novca u novčaniku,
treba imati meda u ustima”. Oskar Vajld (Oscar
Wilde), poznati irski pisac, duhovito je i u svom
stilu napisao: „Kad sam bio mlad, mislio sam da
je novac najvažniji u životu. Sad kada sam osta-
rio — to znam”.
Na važnost novca iskustveno ukazuje i Robert
Kiosaki (Robert Toru Kiyosaki), popularni ame-
rički biznismen i pisac: „Svako ko kaže da novac
nije važan očigledno nije bio bez njega duže vri-
jeme”. Predložite, uostalom, bilo kome da se od-
rekne novca, da radi i živi bez njega, pa ćete vidjeti
kako ćete proći. Možda bez novca i može da se ži-
vi, ali mi još nikoga nijesmo sreli da to zaista i želi.
38
Novac je bio i ostao moćno sredstvo za postizanje

različitih uticaja. Jedan od najvećih ličnosti engle-
ske književnosti, čuveni Semjuel Džonson (Samu-
el Johnson) nije imao dilemu: „Izađi na ulicu i daj
jednom čovjeku lekciju iz morala a drugom šiling.
Vidjećeš koji će te više poštovati”.
Sve je nekako podijeljeno. Jednima novac tre-
ba radi bogatstva i uživanja, drugima za podmire-
nje najosnovnijih životnih potreba. Zadovoljenje
osnovnih životnih potreba ljudi njihova je i najve-
ća briga, ne samo zbog toga što to iziskuje i naj-
više truda i napora, nego i najviše novca. Džordž
Bernard Šo (George Bernard Shaw), znameniti
irski dramski pisac, dobitnik i Nobelove nagrade
i „Oskara”, te čovjekove potrebe poređao je ovako:
„Sedam smrtnih grehova su: hrana, odjeća, ogri-
jev, kirija, porezi, odgovornost i djeca. Tih sedam
teških kamenova samo novac može da skloni sa
čovjekovih leđa. A ni duša ne može da bude uzvi-
šena dok se ti kamenovi ne odignu”. Ovaj velikan,
inače, ni sam nije baš umio da se najbolje izbori sa
svojim finansijskim problemima i načinom na ko-
ji je trošio ono što je zarađivao, pa se pokatkad ja-
dao: „Živim toliko iznad svojih sredstava da mi se
pričinjava kao da živimo svako za sebe; ja za svoj,
a sredstva za svoj groš!”
Budimo realni. Više novca ljudima omoguća-
va bolje obrazovanje, bolje uslove stanovanja, bolje
zdravstvene usluge, zdraviju ishranu i sveukupno
zdraviji način života, bolja kola, kao i druge broj-
ne potrepštine koje određuju kvalitet savremenog
39
načina života. I ne samo to. Čovjek teško može bi-

ti „svoja” ličnost ako je finansijski zavisan od bilo
koga. „Prava svrha posjedovanja novca i jeste po-
sjedovanje slobode izbora”, dodao bi Isak Adižes.
2. Kako ukrotiti finansijske brige

i sačuvati zdravlje
Kad pogledam unazad na sve brige,
sjetim se priče o starcu koji je na samrti
rekao da je u životu imao puno briga, od
kojih se većina nikad nije desila.
Vinston Čerčil
Ako svoje finansijske brige ne stave pod pu-

nu kontrolu, mnogi ljudi vremenom naruše svo-
je zdravlje. Zašto to ljudi sebi dopuštaju? Da li su
novac i bogatstvo najvažniji u životu, ili ima nešto
važnije i od bogatstva i od novca?
Vaše zdravlje i sreća, kao i zdravlje i sreća vaše
porodice i vaših najmilijih, najvažnije su stvari u
40
životu. Oni koji su zdravi, bogatiji su i od samih

bogataša. Samo što to ne znaju, dok se ne razbole
i dok to ne iskuse na svojoj koži. Dvije stvari ot-
krivaju svoju vrijednost tek kad ih izgubimo: mla-
dost i zdravlje. Tek tada i svodimo životne račune,
gdje smo bili i šta smo radili. Kao nakon pogleda
u blještavo jutarnje sunce, bogatstvo ljudima zasli-
jepi oči dovoljno jako i dovoljno dugo da u životu
mnoge važne stvari uopšte i ne primijete.
Džek Velč (Jack Welch), ikona američkog bi-
znisa i poslovnog svijeta, jedan od najuspješnijih
menadžera svih vremena i autor bestselera „Vješti-
na pobjeđivanja”, iskustveno je spoznao da je sve u
ljudima: „Biznis je u vezi sa ljudima. Zapravo, ži-
vot se samo i sastoji od ljudi — porodice, prijate-
lja, kolega, poslodavaca, profesora, trenera, komši-
ja. Na kraju priče samo ljudi ostaju bitni”.10
Priča o Vorenu Bafetu (Warren Edward Buf-
fett), američkom biznismenu i svjetskom investi-
cionom guruu, još je poučnija. Riječ je ne samo o
jednom od najbogatijih ljudi na svijetu, koji se već
godinama nalazi na samom vrhu Forbsove (For-
bes) liste najbogatijih, već i o jednom od najuspje-
šnijih investitora XX vijeka. I pored toga što je
stvorio fantastično bogatstvo, Voren Bafet sma-
tra da cjelokupno bogatstvo treba vratiti društvu
a ne svojoj djeci i drugim nasljednicima. „Da li sin
Džesija Ovensa, samo, zahvaljujući tome što je nje-
10
Džek Velč (u saradnji sa Suzi Velč), Veština pobeđivanja, Adi-
zes, Novi Sad, 2005, str. 335.
41
gov otac nekad pobijedio u trci na sto metara, tre-

ba da trči trku od sto metara sa startne pozicije
na osamdesetom metru? Vjerujem da niko svom
djetetu ne bi poželio pobjedu u ovakvim takmi-
čarskim uslovima”. Držeći se ove teze, Bafet nije
želio da cjelokupno bogatstvo prepusti svojoj djeci,
smatrajući da bi to bio najbolji način da ih upro-
pasti. „Upravljaće fondacijama, moći će da rade šta
vole, ali neće moći da ne rade ništa, i imaće prili-
ku da pomažu onima koji su imali manje sreće ne-
go moja djeca”.11
Iako je većina kompanija širom svijeta pod
kontrolom i upravom porodica, životna filozofija
Vorena Bafeta ima i puno činjenično opravdanje.
Naime, prema zvaničnim podacima, manje od 30
odsto kompanija u porodičnom vlasništvu preživi
do druge generacije, samo 10 odsto dočeka treću,
a svega 4 odsto četvrtu generaciju.12
Šta mislite: Da li je u savremenom dobu mogu-
će biti istovremeno i duhovno i materijalno bogat?
Naravno da je moguće, ali samo ako je materijal-
11
Da ovo nije bila demagogija i samo puka riječ, te da „nije vidio
smisao u tome da bude najbogatiji čovjek i na groblju”, Voren Ba-
fet je pokazao još 2006. godine poklanjanjem najvećeg dijela tada-
šnjeg svog bogatstva u humanitarne svrhe, uglavnom fondaciji Me-
linde i Bila Gejtsa, koja finansira borbu protiv bolesti u svijetu. Sa
takvom ili sličnom praksom Bafet je nastavio i u kasnijem periodu.
O Vorenu Bafetu, čovjeku koji je karijeru počeo sa 100 ulože-
nih dolara, opširnije vidjeti: Robert G. Hegstrom, Voren Bafet za
sva vremena, Principi stari, ekonomija nova, ПлатΩ, Beograd, 2006.
12
Draker F. Piter, Maćarielo Jozef, Draker iz dana u dan, 366
promišljanja i motivacija da prave stvari uradite na pravi način, Adi-
zes, Novi Sad, 2006, str. 406.
42
no bogatstvo posljedica duhovnog i intelektualnog.

Najnovija studija američkih naučnika sa Harvar-
da pokazuje da nedostatak novca i briga o osku-
dici mogu uticati na umanjenje inteligencije i spo-
rije razmišljanje kod ljudi. Novac je postao stvar
bez koje danas gotovo da više i ne možemo, ali mu
je opasno i robovati, jer čovjeka može učiniti ne-
srećnim, a da nije ni svjestan šta se sa njim desilo.
Istraživači različitih profila tvrde da ljude u ve-
likoj mjeri pokreće novac, a nije mali broj ni onih
čijim životima slijepo upravlja. Ljudi opsjednu-
ti novcem na život baš i ne gledaju s vedrije stra-
ne. Za njih je život teško breme koje nose na svo-
jim plećima. Naporno rade, a za drugo gotovo da
i nemaju vremena. Žive da bi radili i zaradili. Za-
brinuti su i napregnuti, kao da svakog časa iščeku-
ju nešto loše. A znaju da budu i svadljivi, da planu
za sitnicu, jer su im živci „zategnuti” kao strune
od gusala. Kao i svima nama ponekad.
43
Brige su sastavni dio naših života i pratiće nas

dok smo živi, jer su one pratilac promjena, pro-
blema i konflikata. Samo nije dobro kada nas one
sputavaju, kada nam uzimaju energiju i kada nas
prekomjerno i kontinuirano iscrpljuju. I, naročito,
kada brinemo unaprijed. Stres je uveliko poslje-
dica straha od neuspjeha ili bojazni da nećete bi-
ti voljeni, da nijeste dovoljno dobri… Kada shva-
tite da niko nije savršen, pa ni vi, biće vam mnogo
lakše. A nastojte da to shvatite što prije! Stanje
konstantnog stresa nerijetko zna da odvede ljude
u depresiju, sa nepredvidljivim posljedicama. Na-
ročito ukoliko su zatvoreni u sebe, pa niko ne zna
šta ih i u kojoj mjeri muči. I šta im sve pada na pa-
met. Davno je još rečeno, „male brige govore, veli-
ke su nijeme”. Imajte to u vidu!
Najnovija naučna istraživanja obavljena u Sje-
dinjenim Američkim Državama pokazuju da stres
koji kod ljudi nastaje zbog besparice i drugih fi-
nansijskih briga, pored ostalog, značajno može
uticati na sporije razmišljanje, a i na smanjenje ko-
eficijenta inteligencije (IQ). Istraživačkom studi-
jom naučnici su obuhvatili kupce u Nju Džerziju
(New Jersey), američkoj saveznoj državi na istoč-
noj obali SAD, kao i farmere u Indiji, koje mu-
če finansijski problemi. Zaključili su da ljudi koji
brinu o novcu misle sporije, a to umanjuje i nji-
hov IQ. Čime se to objašnjava? Time što stres či-
ji su uzrok finansijske brige i problemi zaokuplja
um, pa je razmišljanje otežano i usporeno, slično
efektima koje ima nedostatak sna. Naučnici koji
44
su radili na ovom istraživanju još dodaju da ovaj

problem pogađa oko 100 miliona Amerikanaca
koji su u finansijskim teškoćama.13 Šta tek onda
reći za stanovništvo u nerazvijenim i srednjera-
zvijenim državama, pa i kod nas, poštovani čitao-
ci, ako je ovako u jednoj od najrazvijenijih zema-
lja svijeta?
Zato manje brinite! Svaki problem ima svo-
je rješenje. Pa potražite ga! „Brige bi trebalo da
nas vode u akciju, a ne u depresiju”, upozoravao
je čuveni antički filozof i matematičar Pitagora
(Πυθαγόρας). „Briga nikada ne otima sjutra od
tvoje tuge, ali ispija sokove tvoje snage danas”, pi-
sao je i poznati škotski pisac Arčibald Kronin (A.
J. Cronin). Jeste li čitali onu priču o „soku od po-
morandže”? Ako nijeste, pročitajte je. I izvucite
pouku iz nje.
13
Poverty Impedes Cognitive Function Anandi Mani, Sendhil
Mullainathan, Eldar Shafir, and Jiaying Zhao, Poverty Impedes Cog-
nitive Function, Science 341, no. 6149, Washington, 2013, 976–980.
45
Priznati stručnjak na polju ljudskih potencija-

la držao je predavanje. Nakon uvodnog govora, on
uze pomorandžu u ruke i zagonetno upita publiku:
„Ako stisnem iz sve snage ovu pomorandžu, šta će
izaći iz nje?”
Neka mlada djevojka iz prvog reda dobaci: „To
vam je jako glupo pitanje. Ako stisnete pomoran-
džu, onda će iz pomorandže izaći sok od pomoran-
dže. To je ono što je unutra. Ne može ništa drugo
izaći iz nje”.
Stručnjak reče: „Tačno. To i jeste odgovor na moje
pitanje. Razlog za to što će iz pomorandže izaći po-
morandžin sok je taj što je samo to unutra.
A sad, ako proširimo metaforu i zamislimo da vas
neko tako stisne. Da vas stisnu vaši problemi, brige,
strahovi, da vas ogovaraju, da vas neko uvrijedi, da
vam nanese bol i slično. I iz vas izađu bijes, mržnja,
prezir, strah, ljutnja, zloba… Vi biste rekli da je to
izašlo iz vas zbog toga što vam je neko rekao ovo ili
uradio ono, ali prava istina je da je ono što iz vas iza-
đe — ono što nosite u sebi. Zapamtite, iz vas će uvi-
jek i baš uvijek izaći ono što je u vama ako vas ne-
ko ‘stisne’. Iz pomorandže nikada neće izaći sok od
jabuke. Isto tako iz vas nikad neće izaći ono što već
nije u vama”.
S druge strane, oni koji su odmjereniji i umiju
da upravljaju novcem ne samo da imaju kontrolu
nad svojim životom, nego su u stanju da znatno
efikasnije rješavaju svoje probleme i da pozitivno
gledaju na život i svijet oko sebe. Ljudi koji zna-
ju i umiju da uspješno upravljaju novcem ujedno
46
su i komunikativniji, razboritiji i vedriji, a samim

tim i zadovoljniji sobom. Zbog toga što umiju da
upravljaju novcem, imaju manje ne samo finansij-
skih, nego i drugih životnih briga. Sve ovo možete
da postignete i vi. Samo polako i strpljivo. Onako
kako je to savjetovao čuveni američki pisac i no-
belovac, nenadmašni Ernest Hemingvej (Ernest
Miller Hemingway): „Prije nego djeluješ, saslušaj.
Prije nego reaguješ, razmisli. Prije nego potrošiš,
zaradi. Prije nego kritikuješ, sačekaj. Prije nego se
pomoliš, oprosti. Prije nego odustaneš, pokušaj…”
Uvijek razmišljajte pozitivno! Budite optimisti!
I nikad ne uzimajte „akontaciju na sjekiranciju”.
Ljudi koji su nepopravljivi pesimisti, koji su puni
negativnog naboja, koji sumnjaju u sve i svakoga,
sami prizivaju nevolje. I bezglavo upadaju u njih.
Zato, bez odlaganja preispitajte svoj pristup živo-
tu i radu i prestanite da na sve gledate s negativne
strane. Možda baš odjednom i ne možete postati
optimisti, ali možete životni realisti. Za početak,
na samo jednoj strani papira odvojte važne i neva-
žne stvari u vašem životu. Vidjećete da nije baš sve
tako „crno” kao što izgleda, te da su se vaše brige
samim „prestrojavanjem” prioriteta umnogome is-
topile. Pa makar se one odnosile i na novac i neza-
obilazne finansijske probleme.
47
UMIJEĆE STICANJA NOVCA
Ako želiš da budeš uspješan, proučavaj

uspjeh. Želiš li biti srećan, proučavaj sreću.
Ako želiš da zarađuješ novac, proučavaj
sticanje bogatstva. Oni koji sve to imaju
nijesu slučajno stigli do toga. Prvo su učili a
zatim su primjenjivali stečeno znanje.
Erl Šuf — Džim Ron
O
bjašnjavajući osnovne principe novca, Džordž
Klejson (George Clason), poznati američki
pisac o bogatstvu i novcu samouvjereno je
tvrdio da „novac dolazi u obilju onima koji shva-
te jednostavna pravila njegovog sticanja”.14 Malo je
onih, međutim, koji su u stanju da suštinski pro-
niknu u ta „jednostavna pravila sticanja novca” i
saopšte ih na svima razumljiv način.
Do bogatstva se ne stiže svakim putem kojim
se do njega krene. I novac, takođe, ima svoj put i
način kojim se do njega stiže. A taj put, od nastan-
ka novca do danas, nikada nije bio lak. Naprotiv,
bio je mnogo više težak i trnovit, nego što je bio
„obasut ružama”. Tako je oduvijek bilo, samo što
je svako vrijeme nosilo svoje breme, kao što ga na
svoj način nosi i danas.
O „tajnama” sticanja i čuvanja novca, kao i „navođenja novca

14
da vam zaradi još novca”, opširnije vidjeti u bestseleru: Džordž S.

Klejson, Najbogatiji čovek Vavilona, Tajne drevnih ljudi o uspehu,
Finesa, Beograd, 2002.
49
Ralf Voldo Emerson (Ralph Waldo Emerson),

jedna od najistaknutijih ličnosti američkog inte-
lektualnog života u XIX vijeku, čitavu istoriju
novca dovitljivo je protegao kroz samo jedno pita-
nje: „Može li iko da se sjeti kada to vremena nije-
su bila teška i kada to novca nije bilo malo?”
Ljudi, što su stariji i što vrijeme više odmiče,
sve više i misle da je neko drugo vrijeme bilo bo-
lje, pa i da je do novca bilo lakše doći. Prije će biti
da je to privid, jer je najbolje vrijeme uvijek ono u
kojem su ljudi bili mladi. Kada su mislili da je či-
tav svijet njihov, da nema prepreke koju ne mogu
preskočiti i da im je sve nadohvat ruke. Tako je i
danas. Ako ne vjerujete, pitajte mlade ljude pa će
vam oni to najbolje reći.
1. Stvarajte prilike, a ne neprilike

Iz pozitivnog crpite snagu, a ne dozvolite
da negativno crpi snagu iz vas.
Dejl Karnegi
Istraživači koji se bave postizanjem uspjeha

tvrde da upravo ovo vrijeme pruža najveće moguć-
nosti za sve ono što ljudi žele, više od bilo kog vre-
mena iza nas. Ali, sve to treba iskoristiti. Prilike
se ne ukazuju baš svaki dan. Bendžamin Dizrae-
li (Benjamin Disraeli), negdašnji britanski držav-
nik i dvostruki premijer, ideolog modernog kon-
zervativizma i popularni romanopisac, smatrao
je da tajna životnog uspjeha leži u tome „da bu-
dete spremni da iskoristite svoju priliku kada se
50
pojavi”. Štaviše, smatrao je da su prilike „moćni-

je čak i od osvajača i od proroka”. Možda je u pra-
vu? Jer onaj kome se ukaže prilika ili je sam stvo-
ri može da je iskoristi i za dobre i za loše stvari.
Nije slučajno nastala ona latinska izreka: „Prilika
čini lopova (Occasio facit furem)”. U našem naro-
du postoji jedna izreka, bolja od svih drugih na
ovu temu, a ona glasi: „Čovjek čeka priliku, a ne-
čovjek nepriliku!”
Na osnovu svog impresivnog spisateljskog i
umjetničkog iskustva, Džordž Bernard Šo je pri-
davao veliki značaj prilikama u postizanju uspjeha,
pa je tvrdio: „U životu postižu uspjeh oni koji sta-
nu na svoje noge, traže odgovarajuće prilike, a ako
ih ne nađu, sami ih stvaraju”. I čuveni engleski fi-
lozof Frensis Bekon (Francis Bacon) smatrao je da
se prilike mogu stvoriti, ali da zato treba mudro-
sti: „Mudar čovjek stvoriće više prilika nego što je
zatekao”. Piter Draker (Peter F. Drucker), korifej
američkog i otac savremenog menadžmenta, tvr-
dio je da je prilika tamo gdje je vi pronađete, „ne
tamo gdje ona pronađe vas”.
A kako to izgleda u praksi, najbolje možete vi-
djeti iz ove kratke, ali više nego poučne priče.
Dvije konkurentske firme za obuću osjetile su da
mogu da prošire svoju prodaju iz Evrope u Afriku.
Svaka firma poslala je svog najboljeg prodavca da
ispita teren, dajući im pri tom titulu „direktor proda-
je za afrički sektor”.
Nakon nekoliko dana, jedan od prodavaca javlja
se generalnom direktoru u evropskoj centrali i kaže:
51
„Nećete mi vjerovati, ali ovdje niko ne nosi cipe-

le. Ovo je čisto gubljenje vremena. Vraćam se nazad”.
Rival iz druge firme istoga dana zove svoju glav-
nu centralu u Evropi i kaže: „Nećete mi vjerovati, ali
ovdje niko ne nosi cipele. Pošaljite mi što je moguće
više pari cipela.”
Svima onima koji se bave biznisom, a naroči-
to liderima i menadžerima, Piter Draker je savje-
tovao sljedeće: „Pretvorite slabosti preduzeća u
povoljne prilike. Budite ažurni, uočite prednosti
svojih konkurenata i tražite povoljne prilike u seg-
mentima tržišta koje su oni ignorisali. Potražite
uspješnu inovaciju konkurenta, poboljšajte je i ta-
ko prestignite konkurenta”. A ako vam to nije po-
šlo za rukom prvom prilikom, za sljedeću se pri-
premite još bolje. Neuspjeh uvijek treba smatrati
simptomom prilike za inoviranje, koju treba spro-
vesti bez oklijevanja i što je moguće prije. Vrijeme
52
neumitno prolazi, a sa njim i prilike. Jer vrijeme

više nije novac, kako se nekad govorilo, nego život.
2. Promijenite svoj pristup novcu

– ključ uspjeha je u vašoj glavi
Ako želiš da živiš srećan život, veži ga
uz cilj, a ne uz ljude ili stvari.
Albert Ajnštajn
Važno je steći novac, poštovani čitaoci, ali je još

važnije znati i umjeti upravljati njime. Mnogi su,
na ovaj ili onaj način, uspijevali da dođu do velikog
novca ali nijesu umjeli da ga sačuvaju. Neki od njih
čak ni svoju glavu. Oni koji posjeduju veliki novac
i veliko bogatstvo javnosti su interesantniji sa sta-
novišta njihovog mondenskog načina života negoli
njihovih poslovnih dostignuća. Nije ni čudo ako se
ima u vidu da je neuporedivo više onih koji skrom-
no žive, ili su pak na samom rubu egzistencije.15
15
Prema podacima Ujedinjenih nacija (UN), u svijetu ima vi-
še od 2,2 milijarde ljudi koji su siromašni ili su na pragu siroma-
štva. Program UN za razvoj (UNDP) kao razloge rasta siroma-
štva navodi poskupljenje hrane i ratove. UNDP upozorava i da bi
broj siromašnih mogao da poraste zbog finansijskih kriza i prirod-
nih katastrofa. „Iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva ne znači sa-
mo svesti ga na nulu, već i ostati na tom nivou”, navodi se u Godi-
šnjem izvještaju ove veoma značajne međunarodne organizacije. U
ovom izvještaju se konstatuje da je od prevashodne važnosti da se
zaštite oni koji su žrtve prirodnih katastrofa, klimatskih promje-
na i ekonomskih poremećaja u svijetu. Ujedinjene nacije navode da
bi „obezbjeđivanje osnovne socijalne zaštite za siromašne u cijelom
svijetu koštalo manje od dva procenta ukupnog svjetskog bruto do-
maćeg proizvoda”. Ni djelić onoga što se u svijetu izdvaja za naoru-
žanje, na primjer.
53
Mnogi se širom svijeta pitaju kako je moguće

zaraditi više novca u uslovima loše ekonomske si-
tuacije, široko rasprostranjene nezaposlenosti i ni-
skog životnog standarda? Svakako je to i jedno od
najvažnijih životnih pitanja većine ljudi i kod nas i
u našem okruženju. Korijeni teškog života i konti-
nuirane besparice, međutim, ne nalaze se samo u
ekonomskoj krizi koja predugo traje, ili tranzici-
ji koja je razorila neke od tradicionalnih vrijedno-
sti društva, nego i u samom pristupu velikog broja
ljudi i novcu i životu. Mnogi ljudi iz ove kategorije
stanovništva najčešće nijesu spremni da promije-
ne svoj način života i svoju sudbinu uzmu u svoje
ruke. Izgovori koje često možemo čuti su: „ne za-
rađujem dovoljno”, „život je previše skup”, „odakle
mi pare da pokrenem biznis” i slično. Da ne govo-
rimo o onima kojima je svako kriv za njihovu situ-
aciju osim njih samih. A i izgovori su im mnogo
neumjereniji od ovih prethodnih. Najčešće se svo-
de na isprazne dnevnopolitičke teme, na nemanje
„sluha” za njihove „genijalne” sposobnosti, nemanja
ni pravde, „jer da je ima, sve bi došlo na svoje mje-
sto”, uz svakojaka etiketiranja i obavezno traženje
krivca. Ali, to je samo gubljenje vremena, koje ni-
kome ne pomaže. U nastavku teksta razmotriće-
mo neke djelotvorne ideje i aktivnosti, primjenljive
i u našim uslovima, bez ikakvih smetnji i ograni-
čenja, sigurni u to da svakome mogu koristiti. Pa,
krenimo redom.
Prvo što treba da uradite jeste da u svojoj gla-
vi promijenite okoštalo i uvriježeno gledanje na
54
stvari. Ako ne promijenite način razmišljanja, ni-

šta se drugo neće promijeniti. Suprotstavljajući se
konceptu potrošačkog društva i čovjekovoj neza-
vidnoj ulozi u njemu Ilejn Sent Džejms (Elaine
St. James), popularna američka spisateljica, čije su
knjige izazvale veliko interesovanje čitalačke pu-
blike, samouvjereno tvrdi: „Kada počnete da mi-
jenjate svoj život, nešto čudesno se događa: svaki
korak koji preduzmete olakšaće vam sljedeći. Ako
se ozbiljno posvetite tome, dogodiće se nevjerovat-
ne stvari”.16 Razmislite malo o ovome, prestanite
da se žalite i tražite izgovore i svemu da nalazite
mane. Oni koji traže samo mane, ništa drugo i ne
nalaze. Učinite prvi korak, za njim će doći i osta-
li… Započeto je pola posla. Ne nedostaje puteva
onima koji hoće. Počnite i da proučavate kako su
drugi sticali svoj novac i svoje bogatstvo. I koje bi-
ste životne pouke iz toga mogli izvući.
3. Kako zaraditi dovoljno novca za

život — smjernice i putokazi
Uvijek imajte na umu da je vaša
odlučnost da uspijete važnija od bilo
čega drugog.
Abraham Linkoln
U svim vremenima najdjelotvorniji način da

počnete da stičete novac jeste da pokrenete sopstve-
ni biznis, a to znači da započnete da proizvodite
16
Ilejn Sent Džejms, Kako ostvariti lep život i posvetiti se onom
što je zaista važno, Deo prvi, LOM, Beograd, 2008, str. 16.
55
nešto ili da nečim trgujete. „Samo se počni boga-

titi, dalje ide samo od sebe”, savjetuje jedna finska
poslovica. Ne oklijevajte, preduzmite prvi korak i
počnite da se bogatite! Možete proizvoditi i pro-
davati svoje proizvode, što je daleko isplativije, ali
možete (pre)prodavati i tuđe, pa zarađivati proce-
nat. Nemojte odmah da mislite da je jedini način
da napravite svoj proizvod da imate veliku kompa-
niju, puno radnika i skupu opremu. Proizvodi ko-
je ćete prodavati mogu biti mnogo jednostavniji za
pravljenje i distribuciju. U tom cilju dajemo vam i
neke smjernice i putokaze koji vam mogu pomoći
da dođete do novca i da ga zaradite.
1. Vizija — Vizija je početak i kraj svakog
uspješnog posla. Ništa je ne može zamijeniti. Za
ostvarenje vizije treba hrabrosti. Bez vizije možda
vi i znate šta treba da uradite, ali ne znate gdje (i
kuda) treba da idete. U najboljem slučaju vrtite
se ukrug. „Ako ne znate kuda idete, svaki put će
vas tamo odvesti”, s pravom tvrdi jedna indijska
mudrost.
Znate li gdje i kuda treba da idete? Ili živite po
sistemu — želim da zaradim mnogo novca, ali da
bih pokrenuo neki biznis, treba mi početni kapi-
tal koji nemam? Vizija ne počiva u kapitalu, vizija
počiva u vama! Koja je vaša životna misija? O če-
mu sanjate? Razlika između uspješnih i neuspje-
šnih je u tome što su uspješni imali viziju. Da li je
vaša vizija da obezbijedite finansijsku sigurnost ili
možda da budete vlasnik velike kompanije. Stoga
je za početak potrebno da imate viziju čime želite
56
da se bavite i kako želite da zaradite novac. U tom

kontekstu prikazujemo vam kvadrat koji je osmi-
slio već više puta pominjani Robert Kiosaki.
Ovaj kvadrat nam govori o 4 načina zarađiva-
nja novca. Sa lijeve strane kvadrata nalaze se za-
posleni u firmama (Z) i samozaposleni (S). Ove
dvije grupe čine oko 90% svjetske populacije, a
ta populacija kontroliše oko 10% svjetskog novca.
U pitanju je aktivan prihod. To znači da on uvi-
jek zavisi od vašeg rada, odnosno dok radite, za-
rađujete, a kada ne radite, ne zarađujete, te je sto-
ga taj prihod uvijek ograničen. Sa desne strane su
ljudi koji ostvaruju pasivne prihode i u njih spa-
daju vlasnici biznisa (B) i investitori (I). Ove dvi-
je grupe čine svega 10% populacije, ali na njih ot-
pada 90% svjetskog novca.17 Slikovit primjer toga
17
Kvadratom protoka novca Robert Kiosaki u stvari objašnja-
va razliku između zaposlenih i preduzetnika, bogatih i siromašnih,
između onih na „lijevoj i desnoj strani”. Ta razlika leži u činjenici
da osobe u svakom kvadratu žive na svoj jedinstven način. Svako
57
su autorska prava — kada ste jednom napravili

nešto vrijedno (napisali knjigu, kompoziciju, kre-
irali softver i slično), a ubirate prihod kad god se
to vaše djelo objavi, odnosno proda. Dakle, odgo-
vor koji treba da date jeste: Na kojoj biste vi strani
željeli da budete? Svako polje ima svoje prednosti i
svoje mane, pa je odluka o tome koje je polje naj-
bolje za vas individualna stvar i odluka treba da
bude samo vaša. A sa vašom odlukom dolazi i va-
ša odgovornost.
2. Ideja — Za pokretanje ozbiljnog biznisa če-
sto su potrebna značajna finansijska sredstva, ko-
ja obični građani ne mogu sebi da priušte. Među-
tim, postoji veliki broj primjera koji pokazuju da
za razvoj biznisa, pa čak i velikog, nijesu potreb-
na značajna finansijska sredstva, već prije svega
dobra ideja. „Uspjeh mora prvo da se javi u vidu
ideje, kao što je i sve drugo što je čovjek stvorio
nastalo iz ideje”, tvrdio je i Oskar Šelbah (Oscar
Schellbach), njemački filozof, autor brojnih knji-
ga o umijeću življenja i postizanju uspjeha.
Za uspjeh u upravljanju, kao i u životu, po-
trebna su mnoga teorijska i praktična znanja. Uvi-
jek moramo imati na umu da odvojena, neinte-
grisana znanja neće donijeti uspjeh u današnjem
od njih ima svoje vrijednosti, svoj mentalni sklop, svoje snage i sla-
bosti, interese, vještine, puteve obrazovanja… Prema ovom autoru,
put do uspjeha i finansijske slobode vodi od lijeve do desne strane.
O ovome opširnije vidjeti: Robert T. Kiyosaki; Sharon L. Lechter,
Kvadrant protoka novca, Vodič bogatog oca u financijsku slobodu,
„Katarina Zrinski”, Varaždin, 2007, str. 9–133.
58
digitalnom i kriznom svijetu. Put od ideje do

uspjeha je evolutivni put, pošto uspjeh traži da se
poštuju prirodnost procesa, njegova postupnost i
sveobuhvatnost.
Kada je riječ o idejama, veoma je interesantno i
zapažanje Ane Elenore Ruzvelt (Anna Eleanor Ro-
osevelt), negdašnje prve dame SAD: „Veliki umovi
raspravljaju o idejama. Srednji umovi raspravljaju
o događajima. Sitni umovi raspravljaju o ljudima”.
Možda je to tako u Americi. U našem mentalitetu
nije baš tako. Ljudi su donedavno bili mnogo više
skloni da raspravljaju o ljudima i događajima u pro-
šlosti, nego o idejama i biznisu u budućnosti. Isti-
na, vrijeme čini svoje, pa se taj mentalitetski kôd
postepeno mijenja, što je dobro i za ljude i za ideje.
Ukoliko ste strastve
no obuzeti jednom ide-
jom, vi je svuda vidite i
osjećate, kao i svaki stra-
stveni zaljubljenik. I ni-
šta vas neće spriječiti da
je ostvarite, pa ni neade-
kvatni materijalni uslovi.
Stiv Džobs (Steve Jobs),
tvorac američke kompa-
nije Apple, jedne od naju-
spješnijih na svijetu, svoj
je biznis pokrenuo u ga-
raži. Međutim, Džobs je imao genijalne ideje i
kreirao proizvode koji su uvijek bili za korak is-
pred drugih. Sem Volton (Sam Walton), osnivač
59
američke kompanije Walmart, jedne od najvećih

trgovinskih lanaca na svijetu, počeo je sa jednom
prodavnicom, a njegova inovacija je bila da radnja
radi duže od konkurencije i da radi tokom prazni-
ka. Bil Gejts (Bill Gates), već dugi niz godina je-
dan od najbogatijih ljudi, sa svojim partnerom je
osnovao firmu gotovo bez ikakvog kapitala, a da-
nas je Microsoft jedna od najuspješnijih kompa-
nija na svijetu. Ono što izdvaja većinu ljudi koji su
uspjeli jeste da su svi oni imali viziju, dobru ideju,
da su bili za korak ispred konkurencije, a biznis
su pokrenuli sa relativno skromnim sredstvima.
Evo i jednog primjera iz našeg okruženja. Na
početku razvoja mobilne telefonije za dopunu kar-
tice morali ste da idete kod provajdera ili da ku-
pujete vaučere. Vrhunska inovacija bila je ta da se
svaki kiosk može povezati sa provajderom mobil-
ne telefonije, te da je dovoljno da prodavcu kaže-
te broj svog mobilnog telefona da bi se realizovala
dopuna. Autor ove inovativne ideje vjerovatno je
dobro zaradio na ovom izumu.
Razvojem interneta i mobilne telefonije mo-
gućnosti za zaradu su u velikoj mjeri povećane, jer
oni ruše barijere nacionalnog tržišta. Aplikacije za
mobilne telefone, softveri, e-knjige i slično mogu
se globalno prodavati, a ne traže gotovo nikakva
finansijska sredstva. Danas je napisan veliki broj
knjiga o tome kako se može zarađivati preko inter-
neta, a veliki broj njih je moguće pronaći vrlo jed-
nostavno i besplatno u mnogim e-bibliotekama. Mi
ćemo vam pomenuti samo jednu jednostavnu ideju:
60
napravite sajt ili blog koji će biti adekvatno zapa-

žen i dobro posjećen, pa će vam to otvoriti moguć-
nost reklamiranja velikog broja i proizvoda i firmi.
Ključno je da odgovorite na pitanje šta vi mo-
žete da ponudite tržištu, a da to zainteresuje i
osvoji kupce? Kada budete imali odgovor na ovo
pitanje, imaćete odgovor i na pitanje kako zaradi-
ti novac. Ideje za proizvode možete da tražite u
svakodnevnom životu, kako u stvarima koje vas
raduju, tako i u stvarima koje vas nerviraju. Ako
vas nervira neka stvar koja je dio vaše svakodne-
vice, onda sigurno postoji mnogo ljudi koji se isto
tako osjećaju. Razmišljajte o tome kako ta stvar
može da se ispravi, kako da vas više ne nervira i
onda osmislite nešto što rješava tu situaciju. Lju-
di će to rado kupovati i biti oduševljeni što se ne-
ko sjetio takvog rješenja. Kao što vidite svojim oči-
ma, mnogo toga se masovno prodaje i kupuje, a da
nije baš neophodno za život. Svaka roba ima kup-
ca, taman kao što i svaki lonac ima svoj poklopac.
Trgovina je interaktivan proces, koji se odvija u
svim pravcima i na svim nivoima. Samo se uklju-
čite i umrežite. A ako imate neku inovativnu ideju
nemojte da čekate da još nekome padne na pamet.
Nastojte da je što prije realizujete. U najgorem
slučaju, na vrijeme je patentirajte.
3. Upornost i istrajnost — Da biste realizo-
vali svoju ideju, potrebno je da budete uporni i is-
trajni. Ovo važi i za sve što radite. Ako ste dovolj-
no uporni i istrajni, nema te prepreke koju nećete
preskočiti. „Kaplja kamen dubi”, stara je narodna
61
izreka. Tomas Vudro Vilson (Thomas Woodrow

Wilson), američki istoričar, publicista i političar,
dobitnik Nobelove nagrade za mir, najpoznatiji
po tome što je bio predsjednik SAD i što je pod-
stakao stvaranje Lige naroda, tvrdio je da „nika-
da ne može biti dobar onaj koji nije uporan”. Slav-
na njemačka teniserka Štefi Graf (Stefanie Maria
„Steffi” Graf), jedna od najuspješnijih u istori-
ji ovog sporta, nije imala dileme: „Svaki veliki
uspjeh trijumf je upornosti”.
Svaki veliki uspjeh umnogome zavisi i od još
jedne, zlata vrijedne vrline: od istrajnosti, koja ni-
je ništa drugo nego sposobnost da se ide dalje i
u najnepovoljnijim prilikama. „Čak i poslije loše
žetve mora se saditi”, govorio je Seneka. A za to
morate imati strpljenje. Ne može sve odjednom.
„Rim nije stvoren za jedan dan!”
Šta znači biti strastveno radoznao, a uz to i
fanatično uporan i istrajan, možemo vidjeti i na
ovom primjeru. Kada su jednom prilikom pitali
Ajnštajna čemu treba da
zahvali na svojoj genijal-
nosti, on je odgovorio:
Ja sam običan čovjek,
kao i svi ostali. Jednom
prilikom, kad sam imao
16 godina i vozio se liftom,
zapitao sam se šta se de-
šava sa čovjekom koji se
nalazi u liftu koji se otka-
čio na velikoj visini i pada
62
velikom brzinom? I mnogi drugi ljudi su se to isto pita-

li, ali samo dok su bili u liftu. Za razliku od njih ja sam
čitav život mislio na to i posvetio se tom problemu…
Na početku svojih karijera i mnogi bogati i
slavni ljudi doživljavali su brojne neuspjehe, ali ih
to nije pokolebalo da nastave dalje, sve dok nijesu
uspjeli. Uspjeh i neuspjeh su samo dvije strane jed-
ne te iste medalje. Zlatno pravilo drevnih sporto-
va u osnovi glasi: Da bi naučili da pobjeđujete prvo
morate naučiti da gubite. Čovjek ponekad više nau-
či iz neuspjeha nego iz uspjeha. A to ponajviše za-
visi od nas samih. Veličina čovjeka se najbolje vidi
u njegovom padu. „Veliki čovjek uvijek je sposoban
da se opet digne”, tvrdio je i Lucije Seneka.
4. Stav prema novcu — Iako su napisane broj-
ne knjige i uputstva i napravljeni brojni video-ma-
terijali o tome kako da postanemo bogati, ljudi su
i dalje „zarobljeni” u svojim ograničenim budže-
tima koji se vrlo malo mijenjaju tokom života. Sa
druge strane, imamo primjere ljudi koji su ni iz če-
ga stvorili bogatstvo i održali ga.
Poznato je da postoji i jedan broj ljudi koji su
iznenada dobili veliki novac na lutriji ili nasljed-
stvom, ali su veoma brzo ostali bez njega i vrati-
li se prethodnom načinu života. Postavlja se onda
pitanje: Šta je to što razlikuje ljude za koje se no-
vac „lijepi” i ljude od kojih novac „bježi”? Podsje-
tićemo vas ovom prilikom i na onu staru narodnu
izreku: „Para se za paru lijepi”. Ono što ih razliku-
je je mentalni stav, svojevrstan odnos prema novcu.
Novac je rijetko i ograničeno dobro i njime treba
63
znalački upravljati. Ne smijete upadati u zamke

kompulsivne kupovine, nipodaštavanja značaja
novca, života „od danas do sjutra”, potrošnje ve-
će od zarade, odsustva štednje i odsustva plana
upravljanja novcem. Upotrebu novca treba plani-
rati, štednja treba da bude prioritet i novac treba
dobro investirati. Takođe, uvijek treba imati spre-
man fond za nepredviđene situacije.
Nije dovoljno samo zaraditi „mnogo” novca.
Od velikog značaja je i kako ga trošiti, kako šte-
djeti i kako upravljati njime. Stara japanska poslo-
vica kaže: „Zarađivanje novca je teško kao kopanje
iglom, ali se zato troši brzo, kao što voda prolazi
kroz pijesak”. Svi bi voljeli da imaju više novca jer
novca nikada nije dosta. Ipak, sigurno je da odre-
đeni limiti postoje kod svakoga od nas. Ogrom-
na većina ljudi ne bi učinila baš sve da bi došla do
novca, ali ima i onih koji bi to netremice uradili.
Bendžamin Frenklin (Benjamin Franklin), ame-
rički naučnik i političar, jedan od tvoraca „Dekla-
racije o nezavisnosti” i američkog ustava, sum-
njičavo je upozoravao: „Za onog čovjeka, koji je
mišljenja da će novcem moći učiniti sve, možemo
vjerovati da će učiniti sve za novac”. Kao političar i
naučnik koji je razumijevao šta znači ulaganje nov-
ca u znanje, Frenklin je izgovorio i onu čuvenu re-
čenicu: „Ulaganje u znanje donosi najveće kamate”.
Ako časno i pošteno zarađujemo novac svojim
radom i sposobnostima, cijenićemo ga i trošiti ra-
zumno. U našem narodu se oduvijek zna: kada
kupuješ kuću, pitaj prodavca da li je sam izgradio
64
ili je od nekoga naslijedio. Cijena će biti znatno ni-

ža ukoliko je kuća naslijeđena, što jasno ukazuje
da se kod nas još uvijek tuđi rad i tuđa muka ne
cijene dovoljno, te da se olako ponašamo sa lično
nezarađenom imovinom i novcem. Dešava se i da
ono što jedna generacija mukotrpno stekne, neka
sljedeća lako „proćerda”. Mnogo toga nam govori
da bi trebalo da budemo odgovorniji i prema svom
i prema tuđem novcu, ako mislimo da ga imamo.
Imali mnogo ili malo novca, svi se rado sjećamo
prvih para koje smo lično zaradili. Ali brzo zabora-
vimo sve one pare koje smo olako dobijali, bilo od
svojih roditelja ili nekoga drugog. Novac zarađen
sopstvenim radom najviše se cijeni. Evo prilike da
vam ispričamo i jednu poučnu priču na ovu temu.
Živjeli otac, majka i sin. Sin je završio školova-
nje i bilo je vrijeme da počne s poslom, ali nekako mu
se nije dalo. Otac je bio uporan i našao mu je posao.
Pošto je otac na posao odlazio ranije, probudio je
sina prije odlaska i dao mu posljednja uputstva.
65
Ali, tokom doručka, sin je rekao majci da neće ići

na posao i da mu ona da novac u visini jedne nadni-
ce kako bi ocu mogao da dokaže da je bio na poslu.
Kad se otac vratio, sin mu radosno pruži nadni-
cu koju je tog dana „zaradio”. Otac ćutke uze novac i
baci ga u kamin. Sin ga u čudu pogleda i pomisli ka-
ko je stari „prolupao”, ali ne reče ništa.
Sjutra ujutro priča se ponovila. Sin je ostao kod
kuće, a majka mu je ponovo dala novac za navod-
nu nadnicu.
Kada je otac došao kući s posla, sin mu je pružio
„zaradu”, a on je opet bacio u kamin. Vatra je i ovog
puta progutala majčin novac.
Trećeg jutra majka je sinu rekla da više nema
novca i da je vrijeme da krene na posao. Sin je oti-
šao i kući se vratio sa svojom prvom zaradom koja
je bila daleko manja od one koju je prethodnih dana
dobijao od majke. Ovog puta sin ocu stvarno pruži
zarađenu nadnicu, a otac postupi kao i prethodnih
dana, pa novac ponovo baci u kamin.
Ne osvrćući se na vatru u kaminu, sin kao strije-
la potrča prema njemu i izvadi bačen novac. Tada
mu otac reče: „Tek sad ti vjerujem da si ovaj novac
sam zaradio!”
Pouka je jasna, ali da li se iko pita šta se dešava
sa novcem koji se počne zarađivati? Kada se novac
zaradi, njime se mora znalački upravljati, a to zna-
či i razumno raspolagati. I nastojati da se zarađe-
ni novac, ako je ikako moguće, rasporedi na naj-
manje tri dijela — onaj namijenjen za podmirenje
redovnih životnih potreba, za štednju i za investicije.
66
Ako stičemo samopoštovanje i status razvojem

svojih znanja i sposobnosti, a ne novcem, zadovolj-
stvo nam neće biti nerazumno trošenje novca na
statusne simbole, nego će nam zadovoljstvo biti
da novac iskoristimo za dalje unapređenje našeg
kvaliteta života. Doći ćemo u ravnotežu koja nam
govori kada da potrošimo, koliko da potrošimo i
kako da potrošimo. Ovo je poziv za kretanje iz-
van impulsa ili sujeta u zonu svrsishodnih rasho-
da. Čak i prepuštanje može biti svrsishodno, kao
što su planiranje odmora ili kupovine skupih sitni-
ca za praznik. Novac bi trebalo da bude posljedica
vašeg načina života, a ne njegov uzrok. Izaberite
posao koji volite i koji ćete raditi sa zadovoljstvom.
Najvažnije je da ono što radite radite na najbolji mo-
gući način, krajnje savjesno i odgovorno. To je naj-
sigurniji put da uspijete i zaradite dovoljno novca.
Pokatkad značajnu ulogu može imati i splet sreć-
nih okolnosti, ali ne očekujte da će se one dogodi-
ti ukoliko vi ne uradite sve ono što je do vas.
Veoma je važno i da promijenite svoje podsvje-
sne stavove prema novcu. Treba da vam postane
prijatno da zarađujete novac i da se ne ustručava-
te da ga zaradite. A ne da osjećate grižu savjesti ili,
što je još gore, kakvu krivicu. Da li ste se nekada
nalazili u situaciji da vam je bilo neprijatno kada
je trebalo da nekome tražite novac za uslugu koju
ste mu učinili? Vjerovatno ste se plašili da ne is-
padnete gramzivi i „alavi na novac” u očima dru-
gih ako zatražite onoliko koliko mislite da usluga
stvarno vrijedi. Ali zapitajte se da li bogati ljudi
67
osjećaju neprijatnost kada zarađuju novac? Da li

se snebivaju da naplate svoje usluge? Da li misle
da nijesu zaslužili? Da li imaju dovoljno samopo-
uzdanja? Ako ne cijenite sebe i svoj rad, neće vas
ni drugi cijeniti i nećete dobiti zasluženo zarađe-
ni novac. U to smo se toliko puta i sami uvjerili.
Zarađivati novac svojim radom nije sramota.
Naprotiv! Nimalo nije prijatno čitav život napor-
no raditi, a gotovo ništa ne zaraditi. Takva nevolja
najviše se ispoljava u poznim godinama, kad čovjek
nerijetko ostane sam, a uz to još i bez zdravlja i bez
novca. „Starost, bolest i sirotinja, ujedinjene, to su
neosporno najveća i konačna katastrofa jedne ljud-
ske sudbine”, neveselo je opisivao ovo stanje pozna-
ti pisac Jovan Dučić. Ljudi bi ovo trebalo da imaju
na umu dok su još u punoj radnoj i životnoj snazi,
a ne onda kada je za sve isuviše kasno.
5. Početne finansije — Ipak, za pokretanje
svakog biznisa, pa i onog najmanjeg, potrebna su
određena, makar i minimalna, početna finansij-
ska sredstva. Prvo pitanje koje se postavlja jeste
kako doći do njih. Nije baš lako doći do početnog
kapitala, kao što nije lako doći ni do malog, po-
četnog bogatstva. Za Epikteta ( Ἐπίκτητος), grčkog
filozofa i jednog od važnijih predstavnika kasnog
stoicizma, vezuje se ova kratka ali misaona priča:
Upitali Lampisa, brodovlasnika, kako je stvorio
svoje ogromno bogatstvo. On odgovori: Moje veliko
bogatstvo je stvoreno lako, ali moje malo, početno, sa
velikim naporom!
68
Ako nešto stvarno želite da postignete, uvijek

postoji način da to i učinite. Pa i da stvorite po-
četni kapital i malo, početno bogatstvo, ma koli-
ko vam se činilo da je to u postojećim okolnosti-
ma teško izvodljivo. Za sticanje početnog kapitala
postoji više mogućih izvora sredstava. Ovdje ćemo
pomenuti samo neke od njih.
Prva opcija je da uzmete kredit od banke. Me-
đutim, ukoliko ste nezaposleni ili sa skromnim
primanjima, malo je vjerovatno da će vam banka
odobriti kredit.
Sljedeća mogućnost je da probate da smanjite
svoju potrošnju i povećate štednju. Ako uživate u
trošenju novca, nijeste jedini. Prema jednom novi-
jem istraživanju, 52% ljudi pretjerano troši iz na-
vike, a mnogi od njih uzimaju od onoga što su već
uštedjeli. Morate svoje troškove da držite pod kon-
trolom. Počnite da više obraćate pažnju na to na šta
vam svakog mjeseca odlazi novac i mora li da bude
baš tako. Ne mora, naravno. Uvijek postoji prostor
da ekonomišete svoje troškove. I ne samo one čisto
režijske. Ako napravite jedan realističan mjesečni
budžet koji će vam omogućiti da platite svoje raču-
ne i uštedite određeni iznos novca, nakon izvjesnog
vremenskog perioda prikupićete dovoljno početnih
finansijskih sredstava da pokrenete omanji biznis.
Prodaja starih stvari takođe može biti opcija.
Period nezaposlenosti možete iskoristiti za „prevr-
tanje” tavana, garaže i pretrpanih ormara kako bi-
ste pospremili stare stvari i pronašli dosta toga što
biste mogli da prodate. To mogu biti stare knjige,
69
pisaće mašine, lampe, stare vaze, namještaj, polovna

garderoba, zaturene umjetničke slike, skulpture ili
neobični muzički instrumenti, stari novac, tehnički
aparati poput radio ili TV prijemnika i slično. Mo-
žete se ponuditi i da svojoj rodbini ili komšiluku po-
mognete da se „oslobodi” starih stvari, tako što ćete
vi vršiti prodaju, a novac dijeliti onako kako se do-
govorite. Nikad ne znate kakvo se sve staro „blago”
gdje može naći i koliko se na njemu može zaraditi.
I uključivanje u takozvani mrežni marketing
(multi level marketing) može biti jedna od opcija.
Preko mrežnog marketinga mogu se prodavati ra-
zličiti proizvodi: kozmetički proizvodi, preparati,
osiguranje, pretplata na kablovsku televiziju i slič-
no. U osnovi postoje dva načina zarađivanja preko
mrežnog marketinga. Prvi je procenat od proda-
je koji ostvarite, a drugi uključivanjem novih pro-
davaca i dobijanjem procenta od njihovih prodaja.
Prednost ovog modela je što sami određujete kada
ćete i koliko raditi jer radno vrijeme nije fiksno, pa
je veoma pogodan i za one koji su zaposleni.
Ukoliko imate neku vještinu, onda i pruža-
nje sitnih usluga može donijeti određenu zara-
du. Razmislite šta bi to bilo traženo u vašem kra-
ju, vašoj ulici ili vašoj zgradi, a što biste vi mogli
da radite. Postavite oglas na internetu, u lokalnim
novinama, izlijepite plakate po obližnjim zgrada-
ma ili ubacite flajere u poštanske sandučiće. To
može biti davanje časova (kompjuteri, matemati-
ka ili neki drugi predmeti, poput stranih jezika ili
muzike), batlerske, krojačke ili neke druge usluge,
70
popravka različitih stvari, izrada web sajtova, ču-

vanje djece, pravljenje domaćih kolača i drugo. Da
ne govorimo o brojnim drugim sposobnostima i
vještinama koje zahtijevaju povremeni angažman,
poput pisanja govora i drugih intelektualnih uslu-
ga, ili raznih poslova u vrijeme turističke sezone.
Mnogo je objavljenih knjiga na ovu temu, sa pre-
zentacijom stotina i stotina poslova koji bi mogli
donijeti potencijalnu zaradu.
Osim mogućnosti da pomalo „kaplje” na ne-
kom dodatnom poslu, može se pokušati i sa ren-
tiranjem stambenog ili poslovnog prostora. Mno-
gi posjeduju velike kuće i velike stanove u kojima
se priličan dio stambenog ili poslovnog prostora
uopšte i ne koristi. A troškovi održavanja ostaju
isti, ili se vremenom još više povećavaju. Ako po-
sjedujete značajan dio stambenog prostora koji ne
koristite, ili pak imate više stambenih jedinica, ne-
što od toga sigurno možete izdati pod zakup. Šta-
više, ako vam je prijeko potreban novac, a posje-
dujete veći stan, privremeno možete izdati i jednu
sobu. Pratite i vi oglase, možda se već traže neki
od gorenavedenih poslova ili prostor pod zakup u
koji se uklapa i vaša ponuda.
Naročito se lijepo može zaraditi ukoliko imate
neko pristojno imanje u predgrađu ili na selu, čak i
ako tamo ne živite, već odlazite vikendom ili određe-
nim godišnjim dobima. Na svom imanju, ili imanju
gdje živi neko od vaše rodbine, sigurno možete uz-
gajati organsko voće i povrće ili proizvoditi nešto od
zdravih domaćih proizvoda. U svojoj knjizi „1000
71
uspješnih malo poznatih biznisa”, američki pisac

Vilijam Karuters (William Carruthers) navodi jed-
nu od brojnih poučnih priča koja govori o kreativnoj
ideji i zasluženim rezultatima koji su potom došli.18
U svom voćnjaku u Vermontu jedan čovjek se ba-
vi unosnim biznisom: on putem narudžbenica preko
pošte prodaje kvalitetan med i „najbolje jabuke koje se
mogu proizvesti”. Do narudžbina dolazi tako što svo-
je ponude šalje direktno potencijalnim mušterijama.
Med pakuje u atraktivne kontejnere, koje umota
u ukrasnu hartiju i oko njih zaveže lijepu traku, ta-
ko da su spremni za poklon.
Dva brata su napravila ogroman biznis tako što
poštom prodaju jabuke koje gaje na svojoj farmi u
planinskoj oblasti. Jedne godine je oluja bila toliko ja-
ka da su na jabukama ostale sitne crne tačkice. To ni-
je uticalo na ukus jabuka, već samo na njihov izgled
— ali, oni su se zabrinuli šta će se dogoditi kada od-
govore na brojne narudžbine ovako istačkanim jabu-
kama. To je izgledalo kao veliki problem, sve dok im
na pamet nije palo rješenje. Uz svaki sanduk jabuka
priložili su karticu sa ovim tekstom:
„Zapazite sitne crne tačkice na nekima od jabu-
ka. Ove tačkice ne pogoršavaju ukus jabuka, već su
dokaz da su to zaista jabuke uzgajane u planinama,
gdje ih ponekad oluja obilježi na taj način. Zbog izlo-
ženosti prirodnim uticajima, jabuke samo dobijaju
na bogatom ukusu”.
18
Vilijam Karuters, 1000 uspešnih malo poznatih biznisa, Are-
ta Co, Beograd, 1996, str. 74.
72
Pivsko jezero
Nijesu primili nijednu pritužbu. A sljedeće godi-

ne mnoge mušterije koje su ponovo poslale narudžbu
tražile su baš takve jabuke koje su obilježene olujom!
Zdravo zemljište, čist vazduh i voda, kao i bla-
godeti koje pruža povoljna klima, idealan su prostor
za ovakvu ili sličnu vrstu biznisa i kod nas. Tim
prije što na ovim prostorima sve više niču auten-
tična etno i eko-sela i katuni okruženi netaknutim
prirodnim ljepotama i vrhunskom turističkom po-
nudom, kao što su lov i ribolov, planinarenje broj-
nim stazama i bogazama, ili nadaleko čuvena spla-
varenja. Najbolji primjer za to možemo vidjeti u
mojoj rodnoj Pivi, u Crnoj Gori, gdje je u posljednje
vrijeme niklo na desetine velelepnih etno i eko-sela
73
i katuna, sa svim pratećim sadržajima, među koji-

ma posebno treba izdvojiti splavarenje rijekom Ta-
rom, tom očaravajućom „suzom Evrope”. Slično je
i u mnogim drugim krajevima Crne Gore, a takva
tendencija prisutna je i u čitavom našem okruženju.
Na ovim prostorima sve više se razvija i elitni tu-
rizam sa elitnim hotelima i bogatim turistima koji
traže ne samo besprekorno čist vazduh, planinsku
izvorsku vodu i organski zdravu hranu, nego i mno-
ge druge ekološke proizvode napravljene u domaćoj
radinosti. Ali, više o ovome nekom drugom prilikom.
Mnogo je načina da se zaradi novac, svuda i na
svakom mjestu. Samo treba izaći iz svoje ustalje-
ne kolotečine života, uzvisiti se i osvrnuti oko sebe.
Uhvatiti korak s vremenom, a pogled držati znat-
no ispred. I vjerovati u sebe. Za poslovni uspjeh
potrebno je imati viziju, dobru ideju, biti predu-
zimljiv, uporan, strpljiv i istrajan i biti spreman
na žrtvovanje danas da bi se bolje živjelo sjutra. A
to podrazumijeva trud i vrijeme. Ništa se ne sti-
če odjednom, sad i odmah, pa ni novac ni bogat-
stvo. Sve dođe u svoje vrijeme. Ne treba upadati
u vječitu zamku zarađivanja novca — svakim da-
nom raditi sve više i napornije, umjesto racional-
nije i pametnije. Treba nastojati da novac „radi” za
nas, a ne mi za novac. Ako se oslonimo na sebe i
svoj rad, na znanje, ljude i prilike, sigurno ćemo
uspjeti da zarađujemo onoliko novca koliko nam
je potrebno da imamo ugodan kvalitet života. Da
s dovoljno novca budemo zadovoljni i srećni, a ne
sa mnogo novca nezadovoljni i nesrećni.
74
NOVAC I ŠTEDNJA
Ušteđeni novac dva puta je zarađen.

Stara italijanska mudrost
Š
tedjeti izgleda tako jednostavno. Zašto onda
mnogi od nas umjesto štednih knjižica ima-
ju pozamašne dugove na kreditnim kartica-
ma i minuse na tekućim računima? Prije svega za-
to što nemamo izgrađenu kulturu štednje, ali i za-
to što je kod nas povjerenje u štednju na dosta ni-
skom nivou. Mnogi ljudi su u tranzicionom peri-
odu na ovaj ili onaj način ostali bez svoje štednje,
pa se oni koje je „zmija ujedala i guštera boje”. Ali,
to vrijeme je već uveliko iza nas, pa smatramo da
je jedna od najvažnijih lekcija koju treba da nau-
čimo ona o značaju štednje.
Imajući u vidu da živimo u eri potrošačkog
društva, sa svih strana smo bombardovani po-
zivima za kupovinu ili uzimanje kredita, kojima
nije lako odoljeti. U nekim društvima, kao ame-
ričkom na primjer, život na kredit je postao stan-
dardni životni obrazac. Sve više to postaje način
života i kod nas, a veliko je pitanje koliko smo svi
pripremljeni za tako nešto. I naročito, jesmo li
u potpunosti svjesni opasnosti koje nas vrebaju
75
ukoliko ovome pristupimo na lakomislen, neod-

govoran ili neuk način.
Sa druge strane, promocije štednje su mnogo
rjeđe i mnogo manje zastupljene u medijima, osim
možda u Nedjelji štednje. Stiče se utisak da smo
se svi nekako našli u „kandžama” potrošačkog
društva, pa se ne posvećujemo dovoljno štednji.
Stabilnost i napredak svakog čovjeka, svake po-
rodice i svakog društva u značajnoj mjeri su uslo-
vljeni visinom njihove štednje.
Reklama jedne banke kaže: „Ne morate biti bo-
gati da biste štedjeli”. Mi smatramo da baš zbog to-
ga što nijeste bogati treba da štedite. Da biste bili
dovoljno bogati. Džon D. Rokfeler (John D. Roc-
kefeller), američki industrijalac, naftni magnat i fi-
lantrop, počeo je da radi kao službenik sa zaradom
od 3,75 dolara nedjeljno.19 Od tog iznosa davao
19
Brajan Trejsi, 100 apsolutno neoborivih zakona poslovnog uspe-
ha, 4. izdanje, Sentiment, Beograd, 2007, str. 167.
76
bi pola crkvi, a 50 centi štedio. To nije bilo mno-

go, ali bio je to početak, koji je više od svega poka-
zivao njegov pravilan odnos prema novcu. Kada je
napunio 50 godina, bio je možda najbogatiji čovjek
na svijetu. U toku svoje karijere privlačio je nove i
nove mogućnosti, dok praktično nije zagospodario
proizvodnjom i distribucijom nafte i goriva u Sje-
dinjenim Američkim Državama. A kao što reko-
smo, počeo je tako što je štedio po 50 centi nedjelj-
no. Ne mislimo da je Rokfeler postao toliko bogat
samo zbog štednje, ali mislimo da bez štednje ne bi
postao jedan od najbogatijih ljudi svoga vremena.
1. Štednja kao mudrost trošenja
Nikada ne trošite novac prije nego što
ga imate.
Tomas Džeferson
Štednja u osnovi predstavlja odricanje od teku-

će potrošnje zarad ostvarenja nekih budućih dobi-
taka. Štednju možemo definisati i kao dio raspo-
loživog dohotka koji nije otišao na potrošnju. Mi
štedimo u sadašnjosti za potrošnju u budućno-
sti. Štednju možemo definisati i na duhovit način.
Onako kako je to lakonski uradio i poznati britan-
ski državnik i jedan od vođa antifašističke koalicije,
nobelovac ser Vinston Čerčil (Winston Leonard
Spencer Churchill): „Štednja je prekrasan posao.
Osobito ako su ga tvoji roditelji obavili za tebe”.
Štednja je od velikog značaja za svaku zemlju
pa se različitim mjerama stanovništvo stimuliše
77
da što više štedi. Akumulirana sredstva u vidu

štednje predstavljaju, u stvari, osnov za odobra-
vanje investicionih kredita koji su jedan od najva-
žnijih pokretača razvoja zemlje. Stoga je štednja
podjednako značajna, kako sa individualnog sta-
novišta, tako i sa aspekta čitavog društva.
Suština gotovo svih strategija da se sačuva no-
vac jeste: „Zarađujte više, trošite manje”. Za vas
koji ste stalno pritisnuti gomilom računa koje tre-
ba da platite, bojeći se da ćete već sljedećeg mjese-
ca morati da se zadužite, svaka priča o štednji go-
tovo da izgleda kao priča za malu djecu. Možda
vas frustrira i samo čitanje teksta koji vam govori
nešto tako jednostavno. Pitate se: Kako da ušte-
dim kad na moje račune odlazi preveliki dio nov-
ca? U ovom poglavlju ćemo nastojati da vam po-
nudimo neke praktične savjete kako da uštedite
novac, te koji oblik štednje da odaberete. U vre-
menu u kome živimo štednja je za mnoge ljude
preveliki izazov, jer im na kraju mjeseca gotovo
uvijek nedostaje novca za sve ono što im je neop-
hodno za iole normalan život. Pitate nas da li je i
u takvim uslovima moguće štedjeti? Jeste, pošto-
vani čitaoci, i te kako. Jer je štednja, prije svega, pi-
tanje discipline, pa tek onda velikih ili malih prihoda.
Ne treba samo da štede oni koji su prinuđeni
da nešto uštede. Svi treba da štede, pa i vi, ma ko
da ste i ma šta trenutno da radite. Iako u ovom
periodu možda i imate dovoljno novca da pokrije-
te tekuće troškove pa i da se lagodno osjećate, po-
trebno je da i vi štedite. Ljudi moraju misliti na
78
godine i decenije koje slijede, jer ne postoji garan-

cija da će u narednom periodu zarađivati kao što
sada možda zarađuju. Nije svako jutro — dobro
jutro! Svuda oko nas možemo vidjeti da se mno-
gi ljudi zapošljavaju, ali mnogi, iz ovog ili onog ra-
zloga, dobijaju i otkaze. Koliko je tek ljudi ostalo
bez posla u periodu tranzicije. I to u preduzećima
koja su bila među najboljima u svojoj branši na či-
tavom ovom prostoru. A svi su mislili da će tamo
„bogovski” provesti čitav svoj radni vijek.
Svakom čovjeku će u određenim životnim fa-
zama biti potrebno mnogo više novca nego što to
mogu da podmire njegovi tekući prihodi. Poveća-
ni izdaci su karakteristični za mnoge radosne ži-
votne situacije, kao što su formiranje bračne za-
jednice, rođenje i školovanje djece i slično. Ali i za
ono što svi mislimo da se dešava samo drugima,
a nikada nama, kao što su teške bolesti i sve ono
što sa tim ide. A tek elementarne nepogode, po-
put poplava i požara, ili nekih još gorih prirodnih
katastrofa, kao što su zemljotresi, na primjer. Svi
smo mi imali priliku da vidimo sve navedeno svo-
jim očima, a mnogi od nas i da doživimo na svojoj
koži. Ne tako davno i ne samo jednom.
U životu se mnogo štošta ne može izbjeći. Ali
se životom može upravljati ako svoju sudbinu uz-
memo u svoje ruke. Pa učinimo to! Blagovremeno
učinimo sve što je u našoj moći da za sve životne si-
tuacije budemo spremni, kakve god da su. Da bi-
smo u tome i uspjeli, moramo naučiti da upravlja-
mo novcem. A to ne znači samo da naučimo kako
79
se zarađuje i kako se troši, nego i kako se štedi. Za-

to, uvijek štedite! Onoliko koliko možete. I ne pre-
kidajte taj proces. Neka vam štednja bude način
života. Štednja će vam omogućiti da sebi i svojoj po-
rodici olakšate život sjutra. Jer život je težak i nepre-
dvidljiv. Nikad se ne zna šta nosi noć, a šta nosi dan.
2. Najvažniji razlozi zašto
treba štedjeti
Ne toliko koliko zaradite, već to koliko
sačuvate, određuje vašu finansijsku budućnost.
Brajan Trejsi
Postavlja se logično pitanje: Zašto treba štedjeti?

Zašto se odreći novca danas i dati ga banci da biste
mogli njime raspolagati tek u budućnosti? Horacije
(Quintus Horatius Flaccus), jedan od najvećih lir-
skih pjesnika antičkog Rima, izgovorio je onu po-
znatu, ali i pomalo dvosmislenu rečenicu: „Koliko
imaš, toliko vrijediš”. Bendžamin Frenklin, među-
tim, filigranski precizno je definisao zašto u stvari
treba štedjeti. „Ušteđeni novčić je zarađeni novčić”,
govorio je. Pa, da vidimo, zašto je to tako? Postoji vi-
še dobrih razloga zašto štedjeti, a ovo su najvažniji:
1. Ukoliko držite novac kod kuće, njega će obezvri-
jediti inflacija. Ona obezvređuje i najstabilnije valute,
poput eura ili dolara, na primjer. Ulaganjem nov-
ca u banku dobićete kamatu koja će spriječiti gubi-
tak po osnovu inflacije. Ne bojte se sindroma pro-
šlih vremena jer je bankarski sistem danas stabilan.
2. Pripremite sebe za vanredne situacije. Kad
se desi neka loša stvar, poput bolesti nekog člana
80
porodice ili kvara nekog aparata, onda je uvijek

potrebno odvojiti određeni iznos sredstava za po-
pravku, odnosno liječenje. To može biti i neka
druga nepredviđena situacija za koju su vam ne-
ophodna novčana sredstva. Ukoliko imate ušte-
đevinu, onda je vanredne situacije lakše prevazići.
Ukoliko nemate ušteđevinu, onda se možete na-
ći u velikim neprilikama i biti prinuđeni da se za-
dužite pod nepovoljnim uslovima.
3. Izbjegavajte dugove. Zaduživanje nosi sa so-
bom kamatu i plaćanje na rate, što znači odrica-
nje od vašeg novca u budućnosti. Zbog toga je bo-
lje da imate svoju ušteđevinu kako ne biste morali
ići u banku da uzmete kredit.
4. Planirajte svoju buduć-
nost. Postoje različite situaci-
je kad vam novac dobro do-
đe, kao kupovina novog auta,
obrazovanje djece, odlazak u
prijevremenu penziju — sve
su to realne životne situacije i
ukoliko štedite, te situacije će-
te moći prevazići bez većih fi-
nansijskih problema i promjene vašeg načina života.
Pitanje koje se neminovno postavlja jeste: Kada
štedjeti? Odgovor je jednostavan: treba uvijek šte-
djeti kada imate višak novčanih sredstava koja ne
morate potrošiti za svakodnevne potrebe. U tim
situacijama poželjno je štedjeti kako biste sebi osi-
gurali bolju budućnost, jer niko ne zna šta se može
desiti u budućnosti, pa bi ušteđena sredstva mogla
81
dobro doći. Najbolje je da počnete štednju od pr-

vog zaposlenja jer ćete tako imati najviše mogućno-
sti da akumulirate štednju, a sa svakom godinom
odlaganja štednje vaše vrijeme za životnu ušteđevi-
nu se smanjuje. Ma koliko da ste mladi, treba imati
u vidu da ćete tokom godina zasnovati i porodicu,
što će, sa jedne strane, značiti povećanje troškova
a, sa druge strane, u takvim okolnostima ušteđen
novac uvijek dobro dođe. Više novca koji ste ušte-
djeli sada znači mogućnost da ga kasnije potroši-
te na lijepe stvari, poput putovanja, zabave i slično.
Proteklih godina mnogo ljudi otišlo je u penzi-
ju ne po svojoj volji, nego po sili ekonomskih pri-
lika. Ili su morali da prihvate socijalni program
ili su jednostavno otpušteni u onim nezgodnim
godinama, iznad 45 ili 50, kada im je bilo teško
da nađu bilo kakav novi posao. Postati penzioner
pod nepovoljnim uslovima, kao što je nepuni rad-
ni staž, znatno utiče na visinu vaše penzije. Koli-
ko ste vi sigurni da će za vas biti posla i u zrelijem
dobu, da ne kažemo u starosti? Što prije počne-
te sa pripremom za neočekivane događaje, to ćete
bolje podnijeti i takve životne okolnosti.
3. Najčešće greške koje utiču
na nizak nivo štednje
Štedi se na vrh vreće, a ne na dno vreće.
Stara crnogorska mudrost
U nastavku teksta prezentovaćemo vam pet

tipičnih grešaka koje utiču na nizak nivo štednje.
Nastojte da ih izbjegnete.
82
1. Odlaganje. „Štedjeću od naredne godine” če-

sta je pomisao mnogih od nas, jer ionako imamo pro-
blem da platimo sve obaveze s „tankim” budžetom.
Međutim, time što odlažete štednju, činite sebi
protivuslugu. Lako vam se može desiti neka ne-
predviđena situacija u kojoj će vam zatrebati no-
vac, pa ćete biti prinuđeni da se zadužite.
2. Čekanje kraja mjeseca da biste uštedjeli.
Kada dobijete platu, najbolje bi bilo da novac koji je
predviđen za štednju odmah odvojite, a onda raspola-
žete novcem koji vam je ostao. Ukoliko svakog mje-
seca trošite novac i mislite o tome da ćete uštedjeti
od onog što vam preostane, mnogo ćete teže odo-
ljeti tome da ga u cjelosti ne potrošite.
3. Nadoknadiću to sjutra. Štednja, prije sve-
ga, znači disciplinu. Odlučnost da sebi osigurate
sigurniju budućnost, bilo na taj način što štedite
da biste kupili neku stvar, platili školovanje, ili što
odvajate novac za nepredviđene slučajeve. Među-
tim, svako od nas često se nađe u situaciji da že-
li nešto da kupi, pa da u nedostatku novca poseg-
ne za ušteđevinom, živeći u uvjerenju da će prvom
prilikom kada „legne” sljedeća plata taj iznos lako
nadoknaditi. A istina je da taj novac nikada neće-
te nadoknaditi. Znate li zašto? Da biste ono pret-
hodno nadoknadili, sljedećeg mjeseca morali biste
da uštedite dvostruki iznos. A da li je to realno?
Kada „stigne” sljedeća plata imaćete na umu dru-
ge troškove i stvari koje treba kupiti, tako da će taj
dio ušteđevine zauvijek biti izgubljen.
83
4. Dobro zarađujem pa ne moram da štedim.

Ukoliko imate visoku platu i bez problema pokrivate
svoje troškove, to ne znači da ne treba da štedite. Već
sjutra vam se može desiti nešto nepredviđeno: da
vaša firma bankrotira, da vam poplava ošteti stan,
da vam neko udari auto… Dao Bog da vam se ovo
nikada ne dogodi, ali za sve ove situacije morate
biti pripremljeni.
5. Bitno je uživati u mladosti. Obično, dok smo
mladi, olako shvatamo štednju. Misleći da je pred na-
ma još mnogo vremena, želimo da živimo „punim plu-
ćima”, ubijeđeni da nam razna životna zadovoljstva
kada ostarimo neće toliko značiti. A u stvari novac
nam je tada često i najpotrebniji. Mnogi ljudi misle
da će, u momentu kada se penzionišu, u penzi-
ju otići i njihovi troškovi. Ali to uopšte nije slučaj.
Vjerovatno ćete u starosti trošiti manje novca na
odjeću, obuću, izlaske, ali nemojte zaboraviti da
ćete vjerovatno imati veće zdravstvene troškove. Bi-
će vam možda potrebni ljekovi za pritisak ili za ne-
ku drugu bolest koja dolazi s godinama. Iako vje-
rujete da će vaše potrebe biti manje, kada budete u
poodmaklom dobu vaša djeca ili unučad imaće ne-
ke finansijske potrebe i obraćaće se vama za pomoć.
Jeste li zaboravili onu veoma poučnu basnu o
mravu i cvrčku, gdje je mrav vrijedno radio cijelo
ljeto, a cvrčak svirao? Kada je došla zima, cvrčak ni-
je imao šta da jede i došao je da moli mrava, koga je
zadirkivao što samo radi. Nažalost, stiče se utisak
da je većini naše mlade populacije svojstvenija ulo-
ga cvrčka. Ali, ne zaboravite, zima će kad-tad doći.
84
Čovjek bez štednje je stalno u riziku. On mora da

prihvati prvi posao ili prvu priliku koja mu se nu-
di. On stalno sjedi na ivici stolice života jer ga bilo
koji nepredviđeni trošak baca u ruke drugima. Čo-
vjek bez štednje mora da bude stalno zahvalan dru-
gima. Zahvalnost je dobra stvar kada imate razloga
da budete zahvalni. Ali biti u poziciji da stalno mo-
rate da se zahvaljujete drugima zato što vas izdrža-
vaju i što vam stalno daju novac, grozan je način da
živite svoj život. Čovjek sa ušteđevinom hoda uz-
dignute glave. On može sebi da priušti da posma-
tra mogućnosti koje mu dolaze bez pritiska, on ima
vremena za pametne procjene, jer nije u konstant-
noj jurnjavi da zadovolji svoje ekonomske potrebe.
Rješavanje stambenog pitanja možda je najvažni-
ja stvar za svakog od nas. Kada se već borite da sebi
i svojoj porodici obezbijedite krov nad glavom, ušte-
đevina koju imate može znatno da vam olakša cio
proces. Umjesto da od banke pozajmljujete cio iz-
nos, ušteđevina može biti znatna pomoć kada mora-
te da položite kaparu za stan koji ste odlučili da ku-
pite. Takođe, često i banke kao uslov za odobravanje
stambenog kredita traže učešće od 20% do 25%.
Novcem koji ste uštedjeli takođe možete da plati-
te advokata, porez, administrativne i druge troško-
ve koji se podrazumijevaju u tom procesu. Ukoliko
počnete da štedite na vrijeme, bićete u mogućnosti
da sebi priuštite veći stan ili da uzmete mnogo ma-
nji kredit kojim ćete nekretninu isplatiti u cjelosti.
Štednja je slična investiranju. Međutim, inve-
stiranje podrazumijeva preuzimanje mnogo većeg
85
rizika da bi se količina novca koju imate što pri-

je uvećala. Kada investirate, treba da budete svje-
sni rizika da, osim što taj novac možete znatno da
uvećate, možete i da ga izgubite. Bilo da investira-
te na berzi, u investicioni fond ili nekretnine, situ-
acija na tržištu i odluke koje donesete mogu biti
pogubne ako pogrešno uložite novac. No, o inve-
stiranju i različitim alternativama više riječi biće
u drugom dijelu ove knjige.
Danas postoje različiti oblici štednje. Najčešći
oblik štednje je polaganje novca u vidu depozita
kod banke za određeni vremenski period. Kama-
ta koja se dobija na štednju je osnovni motiv da se
sredstva stave na raspolaganje banci. Postoje i drugi
načini štednje, poput ulaganja u životno osiguranje.
Najčešći oblici štednje su štednja po viđenju, oro-
čena štednja, te različite kombinacije štednje.
• Ako želite da imate uvijek dostupna ulože-
na sredstva, onda je za takve situacije predviđena
štednja po viđenju. Ona predstavlja novac na teku-
ćem računu na koji dobijate kamatu. Glavna mana
ovakvog oblika štednje su izuzetno niske kamate
u odnosu na ostale vrste štednje.
• Ako imate novčana sredstva koja vam sigur-
no neće biti neophodna u određenom periodu, on-
da je za takve situacije bolja opcija oročena štednja.
Ovo je najčešći oblik štednje. U ovom slučaju vi
oročavate novac u banci uz ugovorenu kamatu i pri
tom se obavezujete da ga nećete koristiti u odre-
đenom razdoblju. Prednost ovakvog oblika štednje
je viša kamata, ali je glavna mana što vam banka
86
neće dozvoliti da raspolažete sredstvima prije is-

teka oročenja. U najboljem slučaju, ako banka pri-
hvati razoročenje sredstava, ostaćete bez kamate.
• Većina banaka nudi različite kombinacije
štednje koje uključuju premije, povećane kamatne
stope, rente, nagrade, mogućnost razoročenja dije-
la štednje ranije, isplatu kamate unaprijed i druge
pogodnosti. Ako želite da postanete novi klijent
banke, ili da produžite saradnju, onda se raspitaj-
te za pogodnosti koje vam nude kako bi znali za-
što da baš kod njih uložite svoja sredstva.
Štednja kroz životno osiguranje je vrsta dugo-
ročne štednje za „stare dane”. Ugovor se potpisuje
sa društvom za upravljanje dobrovoljnim penzij-
skim fondovima, a ono upravlja vašom ušteđevi-
nom i uvećava je kroz investiranje. Ugovor može
biti u formi da svakog mjeseca ulažete unapri-
jed dogovoreni iznos ili da povremeno uplaćujete
sredstva prema finansijskim mogućnostima. Kada
navršite 58 godina, ili kasnije, ako tako želite, mo-
žete da podignete vašu ušteđevinu kroz jednu ili
više isplata. Imovina penzijskog fonda, uključuju-
ći i vaša sredstva, odvojena je od imovine društva
koje upravlja tim fondom.
Ključna pitanja koja treba da postavite ukoliko
se odlučujete za štednju su:
• visina i način obračuna kamatne stope;
• da li visina kamatne stope zavisi od visine
depozita;
• najkraći i najduži rok oročenja;
• mogućnosti razoročenja sredstava;
87
• način produženja oročenja (automatski ili

zaključenje novog ugovora);
• da li postoji osiguranje depozita i do kog iz-
nosa i
• da li postoji naknada za vođenje štednog ra-
čuna.
Nemojte da vas navika da štedite u „svojoj banci”
liši veće kamate ako već na tržištu ima boljih ponuda.
Uvijek prije nego što donesete odluku o konkret-
nom obliku štednje obiđite više banaka, uporedite
njihove ponude i donesite odluku koja najviše od-
govara vašim životnim ciljevima. Vodite računa da
banke u najvećem broju slučajeva, bez obzira na to
da li ste ili nijeste njihov klijent, ne naplaćuju do-
datnu proviziju kada otvarate štedni račun, ali če-
sto naplaćuju troškove vođenja računa. Međutim,
ako se o dodatnim troškovima ne raspitate na vri-
jeme, može se desiti da vam na kraju kamata bude
umanjena za provizije banke za koje nijeste znali.
Takođe, treba znati da se prihod od kamate na
štednju oporezuje. To znači da će iznos kamate ko-
ji dobijete na kraju oročenja biti umanjen za iz-
nos poreza. Zbog toga je veoma bitno da prije ne-
go što odaberete banku i vrstu štednje zamolite
službenike u banci da vam tačno izračunaju koli-
ku ćete kamatu dobiti na kraju kada vam istekne
period oročenja.
Mnoge banke će vam u sklopu svojih kampanja
uz račun za štednju ponuditi i kreditnu karticu, ili
će pokušati da vas „zavedu” nekim drugim pogod-
nostima poput dozvoljenog minusa u visini štednje,
88
koji možda nikada nećete iskoristiti dok štedite. To

što će vam banka dati „poklon” neće vam pomoći da
uštedite. Naprotiv, ako budete neoprezni, možete
sebe lišiti veće kamate koju ste mogli da dobijete
da ste bolje sagledali sve ponude. Štaviše, kreditna
kartica vas može navesti na veću potrošnju, tako da
na kraju ova potrošnja može „pojesti” vašu štednju.
Razmišljati iz perspektive osobe bez dugova
za mnoge je izazov, uglavnom zbog toga što neke
stvari želimo sebi da priuštimo odmah. Ipak, kada
prebrojite sav novac koji ste bankama dali na ime
kamate za kredit, minus po tekućem računu ili ko-
rišćenje kreditne kartice, možda shvatite da je kraj-
nje vrijeme da napravite drugačiji finansijski plan i
da banka počne da plaća vama — kamatu na šted-
nju. A ne vi banci — često ne znajući ni zašto.
4. Deset pravila kako da

povećate štednju
Čuvajte se sitnih troškova — mala
pukotina može da potopi veliki brod.
Bendžamin Frenklin
1. Smanjite upotrebu kreditnih kartica. Uko-

liko umjesto kreditne kartice koristite gotovinu,
lakše ćete pratiti iznose koje trošite. Minus sa kar-
tica ćete najčešće dijeliti na rate, kamate će se go-
milati, a zbog dozvoljenih minusa imaćete osjećaj
da na računu imate dovoljno novca. Međutim, tre-
ba imati u vidu da je „minus” na karticama jedan
od najskupljih načina finansiranja potrošnje. Ka-
mate na ovaj oblik potrošnje se kreću od 18% pa
89
do preko 30%. Veliki broj ljudi je zapao u ozbiljnu

oskudicu zbog ovakvog načina potrošnje. Dobar
primjer može biti Republika Hrvatska, gdje je ve-
liki broj ljudi ostao i bez stanova zbog minusa na
karticama. Otvorite trajni nalog za plaćanje raču-
na i trajni nalog s definisanom sumom koju želite da
uštedite. Po prijemu uplate, banka automatski šalje
taj iznos na vaš poseban račun, a vi ćete na ovaj na-
čin svakog mjeseca uvećavati vašu štednju.
2. Promijenite stav. Mnogi od vas koji imaju
nisku zaradu i ne razmišljaju o tome da štede za
starost, jer smatraju da nemaju dovoljno novca za
to. Bez obzira na to koliki su vam prihodi sada, va-
žno je da razumijete činjenicu da možete uštedjeti
novac. To možete da postignete smanjenjem nekih
troškova, ali prije svega morate odlučiti šta su vaši
prioriteti i što je najvažnije za vas. Ako već štedite,
iz bilo kog razloga, nastavite sa tim. Štednja je na-
vika koja se nagrađuje. Ako nijeste štedjeli do sada,
ne odugovlačite, nego sa štednjom započnite već
90
ovog mjeseca. Počnite malim iznosom i pokušaj-

te da iz mjeseca u mjesec povećavate taj iznos. Ne-
ka vam štednja za starost bude prioritet. Napravi-
te plan, odredite ciljeve i držite se toga. Zapamtite,
nikada nije prerano da počnete da štedite za starost.
3. Potrebno je da razlikujte želje i potrebe.
Hrana, smještaj i odjeća predstavljaju osnovne po-
trebe, sve ostalo nalazi se u okviru većih ili manjih
želja. Auto, izlasci, kablovska televizija, firmirana
garderoba i mnogo drugih stvari nijesu nužne za
vaš život, ali svakako jesu ono što govori o vašem
životnom standardu. Ako su vaši prihodi znatno
opali, nećete mnogo postići ako ulaskom u dugove po-
kušavate da održite isti životni standard.
4. Vodite listu svojih troškova. Često smo ne-
svjesni koliko trošimo. Tek kada svaki i najmanji
trošak stavimo na papir, shvatimo da nam neke
stvari jednostavno nijesu bile potrebne i da smo
baš na njima mogli da uštedimo. Tek pravljenjem
liste troškova moći ćemo da realnije sagledavamo na-
šu potrošnju.
5. Obratite pažnju na svoju rutinu. Kakve su
vaše navike kada je u pitanju trošenje novca? Koli-
ka je količina novca koju dnevno potrošite na hra-
nu, za užinu dok ste na poslu, cigarete, kafu, ko-
zmetiku, žvake i slično? Koliko često impulsivno
kupujete? Šta je za vas mala suma novca o kojoj
i ne razmišljate dok plaćate nešto? Pokušajte da
odgovorite na ova pitanja i uvidjećete na koji sve
način rasipate novac. Kada promijenite svoje na-
vike, promijeniće se i količina novca koja ostane u
91
vašem novčaniku. Ako realnije sagledamo kako tro-

šimo novac, uvidjećemo da nam se često dešava da se-
be olako „častimo”, kupujući nepotrebne stvari, a da
se rijetko odlučimo da taj novac stavimo sa strane i
uštedimo za neke bitnije situacije u životu.
6. Odolite svojim slabostima. Bez obzira na
to šta je vaša slabost kada govorimo o trošenju
novca, moraćete da je prepoznate. Možda je to
kontinuirano i fanatično igranje sportske progno-
ze, lotoa, igranje igara na raznoraznim slot apara-
tima, kupovina slatkiša, impulsivna kupovina gar-
derobe ili nešto drugo. Šta god da je, vaše slabosti
imaju uticaj na vaš novčanik. Što se prije fokusira-
te na to da kontrolišete svoje slabosti, to ćete prije
steći više kontrole nad svojim finansijama. Džon
Morgan (John Pierpont Morgan), američki finan-
sijer i bankar, ovako je jednom savjetovao mladog
brokera: „Prestanite da rasipate novac i prestaće-
te da jurite u životu”.
7. Izbjegavajte štednju u „slamarici”. Štednja u
„slamarici” je popularan naziv za čuvanje novca kod
kuće. Ne dozvolite da vam jedini razlog za ovaj vid
štednje bude mogućnost raspolaganja novcem on-
da kada to poželite ili strah da će banke bankro-
tirati. Kada je u pitanju Crna Gora, banke su da-
nas sigurne, a Fond za zaštitu depozita garantuje
štednju do 50.000 eura. Slično je i u drugim ban-
kama u regionu. Treba da znate da postoji mnogo
rizika kada čuvate novac kod kuće, uključujući be-
zbjednosni, kao i mogućnost nesrećnog slučaja —
požar, poplava i slično. Zapamtite, vrijednost novca
92
koji tako čuvate ne samo da se neće uvećati, nego će

biti i manja za iznos inflacije.
8. Uštedite 5% do 10% od svega što zaradite.
Svjetski finansijski stručnjaci smatraju da je neop-
hodno uštedjeti 5% do 10% od svih prihoda da bi-
ste postigli svoje finansijske ciljeve. Ipak, teško bi
se moglo reći da je to idealan recept. Mogućnost
da se uštedi zavisi od mnogo faktora. Ako ne mo-
žete da uštedite 5 ili 10 procenata od plate, savjetu-
jemo vam da ne prođe nijedan mjesec a da ne ušte-
dite bar nešto sredstava. Možda je to ovog mjeseca
samo 20 eura, a idućeg 100. Bitno je da nikad ne
zaboravljate koliko je važno štedjeti.
9. Planirajte svoje buduće troškove. Kada do-
đe jesen, svi se hvatamo za glavu. Nijesmo otpla-
tili ljetovanje, a stižu troškovi za školovanje djece,
nova garderoba, morate da brinete o grijanju i čini
se da finansijskim brigama nema kraja. To je pe-
riod kada češće nego što je uobičajeno posežemo
za minusom ili kreditnim karticama. Vjerujte, to
uopšte ne mora da bude tako. Umjesto da se za-
dužujete, okrenite se planiranju troškova. Nemoj-
te „sezonski” gledati svoje finansije, nego napravi-
te godišnji plan. Ako ljeti možete da uštedite više,
taj novac spremite za troškove koji vas čekaju na
jesen. Tako ćete izbjeći da uđete u dugove, kada
zaista ne morate.
10. Iskoristite pogodnosti koje pruža Nedje-
lja štednje i slične manifestacije. U Nedjelji šted-
nje većina banaka nudi veće kamatne stope na
štednju. Ako već planirate da štedite, nemojte da
93
propustite veće kamate. Tempirajte štednju tako

da datum kada treba ponovo da oročite štednju
bude u toku Nedjelje štednje. U Nedjelji štednje
imaćete priliku da sagledate najbolje ponude dru-
gih banaka i da oročite štednju po višim kamat-
nim stopama u odnosu na one koje možete da do-
bijete u toku godine.
Nije dovoljno ukoliko ste štedjeli čitav mjesec,
tako što na primjer nijeste kupovali novine, nego
ste vijesti čitali preko interneta, a na kraju mjese-
ca kupite neku stvar koja vam i nije bila baš nu-
žna. Da se razumijemo — niko se neće obogatiti
ako je na rasprodaji kupio odjevni predmet za či-
tavih 10 eura manje, ili ako kupite kućni aparat za
15 eura manje. Nema mnogo koristi ni od poklon
dodataka zbog kojih se kupuju određeni proizvo-
di uz agresivne reklame: dezodorans i brijač, ta-
statura i podloga za miša, torba sa kompletom ala-
ta i slično. Naravno, sve su to sitnice koje se prije
ili kasnije pokažu kao potrebne, ali treba povesti
računa o tome da li se štedi na velikim ili malim
stvarima. Ako torba košta 10 eura, a komplet do-
brog alata oko 300 eura, onda to i nije neka ušte-
da? Ali uvijek treba početi od sitnih ušteda. Džo
Mur (Joe Moore), američki bestseler pisac, dobro
kaže: „Jednostavna činjenica koju je teško naučiti
jeste u tome da je pravo vrijeme da sačuvaš nešto
novca upravo onda kada ga imaš”.
Jedan od osnovnih preduslova za uspješnu šted-
nju su strpljenje i upornost, posebno ukoliko ima-
te cilj pred sobom koji želite da ostvarite. Nakon
94
isteka perioda oročenja, a ukoliko vam to vaše dru-

ge obaveze dozvoljavaju, oročite ponovo cio iznos
uvećan za pripadajuću kamatu. Upornim i redov-
nim izdvajanjem, čak i malih sredstava kroz duži
niz godina, uštedjećete veliki iznos.
5. Praktični savjeti o malim uštedama

Ako mislite da sebi možete priuštiti da
izgubite malo novca, završićete tako što ćete
ga izgubiti mnogo.
Brajan Trejsi
Jedan od najboljih romanopisaca sa ovih pro-

stora, dobitnik Nobelove nagrade za književnost,
nenadmašni Ivo Andrić, svojevremeno je rekao: „I
sunce ponekad pomrča, a dukat u džepu uvijek je
dukat”. Da biste došli do svojih dukata, ponekad
je potrebno poći od ušteda koje nam se na prvi po-
gled čine malim. Naša stara narodna mudrost kaže:
„Zrno po zrno pogača, dinar po dinar palača”. Sto-
ga vam dajemo praktične savjete kako da od malih
ušteda napravite značajnu štednju tokom vremena:
• Umjesto da kupite novine, pročitajte vijesti
na internetu.
• Odreknite se pušenja.
• Ne pravite „minus” na karticama, to je naj-
skuplji oblik potrošnje.
• Dva puta razmislite da li vam je nešto što
kupujete zaista potrebno.
• Ne podliježite impulsivnim kupovinama,
privučeni reklamama i drugim marketin-
škim kampanjama.
95
• Ukoliko je kupovina nužna, sačekajte peri-

ode rasprodaja.
• Probajte da od svakog prihoda odvojite fik-
sni procenat za štednju.
• Umjesto automobilom, idite na posao jav-
nim prevozom.
• Nedjeljne kupovine nemojte obavljati u naj-
bližim, već u diskontnim radnjama.
• Ukoliko neke od svojih računa platite do
određenog dana u mjesecu, možete dobi-
ti popust.
• Konkurencija u tržnim centrima je velika,
tako da često postoje akcije kada se veliki
broj robe daje na popuste. Pratite ove dis-
konte.
• Fokusirajte se na otplatu dugova na kredit-
nim karticama. Ovo su najskuplji dugovi.
• Razmislite da li postoji mogućnost za neki
dopunski izvor finansija pored vašeg osnov-
nog posla. U poglavlju „Umijeće sticanja nov-
ca” naveli smo popriličan broj takvih poslova.
Na kraju ovog poglavlja još jednom vam preporu-
čujemo da uvijek imate spreman fond za nepredviđe-
ne okolnosti. Većina finansijskih savjetnika će vam re-
ći da je dovoljno da izdvojite novac u visini sume koja
u periodu od tri do šest mjeseci pokriva vaše osnov-
ne troškove života. Da biste bili mirni, mi vam savje-
tujemo da imate obezbijeđena sredstva bar za peri-
od od godinu dana. Na primjer, ukoliko ostanete
bez posla, potrebno je da imate veći manevarski
prostor za dobijanje novog posla, a ne da se zbog
96
finansijske oskudice nađete u situaciji da morate

prihvatiti prvu ponudu koja se pojavi i na taj način
propustite neke bolje ponude koje se možda mo-
gu naknadno pojaviti. Može da se desi i da neko
drugi od članova vaše porodice ostane bez posla,
pa manjak jedne plate u domaćinstvu može da vas
gurne u ozbiljnu finansijsku krizu.
I svaka druga situacija koja vam može smanjiti
kućne prihode, nije nimalo prijatna. Neplanirani
troškovi su znatan udar na svaki kućni budžet i nije
ga lako izdržati. Ako ste, na primjer, uzeli kredit
za stan, nedostatak novca da platite ratu može da
se završi tako što će banka odlučiti da taj dug ot-
plati aktiviranjem hipoteke. A tada se aktiviraju
i mnogi drugi pritajeni problemi. Među ukućani-
ma porastu tenzije i počesto zasijevaju varnice. I
počne da se traži krivac za postojeće stanje. „Gdje
je malo novca, puno je svađe”, konstatuje i jedna
njemačka poslovica. A tamo gdje ga jedva uopšte i
ima, život ulazi u svoju punu neizvjesnost, sa svim
iskušenjima koje nemaština sa sobom nosi. Da ne-
maština spada u ponajveća iskušenja, te da „i naj-
mudrije ribe glad tjera na udicu”, tvrdio je i čuveni
njemački književnik, filozof i naučnik Johan Volf-
gang Gete (Johann Wolfgang von Goethe). Za-
to, okrenite se štednji! Ako imate spreman fond
za nepredviđene okolnosti, bićete mnogo mirniji.
Bez velikog stresa i prevelikih frustracija. A time
će vas i zdravlje bolje služiti, što je u svemu ovo-
me i najvažnije.
97
KOMPULSIVNE KUPOVINE
(„Potrošačka bolest”)
Ko kupuje ono što mu ne treba, na kraju

prodaje i ono što mu treba.
Romska poslovica
J ednostavno, nijesam u stanju da prikočim. Osje-

ćam se dobro jedino dok kupujem, a pola od toga
što kupim uopšte mi i ne treba. Što je najgore, stal-
no sam u finansijskim problemima, ali i dalje nekon-
trolisano kupujem i samo kupujem. Da li, poštovani
čitaoci, prepoznajete sebe u ovoj rečenici? Možda
i ne prepoznajete, ali sigurno prepoznajete neko-
ga iz vašeg bližeg ili daljeg okruženja.
Da vam malo približimo profil ovih osoba. Sva-
kom novom kupovinom, svakim novim potpisom
na računu ili online porudžbinom oni zapravo ku-
puju nešto nevidljivo i neuhvatljivo. Njihova suma-
nuta trka po šoping centrima izgleda kao jurnjava
za kakvim novim, prijeko potrebnim lijekom, koji
samo što nije prošao. Ali nije riječ o tome. Riječ je,
u stvari, o opsesivnoj i neutoljivoj unutrašnjoj po-
trebi da se kupovinom nadomjeste ili ublaže ne-
ke pritajene emotivne praznine, depresija ili kakvi
drugi oblici nezadovoljstva.
Potraga za srećom, „koja se može kupiti”, daje
samo prividne i kratkotrajne efekte, a „terapija” je
99
po pravilu neuspješna. Kada je posjedovanje i tro-

šenje opsesija, „predmet želje” biva obezvrijeđen
onog momenta kada se javi novi prohtjev. Zbog
toga često čujemo rečenicu: „Ovo zaista moram
da imam”. A onda se potraga za prividnim i neu-
hvatljivim zadovoljstvom pretvara u realno neza-
dovoljstvo i stres. Pasioniranim kupcima ovakva
vrsta kupovine stvara osjećaj sličan onom koji al-
kohol stvara alkoholičarima, tako da ih mnogi na-
zivaju i „kupoholičarima”.
Kupiti nešto što, inače, ne možemo sebi da pri-
uštimo jeste „slatko” iskušenje koje je svima po-
znato. Ako to ne kupimo, gotovo da nam je život
besmislen. I, onda, šta drugo nego da to ipak ne-
kako kupimo. O čemu se ovdje radi? U pitanju je
kompulsivna kupovina koja, ako se blagovreme-
no i adekvatno ne obuzda, može da dovede i do
ozbiljnih psihičkih poremećaja. Ovaj poremećaj
je opisan u psihologiji, ali nije dovoljno istražen.
Stručno se zove oniomanija (grčki: ōnios — za pro-
daju/latinski: mania — bezumlje).20 Studija Ame-
ričkog univerziteta Stenford pokazala je da 5%
Amerikanaca pati od ovog poremećaja.21
Tipičan kompulsivni kupac prikazan u filmo-
vima i na televiziji najčešće je žena, ali od ovog
20
O ovome opširnije vidjeti: Lincoln Caesar, Shopping Addic-
tion: The Ultimate Guide for How to Overcome Compulsive Buying
And Spending, Kindle Edition, 2014.
21
Preuzeto iz: Opsesivno-kompulsivni poremećaji, Akademija us
peha, http://akademijauspeha.freeforums.org/opsesivno-kompul-
sivni-poreme-aji-lanak-t78.html
100
poremećaja i te kako pate i muškarci. Kako izgle-

da profil jedne žene „kupoholičarke”? Najčešće je
to žena u najboljim godinama, dobro udata, bes-
prekorno situirana, oslobođena od čuvanja djece i
brige o njima, spremna da ne trepne a u prodavni-
cama kupi sve ono što joj realno ne treba. Sve što
joj dopadne šaka, od garderobe, šminke, tehničkih
uređaja, cipela, torbi, tašni i ostalih ženskih stvari
i stvarčica. Muškarac „kupoholičar” manje je opi-
sivan, mada i tu ima primjera za posmatranje. U
tržnim centrima takvi rado i sa čudnim sjajem u
očima obilaze štandove sa TV i audio-uređajima
posljednje generacije, odjeljke sa auto-opremom,
kupuju alat, rekvizite svake vrste za svog ljubimca
na četiri točka, izložene mobilne telefone, garde-
robu, čak i kozmetiku, naročito ako su prešli četr-
desetu, a prve sijede i bore kvare sliku njihovog, do
tada „savršenog” izgleda.22 I kod žena i kod mu-
škaraca „kupoholičarskog” tipa prisutno je prei-
spitivanje do tada pređenog životnog puta, a ono
što je prošlo više stvara sjetu nego radost. Studije
su pokazale da anksioznost, depresija, dosada ili
ljutnja često završe u kompulsivnom kupovanju.
Šoping postaje opsesija sve većeg broja ljudi u
svijetu, nezavisno od političkog i ekonomskog si-
stema država u kojima žive, koje su nacije ili vje-
re, kojem kulturološkom krugu pripadaju, kakvi
su im tradicija i običaji, kakve su kupovne moći i
slično. Različiti su podaci o tome u kojoj državi
22
https://202beograd202.wordpress.com/page/22/
101
stanovništvo najviše voli da kupuje. Ono što je

posebno interesantno jeste da, prema nekim is-
traživanjima, Kina prednjači po „fanaticima za
kupovinu”. Procenat „kupoholičara” u Kini je za
20 odsto veći od svjetskog prosjeka, pokazalo je
istraživanje u kojem je učestvovalo 22.000 kori-
snika interneta iz 42 zemlje svijeta. Štaviše, jed-
na trećina ispitanika u Kini rekla je da je kupo-
vina odjeće stvar koju najviše vole da rade, a taj
procenat nijedna druga nacija nije uspjela da do-
stigne. I u Indiji je oko 20 odsto ispitanika u ovoj
anketi potvrdilo da im je kupovina omiljeni ho-
bi. „Mladi Kine i Indije su ambiciozni, vrijedni i
imaju dosta novca koji mogu da potroše na svoj
stil života. Oni vode računa o markama i znaju
šta se na Zapadu kupuje i nosi”, kaže Glen Marfi,
direktorka kompanije AC Nilsen u Kini, koja je
sprovela istraživanje. Oko 93 odsto ispitanika iz
Hong Konga reklo je da ide u kupovinu čak i ka-
da ne namjerava ništa da kupi, a 34 odsto anketi-
ranih potvrdilo je da ide jednom nedjeljno u ku-
povinu samo radi zabave. Anketa je pokazala i da
se na listi 10 najvećih tržišta, gdje potrošači tvrde
da kupuju odjeću barem jednom nedjeljno, nala-
zi sedam azijskih zemalja.23
Manija za kupovinom najbolje se može vidje-
ti prilikom brojnih rasprodaja, koje se organi-
zuju povodom kakvih značajnih tradicionalnih
23
http://mondo.rs/a29951/Zabava/Ludi-svet/Kinezi-su-naj-
veci-kupoholicari.html
102
svečanosti ili praznika u mnogim zemljama. Ia-

ko je kupovina „slatko” iskušenje, ona pokatkad
može prerasti i u „gorko” iskustvo. Nerijetko se
dešava da u stampedima kupaca dođe do svako-
jakog nasilničkog ponašanja, a u ekstremnim si-
tuacijama čak i do pucnjave i pogibije ljudi. Evo i
nekih primjera do kojih smo došli na osnovu me-
dijskih izvještaja. U jednoj poznatoj robnoj kući u
Saudijskoj Arabiji, 2004. godine, prilikom stam-
peda kupaca, koji su se borili za ograničen broj va-
učera u vrijednosti od 150 dolara, poginula su tri
čovjeka. Nešto slično dogodilo se i u novembru
2008. godine u jednom njujorškom tržnom cen-
tru, kada je radnik nasmrt pregažen od strane ku-
paca koji su bili usredsređeni na kupovinu ograni-
čenog broja plazma televizora. Nažalost, ovakve
nesreće se u Americi dešavaju gotovo svake godi-
ne. „Crni petak” ili „Black Friday”,24 kako ga zo-
vu u toj zemlji, petak je koji dolazi nakon Dana
zahvalnosti i označava početak sezone božićnih
popusta. Tog dana stotine hiljada Amerikana-
ca u redovima čekaju otvaranje prodavnica kako
bi kupili proizvode omiljenog brenda po neobič-
no niskim cijenama. U trenutku kada prodavnice
24
„Crni petak” je jedan od najvažnijih dana za prodajne lance
jer nagovještava šta mogu da očekuju u periodu do Božića, koji je
obično najunosniji dio godine za njih. Ime je dobio po tome što su
se nekada profiti u knjigama bilježili crnom bojom, za razliku od
gubitaka koji su upisivani crvenom.
U računovodstvu, inače, izraz „in the black” označava da kom-
panija ostvaruje profit dok naziv „in the red” znači da kompanija
posluje sa gubitkom.
103
otvore svoja vrata počinje pravi stampedo u ko-

jem nerijetko bude veliki broj povrijeđenih ljudi.
Nijesu rijetki slučajevi ni šokantnih oblika nasilja,
propraćenih i pucnjavama i oružanim pljačkama.25
Kako to stvarno izgleda u praksi, slikovito
možemo vidjeti iz jednog priloga međunarod-
nog multimedijalnog servisa „Glas Amerike”,26 iz
2011. godine:
U Sjedinjenim Državama danas je i zvanično po-
čela praznična sezona kupovine, dok su potrošači po
tradiciji nagrnuli u prodavnice zbog rasprodaja koje
počinju poslije Dana zahvalnosti, u sklopu fenome-
na pod nazivom „Crni petak”.
Radi se o posljednjem petku u novembru, kada
mnogi prodajni lanci svoje radnje otvaraju u ponoć,
i pozivaju potrošače da iskoriste veoma snižene cije-
ne, prije svega elektronike, ali i odjeće, obuće, dječijih
igračaka i svega ostalog.
Ispred najpoznatijeg objekta robne kuće „Mejsis”
u Njujorku sinoć je ponoćno otvaranje čekalo nevjero-
vatnih devet hiljada ljudi, a slično je bilo i ispred osta-
lih prodavnica poput „Targeta” i „Best Baja”.
Kao i obično nijesu izostali ni incidenti. Jedna
žena u Los Anđelesu upotrijebila je suzavac ispred
„Volmarta” kako bi onesposobila „konkurenciju” i
25
http://theeconomiccollapseblog.com/archives/9-shocking-
examples-of-black-friday-violence-is-this-a-foretaste-of-the-econo-
mic-riots-we-can-expect-when-the-financial-system-collapses;
http://www.medicaldaily.com/black-friday-violence-2013-shoo-
tings-fights-break-out-early-thanksgiving-day-video-263953
26
http://www.glasamerike.net/content/violence-mars-us-black-
friday-shopping-11-25-2011-134501638/734019.html
104
stekla prednost u trci po prodavnici, povrijedivši pri

tom najmanje 20 drugih potrošača. Zabilježeno je i
nekoliko incidenata sa oružjem, takođe ispred „Vol-
marta”, ali i drugih šoping centara širom zemlje. Naj-
manje u dva slučaja radilo se o oružanoj pljački.
Iako ovakvog ponašanja kupaca kod nas još
uvijek nema, a naročito ne sa elementima teških
nasilničkih djela, ne znači da ih u skoroj buduć-
nosti ne može i biti. U svakom slučaju interesant-
no je posmatrati i naše ljude i njihove naravi pri-
likom sezonskih rasprodaja, a još interesantnije
kad se nešto dijeli besplatno. Čuveni pisac i nobe-
lovac Ivo Andrić o ovome je pisao: „Čovjeka ćete
najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se po-
naša kada se nešto dijeli besplatno”. No, naš na-
rod je i za to smislio opravdanje: „Što je džabe i
Bogu je drago!”
105
1. Kako da prepoznate patite li

od „potrošačke bolesti”
Kupoholičari često pate od nedostatka
samopouzdanja, skloni su maštarenju i
podložni depresiji.
Lorin Koran
Nije teško prepoznati one koji pate od kom-

pulsivne kupovine. Najčešće su u pitanju osobe
koje su nesigurne u sebe i koje kupujući žele da
dokažu da su neko i nešto, da mogu sebi mnogo
da priušte, da imaju finansijsku snagu… Istraži-
vanja ovakvog ponašanja pokazala su da je suštin-
ski problem u kupcu, a ne u „nošenju odijela”. Če-
sto se ova odijela nikada i ne nose već leže samo u
ormarima. Ovdje se ne radi o realnoj potrebi, već
ovakvo ponašanje predstavlja pokušaj da se ubla-
že određene frustracije.
Ako su vam situacije koje ćemo vam upravo
navesti poznate iz sopstvenog iskustva, veliki su
izgledi da ste razvili poremećaj kompulsivne ku-
povine zbog kojeg ne možete da prestanete da ku-
pujete. Pa da vidimo te hipotetičke situacije.
Ne možete da napustite prodavnicu, a da ništa
ne kupite? Često kupujete nešto što vam ne treba?
Ulazite u minus na kartici zbog nepotrebne kupovi-
ne? Karticom lako plaćate stvari koje ne biste goto-
vinom? Neka kupljena odjeća i obuća još ima cijenu?
Skrivate kupljene proizvode od ukućana? Skrivate
tačnu cijenu koju ste platili? Porodica i prijatelji ne-
goduju i upozoravaju vas da previše trošite? Svaki put
kada odete u kupovinu potrošite mnogo više nego što
106
ste planirali? Ormar vam je pun stvari koje ne nosi-

te ili koje ste obukli samo jednom? Kada se sprema-
te za izlazak, učestalo kažete da nemate šta da obu-
čete? Svađate se sa najbližima oko toga koliko novca
trošite na šoping? Brzo mijenjate raspoloženje, a i po-
našanje vam baš nije na potrebnom nivou, naročito
kad vam se prohtje da kupujete…
Kao i za sve zavisnosti, tako i za kompulsiv-
ne kupovine postoje karakteristični obrasci po-
našanja:
1. Kupovina i trošenje novca najčešće se odvi-
jaju u trenucima kada se osoba osjeća nervoznom,
tužnom, usamljenom ili ljutom.
2. Česte su svađe sa članovima porodice i prija-
teljima o kupovini ili načinu trošenja novca.
3. „Kreativnost” i domišljatost u plaćanju raču-
na korišćenjem više kreditnih kartica, skupljanjem
raznih vaučera i popusta, prodajom stvari od vri-
jednosti, manjim kreditima, kao i skrivanje ovih
načina od bliskih osoba.
4. Skrivanje stvarnih cijena ili količine potro-
šenog novca.
5. Osjećanje intenzivne „sreće” ili euforije na-
kon kupovine.
6. Osjećanje panike u nedostatku gotovog nov-
ca ili kreditne kartice.
7. Osjećanje stida ili krivice nakon kupovine.
8. Kupovina karticom ili na kredit radije nego
gotovim novcem.
9. Prilikom kupovine poklona za drugu osobu
obavezna je kupovina i za sebe.
107
10. Osobe, pri tom, žive u poricanju — ne sa-

mo da troše, nego i da kupuju bespotrebne stvari.27
2. Osobenosti kompulsivnih kupovina

u potrošačkom društvu
Želja za posjedovanjem je beskonačna.
Postoje dva načina na koji možete pristupiti
svom materijalnom životu: smanjiti vaše
želje ili povećati vaše prihode.
Sokrat
Dobar opis ove pojave može dati podsjećanje

na pojam koji je u XIX vijeku opravdano korišćen
za opis masovne histerije u potrazi za zlatom —
„zlatna groznica”.
„Potrošačka groznica”, pak, označava bjesomuč-
nu i euforičnu strast za bogatstvom i kupovinom,
ali i guranje u beskrajnim redovima ispred vrata
prodavnica na kojima je napisana magična riječ —
rasprodaja. A to izaziva stres i nimalo nije zdravo.
Do prije neku deceniju kod nas gotovo da i ni-
je bilo blještavih velikih tržnih centara i megamar-
keta. Nije bilo ni plastičnih kartica, ni kredita za
sve i svašta. Naši ljudi su bili pošteđeni blještavi-
la izloga sa skupom, a na kredit lako dostupnom
robom. Sve do koju deceniju unazad „potrošačka
groznica” nas je zaobilazila u širokom luku, „da-
rujući” nam potrošačko spokojstvo. A mi smo če-
znuli za luksuzom, misleći da nam još samo to
27
Pharmamedica, Zavisnost od kupovine, http://www.pharma-
medica.rs/iz-ugla-psihologa/zavisnost-od-kupovine/.
108
nedostaje da bolje i srećnije živimo. Ne znajući

da i luksuz, kao i novac, ima i svoju svijetlu i svo-
ju tamnu stranu.
Luksuz posjedovanja daje nam, najčešće, la-
žan osjećaj moći i kontrole nad svijetom u kome
živimo. Poruke koje primamo preko medija, agre-
sivnih reklamnih kampanja, filmova i serija, su-
gerišu nam da posjedovanje materijalnih stvari
donosi sreću i određuje našu poziciju i značaj u
društvu. Elektronski i štampani mediji su prepu-
ni VIP persona i njihovih „glamuroznih” života,
s pozivom da ih imitiramo ako mislimo da bude-
mo „srećni”, kao i oni. Naravno, uz to ide i pokoja
reklama za kupovinu robe koju nose i ove „zvije-
zde”, a sve može da se kupi „na odloženo”, na kar-
ticu ili na neki drugi način.
U potrošačkom društvu nije problem da kupite,
nego da platite. Kupovina je danas postala znat-
no lakša nego što je nekad bila. Jer je tu kartica. A
„lakše” je potrošiti određeni iznos novca na karti-
cu s odloženim plaćanjem, nego gotovinom. Psi-
holozi objašnjavaju da je u pitanju sindrom odla-
ganja obaveze, u ovom slučaju plaćanja, zbog čega
je lakše nešto kupiti danas, a platiti poslije izvje-
snog vremena.
Ovome je doprinijela i sve veća otuđenost poje-
dinca, razvoj interneta i savremenih komunikaci-
onih tehnologija koji vam omogućavaju da kupu-
jete na jedan klik od kuće, ali i problemi na poslu,
nerealno postavljene životne ambicije koje dovo-
de do frustracija i štošta drugo. Neko sa malim
109
samopouzdanjem smatra da mu uplaćeni odmor

ili kupovina novih cipela može podići raspolože-
nje i doprinijeti boljoj slici sebe kao osobe u sop-
stvenim očima, ali i u očima drugih pojedinaca.
Živeći u potrošačkom društvu, često želimo i
nešto što nije naša osnovna potreba. U potrošač-
kom društvu, kakvo je naše, nema osobe koja ni-
je kupila nešto što joj nije trebalo novcem koji za-
pravo nema. Trenutak u kome osoba više ne drži
pod kontrolom kupovanje već kupovanje kontroli-
še nju, tačka je kada nepromišljena kupovina skli-
zne u kompulsivnu kupovinu. Kao i kod svakog
kompulsivnog ponašanja, tako i kod kompulsiv-
ne kupovine dolazi do naglašenog osjećanja „sre-
će i ispunjenosti”, te privremenog olakšanja ne-
prijatnih emocija kao što su tuga, ljutnja, bijes ili
anksioznost.
Kao i u mnogim drugim stvarima, pitanje je
i ovdje isto. Šta se dešava sa čovjekom koji, iako
pokušava, ne uspijeva da bude racionalan? Da li
je riječ o pogrešnom vaspitanju, lošim uzorima u
110
neposrednoj okolini ili nečem trećem? Jasno je da

model ponašanja „viđen” i prihvaćen u porodici
igra bitnu ulogu, ali ličnost se razvija upravo pre-
vazilaženjem pogrešnih modela i samoinicijativom.
Najlakše je reći da nas je reklama na televiziji
privukla da odemo u banku i raspitamo se o po-
trošačkim kreditima. Tako, drugi, bar djelimično,
ispadaju krivi za ono što smo sami učinili. Među-
tim, direktna krivica uvijek pada na onoga ko je
neko djelo počinio. Ako ste uzeli auto na lizing, a
tek ste počeli da radite, pa vam na ratu odlazi po-
lovina plate, budžet u tom slučaju, htio — ne htio,
mora početi da „škripi”.
Oko polovine kompulsivnih kupoholičara se
pretvara u predane skupljače koji nagomilavaju
stvari u kući, dok se neki nakon kupovine novih
stvari oslobađaju starih. Ovo nije samo problem
siromašnih i srednje klase, nego i svih kategorija
stanovništva. Pa i bogatih i slavnih ličnosti. Pone-
kad osobe skupljaju razne objekte jer na taj način
„rješavaju” haos i osjećaj nemanja kontrole. Kao što
ističe Ejpril Lejn Benson (April Lane Benson), po-
znata američka psihološkinja i spisateljica koja se
bavi kompulsivnim kupovinama, ponekad je ovaj
problem povezan sa sindromom siromaštva iz dje-
tinjstva. Ljudi opsesivno kupuju jer smatraju da
im se na taj način više nikada neće ponoviti situa-
cija nemaštine u kojoj su nekad bili.28
28
O ovome vidjeti opširnije: April Lane Benson, I Shop There-
fore I Am: Compulsive Buying and the Search for Self, Jason Aron-
son Book, 2000.
111
Erih From (Erich Fromm), poznati njemačko-

američki socijalni psiholog, psihoanalitičar i hu-
manistički filozof, u svom čuvenom djelu Zdravo
društvo nastojao je da dijagnostikuje ovo stanje:
„Još uvijek mnogi psihijatri i psiholozi odbijaju da
razmotre ideju da društvu u cjelini nedostaje ra-
zboritost. Oni smatraju da se problem mentalnog
zdravlja u nekom društvu ogleda u broju ‘neprila-
gođenih’ pojedinaca, a ne u mogućoj neprilagođe-
nosti same kulture”.29
3. Kako se zaštititi od poremećaja

kompulsivne kupovine
Jedina prava greška je ona iz koje
nijesmo ništa naučili.
Džon Pauel
Mnogi psiholozi tvrde da je prvi korak ka iz-

lječenju priznavanje postojanja problema i njegovo
svrstavanje u nepoželjne oblike ponašanja. Kao i u
mnogo čemu drugom, moć samokontrole je odlu-
čujuća. Osoba koja ima samokontrolu dovoljno je
sigurna u sebe i svjesna svojih dobrih i loših stra-
na. Zbog toga je važno da preuzmemo odgovor-
nost za svoje postupke i za ono što možemo da
promijenimo.
Stara dobra izreka glasi: Prvo uštedi, a onda ra-
sporedi. Većina nas razmišlja upravo suprotno —
ne razmišlja se mnogo dok se troši, a i te kako se
29
O ovome opširnije vidjeti: Erih From, Zdravo društvo, Na-
prijed, Zagreb, 1986.
112
mnogo „duma” kada je potrebno da se nešto ušte-

di. Treba napraviti razliku između fizičkih potre-
ba, kao što su, na primjer, glad i žeđ, i psihološke
zavisnosti od novca i materijalnih stvari.
Jedna od strategija koja može pomoći kupo-
holičarima je da stvari plaćaju u kešu, jer će na
taj način znati koliko su potrošili. Poželjno je i
da počnu da kupuju sa drugim ljudima koji bi ih
kontrolisali i pazili da ne potroše previše novca.
Psiholozi im savjetuju i da sačekaju 24 sata pri-
je nego što kupe nešto što im zaista nije potreb-
no, kako bi izbjegli taj prvi „napad” kupoholizma,
a i kako bi imali vremena da još malo razmisle o
svojoj odluci.
Oslobađanje od fanatičnog konzumerizma i
potrošnje znači razmišljanje o alternativama i ak-
tivni izazov: izbor da se iskuse i druga životna za-
dovoljstva koja su odbačena. Ukoliko se pojedinac
ne može sam osloboditi ove zavisnosti, ne treba da
se ustručava ni da se za pomoć obrati psihijatru.
U toku su i eksperimenti da se otkrije i lijek
protiv kupoholizma koji se inače koristi u liječenju
Alchajmerove bolesti. Pilula utiče na glutamat, he-
mikaliju u mozgu za koju se vjeruje da je odgovor-
na za opsesivno-kompulsivne poremećaje (OKP).
Mnogi zdravstveni stručnjaci vjeruju da je i kom-
pulsivna kupovina neka vrsta tih poremećaja, te su
na principu liječenja OKP-a razvili i pilulu za lije-
čenje manije kupovanja.
Za žene sklone pretjeranom trošenju para, bilo
keša, bilo onog sa kreditnih i ostalih kartica, sve
113
više se pronalaze i druge inovativne metode ko-

je nastoje da ih blagovremeno i djelotvorno stave
pod punu kontrolu. Naime, u Australiji je jedna
kompanija dizajnirala pametnu tašnu koja se sa-
ma zaključava čim vlasnica nekontrolisano počne
da je koristi, vadeći iz nje novac ili karticu. Tašna
nosi ime iBag i opremljena je svijetlećim led dio-
dama koje su povezane sa GPS-om. Čim vlasnica
„zaluta” u programirane „opasne zone”, gdje pro-
davnice prosto mame potrošače — diode zatre-
pere. Ako kupoholičarka ignoriše te signale, ta-
šna odmah šalje SMS poruku osobi od povjerenja,
najčešće mužu, sa upozorenjem da se sprema ma-
terijalna šteta nesagledivih razmjera. Tašna je is-
programirana da se sama zaključa u osjetljivim
djelovima dana, a to su pauza za ručak ili napušta-
nje posla. Čip ugrađen u nju registruje svaki poku-
šaj potezanja za novčanikom i podiže uzbunu. Ali,
problem je ovim samo privremeno riješen. Strast
za kupovinom ostaje do neke nove prilike…30
Pa kako ovome, onda, stati na kraj? Većina lju-
di u šoping ide dok je neraspoložena, a tada do-
nose pogrešne odluke, pa često kupuju stvari ko-
je ne žele. Ipak, ne valja biti ni previše opušten jer
tada mozak ne percipira prijetnju. Stručnjaci sa-
vjetuju da je kupovinu najbolje obaviti radnim da-
nom prije posla jer tada nećete kupiti više od ono-
ga što vam treba.
30
http://202beograd202.wordpress.com/2014/02/17/ustanak-
17-februar-crtica/
114
Ne kupujte neraspoloženi, plaćajte gotovinom,

napravite malu pauzu, pa se vratite ako ste sigur-
ni šta želite da kupite. Emocionalna stanja poput
depresije takođe utiču na odluku koliko ćete novca
potrošiti, pa čak i hoćete li se zadužiti. Depresivne
osobe sklonije su kupovini jer tako podižu raspo-
loženje. Međutim, to je kratkog vijeka. Neumjere-
ni u šopingu znaju da budu i ljudi nedovoljnog sa-
mopoštovanja jer smatraju da tako kupuju ljubav.
Evo nekih savjeta o kojima biste mogli razmisliti, a
kojih se bez ikakvih problema možete i pridržavati.
Film i trčanje mogu zamijeniti potrebu za
impulsivnom trgovinom. Potreba za trošenjem
ima iste okidače kao i prejedanje, kažu stručnjaci,
a za hranom uglavnom posežemo kada smo nera-
spoloženi ili tužni. U takvim situacijama je bolje
kod kuće pogledati film. Zaustaviti nezdrave im-
pulse može i vježbanje jer endorfin koji se luči uti-
če na to da se tijelo i mozak uravnoteže.
Unesite više samokontrole i discipline u svoje
ponašanje i svoj život. Morate da naučite da bu-
dete čvrsti kad je u pitanju novac. Može pomoći
ako zapisujete šta ste kupili pa izanalizirate kad
ste to isto kupili posljednji put. Prikupljajte i ra-
čune, saberite ih na kraju mjeseca, pa na temelju
tih kvartalnih troškova izradite svoj realniji i „šte-
dljiviji” finansijski plan.
Stičite samopouzdanje i osjećajte se vrijed-
nim i zbog drugih vaših kvaliteta i postignuća,
a ne samo zbog kupovine. Kad postanete manje
zabrinuti za mišljenje drugih, više vam neće biti
115
potrebne sve te stvari koje kupujete. Može pomo-

ći volontiranje ili istraživanje novih hobija. Kada
se osjećate prijatno u svojoj koži, naginjete kupo-
vini stvari koje su vam potrebne, više nego onih
koje samo želite u tom trenutku.
U novčaniku držite posve nove novčanice i
krupnije apoene. Prije nego što vas zahvati pra-
znična šoping groznica, pretjerano trošenje mo-
žete spriječiti malim psihotrikovima. Ako često
u zanosu kupujete ono što vam ne treba, kako bi-
ste preduhitrili sami sebe, plaćajte gotovinom jer
ćete tako lakše voditi evidenciju troškova. Od po-
moći mogu biti i nove novčanice. Mnoge su stu-
dije pokazale da ljudi zbog ponosa koji im pruža
posjedovanje novih novčanica žele da ih zadrže.
Ljudi se teže odlučuju na trošenje ako su novča-
nice u većim apoenima.
Ne kupujte na „prvi mah”, napravite malu pa-
uzu, obavezno izađite iz radnje i malo prošetaj-
te i razmislite kako biste svoje potrebe i svoje že-
lje doveli u kakav-takav sklad. Nađete li se pred
116
blagajnom, a nijeste sigurni želite li da kupite oda-

brani artikl, izađite na pola sata iz trgovine. Ako
i dalje smatrate da vam je ta stvar potrebna, onda
je kupite, a ako baš i ne morate, kupite je sjutra-
dan. Tako ćete lakše uočiti razliku između potre-
ba i želja, savjetuju psiholozi.
Nagradite sebe za sve uspjehe koje postiže-
te, ali na odmjeren i umjeren način. Stručnja-
ci smatraju da se valja nagraditi kada ispunite ci-
ljeve štednje, ali samo određenim postotkom od
ušteđene svote. Dobro razmislite na šta ćete po-
trošiti nagradu.
Neodoljivi mirisi i praznična muzika razga-
ljuju dušu i srce, ali i otvaraju novčanik. Upotre-
ba mirisa i muzike neki su od „omamljujućih” na-
čina kojima trgovci podstiču kupce na trošenje.
Autor ovih redova uvijek se sjeti neodoljivih miri-
sa i očaravajuće muzike u čuvenom lancu robnih
kuća Herods (Harrods). Slično je i u mnogim dru-
gim poznatim prodajnim centrima širom svije-
ta, restoranima pa čak i u avionima. Brza muzika
„ubrzava” i potrošače, pa se tako brže kreću kroz
prodajni prostor, ali može uticati i na to da se po-
trošač vrati u istu radnju. Mirisan prostor navodi
na duži boravak u prodavnici i veću sklonost ka
trošenju, otkrivaju psiholozi.
U današnjem potrošačkom društvu, dakle, sve
je više proizvoda, a potrošača — nikad dovolj-
no. Zbog toga su sve više u opticaju i novi vido-
vi uticaja na potrošače, bazirani na emocijama,
strastima i uzbuđenjima, poznati pod sintagmom
117
„emocionalno brendiranje”. Ovo pitanje je opse-

žno razmatrano u knjizi Umijeće uspješnog upra-
vljanja,31 a ovdje ga prezentujemo u cilju što boljeg
razumijevanja i potrošačkog društva i kompulsiv-
nih kupovina.
Emocionalno brendiranje je, u stvari, novi i
originalni koncept poznatog američkog biznisme-
na i predavača Marka Gobea (Marc Gobe) o novoj
paradigmi povezivanja brendova sa ljudima. U sre-
dištu emocionalnog brendiranja, tvrdi Gobe, na-
laze se osjećanja, kao što je, recimo, vezanost za
proizvod, koja kupovinu zasnovanu na potrebi uz-
dižu do sfere žudnje. I ne samo za proizvod, nego
i za neku instituciju. Pristup zasnovan na emoci-
onalnom brendiranju, piše Gobe, „danas je, osje-
ćam, jednostavno najvažniji elemenat koji na trži-
štu definiše i uspjeh i diferentnost”.32
Još jedan svjetski ekspert za brendiranje, dan-
ski istraživač Martin Lindstrom (Martin Lind-
strom), u fokusu je interesovanja poslovnog svi-
jeta. Lindstrom je svoju prvu reklamnu agenciju
osnovao još kada je imao samo dvanaest godina,
31
Radoica Luburić, Umijeće uspješnog upravljanja, Zasnovano
na svjetskoj teoriji i praksi upravljanja ukupnim kvalitetom, Dru-
go izdanje, HESPERIAedu, Beograd, 2010, str. 52–56.
32
Mark Gobe je vodeći menadžer kompanije d/g* Worldwide,
jedne od vodećih svjetskih firmi u oblasti kreiranja imidža brenda.
Gobe je i predavač na Univerzitetu Kolumbija, kao i na uglednoj
Visokoj školi za industrijski dizajn u Parizu.
Mark Gobe, Emocionalno brendiranje, Nova paradigma povezi-
vanja brendova i ljudi, Mass Media International, Beograd, 2006,
str. IX.
118
a danas je jedan od najuglednijih stručnjaka za

brendiranje u čije glavne klijente, između osta-
lih, spadaju Disney, Pepsy, Philips, Microsoft, Mars,
Mercedes Benz i drugi. Lindstrom ističe da je kraj-
nji cilj čulnog brendiranja stvaranje snažne veze
između brenda i potrošača, kako bi mu se kupac
stalno vraćao. U svojoj knjizi Brand Sense, Građe-
nje moćnih brendova pomoću čula dodira, ukusa,
mirisa, vida i sluha, ovaj vrhunski znalac razvija
teoriju o stvaranju brendova na nov način pomo-
ću navedenih pet čula. Na osnovu istraživanja ko-
ja su uključila više od dvanaest zemalja u svijetu,
Lindstrom je istakao činjenicu da se najveći dio
reklamnih poruka kojima smo svakog dana izlo-
ženi zasniva na onome što vidimo i čujemo — ali
veoma rijetko na nečemu što omirišemo, dodir-
nemo i okusimo. Za uspjeh na tržištu više nije
dovoljno oslanjanje samo na čula vida i sluha, pa
se reklamiranje brendova našlo pred novom gra-
nicom. Da bi uspješno osvajali buduće horizonte,
smatra Lindstrom, „kompanije će morati da nađu
izlaz iz slijepe ulice kakvu predstavlja dvodimen-
zionalnost, kako bi njihovi brendovi postali pri-
vlačni za tri zanemarena čula”.
Prema Lindstromovim analizama, neophod-
no je „da potražimo način za djelovanje na svih pet
čula ako mislimo da postavimo temelj budućim
strategijama brenda”. Tokom posljednjih desetak
godina automobilska industrija je „svaku karakte-
ristiku svojih proizvoda — sve do mirisa automo-
bila — pretvorila u brend”. Prijatan miris novog
119
automobila potiče, u stvari, od raspršivača kojim u

fabrici poprskaju svaki novi automobil. Proizvođač
cerealija za doručak Kelogs (Kelloggs) „više se ne
oslanja na prirodni zvuk hrskanja svojih pahuljica,
već ga vještački stvara u laboratorijama”. Zaštiće-
no hrskanje koje se čuje i osjeti kada se jedu Ke-
logsove kukuruzne pahuljice stvoreno je u zvučnoj
laboratoriji i patentirano isto kao i recept i logo te
kompanije. Singapur erlajnz (Singapore Airlines) vo-
di računa o tome da „miris unutrašnjosti njihovih
aviona bude usklađen s paletom boja, koja se pak
slaže sa šminkom i uniformama stjuardesa”. Singa-
pur erlajnz je patentirao miris koji inače koriste sve
stjuardese, isto kao što su njime natopljeni i topli
ubrusi koji se dijele prije uzlijetanja i koji ispunja-
va sve avione iz flote tog avio-prevoznika. Čulna je-
dinstvenost Starbaksa (Starbucks) manje snažno se
povezuje s mirisom i ukusom kafe nego s enterije-
rom kafea i njegovim zeleno-bijelim logom.33
U okviru čula vida, inače, dominira boja, koja
u brendiranju ima posebnu ulogu. U prilogu vam
dajemo sliku na kojoj se vidi kako velike kompani-
je pomoću boje šalju poruke svojim potrošačima.34
33
O ovome opširnije vidjeti: Martin Lindstrom, Brand Sense,
Građenje moćnih brendova pomoću čula dodira, ukusa, mirisa, vi-
da i sluha, Mass Media International, Beograd, 2007.
Predgovor ovoj Lindstromovoj knjizi napisao je Filip Kotler
(Philip Kotler), ocjenjujući je kao „riznicu ideja u vezi s tim kako
da svojim brendovima udahnete novi život”.
34
http://dailyinfographic.com/logos-a-look-at-the-meaning-in-
colors-infographic
120
Psihologija boja postaje sve interesantnija u u m i j e ć e u p r av l j a n j a n o v c e m

poslovnom svijetu. Različite boje kod ljudi izazi-
vaju različite emocije. Žuta, narandžasta i crvena
su tople boje i uglavnom asociraju na radost. Žuta
boja sa sobom nosi optimizam, jasnoću i toplinu.
Crvena, iako ponekad sluti na opasnost, asocira
na uzbuđenje, hrabrost i odlučnost. Narandžasta
boja, kao spoj žute i crvene, oslikava veselost, pri-
jateljstvo i (samo)pouzdanje. Tople boje privlače
pažnju, podižu naš krvni pritisak i podstiču apetit.
Stoga ne čudi što ove boje najčešće koriste upra-
vo prehrambeni lanci. Ljubičasta, pak, kao mješa-
vina crvene i plave boje, ima odlike i toplih i hlad-
nih boja. Ljubičasta je „kraljevska boja” i mnogi
je smatraju misterioznom i sofisticiranom. Ona
121
podstiče kreativnost i maštovitost, ali i proniclji-

vost, pa ćemo je najčešće i vidjeti na logoima luk-
suznih proizvoda. Plava je mirna boja koja pred-
stavlja snagu, smirenost, dostojanstvo i povjerenje.
Upravo zbog svega ovoga plava je jedna od najza-
stupljenijih boja u poslovnom svijetu. Zelena je
boja života, asocira na rast, zdravlje i spokojstvo
a najčešće je koriste kompanije koje potrošačima
žele da pokažu svoju drušvenu odgovornost. Bije-
la i crna su neutralne boje i mnoge kompanije ih
koriste zbog njihove odvažnosti, jednostavnosti i
osjećaja ravnoteže koji bude u posmatraču.
Na osnovu svega navedenog možemo konsta-
tovati da u današnjem potrošačkom društvu ni
najumjerenijim kupcima nije lako, a kamoli oni-
ma kojima je kupovina opsesija kojoj je teško odo-
ljeti. U potrošačkom društvu sve je podešeno tako
da je u funkciji novca i zgrtanja profita. Emocio-
nalno brendiranje više je nego moćno „oružje” da
sve to podstakne. A novac je ograničeno dobro do
koga nije lako ni doći, niti ga sačuvati. Jednom ri-
ječju — nije lako upravljati novcem. Brajan Trejsi
s pravom kaže: „Jedino što može biti lako po pita-
nju novca jeste da ga izgubite”. Zato, ne gubite ne-
go sačuvajte svoj novac jer on uveliko utiče na naše
živote. I nikad ne zaboravite ono drevno narodno
iskustvo: „Kad novac odlazi ima stotinu nogu, a
kad dolazi samo dvije”.
122
nikola fabris
NOVAC,
BANKE,
FINANSIJE
n o va c , b a n k e , f i n a n s i j e
VRIJEDNOST NOVCA
I NJEGOVO OBEZVREĐIVANJE
1. Osnovne funkcije i vrijednost novca

Pitanje novca se ne može odvojiti od
ekonomije, kao što se ni ekonomija ne
može odvojiti od pitanja koja se vezuju za
prosperitet čovjeka, njegov mir i opstanak.
Aba P. Lerner
N
ovac ima veliki uticaj na ukupnu ekonom-
sku aktivnost svake zemlje, kao i na ukup-
no ekonomsko blagostanje i društva i po-
jedinca. On ima pet osnovnih funkcija, koje su se
razvojem robne razmjene pojavljivale hronološkim
redom: novac kao mjera vrijednosti i mjerilo cije-
na, novac kao prometno sredstvo, novac kao plate-
žno sredstvo, novac kao blago i svjetski novac. Šta
svaka od ovih funkcija podrazumijeva, pregledno
se može vidjeti u Tabeli 1.
Novac je specifična roba koju je razvitak robne
proizvodnje i razmjene izdvojio iz ostalih roba da
monopolski vrši ulogu opšteg ekvivalenta. Zato
se često kaže da je novac specifična vrsta robe ko-
ja izražava vrijednost svih drugih roba. Vrijednost
novca se zasniva na snazi države, da ga nametne
kao opšteprihvaćeno platežno sredstvo. Međutim,
pravu vrijednost novca određuje njegova kupov-
na vrijednost, odnosno količina roba koja se mo-
že kupiti za jedinicu novca. Bendžamin Frenklin
125
Tabela 1. Funkcije novca

Novac – Svojom upotrebnom vrijednošću određuje
kao mjera vrijednost svih drugih roba.
vrijednosti – Cijena robe je njena vrijednost izražena u
i mjerilo manjoj ili većoj količini novca.
cijena – Novac je obračunska jedinica.
– Moguće je upoređivanje vrijednosti različi-
tih proizvoda.
Novac – Novac se javlja kao posrednik u razmjeni, u
kao smislu da se roba prvo prodaje za novac, da
prometno bi se potom za taj novac kupila neka druga
sredstvo vrsta robe.
– Omogućava da se mjesto prodaje i kupovi-
ne više ne moraju fizički poklapati.
Novac – U trenutku prodaje robe novac ne mora da
kao bude stvarno prisutan.
platežno – Novac kao platežno sredstvo je omogu-
sredstvo ćio odvajanje robnog toka (kupovine robe) i
novčanog toka (plaćanje robe).
Novac – Ako se novac ne uloži u kupovinu druge ro-
kao be, on se akumulira, zadržava, čuva, tj. po-
blago vlači se iz opticaja (prometa) i nagomilava.
– U pitanju je štednja.
– U prošlosti su ljudi gomilali zlato, bisere,
dijamante i drugo.
Svjetski – Ulogu novca u međunarodnom robnom
novac prometu u savremenim uslovima vrše kon-
vertibilne valute poput: dolara, eura, bri-
tanske funte i drugih.
– Međunarodna plaćanja se vrše na osnovu
deviznih kurseva.
(Benjamin Franklin), američki državnik, filozof,

izumitelj, fizičar, ekonomist i pisac, s pravom je
jednom rekao: „Ako hoćeš da upoznaš vrijednost
novca, pozajmi ga”.
126
2. Inflatorno obezvređivanje novca

– najveće svjetske hiperinflacije
Vrijednost novca nije jednom zauvijek data, već
se ona tokom vremena može mijenjati. Vrijednost
novca obezvređuje inflacija. Inflacija nije poželjna
pojava i cilj monetarne politike je da obezbijedi cje-
novnu stabilnost. Inflacija se najčešće javlja kada je
u opticaju više novca nego što je potrebno. Postoje
brojni uzroci koji mogu dovesti do pojave inflacije.
Prvi mogući uzrok je ukoliko se budžetski deficit
pokriva kreditom centralne banke. Ovakav način
pokrića budžetskog deficita je često dovodio do
hiperinflacije i zato je danas u najvećem broju ze-
malja centralnim bankama zabranjeno da krediti-
raju državu. Do pojave inflacije može dovesti i rast
nekih uvoznih cijena, kao što je na primjer nafta,
koja utiče na cijene velikog broja drugih proizvoda,
bilo kao direktni input u proizvodnji ili indirektno
preko povećanih troškova transporta. Do inflacije
može dovesti i pritisak radnika (sindikata) da im
se plate povećaju iznad rasta nivoa produktivnosti,
što znači rast troškova proizvodnje koje proizvo-
đači uključuju u maloprodajne cijene.
Inflacija prouzrokuje brojne troškove. Kao naj-
važniji troškovi inflacije mogu se navesti:
1. Mikroekonomski troškovi — Inflacija dovo-
di do porasta neizvjesnosti poslovanja. U infla-
tornim uslovima to znači da prodavac nije sigu-
ran kolika će biti realna vrijednost naplaćene ro-
be, odnosno koliko će njegov prihod biti obezvri-
jeđen usljed inflacije.
127
2. Alokacioni troškovi — Proizvođači nijesu si-

gurni da li porast cijena znači rast relativnih ci-
jena ili rast opšteg nivoa cijena i stoga može doći
do neracionalne alokacije resursa. To znači da in-
vesticije mogu biti pogrešno usmjerene ka grana-
ma koje su privremeno profitabilne u inflatornim
uslovima, zato što su svoje cijene povećale više od
stope inflacije.
3. Distributivni troškovi — Inflacija uvijek do-
vodi do redistribucije bogatstva. Tako, na primjer,
ukoliko je inflacija viša od očekivane ona dovodi
do redistribucije bogatstva od povjerilaca ka zaj-
moprimcima.
4. Troškovi domaće valute — Smanjuje se šted-
nja u domaćoj valuti i ekonomski subjekti počinju
da štede u stranoj valuti. To je izraz racionalnog
ponašanja ekonomskih subjekata, jer na taj način
žele da zaštite svoj novac od obezvređivanja u in-
flatornim uslovima. Takođe, ukoliko inflacija tra-
je duže vremena i plaćanja počinju da se obavlja-
ju u stranoj valuti.
5. Politički troškovi — Kreatori ekonomske po-
litike (vlada) gube povjerenje.
6. Međunarodni troškovi — Strani investitori
zaobilaze zemlje sa visokom inflacijom. Raste rizik
zemlje i zaoštravaju se uslovi zaduživanja na me-
đunarodnom tržištu (rastu kamate i manji broj po-
vjerilaca je spreman da odobri kredit takvoj zemlji).
Naročito je opasna izuzetno visoka infla-
cija koja prelazi u hiperinflaciju. Jedna istini-
ta anegdota iz perioda hiperinflacije Vajmarske
128
Njemačke može biti najbolji pokazatelj koliko hi-

perinflacija može biti pogubna.
Jedan čovjek je sa vrećom novca otišao u kupovi-
nu i zastao ispred pekare. Džak sa novcem je spustio
ispred ulaza u pekaru. Kada se okrenuo, vidio je da
su naišli lopovi i odnijeli džak, a novac su samo is-
praznili i ostavili na ulici.
Njemačka hiperinflacija je bila toliko visoka
da su ljudi, kada bi otišli u restoran da ručaju, tra-
žili da plate čim naruče da bi izbjegli da do kraja
ručka cijena poraste. Čak ni štamparija novca ni-
je mogla da prati trend hiperinflacije, tako da se
u jednom trenutku prešlo na štampanje novca sa-
mo sa jedne strane, a poleđina je bila skroz bijela.
U Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ), tokom
1993. godine, s obzirom na to da su javni priho-
di bili veći od javnih rashoda, donešena je odluka
da se oni pokriju emisijom novca (kreditom cen-
tralne banke). Međutim, emisija novca je bila pre-
komjerna, a kao posljedica toga javila se treća po
veličini hiperinflacija u svijetu, a druga po duži-
ni trajanja. U tom periodu štampana je novčani-
ca od 500 milijardi dinara, koja je jedna od dese-
tak novčanica najveće nominalne vrijednosti ika-
da štampana u svijetu.
Kuriozitet je da je na dan izdavanja novčani-
ca od 500 milijardi dinara imala vrijednost od 17
njemačkih maraka. Danas za nju kolekcionari pla-
ćaju 20 eura, dakle, više nego što je bila njena ta-
dašnja kupovna moć.
129
SRJ, 1993. godine, međutim, nije imala i naj-

veću hiperinflaciju u istoriji. Iako je ovo bila jedna
od najvećih svjetskih inflacija u dugoj istoriji novca,
bilo je i gorih od ove. I to u nekim zemljama od ko-
jih se to nikada ne bi očekivalo. Američki ekonom-
ski časopis Biznis insajder (Business Insider) objavio
je listu najvećih hiperinflacija na svijetu, uz anali-
zu kako je do njih došlo. Pa, evo kako to izgleda.1
1. Mađarska
Dnevna stopa inflacije kretala se oko 207%,
a trajala je od avgusta 1945. do jula 1946. godi-
ne. Udvostručavanje cijena odvijalo se na svakih
15 sati.
Mađarska je poslije Drugog svjetskog rata bi-
la ekonomski uništena zemlja. Oko 40% kapita-
la uništeno je tokom sukoba, a stvar je pogoršala i
megalomanska proizvodnja tokom rata za potre-
be Hitlerove Njemačke, koja Mađarskoj nikada
1
O ovome opširnije: http://www.businessinsider.com/9-hype-
rinflation-horror-stories-2012-9#hungary-august-1945-july-1946-1
130
nije vratila svoje dugove. Osim toga, kada je pot-

pisan mir sa saveznicima, 1945. godine, Sovje-
ti su ovoj zemlji naložili da plati ogromnu odšte-
tu, koja je u vrijeme hiperinflacije iznosila između
25% i 50% mađarskog budžeta. Monetarnu politi-
ku zemlje u to vrijeme je kontrolisala posebna sa-
veznička kontrolna komisija, kojom su upravlja-
li Sovjeti i koja je Mađarskoj naložila da štampa
novac kako bi platila odštetu. Iako su bankari iz
Centralne banke Mađarske upozoravali da to ni-
je dobra ideja, od odluke se nije odustalo i nastala
je jedna od najvećih hiperinflacija u istoriji svjet-
ske ekonomije.
2. Zimbabve
Dnevna stopa inflacije kretala se oko 98%, a
trajala je od marta 2007. do novembra 2008. go-
dine. Udvostručavanje cijena odvijalo se na sva-
kih 25 sati.
Strmoglavi pad ekonomije Zimbabvea desio se
nakon zemljovlasničkih reformi Roberta Muga-
bea 2000. i 2001. godine, kada je oduzeo imovinu
131
bijelcima i dao je većinskom crnom stanovništvu.

Ovo je dovelo do pada proizvodnje od 50% to-
kom narednih devet godina. Došlo je i do defici-
ta u budžetu zbog umiješanosti u rat u Kongu i
loših socijalističkih reformi. Istovremeno, stanov-
ništvo se masovno selilo zbog siromaštva, čime se
smanjila baza za poreze, dok je javna potrošnja
samo rasla. Vlada je zbog toga pribjegla moneti-
zaciji fiskalnog deficita, što je dovelo do katastro-
falne inflacije.
3. Savezna Republika Jugoslavija2
trajala je od aprila 1992. do januara 1994. godine.
Udvostručavanje cijena odvijalo se na svakih 34 sata.
Raspadom Sovjetskog Saveza i okončanjem
gotovo poluvjekovne ere „Hladnog rata”, došlo je
i do rapidnog smanjenja međunarodnog značaja i
2
Za više detalja o hiperinflaciji u SRJ pogledati monografiju:
B. Dimitrijević i N. Fabris, Ekonomska politika, Ekonomski fakul-
tet, Beograd, 2012.
132
uloge Titove Jugoslavije, koja je do tada bila veo-

ma važan geopolitički činilac u odnosima između
Istoka i Zapada. To je dovelo do raspada zemlje i
stvaranja nezavisnih država po etničkim granica-
ma. Trgovina među djelovima dotadašnje zemlje
propala je, a za njom je slijedio i pad proizvod-
nje. Jugoslaviji su nametnute i veoma jake među-
narodne sankcije, koje su dodatno uništile ekono-
miju. Nova država, koja je u osnovi zadržala sta-
ro ime (Savezna Republika Jugoslavija), zadržala
je glomazni državni aparat, finansirala je i brojna
ratna dešavanja, što je doprinijelo enormnom dr-
žavnom deficitu. U pokušaju da monetizuje defi-
cit, Narodna banka je izgubila kontrolu nad štam-
panjem novca i stvorila hiperinflaciju.
4. Vajmarska Njemačka
trajala je od avgusta 1922. do decembra 1923. go-
dine. Udvostručavanje cijena odvijalo se na svakih
3 dana i 17 sati.
Hiperinflacija je Vajmarsku Njemačku po-
godila nakon poraza u Prvom svjetskom ratu.
133
Njemačka je nakon rata morala da plati ogrom-

nu odštetu zemljama pobjednicama. Problem je
bio u tome što te reparacije Njemačka nije mogla
da plati u svojoj valuti, već je bila primorana da
prodaje marke u zamjenu za lokalne valute zema-
lja pobjednica. Kada su odštete stigle na naplatu
u ljeto 1921. godine, došlo je do hiperinflacije, a
marka je devalvirala.
5. Grčka
trajala je od maja 1941. do decembra 1945. godi-
ne. Udvostručavanje cijena odvijalo se na svakih 4
dana i 6 sati.
Budžet Grčke doživio je dramatičan preokret
otpočinjanjem Drugog svjetskog rata. Sa sufici-
ta od 271 milion drahmi, u 1940. godini došlo se
do deficita od 790 miliona. Sve se dodatno pogor-
šalo kada su sile Osovine napale ovu zemlju kra-
jem 1940. godine. Dodatni pritisak na ekonomiju
predstavljala je odluka marionetske vlasti koju su
kontrolisali okupatori da Grčka na svojoj teritoriji
134
izdržava 400.000 vojnika sila Osovine. Dok su se

prihodi od poreza smanjivali, Grčka je pribjegla
monetizaciji budžetskog deficita.
3. Deflacija novca
U narodu se smatra da inflacija i hiperinflaci-
ja spadaju u najvažnije ekonomske probleme skop-
čane s novcem, a o bauku deflacije se malo zna i
malo se priča. Deflacija predstavlja opšti pad ni-
voa cijena. Deflacija dovodi do rasta kupovne sna-
ge novca usljed poremećaja u robnonovčanim od-
nosima. Rast kupovne snage novca znači da se za
manju ili istu količinu novca može kupiti ista ili
veća količina dobara i usluga. Istovremeno se sma-
njuje brzina opticaja novca. Posljedice deflacije su:
opadanje tražnje, povećanje dugova, povećano za-
duživanje, povećanje zaliha, smanjenje investicija.
Kao ni inflacija, ni deflacija nije poželjna po-
java. U uslovima deflacije se očekuje kontinuira-
ni pad cijena, tako da potrošači odlažu kupovinu
proizvoda, očekujući da će proizvodi biti još jef-
tiniji u narednom periodu. U takvim uslovima
135
firme nemaju kome da prodaju svoje proizvode i

privreda zapada u recesiju.
S obzirom na to da su i inflacija i deflacija ne-
poželjne pojave otuda je jedan od najvažnijih ci-
ljeva ekonomske politike cjenovna stabilnost. Cje-
novna stabilnost nikada ne znači nultu stopu in-
flacije, već stopu inflacije između 1% i 3%. Cjenov-
na stabilnost se obezbjeđuje kroz monetarnu po-
litiku, a institucije zadužene za njeno očuvanje su
centralne banke.3 Zbog specifičnosti režima euri-
zacije Centralna banka Crne Gore nije primarno
odgovorna za očuvanje cjenovne stabilnosti jer to
ne omogućavaju raspoloživi instrumenti.
Međutim, vrijednost novca se ne određuje sa-
mo u odnosu na robe, već i u odnosu na valute (no-
vac) drugih zemalja. Odnos vrijednosti nacional-
ne valute prema drugoj valuti se određuje preko
kursne liste. Valute onih zemalja koje imaju „jaku”
privredu i makroekonomsku stabilnost (nisku in-
flaciju, nizak budžetski deficit i nizak javni dug)
uglavnom spadaju u kategoriju „jakih” valuta. Te
valute su konvertibilne, što znači da se lako mogu
zamijeniti za valute drugih zemalja. Konvertibilne
3
Centralne banke su relativno stare institucije, a prva centralna
banka u svijetu je bila švedska Riks banka, osnovana 1668. godine.
Danas je osnovni cilj centralnih banaka očuvanje cjenovne i finan-
sijske stabilnosti, a tokom istorije njihovi ciljevi i funkcije su se mi-
jenjali. Prve centralne banke su uglavnom osnivane radi obezbjeđe-
nja finansijskih sredstava za finansiranje ratova. Tako je Centralnu
banku Francuske osnovao Napoleon 1800. godine radi finansira-
nja svojih ratnih pohoda. Iz sličnih razloga su osnovane i centralne
banke Engleske (1694), Španije (1782), a i neke druge.
136
valute su priznate i opšteprihvatljive za međuna-

rodna plaćanja. Valute ovih zemalja se stoga često
nalaze izvan nacionalnih granica, omogućavajući
na taj način zemljama koje su ih emitovale ostva-
renje značajnog iznosa emisione dobiti.4
Upravo jedan od razloga izuzetno brzog eko-
nomskog razvoja SAD poslije Drugog svjetskog
rata je značajan iznos emisione dobiti koji je ostva-
ren u tim godinama. Poslije Drugog svjetskog ra-
ta američka privreda je jedina privreda koja je iza-
šla jača iz rata zbog činjenice da rat nije vođen na
njenoj teritoriji i zbog značajnog uticaja vojne in-
dustrije na privredu. Privrede evropskih zema-
lja su bile razrušene i iscrpljene ratom. Stoga je u
poslijeratnom periodu jedina konvertibilna valu-
ta bila dolar. U tom periodu postojala je ogrom-
na tražnja za dolarima i taj period se često naziva
„glad za dolarima”. Čitav međunarodni monetarni
sistem u poslijeratnom periodu je bio baziran na
dolaru, odnosno sve valute su bile fiksirane u od-
nosu na dolar, a on je bio fiksiran u odnosu na zla-
to (i zamjenljiv za zlato). SAD su u tom periodu
„obilato” štampale dolare za koje su kupovale ro-
be i usluge širom svijeta, a dolari su ostajali u ino-
stranstvu i nijesu se vraćali u SAD. Na taj način
SAD su ostvarile ogromne iznose emisione dobi-
ti. Prema nekim izvorima, čak dvije trećine emi-
tovanih dolara su u upotrebi izvan SAD.
4
Emisiona dobit predstavlja razliku između troškova štampanja
novca (boja, papir, radna snaga i slično) i kupovne vrijednosti novca.
137
BANKE I BANKARSKI POSLOVI
1. Nastanak i razvoj banaka

Ne krivite Wall Street, ne krivite velike
banke. Ukoliko nemate posao i nijeste bogati,
krivite sami sebe!
Herman Kejn
K
ada u jednoj privredi ne postoji štednja, ne-
go se čitav prihod odmah potroši, nema po-
trebe za bankama, jer ne postoji štednja ko-
ja bi se mogla preusmjeravati preko njih. Među-
tim, drugačija je situacija kada postoji štednja, to
jest kada se cjelokupan prihod ne troši. Određen
broj pojedinaca će imati višak novčanih sredsta-
va, dok će drugi imati manjak. Međutim, ovdje
nastaju različiti problemi za ponuđače i potražio-
ce novca. Ponuda novca se nalazi na jednom mje-
stu, a tražnja za novcem na drugom mjestu. Poje-
dinci ne posjeduju informacije gdje se nalaze po-
trebni partneri. Isto tako, moguće je da ponuđa-
či raspolažu malim ušteđevinama, a investitorima
su potrebne veće količine novca. Takođe, ponuđa-
či ne raspolažu informacijama o riziku investito-
ra i suočavaju se sa opasnošću da ostanu bez ušte-
đevine. Ovi problemi mogu dovesti do toga da se
finansijski ugovori ne zaključuju, tako da investi-
tori ne dolaze do potrebnog novca i zbog manj-
ka novca, privreda bi se usporeno razvijala. Zbog
139
toga su svakoj privredi potrebne banke i drugi fi-

nansijski posrednici.
Banke su slične preduzećima zato što su isto
profitno orijentisane kao i preduzeća, ali za razli-
ku od njih one posluju s tuđim sredstvima i iz tog
razloga su pod posebnim nadzorom države. Ali,
i brojnih organa i tijela unutar banke, koji imaju
stroga pravila rada, reda i discipline. Kad bilo ko-
ji od ovih faktora popusti, lako može doći do de-
stabilizovanja čitave banke i svih njenih zaposle-
nih, ili, što je još gore i svih njenih klijenata, pa
čak i širenja problema na ostatak bankarskog si-
stema. Da li se po pitanju odgovornosti mnogo to-
ga promijenilo ili nije u našem vremenu, možete
vidjeti iz jednog veličanstvenog primjera od prije
jednog i po vijeka. Riječ je o savjetima bankarima
koje je izrekao prvi generalni kontrolor američkog
FED-a, gospodin Hju Mek Kuloh (Haugh Mc-
Culloch), decembra 1863. godine, kada je konsti-
tuisana Kancelarija kontrolora valuta (Comptrol-
ler of Curency) — institucija zadužena za regula-
ciju i superviziju banaka.
Ne dajte kredite iznad razumne granice obezbje-
đenja naplate. Nemojte forsirati ili ohrabrivati špe-
kulativne poslove. Nikada ne obnavljajte kredit (ili
hartije od vrijednosti) zbog toga što možda ne znate
gdje da plasirate naplaćeni novac pod istim uslovima.
Rasporedite vaše kredite na veći broj dužnika
umjesto da ih koncentrišete kod manjeg broja. Veli-
ki krediti jednom komitentu (ili pojedincu), makar to
bilo ponekad ispravno i potrebno, generalno je veoma
140
često nesigurno ulaganje. Veliki dužnici su skloni da

kontrolišu banku. Kada ovo postane odnos između
banke i njenih komitenata nije teško naslutiti ko će
na kraju biti oštećen. Svaki dolar kredita iznad ka-
pitala banke (rezervi i zadržane dobiti) stavlja ruko-
vodstvo pred strogu odgovornost prema kreditorima i
dioničarima da neprekidno drže pod kontrolom sma-
njivanje kredita u dozvoljene granice. Dajte vašem
komitentu slobodu imajući na umu da banka napre-
duje koliko napreduju njeni komitenti. Ali nikada ne
dozvolite da vam oni diktiraju politiku.
Ako imate razloga da posumnjate u integritet vašeg
komitenta, ugasite mu račun. Nikada se ne upuštajte
u posao sa nitkovom pod utiskom da vas on može pre-
variti. Rizik u takvom slučaju je uvijek veći od dobiti.
Platite vaše osoblje da živi komforno i ugledno
bez krađe, ali zahtijevajte da vam budu potpuno oda-
ni u službi. Ako neki vaš službenik živi iznad svojih
prihoda, otpustite ga, čak i kada može da objasni i
dokaže porijeklo viška prihoda. Ekstravagancija, ia-
ko sama po sebi nije kriminal, vrlo prirodno vodi u
kriminal. Čovjek koji troši više nego što zarađuje ne
može biti pouzdan službenik (rukovodilac banke).
Kapital banke mora biti realnost, a ne fikcija i
on mora pripadati onim koji imaju novac za pozaj-
mljivanje drugom, a ne dužnicima. Kontrolor će či-
niti sve što je u granicama njegovih ovlašćenja upo-
trebljavajući sva raspoloživa sredstva da spriječi kre-
iranje nominalnog kapitala od strane nacionalnih
banaka upotrebom obrtnih sredstava ili na bilo ko-
ji drugi vještački način i u njegovim naporima da to
141
postigne sa povjerenjem očekuje saradnju svih dobro

organizovanih banaka.
Tražim iskreno, pošteno i zakonito bankarsko po-
slovanje.
Nikada ne pokušavajte da u očekivanju velikih
dobitaka činite ono što nije u skladu sa nacionalnim
zakonodavstvom. „Spektakularno finansiranje ni-
je zakonito bankarstvo, a spektakularni finansijer u
bankarstvu je obmana ili nitkovluk”.5
Banke sve čine da se što bolje zaštite, prije sve-
ga da što bolje zaštite svoj profit. Razlika između
banaka i ostalih privrednih subjekata, na primjer,
je i u tome što banke prikupljaju depozite. Banke
obavljaju veliki broj funkcija. Klasične funkcije se
odnose na: prikupljanje štednje, odobravanje kre-
dita, upravljanje gotovinom i obavljanje platnog
prometa. Međutim, u savremenim uslovima ban-
karske funkcije se šire i na funkcije osiguranja, bro-
kera, investicionog bankarstva, povjerenika i druge.
Suština poslovanja u bankarstvu je da kamata
na odobrene kredite, ili tzv. aktivna kamata, bu-
de veća od kamate koju banka plaća na depozite
svojim deponentima, tzv. pasivne kamate. Džon
Kenet Galbrajt (John Kenneth Galbraith), jedan
od najuglednijih američkih ekonomista teoreti-
čara XX vijeka, tvrdio je da je proces kako banke
zarađuju novac „tako jednostavan da staje um”. Iz
kamatne marže (razlike između aktivne i pasivne
5
Advice to Bankers of 1863 — What An Old Letter Can Te-
ach Us All by Hugh McCulloch, https://www.bankadviser.com/sa-
linbank/e_article002000231.cfm?x=b11,0,w.
142
Kreditna funkcija Funkcija platnog prometa
Osiguravajuća funkcija Funkcija štednje
Brokerski poslovi Investiciona funkcija

SAVREMENA
BANKA
Investiciono bankarstvo Poslovanje nekretninama
Trgovačko bankarstvo Upravljanje trgovinom
Garancije
Slika 1. Bankarski poslovi
kamatne stope) banka pokriva svoje troškove i

ostvaruje zaradu. Naravno, poslovanje banaka ni-
je bez rizika, pa zato pri odobravanju kredita ban-
ke vrše ocjenu boniteta korisnika kredita ili renta-
bilnosti nekog investicionog projekta.
Istorija bankarstva usko je povezana sa istori-
jom novca. Razvoj banaka je, istorijski posmatra-
no, prošao kroz tri faze.
Prva faza počinje pojavom kovanog novca, tj.
robovlasničkog perioda (između VII i V vijeka p.
n. e.) i traje sve do kraja XIV vijeka. Karakteri-
stični poslovi su mjenjački, založni i davanje zaj-
mova. U antičkoj Grčkoj su se razvili „safarski”
(mjenjački) poslovi, a ljudi koji su mijenjali novac
zvali su se trapezari, po stolovima na kojima su
obavljali svoj posao. Već tada počinje zaduživanje
po osnovu zaloge, što je kasnije omogućilo poja-
vu komercijalnih kredita.
Druga faza traje od XIV do XVIII vijeka i
nju karakteriše pojava specijalizovanih novčanih
143
ustanova. U ovom periodu se u Italiji osnivaju pr-

ve banke: Banca di Genova, osnovana 1320. godi-
ne i Casa di Sant Georgio, osnovana 1407. godine.
Takođe se osnivaju i prve centralne banke.
Treća faza počinje od XIX vijeka, kada se ban-
ke osnivaju kao akcionarska društva ili komandit-
na društva sa značajnim sopstvenim kapitalom. U
ovom periodu se širi opseg djelatnosti koje oba-
vljaju banke.6
Sa izuzetkom jednog broja anglosaksonskih
zemalja, bankarski sistem je najvažniji učesnik na
finansijskom tržištu. Većinu zemalja, a naročito
privrede u tranziciji (pa i Crnu Goru), karakteri-
še bankocentričnost, odnosno dominantna uloga
bankarskog sektora u odnosu na druge segmente
finansijskog tržišta.
Zajedno sa osiguravajućim kompanijama, in-
vesticionim fondovima i sličnim finansijskim in-
stitucijama, banke spadaju u kategoriju finansij-
skih posrednika. Finansijski posrednici povezuju
pojedince i preduzeća sa viškovima finansijskih
sredstava sa onima koji imaju manjak finansijskih
sredstava. Bez finansijskih posrednika ne bi bilo
moguće funkcionisanje privrede.
Za osnivanje banke potrebna je dozvola koju
izdaje centralna banka. Takođe, za osnivanje ban-
ke potrebno je obezbijediti osnivački kapital koji
je propisan zakonom i koji je uvijek viši nego kada
6
Za više detalja o nastanku bankarskog sistema vidjeti: Da-
mir Šehović, Pojava i razvoj banaka, Ekonomski fakultet, Podgo-
rica, 2004; http://www.management.ac.me/files/1392802182.pdf.
144
Tabela 2. Najveće banke u svijetu prema iznosu aktive

Ukupna aktiva
Rang Naziv banke Zemlja
u mlrd. dolara
Industrial &
1. Commercial Bank Kina 3181,88
of China (ICBC)
2. HSBC Holdings V. Britanija 2758,44
China Construction
3. Kina 2602,53
Bank Corporation
4. BNP Paribas Fancuska 2589,19
Mitsubishi UFJ
5. Japan 2508,83
Financial Group
6. JPMorgan Chase & Co. SAD 2476,99
Agricultural Bank
7. Kina 2470,43
of China
8. Bank of China Kina 2435,48
9. Crédit Agricole Group Fancuska 2346,56
10. Barclays PLC V. Britanija 2266,81
11. Deutsche Bank Njemačka 2250,64
12. Bank of America SAD 2149,85
13. Japan Post Bank Japan 1968,26
14. Citigroup SAD 1894,73
15. Societe Generale SAD 1740,75
Izvor: Banks arround World,
http://www.relbanks.com/worlds-top-banks/assets
su u pitanju preduzeća. Obavljanje klasičnih ban-

karskih poslova (uzimanje depozita, davanje kre-
dita, obavljanje platnog prometa) nije dozvoljeno
drugim ekonomskim subjektima bez dozvole cen-
tralne banke.
Banke predstavljaju moćne finansijske institu-
cije. Njihova aktiva može iznositi i preko 200 mi-
lijardi dolara. U Tabeli 2. je prikazano 15 najvećih
145
banaka u svijetu prema iznosu aktive na kraju pr-

vog kvartala 2014. godine.
2. Šta biste (sve) morali znati

o bankama i bankarskom sistemu
Novac ima najveću ulogu u određivanju
kursa istorije.
Karl Marks
Od turbulentnih devedesetih godina skraja

prošlog vijeka do danas promijenila se i politika
i privredni sistem, pravna regulativa, kao i mena-
džeri i vlasnici banaka. Banke su danas general-
no sigurne i vjerovatnoća za ponavljanje scenarija
iz devedesetih gotovo da ne postoji. Naravno, in-
dividualno bankrotstvo banaka se nikada ne mo-
že isključiti. Ipak, skorašnja finansijska kriza je
potvrdila stabilnost bankarskog sistema jer u Cr-
noj Gori nijedna banka nije bankrotirala. Tako-
đe, treba dodati da danas Fond za zaštitu depo-
zita osigurava depozite. To znači da će, u slučaju
bankrotstva banke, Fond isplatiti osigurani iznos
depozita u vrlo kratkom roku (20 dana).
U Crnoj Gori osigurani iznos depozita iznosi
50.000 eura, a sa procesom pristupanja EU taj iz-
nos će se postepeno povećavati, dok se ne dostig-
ne iznos koji propisuje regulativa EU koji u ovom
trenutku iznosi 100.000 eura. Stoga je preporuka
da uvijek u banku ulažete do osiguranog nivoa depo-
zita. To znači da ukoliko planirate da u banku po-
ložite 90.000 eura, mi vam preporučujemo da taj
iznos uložite u bar dvije banke, s tim da u jednoj
146
bude maksimalno 50.000 eura (osigurani iznos).

Time ćete obezbijediti da vam kompletan iznos
depozita bude osiguran, a takva strategija dovodi
i do diverzifikacije rizika.
Zbog značaja poslova koje obavljaju, banke su
i predmet posebne kontrole. U pitanju su najma-
nje tri nivoa kontrole. Prvi nivo kontrole je inter-
na kontrola banke, koja provjerava da li banka po-
štuje zakone, svoje procedure, kao i sve vrste rizi-
ka sa kojima je banka suočena. Drugi nivo kontro-
le se odnosi na proces eksterne revizije. Sve banke
su dužne da angažuju nezavisnog eksternog revi-
zora. Uloga eksternog revizora je da izrazi mišlje-
nje o tome da li prezentirani finansijski izveštaji u
potpunosti odražavaju stvarnu finansijsku pozici-
ju i ostvarene rezultate poslovanja. Treći nivo kon-
trole predstavlja supervizija bankarskog sistema.
Proces supervizije obavlja centralna banka ili
nezavisna agencija. U Crnoj Gori, to je Central-
na banka Crne Gore. U procesu supervizije treba
da se utvrdi da li banka stoji finansijski dobro, da
li se njom dobro upravlja i da li postoji neka opa-
snost za njene deponente. Supervizori treba da
procijene koliki je stepen izloženosti banke riziku,
koja sredstva stoje na raspolaganju da bi se upra-
vljalo tim rizikom i da li su raspoloživa sredstva za
upravljanje rizikom dovoljna. Takođe, proces su-
pervizije treba, što je prije moguće, da obezbijedi
signale ukoliko prijeti opasnost pojave poteškoća
u poslovanju banaka. Ukoliko se kroz proces su-
pervizije ustanove određeni rizici po banku, onda
147
će supervizor izdati rješenje banci da preduzme

obavezujuće akcije u cilju uklanjanja svih rizika.
Stoga možemo zaključiti da ova tri nivoa kontro-
le značajno utiču na sigurnost bankarskog sistema.
Banke i bankari često nijesu popularni. Oni
nam naplaćuju različite provizije i naknade, nji-
ma plaćamo kamate na kredite za koje često sma-
tramo da su nerealno visoke, banke nam oduzi-
maju imovinu ukoliko ne izmirimo svoje obaveze
prema njima, tako da bankari i banke često nije-
su omiljeni u društvu. Jedno istraživanje rađeno
u Velikoj Britaniji prije krize pokazalo je da ban-
kar spada u sam vrh omraženih zanimanja među
građanima. Slično je i u mnogim drugim zemlja-
ma. Erl Voren (Earl Warren), američki političar i
negdašnji predsjednik Vrhovnog suda SAD, čak
je govorio: „Mrzim banke. One ne rade ništa po-
zitivno za druge osim za same sebe. One su prve
kada treba naplatiti njihovu zaradu i prve bježe
kada dođe do problema”.
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju
Džejms Bjukenan (James McGill Buchanan) ve-
oma je kritički sagledavao mjesto i ulogu bankar-
stva u društvu: „U osnovi bankarstvo se zasniva
na samoubilačkoj strategiji. Banke uzimaju novac
od društva ili bilo koga drugog ko im ga želi dati,
odmah uzmu svoju zaradu, a ostalo blokiraju kroz
neizvjesne i nesigurne pozajmice koje se povreme-
no ne mogu vratiti osim uz pomoć cijelog društva”.
I Herbert Maršal MekLahan (Herbert Marshall
McLuhan), u svoje vrijeme jedan od najpoznatijih
148
kanadskih i svjetskih intelektualaca, čije se djelo

smatra jednim od temelja savremenih medijskih
teorija, nepovjerljivo je izjavljivao: „Što više banke
imaju podataka o nama u toj mjeri mi manje po-
stojimo”. Ni mnogi drugi poznati ljudi nijesu baš
mnogo imali lijepih riječi za ovu vrstu posla.
Moramo, međutim, imati u vidu da je ovako
gledanje na banke samo jedna strana medalje. Ra-
zvijenog društva nema bez razvijenog bankarskog
sistema. Banka mora da nam naplati kamatu na
kredit jer u protivnom neće moći da plati kama-
tu deponentu. Banke samo manjim dijelom kori-
ste svoj novac, a veći dio novca je novac depone-
nata. Zato one i moraju da budu rigorozne pre-
ma svojim potraživanjima jer bi u protivnom bez
svojih sredstava ostali brojni deponenti. Navešće-
mo vam samo jedan primjer da bi se pokazalo ko-
liki je značaj i uloga banaka za običnog građanina.
Sjetite se devedesetih godina kada su banke
postojale samo na papiru. Tada nije bilo stambe-
nih kredita i ogroman broj ljudi je bio prinuđen
da bude podstanar i da plaća stanarinu koja bi od-
govarala, u velikom broju slučajeva, visini rate kre-
dita. Danas kada imamo banke, mnogo bolje je da
mjesečno otplaćujemo ratu za stan koji je naš, ne-
go da plaćamo stanarinu za stan koji nikada ne-
će biti naš. Takođe, većina investicija koje su naj-
važniji generatori zaposlenosti i rasta proizvodnje
ne bi bila moguća bez bankarskih kredita. Stoga
banke nijesu naši neprijatelji, već insitucije bez ko-
jih savremene privrede ne mogu da opstanu i koje
149
su važan faktor bržeg ekonomskog rasta. Narav-

no, to ne znači da banke ne bi trebalo da imaju i
malo više obzira prema svojim klijentima.
U našim uslovima značajan dio prihoda se
ostvaruje u ljetnjim mjesecima. Tada se pojavlju-
ju i viškovi koji mogu biti predmet štednje. Među-
tim, treba imati u vidu da banke često najpovolj-
nije kamate daju u Nedjelji štednje, tako da treba
razmotriti mogućnost da se sredstva kratkoroč-
no oroče do Nedjelje štednje, a da se potom oroče
na duži period. Takva strategija može omogućiti
maksimiziranje prihoda.
Banke često koriste različite metode za obra-
čun kamate. Neke će vam saopštiti iznos od kojeg
nije odbijen porez, neke će isključiti porez i slič-
no. To može zamagliti stvarnu kamatu koju ostva-
rujete. Stoga je uvijek preporučljivo da tražite od
banke plan isplate kamate, koji će sadržati uku-
pan iznos kamate koji će vam biti isplaćen. Sta-
vljanjem u odnos ukupnog iznosa kamate sa glav-
nicom dobićete efektivnu kamatnu stopu. Tako-
đe, preporučljivo je da prije odluke u koju banku
ćete položiti štednju obiđete više banaka i upore-
dite njihove uslove za planirani iznos štednje. Uvi-
jek treba pitati kolika je kamata za konkretan iz-
nos štednje i konkretan period oročenja, jer kama-
te mogu značajno varirati.
Takođe, uslovi koje odobravaju banke ne mo-
raju biti isti za sve klijente. Manje rizičan klijent
sa dobrom istorijom otplate prethodnih kredita,
sigurno će dobiti nižu kamatu od klijenta koji je
150
neuredno izmirivao kredit u prošlosti. Osim toga,

deponent koji oročava viši iznos sredstava vjero-
vatno će dobiti višu kamatu od nekog manjeg de-
ponenta. Za klijente koji obavljaju značajan iznos
platnog prometa provizija može biti niža. Zbog
toga je preporučljivo za preduzeća da dominant-
no platne transakcije obavljaju preko jedne banke,
jer će tada lakše dobiti status VIP klijenta sa svim
benefitima koje nosi takav status.
O svim uslovima sa bankama treba pregovarati.
Kao što biste pregovarali sa prodavcem automobi-
la, tako treba pregovarati i sa bankama o njihovim
uslugama. U okviru svoje poslovne politike banke
obično imaju raspon do kojeg se mogu kretati i ka-
mate i tarife. Ti rasponi se ne objavljuju na inter-
net stranici banke, jer se na internet stranici uglav-
nom objavljuju uslovi za prosječnog klijenta. Po-
nekad za VIP klijente menadžment banaka mo-
že imati i odriješene ruke da sam procijeni uslove.
Takođe, banke često mijenjaju tarife i kamate.
Na taj način one se prilagođavaju izmijenjenim
uslovima na tržištu. Stoga je potrebno da se peri-
odično informišete kod banaka oko ovih izmjena.
Ponekada naknade koje banke naplaćuju nije-
su transparentne. Klijentima se navede da se nak-
nade i tarife naplaćuju u skladu sa poslovnom po-
litikom banke, koja se objavljuje u banci ili klijent
potpiše da se upoznao sa poslovnom politikom
banke, iako nikada istu nije vidio. Stoga za svaku
uslugu koju vam pruža banka, treba da pitate ko-
like se naknade plaćaju.
151
Takozvano onlajn bankarstvo (online banking)

je vrsta bankarske usluge koja dobija sve veću po-
pularnost. Ona podrazumijeva da bankarske uslu-
ge obavljate od kuće korišćenjem interneta. Na
ovaj način možete uštedjeti značajno vrijeme ti-
me što nećete morati da idete u banku i što neće-
te čekati u redu.
Često banke stimulišu ovakav način bankar-
stva, jer im on smanjuje troškove, nudeći niže ta-
rife. Ovakav sistem bankarstva je skopčan sa izvje-
snim rizicima, jer prevaranata ima sve više. Ipak,
posljednjih godina je i značajno unaprijeđena si-
gurnost ovog sistema bankarstva. Nikako ne pre-
poručujemo da se bazirate na onlajn (online) ban-
karstvu koje kao jedinu zaštitu ima šifru. Danas
postoje brojni kompjuterski virusi koji imaju jedi-
ni cilj da otkriju vašu šifru u banci ili broj kredit-
ne kartice. Takođe, unaprijeđene su i tehnike koje
omogućavaju prevarantima da presretnu mejlove i
druge podatke koje šaljete preko interneta. Ipak, o
ovome će biti više riječi u sljedećem poglavlju ko-
je se bavi elektronskim bankarstvom.
3. Nove tehnologije u bankarskom

sistemu i njihovi rizici
Neki ljudi prave krivotvoreni novac —
u mnogim drugim slučajevima novac pravi
krivotvorene ljude.
Sidni Haris
U uslovima globalizacije i jake konkurenci-

je, gdje postepeno nestaju razlike između banaka,
152
investicionih fondova, brokerskih firmi i osigura-

vajućih kompanija, finansijske organizacije su pod
stalnim pritiskom da zadrže korisnike svojih uslu-
ga, smanje troškove, upravljaju rizikom i koriste
visokosofisticiranu tehnologiju, kao izvor konku-
rentske prednosti. Banke su prvobitno imale od-
bojnost prema inovacijama koje donosi poslovanje
na internetu, ali su tokom vremena shvatile da to
nije samo prolazni fenomen nego sve više dio po-
slovne stvarnosti, koji zahtijeva novu koncepciju
pristupa poslovanju, a što se u praksi sve više ma-
nifestuje kroz ulaganja u specijalizovanu i prema
klijentu orijentisanu tehnologiju.
Elektronsko bankarstvo ili E-banking predsta-
vlja „novi” servis koji poslovne banke nude svojim
klijentima, fizičkim ili pravnim licima, korišće-
njem digitalnih tehnologija. Osnovni razlog za ko-
rišćenje E-banking servisa od strane korisnika je
ušteda vremena i smanjenje troškova, jer su obič-
no provizije za poslove sa elektronskim bankar-
stvom niže u odnosu na iste u klasičnom bankar-
stvu. Veliki broj poslova finansijske prirode zah-
tijeva često prisustvo u banci, putovanje do nje a
zatim čekanje u redu, vrijeme obavljanja transak-
cije ili dobijanja obavještenja, a sve to zahtijeva do-
sta napora i vremena.
Elektronsko bankarstvo je i za banke znatno
jeftinije od dolaska na šalter. Osim što plaćanje ra-
čuna putem interneta štedi vrijeme, štedi i novac.
Zašto je to tako? Na svakom šalteru sjedi po je-
dan bankarski službenik koji ručno mora da obavi
153
unos podataka, za svaki račun koji želite da platite.

To njegovo angažovanje košta, odnosno pojedno-
stavljeno rečeno, provizija koju plaćate na šalteru
predstavlja cijenu usluge koju je u vaše ime obavio
službenik banke. Dok sjedite kod kuće i sami u za
to predviđeni formular unosite podatke za plaća-
nje, izbjegavate posrednika (bankarskog službeni-
ka), pa je i cio taj proces jednostavniji. Stoga ban-
ke za ovakve transakcije naplaćaju niže provizije.
Elektronsko bankarstvo je brz, efikasan i pou-
zdan sistem koji omogućava da se putem interne-
ta pristupi banci, nezavisno od vremena rada ban-
ke, 24 sata dnevno, sedam dana nedjeljno. Na ovaj
način mogu se plaćati računi, obavljati finansijske
transakcije, imati uvid u stanje i promjene na ra-
čunu, naručivati čekovi i štošta drugo. Da bi kli-
jent obavljao platni promet elektronskim putem,
treba da posjeduje računar odgovarajućih tehnič-
kih karakteristika i ima mogućnost izlaza na in-
ternet. Ono što može mučiti pojedine klijente ba-
naka, naročito starije generacije, je to što su navi-
kli da im banka „lupi pečat” na račun. Međutim,
ovo ne treba da vas brine jer su banke predvidje-
le mogućnost da možete da odštampate potvrdu,
kao i da vam mjesečno šalju izvode koji predsta-
vljaju dokaze o obavljenim transakcijama.
Telefonsko bankarstvo podrazumijeva vršenje
transakcija putem telefonskog razgovora sa agen-
tom pozivnog centra („call centra”) banke, a uz
prethodnu identifikaciju na govornom automa-
tu unosom broja računa i ličnog identifikacionog
154
broja. Na ovaj način se mogu obavljati sve uobiča-

jene bankarske transakcije.
Većina banaka danas pruža brojna obavješte-
nja preko SMS poruka. U pitanju su obavještenja
koja se odnose na priliv novca na račun, plaćanja
realizovana preko kreditnih kartica, realizovana
plaćanja preko trajnog naloga i drugo.
Veliki broj banaka pruža i usluge govornog au-
tomata, koji omogućava informacije o stanju na
računu. Obično uslov za korišćenje ove usluge je
da se poziv ostvari sa telefona koji ima mogućnost
tonskog biranja. U novije usluge možemo dodati
i slanje izvoda sa računa, mjesečnih zaduženja i
slično na mejl ili na neki drugi način.
Elektronska plaćanja će učiniti transakcije efi-
kasnijim na više načina. Prvo, elektronski novac će
učiniti transakcije jeftinijim zbog toga što su tro-
škovi transfera elektronskog novca preko interne-
ta znatno manji od troškova transfera novca pu-
tem klasičnog bankarskog sistema. Drugo, zbog
činjenice da internet ne poznaje političke grani-
ce, ne poznaje ih ni elektronski novac. Prema to-
me, troškovi transfera u okviru neke države sko-
ro su jednaki troškovima transfera između različi-
tih zemalja. Treće, plaćanja elektronskim novcem
može da koristi svako ko ima pristup internetu i
nekoj banci na internetu. Još jedna karakteristi-
ka elektronskog novca je to što on ostavlja trag o
tome gdje je trošen i koliko. Iako postoje određe-
ni rizici, ipak imajte u vidu da banke ne bi aktivi-
rale ove servise ukoliko bi oni ugrozili sigurnost i
155
stabilnost njihovog poslovanja. Na kraju, rizik uvi-

jek postoji, čak i kada podignete gotovinu iz banke,
postoji rizik da vas u autobusu „odžepare” lopovi.
Elektronski ček ili e-ček se zasniva na ideji da
elektronski dokument može da zamijeni papirni
dokument i da kriptografski potpis može da za-
mijeni ručni potpis. On je dizajniran tako da iz-
vršava plaćanja i druge finansijske funkcije papir-
nog čeka, koristeći kriptografski potpis i zaštićene
poruke na internetu. Sistem elektronskih čekova
je prvenstveno dizajniran da preventivno spreča-
va prevare i krađe. Ovaj sistem obezbjeđuje visok
nivo integriteta poruka, autentifikaciju i neporeči-
vost obavljene transakcije. On je baziran na istim
legalnim okvirima kao i papirni ček, sadrži iste in-
formacije i može biti korišćen u bilo kojoj transak-
ciji gdje se danas koristi papirni ček. Postupak ra-
da sa elektronskim čekovima je sljedeći. Prilikom
startovanja softvera za rad sa elektronskim čeko-
vima na ekranu se pojavljuje slika elektronskog če-
ka. Ček na ekranu je prethodno pripremljen i ima
izgled i formu papirnog čeka, sa svim potrebnim
podacima i ostavljenim dijelom koji se popunjava.
Korisnik popunjava podatke: datum, kome tre-
ba da bude isplaćen ček (naziv primaoca) i iznos
koji treba da se isplati. Time su kompletirani po-
daci i ček treba potpisati. Potpisivanje čeka je pu-
tem smart kartice. Smart kartica se ubacuje u ure-
đaj za čitanje i unosi se pin kod da bi se otključala
kartica. Serijski broj čeka automatski se dodaje iz
smart kartice. Na kraju kartica čita sve podatke sa
156
čeka i formira digitalni potpis. Ovako pripremljen

ček se šalje kao bilo koji mejl. Svaki izdat ček mo-
že biti sačuvan na računaru kao vjerna kopija ori-
ginala. Samo jedna kopija čeka može biti plaćena,
jer postoji kontrola i detekcija duplikata. Po pri-
jemu e-čeka postupak rada sa njim je nadalje kao
i sa papirnim čekom.
Mobilni telefon postaje sredstvo koje će se sve
više koristiti za plaćanja. Kod nas mobilnim tele-
fonom možete plaćati preko SMS-a usluge par-
kinga, kupovati video-igrice, „muziku”, učestvo-
vati u humanitarnim akcijama i slično. U razvije-
nim zemljama, a sve više i kod nas, mobilnim te-
lefonom možete vršiti i prenos novca sa računa na
račun, kao i plaćanje roba i usluga. Pružaoci ova-
kvih usluga imaju specijalne mobilne kartice na
kojima je integrisan i digitalni sertifikat (vaš digi-
talni potpis). Plaćanje se obavlja tako što prodav-
cu dajete broj telefona. Vrlo brzo vam stiže SMS
poruka o plaćanju sa pin kodom („pin code”) koji
treba ukucati da bi transakcija bila kompletirana.
Nakon toga dobijate novu SMS poruku koja po-
tvrđuje da je transakcija obavljena.
Inovacija koja je vjerovatno najzastupljenija
među našim građanima su platne kartice. One
se obično mogu podijeliti na kreditne i debitne.
Kod kreditnih kartica iznos potrošnje se plaća do
određenog datuma u mjesecu ili ukoliko je u pi-
tanju revolving kartica, onda se izmiruje samo dio
potrošnje iz prethodnog mjeseca do datuma ko-
ji odredi banka, a neizmireni iznos se otplaćuje
157
narednih mjeseci u sukcesivnim ratama. Debitne

kartice su direktno povezane sa bankovnim raču-
nom vlasnika kartice i potrošnja je moguća do iz-
nosa novca koji postoji na računu.
Razvoj ovih instrumenata uticao je i na porast
trgovine preko interneta. Najveći problem i najve-
ća prepreka omasovljavanju bankarskog poslova-
nja preko interneta je problem sigurnosti. Veličina
i otvorenost interneta čine ga danas najupečatlji-
vijim informaciono-komunikacionim sredstvom.
Sa druge strane, upravo broj korisnika interneta i
njegova otvorenost čine ga istovremeno i izuzetno
nebezbjednim. Ipak, to ne znači da se treba plaši-
ti ovakvih inovacija, već treba znati kako se zašti-
titi od prevara. Prevaranti ne poznaju granice, ne
plaše se istraga, jer su često od vas udaljeni hilja-
dama kilometara, njihove ponude često znaju da
zvuče neodoljivo, a svi imaju jedan zajednički cilj,
a to je da vas odvoje od vašeg novca.
Elektronske prevare i sajber kriminal

(Cyber crime)
Bolje je i malo sa blagoslovom negoli
dosta sa prokletstvom.
Narodna mudrost
Prevare na internetu su stare koliko i sam in-

ternet. Svake godine, sajber kriminalci „promovi-
šu” nove tehnike i taktike osmišljene tako da pre-
vare potencijalne žrtve. Svi korisnici interneta mo-
gu biti potencijalne mete prevare.
158
Već smo rekli da kreditne kartice umnogome

olakšavaju trgovinu, ali i nose dosta rizika. Ispri-
čaćemo vam jednu istinitu priču koja se desila jed-
nom našem prijatelju.
Kada mu je stigao izvod iz banke sa zaprepašće-
njem je konstatovao da mu je sa kreditne kartice u
nekoliko transakcija skinuto oko 4.000 eura iz neke
prodavnice u Kanadi. Zaprepašćenje je bilo veliko jer
on u Kanadi nikada nije bio, a takođe nikada nije
koristio kreditnu karticu za plaćanja preko interne-
ta. Reklamaciju je podnio banci, u prvi mah misleći
da je u pitanju greška, jer je bilo evidentno da je tih
dana kada je skidan novac sa računa iz Kanade, is-
tom karticom izvršio plaćanja i u Podgorici. Među-
tim, ispostavilo se da je bio žrtva prevare, odnosno da
su prevaranti uspjeli da iskopiraju podatke sa njego-
ve kartice i naprave kopiju kartice. Proces povraćaja
novca je bio dug, iako je po pravilima gold vise no-
vac trebalo da mu bude odmah vraćen, on je uspio
159
da novac povrati tek nakon sedam mjeseci i nakon

brojnih prijetnji sudskim postupkom i prijetnjom da
će javno objaviti slučaj. Nakon dugog razmišljanja
uspio je i da se sjeti gdje mu je vjerovatno iskopirana
kartica. To se desilo u jednom vrlo renomiranom re-
storanu u SAD. Kada je dao karticu da plati ručak,
konobar je vratio poslije desetak minuta uz obrazlo-
ženje da je imao poteškoća jer kartica nije htjela da
„prođe”. U tom trenutku nije mu bilo ništa čudno jer
i u nekoliko drugih radnji je imao problem da kar-
tica nije htela da „prođe” ili je „prolazila” tek nakon
više pokušaja. Međutim, novac je skinut sa računa
oko šest mjeseci poslije tog događaja, a to je bio jedini
slučaj da mu je kartica bila van vidokruga duže od
jednog minuta. Njegova sreća je bila što su prevaran-
ti koristili kopiju kartice za plaćanja u fizičkoj rad-
nji, a da su je koristili za plaćanja preko interneta, bi-
lo bi gotovo nemoguće dokazati da je nije on koristio.
Iz ovog primjera možemo izvući nekoliko po-
uka. Prva je, nemojte nikada ispuštati iz vida kar-
ticu. Danas svi restorani imaju mobilne aparate
za plaćanja koje mogu da donesu do vašeg stola.
Ukoliko kojim slučajem kartica bude duže od mi-
nuta izvan vašeg vidokruga, tražite od banke da
vam zamijeni karticu, jer trošak zamjene kartice
je manji od rizika koji nosi ukoliko vam je isko-
pirana kartica. Uvijek zahtijevajte od banke kar-
ticu sa čipom, koja traži da se plaćanje obavi uku-
cavanjem pin koda, jer je nju mnogo teže iskopi-
rati. Nemojte se pouzdati mnogo da će vas ban-
ke zaštiti jer neke banke imaju stvarno visoke
160
stepene zaštite i zovu vas odmah telefonom ka-

da primijete neku neuobičajenu transakciju, dok
postoje banke koje imaju loše sisteme zaštite pa
je moguće da potpuno neopaženo prođu plaćanja
na različitim kontinentima u isto vrijeme. Obave-
zno aktivirajte uslugu da vam SMS porukom sti-
že svaka transakcija obavljena preko vaše kartice.
Time ćete moći da na vrijeme reagujete i minimi-
zirate potencijalni gubitak. Takođe, prevaranti va-
šu karticu neće iskoristiti odmah, oni će čekati da
prođe više mjeseci i iskoristiće je pred kraj njenog
datuma isticanja, jer na taj način, protokom vre-
mena, smanjuje se vjerovatnoća da se sjetite gdje
vam je kartica duže vremena bila izvan vidokruga
i na taj način prevaranti lakše prolaze neopaženo.
Takođe, oni će često koristiti i udaljene zemlje da
iskoriste vašu karticu da bi otežali pokretanje sud-
skih postupaka, jer bi sudski troškovi (uključujući
i troškove putovanja) bili viši od pretrpljene štete.
„Mazge za prenos novca” su ljudi koji na svoje
legitimne račune primaju uplate ukradenog novca
koji zatim prebacuju na račune kriminalaca uz za-
nemarljivu nadoknadu. Ovaj termin se koristi za
online prevare čije su žrtve ljudi koji su nesvjesni
činjenice da su novac ili roba koju prebacuju elek-
tronskim putem ili pomoću kurirskih službi ukra-
deni. Riječ je o ljudima koje kriminalci regrutuju
preko naizgled legitimnih oglasa za posao obja-
vljenih u štampanim izdanjima novina ili na inter-
netu. Regrutacija se obavlja na različite načine, ko-
ji uključuju lažne mejlove, oglase ili pronalaženje
161
žrtava preko web sajtova za pronalaženje posla na

kojima se nalaze njihove radne biografije. Posao
koji se nudi su pozicije kao što su „finansijski me-
nadžer”, „menadžer prodaje”, „predstavnik (neke
države)”, „agent za transfer novca” i slično. Posao
se naravno radi od kuće, nekoliko sati nedjeljno, a
pri tom ne zahtijeva određeno znanje koje treba
da ima kandidat za posao. Sve što je potrebno je
imati pristup internetu. Saučesnici prevara nijesu
tako očigledne žrtve. Štaviše, oni za pomoć preva-
rantima dobijaju kakvu-takvu nadoknadu. Među-
tim, njih ne štiti bilo kakav zakon o internet pre-
varama. Za razliku od kriminalaca, oni nijesu iz-
van domašaja zakona.
Vrlo indikativan može biti i sljedeći slučaj pre-
vare, koji se često ponavlja. Odlazite u banku da po-
dignete novac. Na nekoliko metara od ulaznih vrata
vas zaustavi lijepo obučen gospodin, predstavi vam se,
pokaže legitimaciju i kaže da je on bankarski istra-
žitelj. Njegov posao je da razotkrije nekoliko službe-
nika za koje se sumnja da potkradaju mušterije. On,
navodno, sumnja na nekoliko službenika, ali ne mo-
že to da dokaže i potrebna mu je pomoć i moli vas da
mu u cilju istrage pomognete da raskrinka nepošte-
ne službenike. „Bankarski istražitelj” vas zamoli da
podignete određeni iznos i da taj novac predate nje-
mu, a on će isti da vam vrati za nekoliko trenutaka.
Zatim vam zatraži broj računa i pita vas kod koje
osobe ste podigli novac. Potom „bankarski istražitelj”
ulazi u banku, odlazi do šaltera na kome ste podigli
novac, razgovara sa službenikom i nakon nekoliko
162
minuta izlazi napolje. „Bankarski istražitelj” vam

se lijepo zahvaljuje za pomoć i kaže vam da je novac
vraćen na račun, što nije istina. Novac je završio u
džepu prevaranta, a razgovor sa službenikom je bio
čisto informativan.
Odomaćeni tip prevara na internetu je tzv. fi-
šing („phishing”) — pecanje. Riječ je o nehaker-
skim metodama, pri kojima prevaranti ciljaju veli-
ki broj ljudi, u očekivanju da će se mali broj „upe-
cati”. Fišing poruke najčešće imaju formu lažnih
obavještenja banaka, provajdera, sistema za elek-
tronsko plaćanje, društvenih mreža, internet iga-
ra, prijetnju da ukoliko ne preduzmete neku aktiv-
nost, biće vam ugašen račun i slično. Takvo obavje-
štenje će pokušati da podstakne korisnika, iz ovog
ili onog razloga, da hitno unese ili ažurira svoje lič-
ne podatke. Uobičajeni izgovori za ovakve zahtje-
ve su gubitak podataka, pad sistema, ažuriranje si-
stema i drugo. Vjerovatno ste se i vi suočili sa mej-
lom koji vam šalje nepoznata osoba iz inostranstva
koja vas obavještava da je umro njen bogati prija-
telj bez nasljednika i od vas traži malu pomoć da
transferišete njegova sredstva uz visoku nagradu.
U daljoj komunikaciji od vas će se zatražiti da je
potrebno da se uplati neka provizija da bi se sred-
stva transferisala. Uplaćenu proviziju ćete izgubiti,
a prevarant će nestati bez traga. Nešto kreativniji
oblici ovakve vrste prevara se javljaju kada dobije-
te mejl od svog prijatelja da je u inostranstvu i da
je pokraden i moli vas da mu hitno uplatite odre-
đenu sumu novca kako bi mogao da se vrati, a da
163
će vam novac vratiti čim stigne kući. Naravno, i

ovdje ćete ostati bez novca, a prevaranti su ukrali
korisničko ime i šifru mejla vašeg prijatelja i šalju
mejlove na veliki broj adresa iz njegovog imenika.
Ljudi koji se bave fišingom često svoje mete od-
vode na web stranice koje neodoljivo podsjećaju na
zvaničnu stranicu neke firme, banke ili provajdera
drugih usluga. Zavisno od tipa prevare, to mogu
biti lažna Fejsbuk (Facebook) strana, lažna strana
banke, Manibukersa (Moneybookers), Pejpala (Pa-
yPal) i slično. Zato da biste bili sigurni u to da ste
na pravom mjestu, obavezno provjerite adresu ko-
joj ste pristupili. Ako se adrese ne poklapaju, onda
znajte da neko pokušava da vas prevari. Tačnu adre-
su lako možete provjeriti pretraživanjem u nekom
internet pretraživaču kao što su Google ili Yahoo.
Takođe, prevaranti se često lažno predstavljaju
kao banka ili neki poslovni partner sa kojim sara-
đujete i traže vam broj kartice i pin kod da bi ne-
što provjerili. Imajte na umu da vam banka nika-
da neće preko interneta tražiti brojeve računa. Ta-
kođe, mejl sa kojeg ste primili poruku prevaranti
često nazovu po imenu banke, ali ako pogledate
detaljnije adresu sa kojeg je došao mejl, shvatiće-
te vrlo brzo da on nema nikakve veze sa bankom.
Fišeri su veoma vješti u izradi mejlova autentič-
nog izgleda koji su vjerne kopije zvaničnih mejlo-
va koji dolaze iz različitih organizacija. Oni kori-
ste zvaničane logotipe organizacija i kopiraju stil
legitimne prepiske u cjelosti. Jedna takva ilustra-
cija je prikazana na sledećoj slici.
164
Ukoliko dobijete poruke ovakvog tipa, ne od-

govarajte na njih i nemojte klikati na link koji se
može nalaziti u tekstu same poruke ili ispod sa-
mog teksta. Sama poruka vas prebacuje na mali-
ciozne sajtove — koji su bukvalno dizajnirani kao
da su preslikani originali, ali projektovani tako da
izvrše krađu vašeg identiteta, vašeg novca ili po-
čine kriminalnu aktivnost u vaše ime. Vrlo često,
ovakvi lažni web sajtovi sadrže skrivene programe
koji instaliraju „špijunske” programe na računa-
ru žrtve. To znači da čak i ako nijeste unijeli svo-
je korisničko ime i lozinku već samo kliknuli na
165
link u mejl poruci iz radoznalosti, još uvijek po-

stoji mogućnost da ste nesmotreno preuzeli mali-
ciozni program na svoj računar koji bi kasnije mo-
gao da ukrade čitav niz ličnih podataka.
Prema podacima Antifishing radne grupe (An-
ti-Phishing Working group), u svijetu postoji pre-
ko 14.000 fišing sajtova. U 86% slučajeva oni se la-
žno predstavljaju kao finansijske institucije.
Kod nas postoji mogućnost da se avionske kar-
te kupuju telefonskim putem, tako što ćete izdikti-
rati broj kartice telefonskom operateru. Iako smo
sasvim sigurni da avio-kompanija neće zloupotri-
jebiti te podatke i da će ih zaštiti, ipak uvijek po-
stoji određeni rizik da operater napravi neku svo-
ju „privatnu” zbirku brojeva kartica, koja bi posli-
je u nekom trenutku mogla biti zloupotrijebljena.
Poznati bloger Brajan Krebs (Brian Krebs) je
istraživao koliko vrijede ukradeni nalozi (kori-
sničko ime i šifra). Odgovor na to pitanje Krebs
je pronašao u oglasima sajber kriminalaca koji nu-
de iTunes naloge po cijeni od 8 dolara, a naloge
Fedex.com, Continental.com i United.com po ci-
jeni od 6 dolara. Nalozi sajta Groupon.com vri-
jede 5 dolara na crnom tržištu, a hakovani nalo-
zi hosting provajdera Godaddy.com, kao i pro-
vajdera Verizonwireless.com, Tmobile.com, Att.
com i Sprint.com prodaju se po cijeni od 4 dolara.
Aktivni Fejsbuk i Tviter nalozi prodaju se za 2,5
dolara po nalogu. Čak i u slučaju da vaš mejl ni-
je povezan sa online trgovinom, vjerovatno da je
ipak povezan sa drugim, vama važnim nalozima.
166
Hakovani mejlovi se koriste za prikupljanje mejl

adresa, koje kasnije mogu biti preplavljene lažnim
mejlovima koji sadrže maliciozne priloge, kao i fi-
šing mejlove. Oni se često koriste i za zloupotrebe
poput prethodno pomenute priče o vašem prijate-
lju koji je iznenada ostao bez novca u inostranstvu.
Kako se zaštiti od elektronskih prevara

Ko ne želi da ga prevare treba da ima
oči na svakom prstu.
Danska mudrost
Svaki korisnik koji koristi internet izlaže svo-

je podatke ogromnom broju najrazličitijih opasno-
sti. Jevgenij Kasperski (Yevgeny Kaspersky), tvo-
rac jednog od najuspješnijih antivirus programa,
je istakao: „Danas sve zavisi od kompjutera: zali-
he energije, avioni, vozovi. Bojim se da će internet
uskoro postati ratna zona, platforma za profesi-
onalne napade na kritičnu infrastrukturu”. Sto-
ga se kao imperativ korišćenja interneta javlja po-
treba za zaštitom podataka koji su neposredno ili
posredno na internetu. Kada je internet trgovina
bila u fazi nastanka i ranog razvoja, nijesu posto-
jali standardi i tehnologije koje su garantovale si-
gurnost korisnicima, dok se situacija danas zna-
čajno promijenila. Najveći broj problema nastaje
zbog nepažnje samih korisnika. Otvorena priro-
da interneta ljudima omogućava da se predstavlja-
ju kako žele i da prodaju bilo šta. Ali ako se bu-
dete pridržavali pravila opisanih u ovom tekstu,
mala je vjerovatnoća da možete biti žrtva prevare.
167
Nekada standardna zaštita preko korisničkog

imena i šifre danas se ne smatra visokim stepe-
nom zaštite. U uslovima kada je kreiran veliki broj
softvera za „razbijanje” šifri, kao i veliki broj viru-
sa koji vam kradu lične podatke i prenose ih dalje,
ovakav oblik zaštite se smatra prevaziđenim.
Digitalni potpis odnosno sertifikat, predstavlja
mnogo viši stepen zaštite. Poruka se može digi-
talno potpisati tako što pošiljalac koristi svoj tajni
ključ za provjeru, kako svog identiteta, tako i sa-
držaja poruke, čime se sprečava bilo kakva izmje-
na poruke tokom prenosa. Ako bi neko neovlašće-
no dopisao ili izmijenio sadržaj poruke, primalac
bi uz pomoć javnog ključa pošiljaoca otkrio nere-
gularnost u poruci, što znači da je došlo do nea-
utorizovane izmjene poruke. On funkcioniše na
bazi privatnog i javnog ključa. Da bi dokazao da
je dokument potpisan od strane određenog kori-
snika, host-sistem dekriptuje potpis koristeći ko-
risnikov javni ključ. Ako rezultat odgovara sadr-
žaju dokumenta, potpis je validan.
Još viši stepen zaštite predstavljaju pametne
(smart) kartice. U pitanju su kartice koje imaju
elektronski čip, a da biste obavili neku transakci-
ju neophodno je da u kompjuter ubacite pametnu
karticu. Zaštićena je od čitanja i podatke koji su
u njoj može čitati samo onaj ko je ovlašćen i posje-
duje sistem za provjeru autentičnosti preko siste-
ma ključeva. Pametna kartica, takođe, posjeduje
digitalni potpis. U posljednje vrijeme na Zapadu
se razvijaju integrisane smart kartice koje imaju
168
puno mogućnosti. One u sebi mogu sadržati vo-

začku dozvolu, socijalnu karticu, auto-osiguranje,
karticu za biblioteku, identifikacionu karticu za
posao ili školu, karticu za kontrolu pristupa na
web-u, digitalni potpis na web-u, javni i tajni ključ,
karticu za telefoniranje, kreditnu karticu i drugo.
Sljedeći veoma siguran način jeste korišćenje
tokena. To je mali uređaj, nalik USB memori-
ji koji može da stane u džep i koji predstavlja vi-
sok stepen zaštite u elektronskom načinu poslo-
vanja. Tokeni imaju male displeje na kojima se u
određenim intervalima i po određenom algoritmu
smjenjuju brojevi koji predstavljaju šifre. Poveća-
na sigurnost ogleda se u tome da se tokeni „vezu-
ju” za određene naloge i šifre s kojima moraju da
se „upare” prilikom logovanja. Konačno, pojedine
banke koriste mini-diskove ili kartice sa čipovima
na kojima se smještaju digitalni sertifikati, pomo-
ću kojih se takođe ostvaruje potpuna ili povećana
sigurnost prilikom pristupa vašem nalogu u ban-
ci. Stoga vam uvijek preporučujemo da prilikom
korišćenja usluga elektronskog bankarstva obave-
zno izaberete banku kod koje je za pristup vašem
računu pored korisničkog imena i šifre potreban
token, pametna kartica ili mini-disk. Time ćete
vjerovatnoću prevare svesti na minimum.
Ukoliko web stranica nije osigurana protoko-
lima sakrivanja i šifrovanja povjerljivih podata-
ka, ne treba preko nje da obavljate bilo kakve ku-
povine. To se može i vrlo jednostavno provjeriti,
tj. umjesto protokola HTTP, u web adresi sajta
169
treba da stoji HTTPS, a klikom na ikonu kata-

nac pored adrese može se provjeriti sertifikat ko-
ji se koristi za enkripciju podataka.
Vrlo jednostavno, a često i vrlo sigurno rješenje
je da otvorite karticu koju ćete koristiti za trans-
akcije, koje nose određenu dozu rizika, kao što su
plaćanja preko interneta. To treba da bude debit-
na kartica na koju ćete neposredno pred obavlja-
nje transakcije uplatiti upravo onoliki iznos koli-
ko iznosi transakcija. U tom slučaju i ukoliko neko
uspije da vam ukrade podatke, neće moći da „skine
sredstva”, jer na kartici neće biti novca. Ovakve kar-
tice izdaje veliki broj banaka uz vrlo pristupačne
uslove i često se nazivaju internet kartice. U nekim
zemljama postoji mogućnost da vam banke omo-
guće kupovinu na internetu preko virtuelnih broje-
va kreditnih kartica, koji nakon mjesec ili dva ističu.
Nažalost, ova opcija još uvijek nije stigla kod nas.
Takođe, danas su prisutni i određeni elektron-
ski servisi koji vam omogućavaju da se plaćanja
obave preko njih tako da ni prodavac nema uvid u
broj vaše kartice. Svakako najpoznatiji servisi ta-
kve vrste su Pejpal i Monibukers. U pitanju je si-
stem koji je visoko siguran i krajnji korak da biste
potvrdili identifikaciju podrazumijeva nasumič-
no skidanje manjeg iznosa sa vaše kartice (ne ve-
ćeg od 3 eura), koji se poslije prebacuje na vaš ra-
čun. Da bi se registracija završila, potrebno je da
na sajtu potvrdite koliki je iznos skinut sa vašeg
računa, što je informacija koju nema potencijalni
170
prevarant koji je ukrao broj vaše kartice, čime se

značajno povećava sigurnost sistema.
Kada negdje vidite natpise kao što su „Verified
by Visa i Master Card Secure Code”, budite sigur-
ni da tu postoji visok stepen zaštite. Naime, ovaj si-
stem provjerava autentičnost trgovca, njegove ban-
ke i banke koja je izdala karticu. Najveći i „provje-
reni igrači” (Pejpal, Monibukers, Amazon, iBej
(eBay) i dr.) sigurno vas neće prevariti. Ako kupu-
jete kod internet prodavnica koje podržavaju Pej-
pal ili Monibukers sistem naplate vjerovatnoća da
budete žrtva prevare je mala. Prilikom kupovine,
na primjer, sa aukcijskih sajtova, kao što su Limun-
do ili iBej, postoji mogućnost da provjerite samog
prodavca, odnosno kako su ga ocijenili drugi kupci:
kakvi su komentari drugih kupaca o njemu, koliko
je dugo prisutan, kakav je njegov asortiman i slično.
Danas postoje i posrednici u online plaćanji-
ma preko kojih možete vršiti sve opcije transfera.
U osnovnoj opciji dobijate neku od virtuelnih kre-
ditnih kartica, ali uz određenu proviziju moguće
je dobiti i pravu. Međutim, treba imati u vidu da
je vaša kartica potpartija računa poslodavca. Iako
si ovim karticama možete vršiti plaćanja i podiza-
ti novac na bankomatima, pravi vlasnik kartice ni-
jeste vi već posrednik koji vam je izdao. Ovu op-
ciju često koriste lica koja od kuće rade neke po-
slove za poslodavce u inostranstvu, kao na primjer
programeri i na taj način dobijaju platu. Međutim,
neki posrednici su ovakve opcije koristili za pra-
nje novca, trgovinu drogom, nelegalna kockanja i
171
slično. Stoga je u SAD 2009. godine donijet Akt

o kreditnim karticama („Credit Card Act”) koji je
zahtijevao striktniju kontrolu banaka u poslova-
nju sa pružaocima usluga onlajn plaćanja. Kao re-
zultat toga je bio prestanak rada jednog od najpo-
znatijih provajdera ePasaporte (ePasseporte). Veli-
ki broj korisnika je ostao bez novca koji je imao na
računu u trenutku gašenja ovog provajdera. Zato
sugerišemo oprez sa ovakvim institucijama iako
danas postoje provajderi koji imaju visok stepen
sigurnosti i koji su u vlasništu nekih od najvećih
izdavalaca kreditnih kartica.
Kad god dobijete poruku od banke čije uslu-
ge ne koristite, informaciju o dobitku na lutriji na
kojoj nijeste učestvovali, informacije o pošiljci ko-
ja vam je upućena, a za koju ne znate ni da vam je
upućena budite sigurni da su u pitanju prevare i ta-
kve poruke obavezno obrišite, nemojte je ostavljati
ni u kanti (recycle bin), a nikako nemojte klikati na
linkove koji postoje u njoj. Naročito opasni mogu
biti mejlovi ovakve vrste koji sadrže priložene faj-
love. Nikada ne odgovarajte na mejlove u kojima se
traže vaše lične informacije ili ukoliko se traži da
iste ažurirate ili potvrdite. Takođe, nikada nemojte
da pozivate telefonske brojeve iz takvih poruka, jer
postoji rizik da dobijete enorman telefonski račun.
Imajući u vidu da danas postoji veliki broj vi-
rusa koji sa vašeg kompjutera šalju razne podat-
ke na drugi kompjuter, poželjno je da imate ne-
ki od provjerenih antivirus programa i da ih če-
sto ažurirate.
172
DA LI SE I KAKO ZADUŽITI
Dugovi, starost i smrt neopaženo se

uvuku u kuću.
Njemačka mudrost
C
io svijet je suočen sa velikom kreditnom za-
duženošću, a u isto vrijeme građani su in-
dividualno prezaduženi kod banaka. Kao i
uvijek, uzrok možemo tražiti u nedovoljnom po-
znavanju finansija i tokova novca na ličnom planu.
Banke su profitne institucije, koje ostvaruju
prihode od kreditiranja. Stoga će banke utroši-
ti značajne napore, vrijeme i finansijska sredstva
da vas ubijede da uzmete kredit. Čak su i neke re-
klame usmjerene da stvore kod vas osjećaj krivice
ukoliko ne koristite kredite.
Prije nego što se odlučimo da li ćemo uzeti
kredit, treba pažljivo razmotriti važnost potrebe
koju želimo da finansiramo na ovaj način. Brzo-
pleta i nepromišljena odluka o zaduživanju može
dugoročno opteretiti naš kućni budžet. Odluka o
uzimanju kredita je velika i bitna odluka.
Ključno pitanje koje moramo sebi da postavi-
mo jeste mogućnost otplaćivanja kredita. Da bi-
smo mogli da odgovorimo na ovo pitanje, potrebno
je da razmislimo koliko iznose naši ukupni prihodi,
173
a koliko rashodi na mjesečnom nivou, kao i da pro-

cijenimo da li ćemo i kasnije biti u mogućnosti re-
dovno da izmirujemo svoje obaveze, naročito kod
ugovora kod kojih može doći do promjene uslova
otplate kredita (npr. varijabilna kamatna stopa). Ta-
kođe, uvijek treba imati u vidu da se u budućnosti
mogu desiti neke nepredviđene i neočekivane stvari.
Ovaj rizik postaje veći ukoliko se uzimaju krediti sa
dužim rokom dospijeća poput stambenih kredita.
Kredit se danas može posmatrati kao speci-
fična vrsta robe. Kamatna stopa predstavlja cije-
nu kredita. Visina kamate zavisi od velikog bro-
ja faktora, poput rizičnosti klijenta (viša kamatna
stopa za rizičnije klijente), roka otplate (obično ni-
ža kamatna stopa za dugoročne kredite), namjene
kredita (niža kamatna stopa za kupovinu stano-
va, viša za kupovinu potrošnih dobara), kvaliteta
kolaterala (kvalitetniji kolateral — niža kamatna
stopa) i drugih. Naravno, na visinu kamatne stope
utiče i cijena po kojoj banka pribavlja novac.
1. Da li vam je zaista neophodan kredit

Jedino što može da se se postigne bez
novca jesu dugovi.
Deni Kej
Zaduživanje je opravdano uvijek za kupovi-

nu imovine čija vrijednost raste. To znači da ima
smisla zadužiti se kada investirate ili kupujete
imovinu koja ne gubi na vrijednosti ili čija vrijed-
nost raste, ali nije dobro zaduživati se za imovinu
174
koja gubi na vrijednosti čim je kupiš, kao što je

automobil, ili stvari koje nemaju materijalnu vri-
jednost kada ih upotrijebiš, kao što je ljetovanje.
Mnogo je bolje štedjeti za takve stvari. S druge
strane, zaduživanje za kupovinu stana može biti
dobra odluka, jer ta imovina može zadržati svoju
vrijednost ili se čak povećati tokom vremena.
Uvijek treba izbjegavati zaduživanje da bi se
pokrili svakodnevni troškovi. Stalno treba ima-
ti u vidu da plaćanje svakodnevnih troškova kre-
ditnom karticom ili ulaskom u minus na tekućem
računu podiže cijenu tih troškova, a troškovi po-
staju skuplji svakog dana za koji se preostali dug
ne izmiri. Ovo su dva najskuplja oblika finansira-
nja vaše potrošnje.
Stručnjaci za nekretnine su napravili jedno-
stavnu formulu koja bi trebalo da bude od pomo-
ći kada se donosi odluka o kupovini stana. Prema
ovoj formuli, potrebno je u obzir uzeti cijenu sta-
na koji želite da kupite. Cijenu stana potrebno je
podijeliti sa iznosom očekivane godišnje stanarine.
Ukoliko je rezultat manji od 15, stručnjaci sma-
traju da treba odmah krenuti u kupovinu. Ukoli-
ko je između 15 i 20, potrebno je biti oprezan, a
ukoliko je rezultat veći od 20, preporuka je da još
neko vrijeme ostanete podstanar.
Ako nemate riješeno stambeno pitanje, vaša
najveća želja je vjerovatno da uskoro imate svoj
stan. Kupovina i posjedovanje nekretnine povla-
či mnoge troškove o kojima možda ne razmišljate.
Najčešće nam je u glavi samo jedna misao: Bolje je
175
da plaćam ratu kredita za moj stan, nego da živim kao

podstanar i plaćam isto toliko za kiriju. Ovo je naj-
češće opravdano gledište, ali imajte na umu i druge
troškove sa kojima se možete suočiti. Kupovina ne-
kretnine vuče troškove poput poreza, prenosa prava,
usluge agencije za nekretnine, renoviranja (ukoliko
kupujete stariji stan), kupovinu namještaja i druge.
Da li su vaša primanja stabilna? Ako ste u to-
ku nekoliko posljednjih godina često mijenjali po-
slove i ne očekujete bolju situaciju u budućnosti,
kupovina nekretnine nije dobro rješenje. Vlasni-
štvo nad stanom ili kućom podrazumijeva dosta
redovnih troškova: otplatu kredita, porez na imo-
vinu, komunalije, održavanje, osiguranje i slično.
Ukoliko vaši prihodi nijesu stabilni i nijeste sigurni
da ćete sva ta plaćanja moći da izvršite, iznajmlji-
vanje nekretnine je vjerovatno bolja opcija za vas.
Koliko možete novca da izdvojite za troško-
ve stanovanja? Prilikom odgovora na ovo pitanje
uvijek treba da vodite računa koliko trenutno iz-
dvajate novca za zakup stana i koliki je maksimal-
ni iznos koji ste spremni da platite za troškove sta-
novanja. Da biste što preciznije izračunali tu su-
mu, potrebno je da pripremite detaljan mjesečni
plan kućnog budžeta. Ukoliko kupovinu nekret-
nine planirate da finansirate kreditom, računajte
da će maksimalni iznos rate biti oko 50 odsto va-
ših primanja. Pitanje na koje treba da odgovorite je
da li možete da pokrijete sve svoje životne troškove
novcem koji vam preostane. Ukoliko vam, recimo,
na rentiranje stana odlazi već trećina primanja, a
176
teško vam je da preživite mjesec, kupovina nekret-

nine u ovom trenutku nije dobro rješenje za vas.
Da li ste u mogućnosti da štedite? Još jednom
morate da pregledate sve stavke vašeg kućnog bu-
džeta i da vidite koje su mogućnosti da mjeseč-
no uštedite određen iznos novca. Naime, kada iz-
najmljujete stan, velike popravke ili oštećenja na
nekretnini koja nijesu nastala kao posljedica va-
šeg nemara (na primjer, pukla je vodovodna ci-
jev) najčešće nijesu vaš trošak, nego trošak vlasni-
ka nekretnine. Kada nekretninu posjedujete, mo-
rate da računate i sa tim da će vam uvijek trebati
dodatna sredstva kojima ćete pokriti troškove tih
„hitnih slučajeva” kao što je „curenje krova”, puca-
nje vodovodnih cijevi, popravka instalacija i slično.
Ukoliko je vaš kućni budžet „prenapregnut” toliko
da nema mjesta ni za kakvu štednju, nepredviđeni
troškovi na vašoj nekretnini mogli bi da vas uve-
du u dodatne dugove, što nikada nije dobra opcija.
Računajte na dodatne troškove. Takođe, uvi-
jek računajte na dodatne troškove prilikom odo-
bravanja kredita, kao što su kupovina mjenica, iz-
vještaj kreditnog biroa, ovjera založne izjave, osi-
guranje nepokretnosti, osiguranje života, vađenje
lista nepokretnosti, procjena vrijednosti nepokret-
nosti, upis hipoteke, ovjera kupoprodajnog ugovo-
ra i slično. Ukoliko kupujete „novogradnju”, plaća
se PDV, ali vi kao kupac taj iznos plaćate u okvi-
ru kupoprodajne cijene. Ukoliko je riječ o staroj
zgradi, plaća se porez na prenos apsolutnih prava
koji nije u okviru kupoprodajne cijene.
177
2. Vrste kredita i uslovi

za njihovo odobravanje
Novac često suviše košta.
Ralf Voldo Emerson
Kada su u pitanju krediti, postoje različite vr-

ste kredita i različiti su uslovi za njihovo odobrava-
nje, kao i kamate koje se za njih naplaćuju. Obič-
no se grubo mogu podijeliti na dvije velike gru-
pe: gotovinski (keš krediti) i namjenski. U slučaju
gotovinskih kredita, banka vam odobrava gotovi-
nu koju prebacuje na vaš račun koju možete kori-
stiti za bilo koju namjenu. Po pravilu su u pitanju
najskuplji krediti koje uvijek kad je moguće treba
izbjegavati.
Kada su u pitanju namjenski krediti, može-
mo govoriti o više tipova ovih kredita: potrošački,
stambeni, za rekonstrukciju i adaptaciju stana, au-
to-krediti i drugi. Za namjenske kredite tačno se
zna za šta je odobrena pozajmica i novac se preba-
cuje direktno na račun trgovca od kojeg se kupu-
je neka stvar (ako je riječ o potrošačkom kreditu),
vlasnika nekretnine ili izvođača građevinskih ra-
dova (za stambene kredite) i slično. U slučaju kori-
šćenja namjenskih kredita, banka je ovlašćena da
u svako doba kontroliše njihovu namjensku upo-
trebu i da zahtijeva dokumentaciju koja to doka-
zuje. Korišćenje namjenskog kredita u druge svr-
he jeste osnov za raskid ugovora od strane banke i
stoga namjenski kredit uvijek treba koristiti stro-
go za onu namjenu za koju je odobren.
178
Kada su u pitanju potrošački krediti, banka

može da ograniči za koju vrstu robe odobrava po-
trošačke kredite. U nekim bankama, za dobijanje
potrošačkog kredita nije neophodno ići u filijalu
banke, već se potrošački kredit može dobiti na pro-
dajnom mjestu na kojem se kupuje proizvod (pod
uslovom da oni imaju ugovor s bankom). Često ni-
jesu potrebna nikakva dokumenta osim lične karte.
Krediti za kupovinu automobila se odobravaju i
za nova i polovna vozila. Obično su uslovi povoljni-
ji kada su u pitanju nova vozila, jer tada proizvođa-
či sklapaju sa bankama ugovore o specijalnim aran-
žmanima kreditiranja njihovih vozila. Naravno, kod
ove vrste kredita treba računati da će osim zaloge na
kupljeni automobil, banka tražiti i da ga kasko osi-
gurate, što je dodatni trošak, ali i dodatna sigurnost.
Stambeni krediti se odobravaju na duži vre-
menski period. Uobičajeno na 15 do 30 godina.
Banka će uvijek zahtijevati da se stavi hipoteka na
stan koji kupujete (ili na neku drugu nekretninu).
Po pravilu kamate na ovu vrstu kredita su niže ne-
go na druge vrste kredita, ali u pitanju je obaveza
koju ćete imati dugačak niz godina.
3. Kako odlučiti koji je kredit

najpovoljniji
Lako je biti izdašan sa tuđim novcem.
Platon
Ukoliko ste ipak donijeli odluku da uzmete

kredit, treba da imate u vidu da u ponudi banaka
179
postoje različite vrste kredita, zbog čega treba do-

bro da razmislite i raspitate se šta najviše odgova-
ra vašim potrebama. Od svake banke možete za-
tražiti publikaciju o osnovnim podacima o kredi-
tu za željenu vrstu kredita i njihovim poređenjem
lakše odlučiti šta je za vas najpovoljnije.
Vrlo je važno da pronađete banku u kojoj će-
te dobiti najpovoljnije uslove za vaš kredit. Ovo
je veoma važno imajući u vidu da kredit uzimate
na duži rok (maksimum 30 godina). Na internetu
postoji dosta sajtova koji prikazuju uslove za stam-
bene kredite, ali je ipak najbolje da se lično infor-
mišete u banci. To možete uraditi i pozivanjem
pozivnog centra („call centre”) banke, ali i odla-
skom u ekspozituru gdje ćete od službenika ban-
ke dobiti sve neophodne informacije.
Nemojte očekivati da vam bankarski službenik
previše pomogne u procjeni da li donosite dobru
odluku i da li je to najpovoljniji kredit koji može-
te naći na tržištu. Banka zarađuje na kreditiranju
i njen cilj je da odobri kredit. Činjenica da ispu-
njavate uslove za kredit ne mora da znači da je uz-
imanje kredita finansijski najbolje rješenje.
Najlakši način da uporedite uslove pod ko-
jima različite banke nude kredite je da uporedi-
te efektivne kamatne stope. Shodno pozitivnim
propisima, sve banke u Crnoj Gori su u obavezi
da klijentima pruže informaciju o efektivnoj ka-
matnoj stopi. Nikada se nemojte bazirati na no-
minalnoj kamatnoj stopi, jer u nju nijesu uklju-
čene brojne provizije i naknade koje banka može
180
naplaćivati. Takođe, uvijek je korisno da traži-

te od banke i plan otplate kredita u kojem ćete
imati po mjesecima informacije o iznosu otplaće-
ne kamate i glavnice, kao i ukupan iznos kamate
koju treba otplatiti. Na internetu i sajtovima veli-
kog broja banaka možete naći kreditne kalkulato-
re, koji vam mogu izračunati za dati iznos kredita
visinu kamatne stope, iznos mjesečne rate, kao i
ukupan iznos koji ćete otplatiti. Ipak, ove obraču-
ne smatrajte samo informativnim i uvijek od ban-
ke tražite plan otplate kredita.
Ukoliko je efektivna kamatna stopa na godi-
šnjem nivou niža, kredit je jeftiniji. Treba ima-
ti u vidu da kod kredita sa različitim periodima
otplate, visina anuiteta (rate) ne predstavlja pravi
pokazatelj cijene kredita. Kredit sa dužim rokom
otplate će imati niži iznos mjesečnog anuiteta, ali
to ne znači da je i ukupna obaveza po tom kredi-
tu niža, naprotiv, ukupan iznos otplaćenih kama-
ta će biti viši. Naročito treba obratiti pažnju na
mogućnost banke da jednostrano izmijeni odred-
be ugovora i da li su precizno utvrđeni uslovi pod
kojima banka to može da učini.
Kamatna stopa neće biti ista za sve klijente, jer
će ona u velikoj mjeri zavisiti od rizičnosti klijen-
ta, kvaliteta sredstava obezbjeđenja kredita, visi-
ne profita u prethodnom periodu, redovnosti u iz-
mirivanju ranije odobrenih kredita i dr. Takođe, i
za iste klijente kamatna stopa može varirati to-
kom vremena, pod uticajem velikog broja faktora
poput: troškova pribavljanja sredstava koje plaća
181
banka, opšteg ekonomskog ambijenta, rizičnosti

predloženog projekta za finansiranje i slično.
Banka može odobriti kredite sa istom efektiv-
nom kamatnom stopom i istim periodom otplate,
ali sa učešćem ili depozitom, što značajno može
uticati na visinu ukupne obaveze po osnovu kama-
te. Naime, ukoliko vam je odobren kredit sa uče-
šćem, iznos glavnice, tj. iznos vašeg ukupnog du-
ga biće manji za iznos učešća, a kamata će se obra-
čunavati samo na sredstva koja ste dobili od ban-
ke. S druge strane, ukoliko vam je odobren kredit
sa depozitom, iznos glavnice jednak je sredstvima
koja dobijate od banke, a kamata se obračunava
na ukupan iznos kredita. Kod kredita sa depozi-
tom takođe treba obezbijediti i sredstva za depo-
zit koji se vraća tek po otplati kredita. Treba ima-
ti na umu da se na sredstva položena kao depozit
obračunava kamata koja se, ukoliko je ugovorena,
takođe nakon otplate kredita isplaćuje klijentu, ali
je po pravilu u pitanju niža kamatna stopa od ka-
matne stope koja se plaća na odobreni kredit. Sto-
ga ukoliko je u pitanju ista efektivna kamatna sto-
pa, kredit sa učešćem je uvijek povoljniji od kredi-
ta sa depozitom.
Fiksna kamatna stopa postoji ukoliko je ona
nepromjenljiva za čitav ugovoreni period, a varija-
bilna postoji ukoliko se kamatna stopa može mi-
jenjati u slučaju nastanka nekog unaprijed ugovo-
renog događaja. Banke u našim uslovima najče-
šće koriste varijabilnu kamatnu stopu koja je ve-
zana za euribor. Na primjer, 7% + šestomjesečni
182
euribor. Euribor ili Evropska međubankarska ka-

matna stopa (engl. „Euro Interbank Offered Ra-
te”) predstavlja dnevnu referentnu kamatnu sto-
pu po kojoj prvoklasne banke jedna drugoj pozaj-
mljuju novac na međubankarskom tržištu. Ka-
da je u pitanju varijabilna kamatna stopa usklađi-
vanje se ne obavlja svakodnevno, već u unaprijed
dogovorenim intervalima, najčešće kvartalno ili
polugodišnje. Ukoliko se zadužujete, imajte u vi-
du da se u narednom periodu očekuje „zatezanje”
monetarne politike SAD, što će uticati na rast eu-
ribora i drugih varijabilnih kamatnih stopa.
Pitanje koje se može postaviti jeste koji kredit
izabrati — da li eurski ili indeksiran u nekoj dru-
goj valuti (na primjer švajcarskim francima). Iako
krediti u nekoj drugoj valuti mogu nositi nižu ka-
matnu stopu, treba imati u vidu da oni nose du-
goročni rizik od promjene deviznih kurseva, tako
da teret otplate na kraju može ispasti mnogo ve-
ći. Takva situacija se desila sa svim onim pojedin-
cima koji su uzimali kredite u švajcarskim franci-
ma, prije Globalne finansijske krize, zbog nižih
kamatnih stopa. Stoga je preporuka da se treba
zaduživati u onoj valuti u kojoj primate platu ili
za koju je eventualno vezano kretanje vaše plate.
Prije podnošenja banci zahtjeva za dobijanje
kredita, treba obavezno provjeriti sljedeće:
• koliko iznosi efektivna kamatna stopa;
• da li je kamatna stopa fiksna ili promjenljiva;
• da li banka obračunava interkalarnu kama-
tu i u kom procentu;
183
• utvrditi ukupan iznos kamata i naknada ko-

je ćemo platiti banci;
• da li je i u kojoj valuti kredit indeksiran;
• kakva sredstva obezbjeđenja (hipoteka, za-
log, mjenica ili slično) su potrebna za dobi-
janje kredita;
• koliki su troškovi po osnovu dobijanja neop-
hodne dokumentacije koju banka traži, kao
što su troškovi: procjene vrijednosti nepo-
kretnosti i pokretnih stvari, premije osigu-
ranja ili druge naknade u vezi sa sredstvima
obezbjeđenja kredita, upisa u registar kod
nadležnog organa, pribavljanja izvoda iz ze-
mljišnih knjiga, pribavljanja uvjerenja, potvr-
da, dozvola i rješenja nadležnih organa, kre-
ditnog biroa i drugog;
• da li je kredit sa učešćem ili depozitom;
• da li banka zadržava pravo da vrši izmjenu
određenih uslova kredita nezavisno od volje
klijenta, kao i koje uslove može da mijenja i
u kojim situacijama;
• da li je ugovorom predviđena prijevremena
otplata kredita i pod kojim uslovima.
Prije odobravanja kredita banke obično provje-
ravaju bonitet zajmotražioca u kreditnom birou.
U pitanju je baza podataka, koju najčešće vode
centralne banke, koja sadrži podatke o svim kre-
ditima koje ima zajmotražilac, kao i o urednosti
njegovog izmirivanja. U nekim zemljama, radi bo-
lje provjere boniteta zajmotražioca, u kreditni bi-
ro se uključuju i podaci o redovnosti izmirivanja
184
telefonskog računa, računa za struju i slično. U

Crnoj Gori, na primjer, građani mogu provjeriti
stanje zaduženosti u kreditnom birou.
Za neke vrste kredita je neophodno da ste kli-
jent banke, odnosno da redovne mjesečne priho-
de primate preko tekućeg računa otvorenog u toj
banci. Za druge vrste kredita to nije obavezno (ili
će uslov biti da ubuduće primate platu preko ra-
čuna banke), ali za klijente banke, po pravilu, če-
sto važe povoljniji uslovi.
Kredit, po pravilu, mogu da dobiju osobe sa
stalnim primanjima, dakle, zaposleni i penzio-
neri. Postoje i krediti za koje to nije uslov (kad se
polaže depozit koji pokriva cjelokupan iznos kre-
dita). Primanja moraju biti veća od određenog iz-
nosa (zavisi od banke i vrste kredita), a ponekada
se zahtijeva da zaposleni moraju zadovoljiti i uslov
minimalnog ukupnog radnog staža ili minimal-
nog trajanja trenutnog zaposlenja. Postoji i staro-
sno ograničenje. Korisnik obično mora biti stariji
od 20 godina, a u trenutku otplate posljednje rate
ne smije biti stariji od određene granice (najčešće
70 godina). Neke banke postavljaju i dodatne uslo-
ve, kao na primjer, da klijent bude određeno vri-
jeme prijavljen na sadašnjoj adresi. Naravno, pro-
vjerava se i redovnost isplate prethodnih kredita.
185
IZAZOVI UPRAVLJANJA DUGOM
Dug je zao drug.

Stara narodna mudrost
1. Šta podrazumijeva dobro upravljanje

finansijama i dobro kontrolisanje duga
P
ostizanje finansijske sigurnosti treba da bu-
de jedan od najvažnijih životnih ciljeva sva-
kog pojedinca. Finansijska sigurnost nije ne-
što što se može ostvariti preko noći, već je ona re-
zultat određivanja realnih ciljeva i preduzima-
nja odlučnih mjera radi njihovog ostvarenja. Do-
bro upravljanje novcem je jedna od najvažnijih ži-
votnih vještina. Bez obzira na to čime se bavimo,
koliko zarađujemo ili da li imamo porodicu, ne-
ophodno je poznavanje osnova finansija: kako se
upravlja novcem, štedi, investira i planira finansij-
ska budućnost.
Dobro upravljanje finansijama i kontrolisanje
duga podrazumijeva:
• da uvećavate vrijednost neto imovine;
• da su vaši neto prihodi pozitivni i da štedite;
• da imate porodični budžet i da ga se pridr-
žavate;
187
• d a planirate i štedite za veće kupovine i iz-

datke;
• da kontinuirano smanjujete vašu zaduže-
nost i
• da izbjegavate zaduživanje kad god je to mo-
guće.
Međutim, cio svijet je suočen sa velikom kre-
ditnom zaduženošću, a u isto vrijeme građani su
individualno prezaduženi kod banaka. Iako je da-
nas teško živjeti bez duga, na primjer, gotovo je
nemoguće skupiti novac da se kupi stan bez kre-
dita, ipak veliki broj pojedinaca je izgubio kontro-
lu nad svojim dugom. Kao i uvijek uzrok možemo
tražiti u nedovoljnom poznavanju finansija i toko-
va novca na ličnom planu.
Uobičajeno gledište je da ukoliko trećina vaših
prihoda odlazi na otplatu dugova, da se ne nalazite
u kategoriji prezaduženih građana. Ekonomisti tvr-
de da je potrošačka zaduženost dostigla rekord-
ne razmjere. Tako, na primjer, procjenjuje se da
su američke porodice prošle godine upotrijebile
kreditne i debitne kartice u ukupnom iznosu od
160 milijardi dolara. Prosječna zaduženost Ame-
rikanaca, koji imaju bar jednu kreditnu karticu,
po kreditnim karticama je dostigla nevjerovatan
iznos od 15.950 dolara. U isto vrijeme, broj onih
koji ne mogu da otplaćuju ni minimalne iznose
svojih dugova sa kartica dostigao je rekord od 5%.
Koliko ljudi na našoj planeti zna da ako je ka-
mata 5% godišnje, da će za 14 godina zaraditi istu
188
sumu koliko su uložili u banku?7 Koliko ljudi u obr-

nutom smislu razumije koliko će ih više koštati stan
koji su kupili na kredit sa kamatom od 5% godišnje
na dvadeset ili trideset godina nego da su ga platili
svojim novcem?
Odgovor je da ogroman broj ljudi danas ne ra-
zumije osnovne principe i pravila u vezi sa upra-
vljanjem ličnim finansijama i osnovnim elemen-
tima finansijskog poslovanja. Najstrašnije je što
se većina nikada ne zabrine zbog toga, a da u isto
vrijeme govori kako nema dovoljno novca. Ovo je
jedan od razloga opšteprisutne prezaduženosti i
kod nas i u svijetu. Osnovno pravilo svake strate-
gije smanjivanja zaduženosti je vrlo jednostavno:
Smanjite vaše izdatke i povećajte iznos namijenjen
otplati dugova. Iako djeluje vrlo jednostavno, če-
sto ga u praksi ne primjenjujemo, stoga ćemo vam
7
Ova računica polazi od pretpostavke da svake godine ponovo
oročavate inicijalno dobijeni depozit uvećan za kamatu.
189
u nastavku teksta prikazati jedan broj praktičnih

pravila koja bi trebalo da vas upute u to kako da
smanjite svoju prezaduženost, odnosno kako da
finansijski ne ugrozimo sebe i svoju porodicu.
2. Kako da efikasno smanjite svoju

prezaduženost — najdjelotvornije
strategije snižavanja i otplate duga
Mali dug pravi dužnika, a veliki
neprijatelja, dok svaki dug pravi
nezadovoljnika.
Utvrdite vašu neto finansijsku imovinu —

Vrlo je značajno da utvrdite koliko stvarno izno-
si vaša neto imovina. To podrazumijeva da prvo
utvrdite vrijednost vaše imovine: stana, automo-
bila, štednje, investicija i drugog. Potom je neop-
hodno da utvrdite spisak svih vaših dugova: kredit
banci, rata lizinga, dug prijatelju i slično. Razlika
između imovine i obaveza je neto vrijednost vaše
imovine. Neto imovina u stvari predstavlja vrijed-
nost novca koji biste dobili ukoliko biste unovči-
li svu vašu imovinu i otplatili sve vaše dugove. Da
biste utvrdili neto vrijednost imovine, korisno je
da popunite Tabelu 3.
Pozicija neto imovine je u stvari najbolji poka-
zatelj dimenzija vašeg problema. Njena negativ-
na vrijednost ukazuje na ozbiljne probleme i ne-
ophodnost restrukturiranja ličnih finansija. Ci-
lj svakog pojedinca treba da bude uvećanje neto
vrijednosti. Stoga je neophodno da periodično
190
Tabela 3. Obračun vrijednosti neto imovine

Vrijed- Vrijed-
Imovina Obaveze
nost nost
Tržišna vrijednost
Stambeni kredit
stana (kuće)
Tržišna vrijednost Hipotekarni
ostalih nekretnina krediti
Tržišna vrijednost Kredit za
automobila automobil
Dug po osnovu
dozvoljenog i
Štednja u banci
nedozvoljenog
minusa
Hartije od
Ostali krediti
vrijednosti
Procijenjena Dugovi prema
vrijednost rodbini i
investicija prijateljima
Procijenjena
Ostali dugovi
vrijednost nakita
umjetničkih djela
namještaja
Procijenjena
vrijednost ostale
imovine
Ukupna imovina Ukupne obaveze
Neto imovina
utvrđujete koliko stvarno iznosi vaša neto imovina.

Vodite računa da postoji imovina čija vrijednost ras-
te tokom vremena poput oročene štednje ili nekret-
nina, dok postoji imovina koja gubi na vrijednosti
tokom vremena poput automobila ili garderobe.
191
Sagledajte vaš problem u cijelosti — Izlazak

iz dugova za većinu nas izgleda nemoguća misija,
samo iz razloga što jednostavno ne znamo dobar
način kako to da uradimo. „Korak po korak” u
tom slučaju možda će biti najbolji pristup. Iskre-
nost je najvažnija kada je riječ o dugovima. To što
ignorišete izvode iz banke, odbijate da uskladite
troškove sa prihodima i sadašnjom finansijskom
situacijom neće vam pomoći da se riješite duga.
Ono što morate da uradite za početak je da u cje-
losti sagledate vaše finansije:
• saznajte veličinu svog duga — napravite pre-
gled duga po kreditnim karticama, navedite
uslove otplate i visinu kamatne stope;
• dozvoljeni i nedozvoljeni minus — stavite
na papir koliko ste u dugu, koliku kamatu
plaćate;
• kredit od banke, iznos, rokovi otplate, ka-
mata;
• zajam od prijatelja i rođaka.
Kad saberete sve svoje dugove, shvatićete veli-
činu svog problema i lakše naći najbolju strategi-
ju za izlazak iz duga.
Utvrdite koliko stvarno trošite — Prvi korak
u cilju preuzimanja stvarne kontrole nad vašim fi-
nansijama je da utvrdite koliko stvarno trošite. Da
biste ovo utvrdili potrebno je da vodite evidenci-
ju svih izdataka. Počnite prvo sa fiksnim iznosi-
ma koje plaćate svakog mjeseca, kao što su na pri-
mjer rata kredita, vrtić za dijete, TV pretplata i
slično. Zatim utvrdite fiksne godišnje izdatke, to
192
jest izdatke koji se plaćaju jednom godišnje poput

poreza na imovinu, registracije automobila i slično.
Potom je neophodno da zapisujete svaki izdatak
uključujući i najmanje, kao što je na primjer ku-
povina novina. Vrlo je korisno da sve izdatke gru-
pišete u nekoliko kategorija kao što su: rate za ot-
platu dugova, ostali fiksni mjesečni troškovi, tro-
škovi za osnovne životne potrebe (hrana i slično),
troškovi za odjeću i obuću, troškovi automobila
(benzin, popravka kola, registracija kola), izlasci,
zabava i drugo. Samo tako ćete moći da utvrdite
koliko stvarno trošite i kolike su mogućnosti da
povećate sredstva za otplatu kredita.
Napravite lični (porodični) budžet — Slje-
deći korak treba da bude pravljenje ličnog (poro-
dičnog) budžeta. Nemojte podleći zabludi da je
pravljenje budžeta potrebno samo pojedincima
sa finansijskim teškoćama. Ono je potrebno svi-
ma uključujući i finansijske eksperte. Budžet tre-
ba da vam pokaže da li su vaši troškovi veći od
vaših prihoda, odnosno da li živite „iznad” svo-
jih mogućnosti. U suštini budžet predstavlja pre-
gled svih vaših prihoda i rashoda tokom određe-
nog vremenskog perioda. Najbolje je da se on iz-
rađuje na mjesečnom i godišnjem nivou. Takođe,
njega je potrebno ponovo raditi uvijek kada dolazi
do značajnih promjena u prihodima ili rashodima.
Kada ste u prethodnom koraku utvrdili koliko iz-
nosi vaša potrošnja, sada je potrebno da utvrdite
koliko iznose vaši prihodi. Budžet možete napra-
viti uz pomoć Tabele 4.
193
Tabela 4. Kućni budžet

Vrijed- Vrijed-
Prihodi Rashodi
nost nost
Plata Krediti
Otplata duga
Prihodi od kamate prijateljima
(rođacima)
Prihodi od
Kirija za stan
dividende
Fiksni mjesečni
Ostali prihodi
troškovi
Ostali očekivani Fiksni godišnji
prihodi* troškovi
Troškovi za
osnovne životne
potrebe
Troškovi
automobila
Troškovi odjeće
i obuće
Troškovi zabave
i izlazaka
Ostali troškovi
Ukupni prihodi Ukupni troškovi
Neto mjesečni
prihod
*
Kod očekivanih prihoda sugerišemo da ih nikada ne kalkuliše-
te u punom iznosu, već umanjenom, na primjer u iznosu od 50%,
da biste minimizirali efekat neizvjesnosti oko njihovog ostvarenja.
Cilj je da vaš neto mjesečni prihod bude pozi-

tivan, jer na taj način imate mogućnost da uštedi-
te dio vaših prihoda. U protivnom, vaši troškovi
su viši od vaših prihoda i neophodno je da pristu-
pite ozbiljnom restrukturiranju svojih finansija.
194
Promijenite svoj životni stil i trošite manje

nego što želite — Jedna izreka kaže: „Mogu da
imam sve što poželim, ali ne mogu sve to da priu-
štim”. To je jedna od velikih mudrosti kojom treba
da se vodimo kada idemo u kupovinu. Potpuno je
razumljivo da imate želje, ali nije najbolje rješenje
da ono što želite plaćate čekovima ili kreditnim
karticama. Ava Gardner, američka glumica i jed-
na od najvećih filmskih diva svoga vremena, svoje
iskustvo sa dugovima opisala je ovako: „U dugo-
ve sam upadala kad god sam trošila onoliko nov-
ca koliko sam drugaricama govorila da zarađujem.”
Umjesto neumjerenih želja, zadovoljite se ne-
čim manjim. Kada ste u dugu, vaš prioritet treba
da bude da izađete iz njega, zato bi bilo pametno
da osim duga koji imate po kreditima sagledate i
vaše druge troškove. Sastavite listu svih troškova
i vidite koliko trošite na hranu, račune za komu-
nalije, kozmetičke usluge, zabavu. Ako ste u dugo-
vima i želite da izađete što prije iz njih, onda pro-
mijenite malo svoje navike. Cilj treba da bude da
identifikujete sve one izdatke koji vam nijesu nu-
žni i da probate da ih se lišite za određeni vremen-
ski period. Preskočite bioskop naredna tri mjese-
ca, smanjite troškove za izlaske ili ručkove u re-
storanima. Ukoliko ste identifikovali koje troško-
ve možete da smanjite, uključite smanjene troško-
ve kao novu poziciju u vaš porodični budžet. Bolje
je da živite u skladu sa svojim mogućnostima, ne-
go da nagomilavate svoje dugove. Podsjetite se još
195
jednom o svemu onome što je navedeno u pogla-

vlju o štednji i kompulsivnim kupovinama.
Minimalni plan otplate — Stavite na papir
sumu ukupnog duga, ispišite po stavkama dugo-
ve i kamatne stope, kao i minimalne uslove plaća-
nja. Na primjer, da li vam rata po kreditnoj kar-
tici stiže na naplatu 1. ili 15. u mjesecu, kada pla-
ćate ratu za neki drugi kredit koji ste uzeli i koli-
ko minimalno treba da uplatite da biste u razum-
nom roku pokrili minus.
Uvijek platite više nego što treba — Mini-
malni plan otplate jeste nešto što treba da znate,
ali to nije strategija koja će vam omogućiti brz iz-
lazak iz zaduženosti. Pobrinite se da uvijek pla-
tite više od minimalne uplate. Ako od svoje pla-
te izdvajate samo minimalne sume za otplatu du-
ga, izlazak iz kredita može potrajati čitavu vječ-
nost. Ako želite da isplatite kredit što prije, sagle-
dajte vaš budžet i odredite sumu novca koju ćete
dodati minimalnoj otplati dugova svakog mjeseca.
Riješite se prvo „loših” dugova — Svaki dug
je loš, ali neki su lošiji od drugih. Dug koji ima
kamatu koja prelazi 15 odsto godišnje je lošiji od
onog gdje je kamata ispod 10 odsto. Ako je vaš
dug sa visokom kamatom preveliki, vaš fokus tre-
ba da bude na tome da ga što prije otplatite. Ne
zaboravite, međutim, da otplata najskupljeg kre-
dita ne rješava sve ako druge dugove zapostavite.
Nikada nemojte zapostavljati otplatu stambenog
kredita ili rate lizinga za kola, zato što se možete
196
suočiti sa ozbiljnim rizikom da vam banke odu-

zmu ovu imovinu i da oglase njenu javnu prodaju.
Refinansiranjem se ponekad može smanjiti
zaduženost — Refinansiranje je opcija kojoj tre-
ba pristupiti ukoliko mjesečna primanja nijesu do-
voljna za plaćanje mjesečnih obaveza ili ukoliko se
refinansiranjem mogu obezbijediti povoljniji uslo-
vi od postojećih. Kredit za refinansiranje je kre-
dit koji banka odobrava u svrhu izmirenja obaveza
stvorenih po osnovu jednog ili više dobijenih kre-
dita kod jedne ili više banaka. Uzimanjem kredita
za refinansiranje dobija se mogućnost da dužnik
jednim novim kreditom izmiri jednu ili sve posto-
jeće obaveze prema bankama bez obzira na to da
li su one dospjele za plaćanje ili ne. Kreditom za
refinansiranje možemo:
• izvršiti prijevremenu otplatu kredita;
• izmiriti obaveze po kreditnim karticama;
• izmiriti obaveze po osnovu odobrenih i isko-
rišćenih prekoračenja po tekućim računima;
• izvršiti prijevremenu otplatu preostalih rata
lizinga i
• izmiriti obaveze po aktiviranim datim jem-
stvima.
Ukoliko razmišljamo o uzimanju kredita za
refinansiranje, najprije treba da provjerimo ispla-
tivost samog refinansiranja. Naime, bez obzira
na to što novi kredit može ispuniti osnovni cilj —
smanjiti visinu mjesečne rate, treba imati na umu
da prilikom produženja roka otplate ukupni tro-
škovi po osnovu kamate rastu.
197
Očekuje se da će u bliskoj budućnosti biti usvo-

jen Zakon o dobrovoljnom finansijskom restruk-
turiranju. Ovaj zakon će obezbijediti značajne po-
voljnosti za restrukutiranje stambenih i hipote-
karnih kredita. U pitanju su propisi koji će biti na
snazi dvije godine i koji će nuditi značajno povolj-
nije opcije od klasičnog refinansiranja.
Odaberite jeftinije izvore finansiranja — Ako
morate da se zadužite, bolje ćete proći ako se okre-
nete jeftinijim izvorima finansiranja. Od svih kar-
tica koje imate, odaberite jednu ili dvije koje imaju
najnižu godišnju kamatnu stopu. Takođe, nemoj-
te da vas dovede u zabludu činjenica da u prvih
nekoliko mjeseci kartica nosi izuzetno nisku ka-
matnu stopu, jer je moguće da poslije isteka pro-
motivnog perioda kamata bude izuzetno visoka.
Stoga dobro pročitajte Ugovor o korišćenju kre-
ditne kartice. Izbjegavajte korišćenje skupih opci-
ja, a najbolje će biti ako ulazak u nedozvoljeni mi-
nus uopšte ne razmatrate kao opciju. Plaćajte ke-
šom, kad god možete. „Gotov novac je Aladino-
va svjetiljka”, što bi rekao Džordž Gordon Bajron
(George Gordon Byron), čuveni engleski pjesnik.
Ne budite žrtve zatezne kamate — Sagle-
dajte realno svoje troškove i napravite popis sve-
ga onoga što morate da platite na mjesečnom ni-
vou. Navedite vrstu troška, datum kada morate
platiti račun i iznos. U nekim slučajevima plaća-
nje računa na vrijeme stimuliše se dodatnim po-
pustom, ali važno je da budete svjesni da će sva-
ko kašnjenje sa plaćanjem biti skupo kažnjeno vi-
198
sokim zateznim kamatama, koje su značajno vi-

še od redovnih kamatnih stopa. Ukoliko plaćate
zatezne kamatne stope, teško ćete biti uspješni u
strategiji sniženja zaduženosti.
Nemojte ulaziti u nove dugove — Iako je vaš
limit za zaduživanje po kreditnoj kartici cijela pla-
ta, ili vam je odobren minus do iznosa tri plate,
nikad nemojte da se zadužujete do limita. Uvijek
gledajte da vaš dug držite bar ispod 50% odobre-
nog iznosa, ukoliko već nije moguće izbjeći zadu-
živanje. Naročito izbjegavajte da se zadužujete ili
koristite kreditne kartice za različite vrste jedno-
kratne potrošnje kao što je godišnji odmor ili ku-
povina garderobe.
Čuvajte svoju istoriju otplate dugova čistom
— Kada banka odlučuje da li će vam odobriti kre-
dit povlači izveštaj iz kreditnog biroa. Nijedna
banka vam neće odobriti kredit ako kasnite sa ot-
platom svojih prethodnih dugova. Kada ponovo
uđete u banku sa namjerom da se zadužite, isto-
rijat otplate dugova po kreditu ili kreditnim kar-
ticama, biće podjednako bitan, kao i da li ste već
zaduženi i pod kojim uslovima. Novi kredit vam
nekada može biti vrlo značajan, na primjer radi
refinansiranja starih dugova.
Nemojte ostati bez rezervi — Strategija ot-
plate duga po svaku cijenu koja će značiti da osta-
nete bez ikakvih novčanih sredstava takođe nije
dobra, jer uvijek možete doći u situaciju nekih ne-
predviđenih izdataka, kao na primjer hitih kućnih
popravki, zdravstvenih troškova i slično. Izazov je
199
da nađete pravi balans između minimalnog nivoa

rezervi koje ćete uvijek imati kod sebe i brze ot-
plate dugova. Za ovo je teško dati generalna pra-
vila, jer zavisi od individualnih specifičnosti sva-
kog pojedinca.
Razgovarajte sa bankom — Ukoliko ste zapa-
li u ozbiljne teškoće i nijeste u mogućnosti da ot-
plaćujete svoje dugove, naročito ukoliko su u pi-
tanju stambeni dugovi, predlažemo iskren razgo-
vor sa bankom. Banke su često spremne, naročito
ukoliko su u pitanju privremene teškoće i ukoliko
ste u prošlosti imali dobru istoriju otplate dugova,
da pokušaju da nađu zajedničko rješenje sa vama.
Opcija može biti grejs period određen broj mje-
seci, sniženje kamatne stope ili produženje roka
otplate, što bi smanjilo mjesečnu ratu (međutim,
ova opcija vodi povećanju ukupnog iznosa kama-
te koji se mora otplatiti). U nekim zemljama po-
stoje i reputabilne institucije koje se bave kredit-
nim savjetovanjem i koje imaju za cilj da vas upu-
te kako da smanjite teret svoje zaduženosti. Ne-
kada su u pitanju neprofitne organizacije koje to
rade potpuno besplatno i mogu preuzeti pregova-
ranje sa bankom umjesto vas, a nekada su profitno
orijentisane institucije kojima ćete morati da pla-
tite njihovu uslugu. Nažalost, ovakvih institucija
i nema baš kod nas.
Investiranje novčanih sredstava umjesto ot-
plate duga — Ukoliko novčana sredstva možete
investirati po višoj stopi prinosa nego što je kama-
ta na vaš dug, onda to može biti dobra strategija,
200
koja će u ukupnom iznosu doprinijeti smanje-

nju vašeg nivoa zaduženosti. Ipak, danas su ta-
kve opcije dosta ograničene,8 ali ih ne treba apri-
ori odbaciti.
I na kraju, uvijek imajte spreman fond za ne-
predviđene situacije, jer će vam on uvijek olakšati
izlazak iz situacije prezaduženosti.
8
U periodu nakon izbijanja Globalne finansijske krize banke
su imale smanjenu likvidnost i nudile su izuzetno visoke kamatne
stope, koje su bile čak i više od kamatnih stopa na stambene kre-
dite. Ipak, sa stabilizacijom ekonomske situacije kamatne stope na
štednju su značajno snižene.
201
FINANSIJSKO PLANIRANJE
I INVESTIRANJE
1. Životni ciljevi i finansijsko

planiranje
Prvo, imajte jasno određen praktični ideal
— cilj. Drugo, imajte potrebna sredstva za
postizanje svojih dugoročnih ciljeva — mudrost,
novac, materijal i metode. Treće, prilagodite
sva svoja sredstva ostvarivanju tih ciljeva.
Elbert Habard
P
rvi korak prilikom pravljenja finansijskog pla-
na je određivanje ciljeva. Budite svjesni da su
ciljevi često konfliktni. Na primjer, uzimanje
kredita za kupovinu stana može značiti da mora-
te odustati od kredita za kupovinu novih kola. S
obzirom na to da je malo vjerovatno da ćete biti
u mogućnosti da ostvarite sve ciljeve koje ste sebi
postavili, uvijek je preporučljivo da imate redosljed
prioriteta ciljeva. Takođe, poželjno je i da odusta-
nete od manje važnih ciljeva, odnosno da se fokusi-
rate na one koji su za vas najvažniji. Obično kao ne-
ki od najvažnijih životnih ciljeva mogu se navesti:
• obezbjeđenje finansijske sigurnosti za sta-
rost ili neke nepredviđene situacije (bolest);
• kupovina stana;
• kupovina automobila;
• otplata dugova i kredita;
• školovanje djece i drugo.
203
Takođe, treba imati u vidu da će vam se sa pro-

tekom godina mijenjati životni ciljevi, zato je po-
željno da ih povremeno preispitujete. Da biste
imali dovoljno vremena da ostvarite sve svoje ži-
votne ciljeve, poželjno je da ih postavite u mlado-
sti, kao i da od tada počnete sa pravljenjem budže-
ta, kako godišnjeg tako i višegodišnjih.
Drugi korak predstavlja vremensko planiranje,
odnosno određivanje u kom roku se mogu ostva-
riti postavljeni ciljevi. Što je više vremena pred va-
ma, veća je vjerovatnoća da ćete uspjeti da ostvari-
te postavljene ciljeve, jer kao što je rekao Stiv Smit
(Steve Smith): Cilj — to je san s rokom. Na primjer,
ukoliko ste na početku radne karijere, veća je vje-
rovatnoća da ćete uspjeti da kupite stan, nego uko-
liko ste pred penzijom. Takođe, mlađi ljudi ima-
ju više mogućnosti za donošenje rizičnih odluka
u odnosu na stariji dio populacije. Vrlo bitno je
da vremenski rokovi koje postavljate za ciljeve bu-
du realno određeni, jer u protivnom to će značiti
lančano odlaganje ispunjenja ciljeva, a čak je mo-
guće i da za neke nećete imati dovoljno vremena.
U budžet treba uključiti samo one prihode za
koje ste sigurni da će se ostvariti, kao na primjer
da ćete primiti platu, da ćete naplatiti od banke
kamatu i slično. Neizvjesne prihode, kao što su
na primjer godišnji bonus ili prihod od neke in-
vesticije ne treba uključivati, a ukoliko se oni ipak
ostvare, neće vam biti teško da korigujete budžet.
Ukoliko imate porodicu, vodite računa da i člano-
vi vaše porodice budu dio vaših ciljeva i da saslušate i
204
njihove stavove i mišljenja o vašim ciljevima. Tako-

đe, od velikog značaja je da vaš budžet bude po-
stavljen na realnim osnovama, jer u protivnom to
može biti izvor brojnih frustracija.
Kada ste postavili finansijske planove, nastojte
da vaša potrošnja bude u skladu sa planom. Na-
ravno, nije realno očekivati da će baš svaki euro
otići onako kako ste planirali, jer se često život
sastoji od malih stvari koje nije moguće unaprijed
planirati, ali dok god ste na putu ispunjenja svojih
dugoročnih ciljeva, to je sve u redu. Uvijek kada se
suočavate sa nekim većim iznosom potrošnje tre-
ba da postavite sebi pitanje — da li me ta odluka
udaljava od ispunjenja ključnih ciljeva.
Čak i malo uzdržavanje od potrošnje može do-
nijeti velike uštede. Na primjer, ukoliko odustane-
te od kupovine slatkiša za koji ste svaki dan izdva-
jali 65 centi i ta sredstva ulažete uz kamatu od 5%
za 10 godina ćete uštedi 3.073 eura, a za 30 godi-
na 16.470 eura.
Veoma je važno da u procesu pravljenja budže-
ta preispitate koliko vam iznosi tekuća potrošnja
i da li postoji prostor za određene uštede tako da
dislocirate određeni dio sredstava na raniju reali-
zaciju ključnih ciljeva. Vrlo korisno može biti i da
bilježite svaki izdatak. Za ovu svrhu postoje broj-
ni jednostavni programi za kompjutere i mobilne
telefone. Poslije nekoliko mjeseci ovo praćenje iz-
dataka će vam postati gotovo automatsko.
Takođe, periodično treba da preispitujete da
li se sve ostvaruje u skladu sa vašim planom. Da
205
li se prihodi i rashodi uz manja odstupanja kreću

kako ste očekivali, ako ne onda ćete morati da iz-
vršite reviziju budžeta. Ovo nije ništa neuobičaje-
no, jer je vrlo vjerovatno da ćete prilikom pravlje-
nja budžeta jednostavno previdjeti neke uobičaje-
ne troškove, jer je realno teško obuhvatiti sve tro-
škove kada prvi put pravite budžet. Stoga je od ve-
likog značaja već pomenuto praćenje svih izdataka.
Često se možete naći u situaciji da jednostavno
zbog previsokih izdataka nijeste u mogućnosti da
ostvarite svoje ciljeve. Tada treba postaviti pitanje
koji su to ključni izdaci koji se mogu smanjiti. Da li
previše novca trošimo kreditnom karticom? Da li vo-
zim isuviše skup auto u odnosu na moj životni stan-
dard? Da li me previše koštaju izdaci za cigarete? Da
li previše trošim na garderobu i izlaske? Smanjivanje
izdataka je često najbolniji dio ovog procesa, ali če-
sto nužan da bismo se kretali prema našim dugoroč-
nim ciljevima.
Kako tokom života napredujete u karijeri re-
alno je očekivati i da će vaši prihodi rasti. Među-
tim, budite svjesni da je inflacija prisutna gotovo
svake godine i da ona povećava vaše troškove živo-
ta. Inflacija nije prisutna samo u Crnoj Gori, već
i u najrazvijenijim zemljama svijeta poput EU i
SAD. S obzirom na to da je inflacija relativno ni-
ska, da se uobičajeno kreće oko 2% do 3% u krat-
kim intervalima, od nekoliko godina, njen uticaj
na rast troškova života i nije toliko vidljiv, ali uko-
liko uporedite koliko je nešto koštalo prije deset
godina, a koliko danas, onda će ona i te kako biti
206
vidljiva. Na primjer, godišnja inflacija od samo 3%

udvostručuje cijene u roku od 24 godine. To znači
da će vam u tom periodu biti potrebno dvostruko vi-
še novca da biste ostvarili svoje ciljeve.
Takođe, u ovakvim nestabilnim finansijskim
vremenima i država i njeni stanovnici se nalaze u
stalnim i nemalim teškoćama. Stoga uvijek treba
razmišljati o tome da država može da povećava
poreze kako bi „punila” budžet, a to znači manje
prihode i duži vremenski period za ostvarenje ži-
votnih ciljeva. Stoga prilikom finansijskog plani-
ranja sugerišemo da uvijek budete oprezni i da va-
še prihode projektujete u iznosu nešto nižem nego
što vam se to čini optimalnim u datom trenutku.
Sjećate li se one bajke o porezima:
Bio jednom jedan kralj koji je svojim ministrima
rekao da povećaju poreze. Ministri su otišli i obavije-
stili narod, a onda su se vratili i rekli: „Vaše veličan-
stvo, ljudi viču, ljudi plaču, porezi su suviše visoki”.
Kralj je na to rekao: „Povećajte poreze”.
Ministri su ponovo povećali poreze i rekli: „Vaše
veličanstvo, ljudi još više kukaju, do neba se čuju, po-
rezi su mnogo visoki”. Kralj je, međutim, rekao mi-
nistrima da opet povećaju poreze.
Ministri su to i učinili. Ovoga puta, kada su se
vratili, izvijestili su ga: „Sada je sve u redu, vaše veli-
čanstvo. Ljudi ćute”. „Gospode Bože! Brzo smanjujte
poreze!”, reče na to kralj.
Dokle god se čuje „galama”, vi znate šta se de-
šava. „Tišina” može da znači bilo šta, a to „bilo šta”
može da vas ubije. Ako sve izgleda dobro i „pod
207
kontrolom”, budite obazrivi. Situacija, u stvari,

može biti potpuno obrnuta.
2. Rizici investiranja
Svoje povjerenje ne ulažite u novac!
Svoj novac uložite u povjerenje!
Oliver Holms
Još od vremena kada je novac počeo da se ko-

risti, čovjek je imao potrebu da ga sakrije i sačuva.
Ljudi su čuvali novac u glinenim, kamenim ili drve-
nim činijama s poklopcima, a ovakve posude arhe-
olozi su pronalazili u iskopinama širom svijeta. Po-
što su banke i sefovi izum relativno novijeg vreme-
na, pa ih tako nije ni bilo u upotrebi, mjesta za sa-
krivanje drevnih ćupova s blagom bila su različita —
od zidova, podova i krovova kuća do bunara ili po-
druma. Posude s novcem pronalažene su i u polji-
ma, na grobljima ili u zidovima zamkova. Međutim,
od tada se mnogo toga promijenilo i danas postoji
sijaset opcija kako možete sačuvati i oploditi novac.
Kada god imate višak sredstava, kao logično
pitanje nameće se šta uraditi sa sredstvima. Uvi-
jek postoji veliki broj mogućnosti poput:
• čuvanja novca u slamarici,
• polaganja depozita u banku;
• kupovine akcija na berzi;
• ulaganja u investicione fondove;
• ulaganja u penzione fondove;
• kupovine hartija od vrijednosti;
• k upovine nekretnina;
208
• ulaganja u strane valute i drugo.

U takvim uslovima uvijek se kao logično pitanje
postavlja sa kolikim rizikom se suočavamo u sluča-
ju plasiranja sredstava. Na finansijskim tržištima
bezrizičan plasman gotovo da ne postoji. Čim ste
se riješili da uložite sredstva, vi ste odmah doni-
jeli i odluku da prihvatite određen rizik, da ulo-
žena sredstva nećete povratiti. Zavisno od vrste
plasmana, taj rizik može biti viši ili niži. Stoga uvi-
jek prije ulaganja sredstava potrebno je prikupi-
ti relevantne informacije o subjektu kojem povje-
ravate vaša sredstva. Izvori informacija o subjektu
mogu biti vrlo različiti: podaci centralne banke, in-
formacije od klijenata koji su ranije poslovali sa tim
subjektom, kreditni rejting posmatrane instituci-
je, specijalizovane finansijske publikacije i drugi.
Ukoliko je u pitanju ulaganje većeg obima sredsta-
va, onda treba razmišljati i o angažovanju finansij-
skih konsultanata, koji pomno prate finansijska tr-
žišta svakodnevno i mogu vam pružiti niz relevant-
nih informacija i olakšati odluku gdje investirati.
Međunarodne kreditne rejting agencije odre-
đuju kreditni rejting preduzeća, finansijskih in-
stitucija, država, hartija od vrijednosti (HOV). U
pitanju je nezavisno mišljenje koje ukazuje na ri-
zični profil. Uglavnom je povezano sa emitentima
različitih hartija od vrijednosti, odnosno ukazuje
kolika je vjerovatnoća da će emitent otplatiti har-
tiju od vrijednosti u roku dospijeća.
Kreditni rejting se ne bazira na matematič-
kim formulama, već na procjeni rejting agencija
209
na bazi velikog broja indikatora, koje su ove agen-

cije razvile kroz svoj dugogodišnji rad. Danas mo-
žemo konstatovati da monopol imaju tri američke
kreditne rejting agencije, koje su još poznate pod
nazivom „velika trojka”:
• Moody’s,
• Fitch Ratings9 i
• Standard and Poor’s.
Ocjene koje daju ove institucije i njihovo zna-
čenje može se predstaviti u vidu Tabele 5.
Međutim, mišljenje rejting agencija nema više
takav kredibilitet, kao što je imalo prije Globalne
finansijske krize. Naime, pokazalo se da ocjene
koje su dale ove institucije za pojedine (struktui-
rane) hartije od vrijednosti nije uvažilo brojne rizi-
ke koje su one nosile sa sobom. To je dovelo u za-
bludu veliki broj investitora koji je vjerovao njiho-
vim procjenama i imalo je krajnji efekat da su oni
zabilježili visoke gubitke. Naime, pokazalo se da
su međunarodne kreditne rejting agencije postale
previše familijarne sa svojim klijentima, odnosno
da su bile spremne da „zažmure” na očigledne ri-
zike sa ciljem da dobiju posao.
U svakom izvještaju rejting agencija vidjećete
da su se one visoko zaštitile, ističući da je rejting
urađen u najboljoj vjeri i da ne prihvataju nikakvu
odgovornost za greške u izvještaju, kao ni za gu-
bitke koji bi mogli nastati kao rezultat investira-
nja na bazi kreditnog rejtinga. Stoga je danas sve
9
Fitch Ratings ima dva sjedišta, u Njujorku i Londonu.
210
Tabela 5. Kreditni rejting

Fitch Ratings i
Moody’s Značenje rejtinga
Standard and Poor’s
Investicioni nivo
Izvanredna kreditna
Aaa AAA
sposobnost
Aa1 AA+
Visoka kreditna
Aa2 AA
sposobnost
Aa3 AA–
A1 A+
Visoka mogućnost
A2 A
servisiranja obaveza
A3 A–
Baa1 BBB+ Adekvatna mogućnost
Baa2 BBB servisiranja svojih
Baa3 BBB– obaveza
Neinvesticioni nivo (špekulativni rejting)
Ba1 BB+ Servisiranje obaveza je
Ba2 BB vjerovatno
Servisiranje obaveza je
Ba3 BB–
uslovljeno
B1 B+
Visok rizik za
B2 B
ispunjavanje obaveza
B3 BB–
Visok rizik bankrota
Caa CCC+ Visoka vjerovatnoća
CCC neizmirenja duga ili je
servisiranje duga već
CCC– ugroženo
Ca C Bankrot ili je servisiranje
D DDD dugova već ugroženo
više zahtjeva da se formiraju međunarodna pravi-

la i da se uvede međunarodni nadzor nad radom
ovih institucija.
211
3. Šta uraditi sa svojim novcem

i gdje investirati
Investirajte pametno!
Mudro upravljajte stečenom imovinom!
Disciplinovano uvećavajte svoje bogatstvo!
Tod Bernhart
Jedno od najvažnijih pitanja sticanja novca je-

ste: Šta uraditi sa svojim novcem i gdje ga inve-
stirati? Evo nekih naših odgovora na ovo pitanje.
Možda se i vi pronađete u nekom od njih.
1. Čuvanje novca u „slamarici” — Ovo je naj-
manje poželjna opcija, jer će u tom slučaju vaš no-
vac svakodnevno gubiti na vrijednosti, zbog toga
što je određena stopa inflacije prisutna i kada su u
pitanju najjače svjetske valute. Jasno je da u našem
narodu postoji tradicija čuvanja novca u „slamari-
cama”, zbog sloma bankarskog sistema iz devede-
setih i zamrznute stare devizne štednje, ali situacija
se od tada dosta promijenila. Banke su danas sigur-
ne, a promijenjen je i pravni okvir, kao i priroda po-
litičkog sistema, tako da je malo vjerovatno da ne-
ka neodgovorna vlada posegne za ušteđevinom gra-
đana. Naravno, ovo ne znači da ne treba uopšte dr-
žati novac kod kuće. Naprotiv, određenu količinu
novca za neočekivane potrebe treba uvijek imati
kod sebe. Ukoliko ste sav novac oročili ili plasirali
u hartije od vrijednosti sa dužim rokovima dospije-
ća, možete se naći u nezgodnoj situaciji ako vam ne-
očekivano i hitno zatreba određena količina novca.
2. Ulaganje u banke — Banke se danas sma-
traju visokosigurnim institucijama, ali prinosi
212
koje one nude su obično niži od ostalih investici-

ja. Osnovni razlog je visok stepen sigurnosti bana-
ka, u odnosu na ostale institucije. Uvijek u slučaju
ulaganja u banku treba povjeriti da li je banka čla-
nica sistema osiguranja (zaštite) depozita. U Crnoj
Gori su sve banke članice ovog sistema i osigurani
depoziti iznose 50.000 evra. Stoga uvijek prepo-
ručujemo ulaganje do iznosa osiguranog depo-
zita, a za veće iznose preporučujemo ulaganje u
više banaka, kako bi kompletan iznos depozita
ostao osiguran, a i kako biste diverzifikovali rizik.
3. Kupovina akcija — Ulaganje akcija na ber-
zi se obično smatra rizičnijom investicijom, ko-
ja može donijeti veći profit, ali i potencijalno ve-
ći gubitak. Ponekad nam se čini da se berza po-
naša potpuno nepredvidivo, a u osnovi najčešće
je njeno ponašanje racionalno. Informacije o eko-
nomiji, perspektivama, stanju pojedinih grana i
preduzeća prouzrokuju tržišne reakcije koje uti-
ču na ponašanje berze u određenom smjeru. Po-
katkad je to u skladu sa očekivanjima, ali često i
nije, jer i čitav život je prilično nepredvidljiv. Inve-
stitor u akcije može ostvariti korist na dva načina.
Prvi, ostvarivanjem kapitalne dobiti, odnosno ras-
tom tržišne vrijednosti akcija iznad nabavne cije-
ne i drugi, ostvarivanjem dividende koja predsta-
vlja dio dobiti koji se odlukom skupštine akciona-
ra raspodjeljuju akcionarima.
Kontrolni paket akcija ima onaj subjekt ko-
ji ima većinu za donošenje odluka na skupšti-
ni akcionara. U slučaju malog broja akcionara
213
kontrolni paket ima onaj akcionar koji ima 50%

akcija plus jednu akciju. U slučaju velikog broja
akcionara, kontrolni paket može imati i pojedi-
nac, na primjer, sa 25% ili 30% akcija. Ovo je mo-
guće zato što su mali akcionari koji ne mogu svo-
jim glasom da utiču na poslovanje često nezainte-
resovani za skupštine akcionara i na njima se ne
pojavljuju. Takođe, moguće je propisati i minima-
lan broj akcija koji mora imati neki pojedinac da
bi imao pravo učešća na skupštini akcionara. Na
taj način se veliki broj malih akcionara eliminiše
iz procesa odlučivanja, osim ukoliko se ne udru-
že i ovlaste nekog pojedinca da ih zastupa. Ovo se
često radi iz praktičnih razloga, jer postoje predu-
zeća sa više stotina hiljada akcionara, pa skupšti-
nu na kojoj bi svi učestvovali ne bi bilo moguće ni
organizovati.
Kao što u ekonomiji postoje različiti indeksi
koji prate ekonomski razvoj zemlje (na primjer:
indeks inflacije, indeks industrijske proizvodnje
i drugo) isto tako postoje i berzanski indeksi ko-
ji su statistički pokazatelj promjena u skupu akci-
ja (HOV ili roba) koje predstavljaju cjelokupno tr-
žište. U pitanju su pokazatelji kojima se prikazu-
je kretanje pojedinog tržišta, odnosno pokazate-
lji dešavanja na tržištu kapitala. U berzanske in-
dekse nikada ne ulazi sav tržišni materijal kojim
se trguje na berzi, već samo odabrani, najčešće na
bazi kriterijuma poput: obima prometa, učestalo-
sti trgovine, likvidnosti, tržišne kapitalizacije i sl.
Neke berze imaju po nekoliko indeksa, a isto tako
214
indeks ne mora biti nužno vezan za jednu berzu,

već može pokrivati više berzi. Praćenjem indeksa
moguće je donositi kvalitetnije odluke o kupovi-
nama i prodajama na berzi. Kretanje berzanskih
indeksa obično signalizira u kom smjeru će se kre-
tati trgovina kompletnim berzanskim materijalom,
a ne samo onim koji ulazi u obračun indeksa. Pr-
vi berzanski indeksi datiraju još sa kraja XIX vi-
jeka, kada je američki novinar Čarls Dou („Char-
les Dow”) kreirao jedan od prvih indeksa američ-
kog tržišta kapitala Dau Džouns industrijski in-
deks („Dow Jones Industrial Average — DJIA”),
koji je i danas jedan od najpoznatijih i najpopular-
nijih svjetskih indeksa. Ovaj indeks prati kretanje
vrijednosti akcija 30 izabranih industrijskih pre-
duzeća koje se kotiraju na Njujorškoj berzi. On se
pažljivo prati širom svijeta, jer signalizira u kom
smjeru će se kretati Njujorška berza.
Na Montenegro berzi postoje dva berzanska
indeksa. Monex 20 je indeks koji prati kretanje
cijena akcija 20 najlikvidnijih kompanija, dok in-
deks MONEXPIF prati kretanje 6 privatizacio-
no-investicionih fondova. Na grafiku na sljede-
ćoj strani prikazano je kretanje indeksa Monte-
negro berze.
Najčešća preporuka na berzama je da se kre-
ćete u istom smjeru u kojem i tržište. To znači da
kada rastu berzanski indeksi, treba da kupujete, a
kada počnu da opadaju, treba da prodajete. Ova-
kva strategija u osnovi polazi od minimiziranja
gubitka. Međutim, najveći profiti se nerijetko
215
Kretanje indeksa MONEX 20 i MONEX PIF
ostvaruju kada se krećete suprotno od tržišta,

ali to nosi i najveći rizik potencijalnog gubitka.
Na berzama je aktivna posebna vrsta investi-
tora, koji se nazivaju špekulanti. U pitanju su in-
vestitori koji ne kupuju akcije da bi dobili dividen-
du, vlasničko pravo ili pravo upravljanja u nekom
preduzeću. Po pravilu oni kupuju akcije za koje
smatraju da im je vrijednost potcijenjena i da će
u narednom periodu rasti. Kada vrijednost akcije
„skoči”, oni je prodaju i onda traže novu akciju koja
ima potcijenjenu vrijednost u koju će uložiti. Me-
đutim, kod ovakvih transakcija uvijek je prisutan
rizik da je procjena bila pogrešna ili da je došlo do
neočekivanog kretanja na tržištu, pa akcija umje-
sto da poraste izgubi značajan dio svoje vrijednosti.
Berze su sklone stvaranju cjenovnih mjehuri-
ća. U pitanju su situacije kada kao rezultat nere-
alnih očekivanja dolazi do brzog rasta cijena ber-
zanskog materijala, koji značajno prevazilazi real-
nu vrijednost. S obzirom na to da je jasno da cije-
ne berzanskog materijala ne mogu neograničeno
rasti, u jednom trenutku će doći do zaustavljanja
216
rasta i drastičnog pada. Ova pojava se zove „cje-

novni mjehurići”, slično kao i kad dijete duva mje-
hurić od sapunice, on može rasti do jedne tačke
poslije koje balončić pukne. Investiranje u uslovi-
ma takvog trenda kretanja berzanskog materija-
la je vrlo rizična strategija. Tako na primjer, oni
koji su investirali na vrhuncu Dau Džouns indu-
strijskog indeksa („Dow Jones IA index”) 1966.
godine, profit su ostvarili tek 17 godina kasni-
je (1983. godine). Još gore su prošli oni koji su in-
vestirali pred Veliku ekonomsku krizu 1929. go-
dine, jer su čekali 25 godina da bi ostvarili profit.
Slična priča je prisutna i na crnogorskoj berzi sa-
mo što još uvijek ne znamo koliko će godina če-
kati da ostvare profit oni koji su investirali počet-
kom 2007. godine.
Inače, postoje dva objašnjenja porijekla termi-
na berza. Prema jednom, termin vodi porijeklo od
latinske riječi bursa, što znači kesa (torba). Prema
drugom značenju, vezuje se za ulogu koju je imao
hotel (kuća) belgijske porodice Van den Burse iz
Briža. Naime, trgovci su se u XIV veku okuplja-
li u ovom hotelu i zaključivali trgovačke poslove.
Početke berze kao specifičnog oblika tržišta
moguće je naći još u davnim vremenima kad su
se ljudi okupljali na pijacama, trgovima, sajmovi-
ma, pazarima, vašarima i drugim mjestima. Na
njima se obavljala trgovina, odnosno dolazilo je
do susreta ponude i tražnje za različitim vrstama
robe. Mnoge države i narodi su doživljavali sna-
žan privredni razvoj i uspon upravo usljed razvoja
217
trgovine. Trgovci su uvijek bili skloni inovacijama,

pa su tako uveli jednu novinu, kasnije se isposta-
vilo posebno značajnu za razvoj berzi — donoše-
nje uzorka i mustri umjesto robe. Na bazi razgle-
danja uzorka i mustri, počele su da se zaključuju
različite vrste poslova, a isporuka bi slijedila ka-
snije, nakon ugovaranja poslova.
Drugi važan momenat za nastanak berzi je ve-
zivanje za određenu lokaciju, odnosno mjesto. U
početku, trgovci su se okupljali na otvorenom pro-
storu. Kasnije su nalazili različite prostore, sobe,
lokale, kafane za svoje sastanke. Smatra se da je
prva berza osnovana u Anversu 1460. godine, a
zatim u Londonu 1570. godine. Četiri najzna-
čajnije berze u svijetu su: Njujorška, Londonska,
Frankfurtska i berza u Tokiju.
Prilikom trgovine na berzi potrebno je poseb-
no analizirati sve informacije koje objavljuju berze:
• Obim ponude i tražnje — mali obim tražnje
sugeriše da je u pitanju akcija koja nije likvid-
na i koju je teško prodati. Isto tako ukoliko
postoji veliki obim ponude, to jasno ukazuje
da postoji veliki broj investitora koji bi da se
oslobode ove akcije, što sugeriše da se u na-
rednom periodu može očekivati opadanje vri-
jednosti posmatrane akcije. Sigurna investi-
cija je obično ona akcija za koju postoji visok
obim tražnje, što sugeriše da u narednom pe-
riodu treba očekivati rast njene vrijednosti.
• Obim zaključenih poslova (vrijednosno i ko-
ličinski) — ukoliko je u pitanju mali obim
218
zaključenih poslova, dobijenu cijenu ne tre-

ba smatrati reprezentativnom. U tom sluča-
ju potrebno je pogledati kolika je bila cijena
u nekom od prethodnih dana kada je posto-
jao veći obim trgovine.
• Početnu, zaključnu i prosječnu cijenu — uko
liko postoje značajne fluktuacije između ove
tri cijene, to jasno ukazuje da su na tom seg-
mentu tržišta djelovali špekulanti koji su na-
stojali da utiču na cijenu ili obim trgovanja.
• Kotacije na berzi — proučiti kako se istorij-
ski kretala vrijednost neke akcije, a naročito
kada i koliko je iznosila minimalna i mak-
simalna cijena.
• Osnovne informacije o tržišnom materija-
lu kojim se trguje na berzi — potrebno je
proučiti sve indikatore poslovanja preduze-
ća čije se akcije kupuju. Naročito je potreb-
no proučiti bilanse uspjeha i stanja koji od-
slikavaju kako posluje preduzeće, a mogu bi-
ti i dobar indikator budućeg smjera kretanja
cijene akcije. Ne treba proučavati samo po-
sljednje izvještaje, već treba proučiti i istorij-
ske podatke. Takođe, treba proučiti izvješta-
je koji govore i o perspektivama grane u ko-
joj posluje preduzeće.
Na berzi kada se trguje treba biti oprezan, jer
su često prisutni brojni špekulanti koji žele da vas
dovedu u zabludu. Suprotni nalozi su oblik ma-
nipulacije koji vrši investitor davanjem naloga za
kupovinu i prodaju iste akcije kod više različitih
219
brokera (jednima da kupuju, a drugima da proda-

ju) i tako se stvara privid trgovine. Cijena koja se
formira ovim putem ne odgovara ravnotežnoj ci-
jeni (cijeni koja odgovara jednakosti ponude i tra-
žnje). Fiktivna prodaja je transakcija u kojoj nema
promjene vlasništva, već se vlasnik sporazumijeva
sa kupcem da izvrše simuliranu kupoprodaju po
cijeni koja je iznad trenutne na tržištu. Ova ku-
poprodaja na tržištu stvara privid aktivnosti, ko-
ja se registruje u berzanskim izvještajima i može
navesti druge investitore da ulažu, pošto je stvo-
rena iluzija da cijena akcije raste. Ovakve transak-
cije su zabranjene, ali su prisutne, jer ih je teško
dokazati. Insajderi su lica koja su tijesno poveza-
na sa određenim preduzećima i njima je najstro-
že zabranjeno da trguju ili da drugim licima oda-
ju povjerljive informacije. Trgovina na bazi insaj-
derskih informacija može donijeti značajne kori-
sti (odnosno drugima visok gubitak), ali ukoliko
se dokaže, strogo je kažnjiva.
Priča o crnogorskom tržištu kapitala. U pe-
riodu od 2002. do početka 2007. godine crnogor-
sko tržište kapitala je doživjelo pravu „eksploziju”.
Berzanski indeksi i akcije preduzeća su godina-
ma rasle, pa čak i preko hiljadu puta. Ovo je stvo-
rilo veliki optimizam i ogroman broj građana (pa
čak i djece) je riješio da investira na tržištu kapita-
la. Djelovalo je da je dovoljno kupiti bilo koju ak-
ciju i da samo treba biti malo strpljiv i da ogrom-
na zarada ne može da izmakne. Čak se trgovalo
i akcijama preduzeća koja su prestala da posluju
220
(poput „Radoja Dakića”), ali i ove akcije su jedno

vrijeme imale trend značajnog rasta. Moj prijatelj
Aleksandar je upravo bio jedna od žrtvi ovakvog
kretanja berze. Kako je to izgledalo, možete vidje-
ti iz ove istinite priče, koja još traje…
U periodu brzog rasta cijena aluminijuma na
svjetskim berzama, Kombinat aluminijuma Podgo-
rica (KAP) je ostvarivao visoke profite. U tom tre-
nutku djelovalo je da je kupovina akcija KAP-a do-
bra investicija. Aleksandar je stoga u KAP uložio ci-
jelu svoju ušteđevinu od 10.000 eura i još je podigao
kredit od 20.000 eura. Danas njegove akcije za ko-
je je platio 30.000 eura vrijede manje od hiljadu eu-
ra. Kredit za ovu propalu investiciju i dalje otplaću-
je. Sve ovo mu je u jednom trenutku ozbiljno ugrozi-
lo i brak, a imao je i niz drugih problema koji su se
nizali jedni za drugim…
Centralna banka Crne Gore i ozbiljni analiti-
čari su upozoravali da je to neodrživo, da berza ne
može neograničeno rasti na špekulativnim trans-
akcijama i da je pitanje samo dana kada će ovo tr-
žište doživjeti slom. Malo ko ih je slušao, a crno-
gorsko tržište kapitala je proglašavano za najveći
reformski uspjeh. Naravno, neizbježno se desilo
i berza je doživjela totalan krah u proljeće 2007.
godine. Pojedinci koji su investirali ogromna sred-
stva su ostali bez gotovo ičega, a berza se ni do da-
našnjeg dana nije oporavila. Tako, na primjer, u
odnosu na svoj istorijski maksimum iz 2007. go-
dine indeks Monex 20 je danas 5,4 puta niži, a in-
deks MonexPIF 17,9 puta. Ne treba pominjati da
221
se na berzama velikom promjenom smatra ukoli-

ko se neki indeks promijeni samo za nekoliko pro-
centnih poena.
U Tabeli 6. je prikazano koliko je iznosio isto-
rijski maksimum pojedinih akcija koje su bile vrlo
popularne za trgovinu i koliko iznosi njihova vri-
jednost prvog dana 2014. godine. Sa izuzetkom
Telekoma, vrijednost ostalih posmatranih akcija
je danas niža od 15 do 62 puta.
Tabela 6. Istorijski maksimum i današnja vrijednost akcija

izabranih crnogorskih preduzeća (u eurima)
Istorijski Vrijednost
Naziv kompanije
maksimum 01. 01. 2014.
Plantaže 2,38 0,15
Telekom 8,6 4,1
Željeznička infrastruktura 2,32 0,05
Institut „Simo Milošević” 326,24 22
KAP 33,18 0,54
Brodogradilište „Bijela” 34,7 1,53
Luka Bar 5,42 0,15
4. Ulaganje u investicione fondove — Investi-

cioni fondovi prikupljaju kapital prodajom svojih
akcija (udjela) i prikupljeni kapital plasiraju na tr-
žište kapitala i eventualno na tržište novca. Ula-
ganjem u investicioni fond individualni investi-
tori dobijaju određene prednosti koje se manife-
stuju u korišćenju usluga profesionalnih portfo-
lio investitora koji dobro poznaju tržište i smanji-
vanju rizika plasmana. Smanjivanje rizika se po-
stiže diverzifikacijom, jer individualni investitor
222
kupuje akcije investicionog fonda i time postaje in-

direktno proporcionalni suvlasnik ukupnog port-
folija investicionog fonda u kojem se nalazi veli-
ki broj raznovrsnih hartija od vrijednosti i dru-
gih plasmana.
Individualni investitor može kupiti pojedinač-
ne HOV, ali tada se suočava sa rizikom da u slu-
čaju pada njihove vrijednosti ostvari gubitak. In-
vesticioni fondovi u svom portfoliju posjeduju ve-
liki broj različitih HOV, tako da je realno očeki-
vati da će neke izgubiti na vrijednosti tokom vre-
mena, a neke porasti. Zbog specijalizovanih zna-
nja kojima raspolažu investicioni fondovi, očeku-
je se da će veći broj HOV rasti nego što će opada-
ti. Kupovinom udjela investicionih fondova, indi-
vidualni investitori smanjuju rizik gubitka, jer su
oni indirektno proporcionalni suvlasnici ukupnog
portfolija investicionog fonda i na taj način vrše
disperziju rizika na veliki broj HOV, čiji su pro-
porcionalni indirektni vlasnici.
Međutim, iskustvo je pokazalo da se kreta-
nje vrijednosti investicionih fondova kreće u di-
rektnom smjeru kao i berza. Sa rastom berzan-
skih indeksa raste vrijednost investicionih jedini-
ca i obrnuto. Sa krahom berzi zemalja regiona i
investicioni fondovi su doživjeli krah svoje vrijed-
nosti. Stoga ulaganje u investicione fondove ni-
je preporučljivo kada se očekuje opadanje vri-
jednosti berzanskih indeksa. Oni mogu biti po-
godni za pojedince koji žele da ulažu u berzu, a
nemaju dovoljno iskustva ili nijesu sigurni u koje
223
hartije od vrijednosti da ulažu. Potencijalan rizik

može biti nestručan menadžment ovih fondova ili
menadžment koji vodi prije svega interes o mak-
simiziranju provizije za upravljanje, a ne o vrijed-
nosti investicione jedinice, kao što je to bilo u slu-
čaju Crne Gore.
5. Ulaganje u penzione fondove — Penzioni
fondovi u posljednjoj deceniji bilježe izuzetan rast,
naročito u razvijenim zemljama. Penzione fondo-
ve formiraju korporacije, sindikati ili vlade zema-
lja radi obezbjeđenja penzija. Tokom radnog vije-
ka radnici izdvajaju doprinose za penziono osigu-
ranje (ili ih uplaćuje kompanija u kojoj su zaposle-
ni) i na taj način penzioni fondovi raspolažu zna-
čajnim sredstvima, koja će se isplaćivati u buduć-
nosti kada se radnici penzionišu. S obzirom na to
da su posmatrana sredstva dugoročno raspoloživa,
menadžeri penzionih fondova traže na tržištu ka-
pitala mogućnosti za njihovo dugoročno plasiranje
radi ostvarenja prinosa. Cilj je da se uveća uplaće-
ni kapital, ali ne po cijenu rizičnih plasmana koji
bi mogli dovesti do bankrotstva fonda i da radni-
ci ostanu bez penzija.
Ovo je opcija koja je odnedavno prisutna i u
regionu. Međutim, ona još uvijek nije u dovolj-
noj mjeri zaživjela, što zbog niskog životnog stan-
darda, što zbog činjenice da su svi radnici pred-
met obaveznog penzionog osiguranja. Ovi fondo-
vi vam pružaju mogućnost da određen nivo sred-
stava uplaćujete tokom svakog mjeseca i da potom
na dogovoreni određeni dan povučete sva uložena
224
sredstava ili da ih povlačite određeni broj godina u

vidu mjesečnog anuiteta. Treba istaći da se poče-
tak povlačenja sredstava ne mora poklapati sa da-
tumom odlaska u penziju, već da je moguće poče-
ti povlačenje i ranije.
U ovom trenutku teško je govoriti o iskustvi-
ma sa privatnim penzionim fondovima, jer oni po-
sluju relativno kratak vremenski period i uglav-
nom još uvijek nije došlo do isplate prvoj generaci-
ji penzionera. Međutim, imajući u vidu da ovi fon-
dovi primaju i male uplate, od 10 eura mjesečno
naviše, smatramo da ovo nije loša opcija i da svako
treba da razmisli da danom penzionisanja obez-
bijedi sebi dodatne prihode. Izdvajanje nekoliko
desetina eura mjesečno u periodu radnog vijeka
nije veliki izdatak, a dobit može biti višestruka
kada odete u penziju i kada budete imali male
mogućnosti za ostvarivanje dodatnih prihoda.
6. Kupovina hartija od vrijednosti — Op-
cija koja može biti interesantna, ali u Crnoj Go-
ri i zemljama regiona postoji vrlo skromna ponu-
da hartija od vrijednosti. Obično se kao najsigur-
nije hartije od vrijednosti mogu smatrati državne
hartije od vrijednosti, jer država faktički ne mo-
že da bankrotira. U Crnoj Gori je nedavno drža-
va emitovala obveznice koje su ponuđene zainte-
resovanim građanima i preduzećima. Takođe, na
tržištu postoji i širok spektar različitih hartija od
vrijednosti koje izdaje korporativni sektor.
Prilikom trgovine hartijama od vrijednosti
treba voditi računa da one uvijek nose određenu
225
dozu rizika. Naročito rizične mogu biti, tzv. „iz-

vedene hartije od vrijednosti”. U pitanju su harti-
je čija vrijednost zavisi od vrijednosti neke druge
aktive koja se nalazi u njihovoj osnovi, tako da je
potrebno znati rizik i druge aktive, a ne samo iz-
vedene hartije. Tokom Globalne finansijske krize
ove hartije i njihov neadekvatno sagledan rizik su
bili ključni pokretači i faktori širenja krize.
Kao jedan od uzroka Globalne finansijske kri-
ze smatra se i brz razvoj izvedenih hartija od vri-
jednosti, koje su nosile visok stepen rizika, koji
nije bio adekvatno procijenjen. Naime, prije izbi-
janja krize banke su kreirale izvedene hartije od
vrijednosti putem kojih su svoja potraživanja po
osnovu izdatih kredita pretvorile u hartije od vri-
jednosti koje su bile vezane za otplatu ranije datih
zajmova, a kao garanciju su imale hipoteku. Me-
đunarodne rejting agencije su ovim hartijama do-
dijelile visok kreditni rejting, što je uticalo da su
njih masovno kupovale banke i investitori iz broj-
nih drugih zemalja, a prije svega iz EU i razvije-
nih djelova Azije. Kada je izbila kriza i kada su
zajmoprimci prestali da otplaćuju svoje stambene
kredite, odnosno kada su počeli da masovno vra-
ćaju hipoteke bankama, ove hartije od vrijednosti
su postale bezvrijedne. Značajne gubitke su zabi-
lježili investitori širom svijeta i na taj način kriza
se proširila na čitav svijet.
Pouka iz ovog primjera je očigledna, da ne treba
ulagati u one instrumente koje ne razumijete. Neki
instrumenti, kao izvedene hartije od vrijednosti,
226
mogu biti toliko kompleksni da njih najbolje ne

razumiju ni oni kojima je osnovna djelatnost tr-
govina sa njima. Onda je jasno sa kolikim rizici-
ma se susreće običan pojedinac.
7. Kupovina nekretnina10 — U pitanju je op-
cija koja je često prisutna u inflacionim uslovima i
uslovima kada je ograničeno raspolaganje stranom
valutom. Tada nekretnine imaju funkciju „čuva-
ra vrijednosti”. U takvim uslovima firme se obič-
no ustručavaju od investiranja zbog neizvjesnosti
oko budućih prihoda, a ulažu u nekretnine da im
inflacija ne bi obezvrijedila novac. Ova opcija je
ograničena na pojedince i pravna lica koja raspola-
žu značajnom količinom novca. Iako se Crna Go-
ra rangira u visokoatraktivne destinacije za ulaga-
nje u nekretnine, naše mišljenje je da ova opcija
može donijeti profit isključivo u vrlo dugom ro-
ku. Činjenica je da su cijene nekretnina značajno
opale. Prema podacima CBCG cijene nekretnina
su u Podgorici opale za 45% u martu 2014. godine
u odnosu na njihov najviši nivo, pre izbijanja kri-
ze, iz marta 2008. godine. Međutim, ne treba za-
nemariti ni činjenicu da je u prethodnom perio-
du ovaj segment tržišta karakterisao vrlo brz rast.
Ovaj rast je bio najizrazitiji u primorskim grado-
vima, tako je na primjer u Budvi u periodu jun
2004. godine — jun 2008. godine (period pred
10
U ovom odjeljku kupovina nekretnina se isključivo razma-
tra kao investiciona opcija, a ne kao sredstvo za rješavanje stambe-
nih problema.
227
krahom ovog tržišta) prosječna cijena metra kva-

dratnog stambenog prostora porasla za 3,5 puta.
U ovom trenutku ključni ograničavajući fak-
tori nijesu na strani ponude, već na strani tražnje.
Naime, broj stambenih jedinica koji se nudi na
prodaju je daleko veći od tražnje, što sugeriše da
nekretninu neće biti nimalo lako prodati. Na pri-
mjer, podaci posljednjeg popisa stanovništva, iz
2011. godine, za Budvu, vjerovatno najatraktivniju
lokaciju, pokazali su da u Budvi živi 7.042 doma-
ćinstava, a da postoji 23.805 izgrađenih stanova.
Od tada se broj domaćinstava nije značajno pro-
mijenio, a u međuvremenu je završena ili započe-
ta izgradnja velikog broja novih stanova. Ovome
treba dodati i podatak da je na primjer u Budvi
za prva tri kvartala 2013. godine prodato ukup-
no 40 novoizgrađenih stanova.11 Stoga je jasno da
ovo tržište nije likvidno i da kupljenu nekretni-
nu nije lako prodati. Izvjesno je da ovo tržište ne-
će oživjeti sve dok se ponovo ne vrate strani kupci,
što nije realno očekivati u kratkom roku, a naro-
čito imajući u vidu produbljivanje globalnih ten-
zija izazvanih „Ukrajinskom krizom”.
8. Ulaganje u strane valute — Jedno od naj-
češćih pitanja vezanih za štednju jeste u kojoj va-
luti štedjeti. Odmah treba napomenuti kako ne-
ma ispravnog odgovora, te odluka u kojoj valu-
ti štedjeti je individualni izbor svakog štediše
11
U pitanju je podatak Monstata koji uključuje samo proda-
ju novoizgrađenih stanova, a ne i stanova koji su imali prethod-
nog vlasnika.
228
pojedinačno. Da li štedjeti u domaćoj valuti ili

nekoj stranoj valuti zavisi od očekivanja. Najbolje
je štedjeti u valuti od koje se očekuje da će njena
vrijednost najviše rasti u odnosu na domaću va-
lutu. Međutim, teško je predvidjeti kretanje devi-
znih kurseva te se uvijek može desiti da padne vri-
jednost valute u kojoj štedimo u odnosu na doma-
ću valutu. Ovo je veoma rizična odluka, i lako se
može desiti da zaradite dodatan iznos novca, ali i
da značajan iznos izgubite. Štednja u stranoj valu-
ti je vrlo interesantna za zemlje sa nestabilnim va-
lutama. Tako, na primjer, u SRJ gotovo komplet-
na štednja stanovništva je bila u njemačkim mar-
kama, zbog visoke nestabilnosti dinara. Ova opci-
ja i danas može biti interesantna za zemlje sa ne-
stabilnom valutom. Smatramo da je za Crnu Go-
ru ova opcija manje interesantna imajući u vidu
stabilnost eura.
Na finansijskim tržištima postoje brojni špe-
kulanti koji trguju valutama, očekujući veliku za-
radu. Smatramo da ova opcija može biti intere-
santna samo za „krupne igrače”, ali ne i za obič-
ne građane.
Naravno, uvijek se može javiti dilema da li je
poželjno da se dio ušteđevine drži u stranim va-
lutama da bi se diverzifikovao rizik. Ovo je opci-
ja koju ne treba unaprijed isključiti, međutim, bu-
duća kretanja valuta je teško prognozirati. Ame-
rički dolar se pokazao kao dosta nestabilna valu-
ta u prethodnom periodu, tako da ulaganje u ovu
valutu može nositi potencijalno značajan dobitak,
229
ali i gubitak. Švajcarski franak se pokazao kao vr-

lo stabilna valuta i u uslovima krize ova valuta je
značajno ojačala i u odnosu na euro i u odnosu
na dolar. Stoga je Švajcarska centralna banka bila
prinuđena da interveniše i da fiksira gornju gra-
nicu nivoa švajcarskog franka prema euru na ni-
vou 1,2. Imajući u vidu da je švajcarski franak ne-
realno jak i da takvo kretanje šteti švajcarskoj pri-
vredi, smatramo da u srednjoročnom periodu tre-
ba očekivati postepeno slabljenje ove valute. Fun-
ta je relativno stabilna i ne treba očekivati značaj-
nije gubljenje vrijednosti, osim u slučaju raspisiva-
nja referenduma o ostanku Velike Britanije u EU.
4. Neka praktična pravila investiranja

Platite najprije sebi!
Tražite svoj san!
Održavajte plan!
Zaposlite svoja sredstva!
Učinite nešto!
Tod Bernhart
Da bismo vam olakšali investiranje, predloži-

ćemo vam sedam praktičnih pravila koja vam mo-
gu pomoći da uspješnije investirate. U pitanju su
pravila koja su nastala kao rezultat praćenja du-
gogodišnjih uspješnih, ali i neuspješnih strategi-
ja investiranja.
1. Na reputabilnim berzama prinosi koji su

ostvareni na akcijama daju viši prinos u od-
nosu na prihode od kamata u dugom roku.
230
Crnogorska berza nije potvrdila ovo me-

đunarodno iskustvo, već naprotiv svi oni
koji su ulagali u dugom roku su na gubit-
ku, ukoliko svoje akcije nijesu prodali pri-
je pada berze.
2. U kratkom roku ulaganje u akcije može
biti vrlo rizična strategija. Stoga nije pre-
poručljivo da na berzi investirate sredstva
koja će vam biti samo kratkoročno raspo-
loživa.
3. Rizičnije investicije nose po pravilu višu
stopu prinosa, ali i veći rizik. Bankarski de-
pozit se obično smatra sigurnom investici-
jom, tako da je kamata na depozite obično
niža u odnosu na prinos koje mogu nositi
neke rizičnije hartije od vrijednosti.
4. Kada rastu kamatne stope, profitabilnost
obveznica se smanjuje. Važi i obrnuto, ka-
da kamatne stope opadaju, cijene obvezni-
ca rastu. Ovaj efekat je u većoj mjeri pri-
sutan kod obveznica sa dužim rokovima
dospijeća u odnosu na kratkoročne obve-
znice.
5. Kada investirate uvijek vodite računa o re-
alnoj stopi prinosa, a ne o nominalnoj. In-
flacija može obezvrijediti vaš prinos, sto-
ga uvijek gledajte realni prinos, to jest no-
minalnu stopu prinosa umanjenu za stopu
inflacije.
6. Državne obveznice i druge hartije se sma-
traju visokosigurnim, jer se uvijek polazi
231
od pretpostavke da država ne može da ban-

krotira.
7. Diverzifikovani portfolio je uvijek manje
rizičan u odnosu na ulaganje u pojedinač-
ne instrumente.
Sve u svemu, nije mudro potrošiti sve što ste

zaradili, ali nije mudro ni neznaveno investira-
ti. Mudrost je umjeti i zaraditi i trošiti, a da svaki
dan svog života živite najbolje što možete.
232
EKONOMSKI INDIKATORI
I KAKO IH TUMAČITI
Informacija o novcu postala je vrednija

od novca!
Volter Vriston
P
raćenje ekonomskih indikatora je vrlo značaj-
no, jer nam ono nagovještava u kom smjeru
se kreće privreda i kako se to može odrazi-
ti na naš položaj, kao i na naša ulaganja. Pojedini
indikatori svojim tekućim kretanjem ukazuju na
budući smjer ekonomije i veoma je značajno pra-
vilno ih protumačiti, jer nam mogu dati određen
vremenski period da prilagodimo naše strategije,
prije nego što se problemi pojave. Takođe, ukoli-
ko planirate neko ulaganje, potrebno je da imate
informacije koje će vam govoriti o perspektivama
privrede u narednom periodu i samim time o po-
tencijalnim rizicima sa kojima se možete suočiti.
Prilikom analize nikada se ne treba skoncen-
trisati samo na jedan ili manji broj indikatora, već
uvijek treba analizirati što više indikatora. Naro-
čito je značajno ukoliko pojedini indikatori imaju
suprotna kretanja.
Pogrešno tumačenje indikatora nije karakte-
ristično samo za pojedince, već i za vrlo respekta-
bilne institucije. Tako, na primjer, Međunarodni
233
monetarni fond (MMF) je neposredno prije izbi-

janja Globalne finansijske krize u svom Izvještaju
o Globalnoj finansijskoj stabilnosti iznio kako se
svijet nalazi u ekspanziji i da je jedan od najvažni-
jih pokretača ekspanzije stabilan bankarski sistem.
Šta se desilo sa bankarskim sistemom nakon iz-
bijanja Globalne finansijske krize i ekonomskom
ekspanzijom smatramo da ne treba navoditi i da
je opštepoznato.
1. Inflacija
Prvi indikator koji treba pratiti je stopa inflaci-
je. Ona ne treba da bude ni preniska ni previsoka.
Uobičajeno se smatra da je optimalna stopa inflaci-
je u rasponu između 1% i 3%. Evropska centralna
banka smatra da inflacija treba da bude ispod 2%,
ali ne mnogo ispod toga (na primjer 1,7% ili 1,8%).
Ukoliko je inflacija negativna, to je ozbiljan
znak da će privreda upasti u recesiju ili da će se
naći u zoni vrlo niskih stopa ekonomskog rasta. U
takvim uslovima kada kontinuirano opadaju ci-
jene, potrošači racionalno reagujući odlažu svoje
kupovine za budućnost očekujući da će proizvo-
di biti još jeftiniji. To znači da firme nemaju ko-
me da prodaju svoje proizvode, tako da u prvom
trenutku će se suočiti sa gomilanjem zaliha, a već
u nekom narednom će krenuti da smanjuju obim
proizvodnje i otpuštaju radnike.
Ukoliko se stopa inflacije nalazi u rasponu
od 0% do 0,8% u pitanju je signal da treba pa-
žljivo pratiti kretanje i ostalih indikatora, poput
234
kamatnih stopa, BDP-a, stopa rasta najvažnijih

ekonomija, berzanskih indikatora, investicija i
drugih. To sa jedne strane može značiti da pri-
vreda ide ka negativnoj stopi inflacije i recesiji, ali
može biti i rezultat nekih eksternih okolnosti, kao
na primjer pada cijena nekih važnih proizvoda
(pad cijena prehrambenih proizvoda usljed rodne
godine), prilagođavanje nivoa cijena realnom ni-
vou usljed previsokog rasta cijena u prethodnom
periodu ili restriktivne monetarne politike.
Inflacija preko 6% je siguran signal da nešto ne
funkcioniše u ekonomiji. To sa jedne strane može
biti pogrešna monetarna politika koja je dovela
do prevelike količine novca u opticaju ili pregrija-
vanje ekonomije. Pregrijavanje ekonomije je tipič-
na situacija koja se javlja u ekspanziji kada posto-
je visoke stope ekonomskog rasta, visoka zaposle-
nost, visok optimizam, što dovodi do brzog ras-
ta agregatne tražnje. Rast tražnje brži od ponu-
de dovodi do usklađivanja preko rasta cijena. Brz
rast cijena dovodi do stvaranja cjenovnih mjehuri-
ća, a ukoliko država ne preduzme adekvatne mje-
re za hlađenje pregrijane konjunkture, to će dove-
sti do pucanja cjenovnih mjehurića i upadanja pri-
vrede u recesiju. Upravo ovakva situacija je bila u
SAD kada je postojao prebrz rast cijena nekret-
nina, koje su u jednom trenutku drastično opale
(pucanje cjenovnog mjehura) i uvele prvo SAD, pa
potom čitav svijet u najozbiljniju ekonomsku kri-
zu od Velike ekonomske krize iz tridesetih godi-
na prošlog vijeka.
235
Ukoliko je stopa inflacije u rasponu od 3,75%

do 6%, u pitanju je signal koji ukazuje da je po-
trebno imati povećan stepen opreza i da zaključ-
ke treba donijeti u kombinaciji sa drugim indika-
torima, jer može upućivati na činjenicu da privre-
da počinje da ulazi u ozbiljne teškoće, ali može
sugerisati i prolazne teškoće koje ne moraju ima-
ti značajnije posljedice.
2. Bruto društveni proizvod (BDP)

Bruto domaći proizvod je jedan od najboljih
pokazatelja „zdravlja” privrede. Ipak, treba imati u
vidu da stope rasta BDP-a uveliko zavise od poten-
cijala ekonomije. Tako, na primjer, nakon hiperin-
flacija ili ratnih razaranja zemlje imaju potencijal
za visok ekonomski rast. Osim toga, neke zemlje
poput Kine, zbog visokog potencijala za privlače-
nje stranih direktnih investicija (SDI), velikog tr-
žišta i niske osnovice, imaju, takođe, potencijal
za izuzetno visok ekonomski rast, pa čak i preko
10%. Tako, na primjer, stopa rasta od 4% BDP-a
Japana bi bila ocijenjena kao izuzetno visoka sto-
pa, a ista stopa za Kinu bi bila signal ozbiljnih te-
škoća. Takođe, razvijene zemlje imaju niži poten-
cijal za rast od privreda u tranziciji. Sljedeća ana-
liza će poći od pretpostavki koje polaze od „redov-
nog stanja” privrede u tranziciji, poput Crne Gore.
Stopa rasta BDP-a od 3% do 5% je prirodna sto-
pa kojoj treba da teže privrede u tranziciji. Naravno,
kada su u pitanju razvijene ekonomije to je nešto ni-
ža stopa u rasponu od 2% do 3,5%.
236
Ne treba pratiti kretanje samo nacionalnog

BDP-a, već i BDP-a zemalja najvažnijih spoljno-
trgovinskih partnera, zemalja iz kojih dolazi vi-
sok priliv SDI, visok broj turista, jer u savreme-
nim globalnim uslovima teškoće iz jedne zemlje se
vrlo brzo prenose i na ostatak svijeta, naročito ka-
da su u pitanju male i visokootvorene ekonomije
kao što je Crna Gora.
Ukoliko je stopa rasta BDP-a niža od 1,5%, od-
nosno, još gore, negativna, to je signal da u privre-
di postoje brojne teškoće i da ambijent za ulaganje
i investiranje nije najpovoljniji. Strategija minimi-
ziranja potencijalnog gubitka sugeriše ulaganje u
sigurne instrumente, poput bankarskih depozita.
Takođe, i stopa rasta BDP-a preko 6,5% ni-
je dobar signal, jer ukazuje na pregrijavanje eko-
nomije, odnosno prebrz rast ekonomije koji vodi
ozbiljnim rizicima da u narednom periodu pri-
vreda upadne u recesiju. To je tipičan period viso-
kog optimizma, značajnog ulaganja, visokih pla-
ta, visoke zaposlenosti, rasta cijena, što po pravi-
lu u jednom trenutku može voditi potpunom slo-
mu ekonomije. U takvim okolnostima prebrz rast
investicija se javlja kao rezultat prevelikog optimi-
zma i potpuno pogrešne procjene budućih profita,
tako da će jedan broj investitora bankrotirati, što
će značiti otpuštanje radnika i nemogućnost istih
da vrate kredite bankama, što će negativno utica-
ti na kreditnu aktivnost banaka i buduće investi-
cije. Visoke plate i visoka zaposlenost znači visoke
troškove za preduzeća koje one u uslovima visoke
237
tražnje prevaljuju na rast cijena. Međutim, cijene

ne mogu neograničeno rasti i u trenutku kada do-
đe do njihovog pada, firme preopterećene visokim
troškovima će se suočiti sa gubicima koji će voditi
opadanju obima proizvodnje, otpuštanju radnika
i bankrotstvu velikog broja firmi.
Stoga, važna zakonitost koju morate uvijek
imati na umu je da nakon brzog ili bolje reći pre-
brzog ekonomskog rasta dolazi do brzog ekonom-
skog sloma. Ovakav ambijent je bio tipičan prije iz-
bijanja Globalne finansijske krize. Na primjer, pro-
sječna stopa rasta BDP-a u Crnoj Gori u periodu
2006–2008. godine je iznosila gotovo 8%. Takođe,
tržište koje je doživjelo najveći slom u Crnoj Gori
je bilo građevinsko tržište. Napomenućemo samo
da je analiza Centralne banke Crne Gore pokaza-
la da je u periodu, ljeto 2004 — ljeto 2008. godi-
ne, prosječna cijena metra kvadratnog stambenog
prostora u Budvi porasla tri i po puta, omoguću-
jući ostvarenje ogromnih profita. To je stimulisalo
ogroman broj investitora, koji se nijesu nikada ba-
vili građevinarstvom da krenu u izgradnju stambe-
nih objekata. Često su i pojedinci na mjestu poro-
dične kuće krenuli da grade stambene zgrade. Ka-
da je izbila kriza, kada su banke zaustavile kredit-
nu aktivnost i kada je drastično opao broj kupaca
iz inostranstva, veliki broj ovakvih građevinskih
preduzimača više nije imao kome da proda ove
objekte i bankrotirao je. Stoga uvijek treba ima-
ti u vidu da povoljan ekonomski ambijent nikada
ne traje vječno i da ekspanziju uvijek prati recesija,
238
poslije koje dolazi ponovni oporavak i ekspanzija.

Nažalost, danas tehnike predviđanja nijesu dovolj-
no savršene da bi vam sa sigurnošću mogle najavi-
ti dolazak recesije ili krize. Ipak, praćenje velikog
broja indikatora značajno vam može olakšati do-
nošenje utemeljenih zaključaka.
Stopa rasta BDP-a u rasponu od 1,5% do 3%
sugeriše da analizu upotpunite i drugim indikato-
rima. Naime, u pitanju je usporeni rast koji može
biti najava još nižeg rasta u budućnosti, ali i rezul-
tat privremenih teškoća poput teškoća u zemlja-
ma partnerima, oštre fiskalne konsolidacije koja
stvara potencijal za budući rast ili jednostavno uti-
caj nekog kratkoročnog negativnog šoka.
Povećani oprez sugerišu i stope rasta BDP-a u
rasponu od 5% do 6,5%. Moguće je da je u pitanju
početak pregrijavanja tražnje, ali i rezultat nekih
povoljnih okolnosti koje ne moraju značiti nika-
kve teškoće, već naprotiv kvalitetan rast. To mogu
biti faktori poput povoljnih klimatskih okolnosti
(rodna poljoprivredna godina, obilje padavina ko-
je utiču na visok rast proizvodnje električne ener-
gije), neka značajna investicija (na primjer gradnja
auto-puta) ili uopšte povoljni stimulansi koji dola-
ze iz međunarodnog okruženja.
3. Javni sektor
Značajna pažnja treba da bude posvećena i sta-
nju u kojem se nalaze javne finansije, jer je država
značajan poslodavac, svojom potrošnjom utiče na
privredu, dobrim ekonomskim politikama utiče
239
na kreditni rejting, privlačenje stranih investitora,

kao i na kreiranje ekonomskog ambijenta.
Potrebno je pratiti najmanje tri ključna indi-
katora: budžetski deficit, javni dug i nivo izdatih
garancija. Prilikom ocjene stanja javnih finansija
uvijek treba imati u vidu stanje sva tri indikatora,
jer izolovano posmatranje pojedinačnih indika-
tora može navesti na potpuno pogrešne zaključ-
ke. Na primjer, država je zaključila da je povoljan
ekonomski ambijent i daje otpremnine višku jav-
ne administracije. Otpremnine utiču na rast bu-
džetskog deficita, ali u uslovima niskog javnog du-
ga ovo nije loš indikator, već se naprotiv može pro-
tumačiti i kao dobar indikator, jer stvara predu-
slove za brži ekonomski rast u budućnosti. Tako-
đe, nije dovoljno pratiti samo nivo ovih indikato-
ra, već i trend njihovog kretanja. Tako, na primjer,
javni dug Crne Gore je na kraju 2007. godine iz-
nosio 27% BDP-a, a na kraju 2013. godine je do-
stigao nivo od oko 58% BDP-a. Podatak da je jav-
ni dug u 2010. godini iznosio 42% BDP-a, povo-
ljan je ukoliko posmatramo samo njegov nivo, ali
uključivanjem njegove dinamike kretanja dobiće-
mo zabrinjavajuću tendenciju.
Kada je u pitanju budžetski deficit koristan in-
dikator je svakako Mastrihtski kriterijum eurozo-
ne koji sugeriše da budžetski deficit treba da bu-
de niži od 3%. Ovo je manje-više bezbjedna zo-
na jer je stanje budžetskog deficita postala redov-
na pojava i razvijenih zemalja i zemalja u razvo-
ju, nezavisno od ekonomskog ciklusa. Ukoliko se
240
budžetski deficit nalazi u zoni od 3% do 4%, ovaj

indikator sugeriše povećan stepen opreza i u anali-
zu treba uključiti i druge indikatore. Moguće je da
je u pitanju prvi korak ka ozbiljnom narušavanju
fiskalne stabilnosti, ali moguće je i da je rezultat
nekih drugih faktora koji ne moraju nužno biti
rizični, kao na primjer povećano finansiranje ka-
pitalnih izdataka. Budžetski deficit preko 4% govo-
ri o ozbiljnim teškoćama, nemogućnosti uravnoteže-
nja javnih prihoda i rashoda. U ovakvim uslovima
dolazi do pogoršanja ekonomskog ambijenta, ras-
te rizik zemlje, strani investitori i finansijeri po-
činju da zaobilaze zemlju, rastu troškovi ekster-
nog finansiranja, ekonomske politike gube kredi-
bilitet i drugo.
Kada je u pitanju visina javnog duga obično se
kao bezbjedna zona uzima Mastrihtski kriterijum
koji sugeriše da je bezbjedna zona do 60% BDP-a.
Ipak, naše mišljenje je da je ovako formulisan in-
dikator bezbjedna zona za razvijene zemlje, jer
je on kreiran imajući u vidu troškove finansira-
nja javnog duga zemalja eurozone. Za privrede u
tranziciji troškovi finansiranja javnog duga su vi-
ši, pa smatramo da i ova granica zaduživanja tre-
ba da bude niža. Na primjer, javni dug Njemač-
ke od 85% manji je teret nego javni dug Crne Go-
re od 58% BDP-a, jer se Njemačka zadužuje po
kamatnim stopama od oko 2%, a Crna Gora po
značajno višim. Stoga je, po našem mišljenju, za
privrede u tranziciji bezbjedna zona do 55% BDP-a.
Zona od 55% do 65% sugeriše povećani oprez i traži
241
analizu ostalih indikatora. Moguće je da je u pita-

nju rast duga kao rezultat finansiranja nekog ka-
pitalnog razvojnog projekta, koji će u narednom
periodu generisati novu vrijednost i na taj način
omogućiti sniženje javnog duga, ali je moguće da
je u pitanju i međufaza kretanja ka neodrživom
nivou javnog duga. U ovom slučaju je od velikog
značaja pratiti i dinamiku kretanja javnog duga,
kako u prošlosti, tako i očekivanu u budućnosti.
Nivo javnog duga od preko 65% sugeriše ulazak u
rizičnu zonu, jer će se zemlja sve teže zaduživati na
finansijskim tržištima, kamate će biti sve više, što će
zemlju uvoditi u začarani krug da se zbog povećanih
troškova finansiranja javnog duga dodatno zadužu-
je. U ovakvim okolnostima neophodno je sprove-
sti fiskalnu konsolidaciju koja zahtijeva restriktiv-
nu fiskalnu politiku koja negativno utiče na eko-
nomski rast i zaposlenost.
Garancije predstavljaju potencijalni javni dug.
Ponekada je neki razvojni projekat ili neku povolj-
nu kreditnu liniju nemoguće dobiti bez državne
garancije. Zbog toga u izdavanju garancija nema
ničega apriori lošeg. Međutim, ukoliko se garanci-
je izdaju bez rigorozne analize rizičnosti klijenta ko-
jem se odobravaju, onda se vrlo lako može doći u si-
tuaciju da garancije padnu na teret države. Upravo
takva situacija se desila i Crnoj Gori kada je pla-
ćeno preko 120 miliona eura izdatih garancija za
KAP. Po našem mišljenju, bezbjedan iznos garan-
cija je do 5%, interval od 5% do 10% sugeriše oprez,
a preko 10% je situacija koja može biti potencijalno
242
Racio>220% 132%<Racio≤220% 132%≥Racio 153,18%

67,57%
43,28%
Racio>275% 165%<Racio≤275% 165%≥Racio 98,11%

2013.
Gora
Crna
48%≥Racio
30%≥Racio
zadužene
Nisko-
Tabela 7. Kriterijumi zaduženosti Svjetske banke
Srednjezadužene
48%<Racio≤80%
30%<Racio≤50%
i pozicija Crne Gore
Racio>80%
Racio>50%
zadužene
Visoko-
Izvoz roba i usluga
Spoljni dug/BDP
2 Javni dug/BDP
Javni dug/Izvoz
3 Spoljni dug/
roba i usluga
Pokazatelj
rizična. Naravno, prilikom uzimanja u obzir ga-

rancija kao ekonomskog indikatora treba imati u vi-
du da nije ključan njihov nivo, već rizičnost klijenta,
odnosno vjerovatnoća da one padnu na teret države.
Mastrihtski kriterijumi javnog duga ne uzimaju u
obzir garancije. Sa druge strane, metodologija Svjet-
ske banke, prema kojoj se računa zaduženost zemlje
243
uzima u obzir i garancije koje tretira kao sastavni dio

javnog duga. U Tabeli 7. su prikazani indikatori
zaduženosti prema metodologiji Svjetske banke.
4. Berzanski indeksi
Uticaj berze na ekonomiju zemalja je vrlo razli-
čit od zemlje do zemlje, pa i od proizvoda do proi-
zvoda. Za zemlje anglosaksonskog tipa (SAD, Ve-
lika Britanija i druge) berze su ključni elemenat fi-
nansijskog sistema. Za zemlje kontinentalnog tipa,
u koje spada i Crna Gora, ključni segment finan-
sijskog tržišta je bankarski sistem. Za neke proi-
zvode cijena se isključivo određuje na berzama (na
primjer aluminijum), tako da berzansko poslova-
nje za te proizvode je ključno.
Najčešće korišćenu grupu indikatora tržišta
predstavljaju berzanski indeksi koji svojim cjenov-
nim kretanjem treba da daju odgovor na osnovno
pitanje: Šta se dešava na finansijskom tržištu. In-
deks predstavlja određen skup hartija od vrijed-
nosti koji reprezentuje određeno tržište ili jedan
njegov segment, na primjer pojedinu granu ili po-
jedinu vrstu hartija od vrijednosti. Svaki indeks
ima svoju metodologiju izračunavanja, pri čemu
se prate promjene vrijednosti indeksa. Treba ima-
ti na umu da je daleko korisnija procentualna od
apsolutne promjene. Indeksi na berzama reaguju i
na špekulacije, a i na realno stanje ekonomije, kao
i na očekivanja o budućem rastu.
Totalni slom crnogorskih berzi u proljeće
2007. godine je ostao bez gotovo ikakvog uticaja
244
na realni ekonomski rast koji je bio izuzetno visok

te godine. To je jasno ukazalo na mali značaj ber-
ze na poslovanje crnogorske ekonomije. Međutim,
Crna Gora kao mala i visokootvorena ekonomija
je visokozavisna od kretanja na globalnom nivou,
a kretanja na globalnom nivou i te kako zavise od
dešavanja u SAD, na koja berza ima ogroman uti-
caj. To znači da vam možda praćenje dva crnogor-
ska indeksa berzi (MONEX 20 i NEXPIF) neće
dati previše informacija, ali kretanje indeksa glo-
balnih berzi može biti i te kako značajno.
Najpopularniji i najpoznatiji svjetski berzanski
indeksi su svakako američki Dau Džouns indu-
strijski indeks („Dow Jones Industrial Average” —
DJIA) i Standard end Pur kompozitni indeks 500
akcionarskih kompanija („Standard & Poor’s 500
Stocks Composite Average” — S&P 500). DJIA
indeks je jedan od najstarijih indeksa pošto je kre-
iran još u XIX vijeku. Kreiran je kao skup 30 naj-
kvalitetnijih američkih kompanija, svakodnevno se
objavljuje u Volstrit žurnalu i predstavlja prosjek
cijena akcija pomenutih 30 kompanija. S&P 500
predstavlja indeks od 500 visokokvalitetnih kom-
panija, mahom sa sjedištem u SAD. Indeks je ko-
mercijalni, koji je, zajedno sa ostalim indeksima
koje izrađuje Standard and Purs (S&P) dostupan
svima koji se na njega pretplate. Ovaj indeks je kre-
iran 1957. godine, s tim da je prvi S&P indeks na-
stao još 1923, kada je obuhvatao 90 kompanija. U
svijetu se računa na stotine berzanskih indeksa, a
neki od najvažnijih su indeksi Londonske berze —
245
FT-SE 100, Tokijske — Nikkei 225, Frankfurtske

— DAX, Pariske — CAC, UKX i drugi.
Kratkoročno kretanje berzanskih indeksa ne
mora biti značajno, naročito ukoliko pratite in-
dekse svjetskih berzi da biste procijenili njihove
globalne uticaje na situaciju u Crnoj Gori, ali du-
246
goročni trend i te kako pokazuje šta se može oče-

kivati u narednom periodu. Na grafiku lijevo su
prikazani kretanje FTSE 100 indeksa i FTEFC
1. Sa grafika se jasno vidi kako su ova dva indek-
sa imala tendenciju brzog rasta prije globalne fi-
nansijske krize, a još prije izbijanja krize su ima-
li tendenciju pada.
5. Racio analiza
Racio analiza se bavi istraživanjem i kvantifici-
ranjem odnosa koji postoje između bilansnih pozici-
ja (pozicija iz bilansa uspjeha i stanja). Ona pred-
stavlja alat koji koriste analitičari kako bi došli do
brojčanog prikaza stanja u kom se nalazi predu-
zeće, grana ili čitava privreda, kao i da tu infor-
maciju uporede sa prethodnim periodom, drugim
preduzećem, privrednom granom ili, pak, privre-
dom u cjelini. Iznos jedne bilansne pozicije prema
drugoj, izražen u prostoj matematičkoj formuli, na-
ziva se racio. Značaj racio brojeva leži u činjenici
da apsolutni brojevi najčešće sami za sebe ne go-
vore puno, kao i da je međusobno teško ili nemo-
guće upoređivati dva subjekta ukoliko ne posto-
ji međusobno uporediva veličina. Na primjer, iz
podataka da smo 2013. godine prodali proizvode
za 10 miliona eura, a 2014. godine za 10,1 milion
eura ne možemo zaključiti u kojoj smo godini bi-
li uspješniji. Da bismo to znali, ostvareni prihod
moramo staviti u odnos sa inflacijom, angažova-
nim sredstvima i sl.
247
Analizu racio brojeva sprovodi CBCG na ba-

zi obrade završnih računa i objavljuje ih na agre-
gatnom nivou za čitavu privredu, a neki od ovih
pokazatelja se mogu naći i na sajtu Berze, ali sa-
mo za preduzeća koja se kotiraju na Montenegro
berzi. Praćenje trenda ovih pokazatelja može bi-
ti dobar signal u kom smjeru se kreće privreda.
Međutim, problem sa korišćenjem ovih indikato-
ra je što oni najčešće postaju dostupni sa značaj-
nim kašnjenjem.
Najčešće se racio brojevi dijele u nekoliko gru-
pa prema tome kakve bilansne pozicije obrađuju i
kakve informacije pružaju. Tako postoje raciji li-
kvidnosti, aktivnosti, profitabilnosti, tržišni raciji
i raciji duga, odnosno raciji finansijske strukture.
Racio brojevi likvidnosti imaju za cilj da po-
kažu kakva je sposobnost preduzeća da plaća do-
spjele obaveze. Sposobnost kompanije da isplaću-
je kratkoročne obaveze, bilo gotovinom, bilo unovča-
vanjem obrtnih sredstava, od najveće je važnosti za
jedno preduzeće, pa je stoga analiza likvidnosti jedna
od najčešće korišćenih. Koeficijent likvidnosti pr-
vog nivoa (racio likvidnosti ili rigorozni racio li-
kvidnosti) se dobija stavljanjem u odnos gotovine
sa kratkoročnim obavezama. Ovaj indikator po-
kazuje sposobnost izmirenja kratkoročnih obave-
za. Na primjer, ukoliko jedno preduzeće ima goto-
vinu od 9.000 eura, a obaveze za plaćanje 10.000
eura, ovaj racio će iznositi 0,9 i jasno sugeriše da
je preduzeće nelikvidno i da ne može raspoloži-
vom gotovinom da izmiri sve svoje obaveze. Stoga
248
minimalna vrijednost ovog koeficijenta treba da

bude 1, to jest da iznos gotovine bude jednak krat-
koročnim obavezama. Međutim, ukoliko imamo
u vidu da postoje i dugoročne obaveze, jasno je da
ovaj racio treba da bude i viši od 1.
Koeficijent opšte likvidnosti se dobija stavlja-
njem u odnos obrtne imovine i kratkoročnih oba-
veza. Kritična vrijednost ovog indikatora je 1 i
ukoliko je ovaj indikator veći od 1, on ukazuje
da se iz obrtne imovine mogu pokriti kratkoroč-
ne obaveze. Vrijednost indikatora ispod 1 uka-
zuje da se dio kratkoročnih obaveza pokriva stal-
nom imovinom, što se smatra nepovoljnim poka-
zateljem. Ipak, preporuka je da ovaj racio treba da
iznosi najmanje 1,2, a poželjno je da bude i preko 2.
Vrlo često korišćen racio je odnos pozajmljenih
prema sopstvenim sredstvima. Kada je ovaj racio
visok, generalno to znači da je kompanija preza-
dužena, pošto je veliki dio svog poslovanja finan-
sirala zaduživanjem, što može da prouzrokuje pad
profita u budućnosti usljed dodatnih troškova na
ime izmirenja glavnice i kamata. Zbog osjetljivo-
sti i važnosti pitanja zaduženosti preduzeća, ovaj
racio je veoma koristan, a pošto se lako izračuna-
va, veoma često se u praksi i upotrebljava. Bitno
je istaći da ovaj racio varira u zavisnosti od grane
u kojoj se preduzeće nalazi, pa je tako, na primjer,
za preduzeća iz kapitalno intenzivnih grana, po-
put auto-industrije, optimalan racio oko 2, dok je,
na primjer, za proizvođače računara on optima-
lan na nivou od 0,5.
249
Kao pokazatelj solventnosti može se koristiti

indikator koji predstavlja odnos kapitala (sa uklju-
čenim rezervama) i stalne imovine. Indikatori sol-
ventnosti su značajni, jer pokazuju finansijsku si-
gurnost preduzeća, odnosno odslikavaju dugoroč-
ne rizike ulaganja u preduzeće. Međutim, za razli-
ku od bankarstva, gdje je vrijednost racija solvent-
nosti (koeficijent adekvatnosti kapitala) striktno
propisana i predmet je najstrože kontrole za ne-
finansijske sektore ne postoji striktna kontrola i
upravljanje solventnošću je prepušteno kompa-
nijama. Vrijednost ovog indikatora od 1 sugeriše
da je stalna imovina u potpunosti pokrivena ka-
pitalom i to se obično smatra kao minimalna po-
željna vrijednost. U protivnom, dio stalne imovi-
ne se pokriva iz sredstava manjeg kvaliteta (najče-
šće i kraće ročnosti).
Prinos na akcijski kapital predstavlja jedan
od najvažnijih pokazatelja za vlasnike akcija. On
predstavlja količnik neto dobiti i ukupne knjigo-
vodstvene vrijednosti akcijskog kapitala. Ovaj in-
dikator predstavlja mjerilo ukupnih performan-
si preduzeća, daje ocjenu realnih prinosa vlasni-
ka akcija, na osnovu njega se određuje realna ci-
jena akcija i njegovom analizom investitori lakše
donose odluke u koje akcije da ulažu svoj kapi-
tal. Jasno je da je cilj da ovaj indikator ima što ve-
ću vrijednost.
Postoji još jedna stopa prinosa iz grupe raci-
ja profitabilnosti, koja je bitna za vlasnike akci-
ja preduzeća. Riječ je o prinosu na aktivu. Prinos
250
na aktivu predstavlja odnos ukupne dobiti i pro-

sječnog nivoa aktive. Na ovaj indikator utiče veći
broj elemenata od kojih su najvažniji: operativna
efikasnost, ukupan obrt aktive, kamatne stope po
kojima se preduzeće zadužuje i dr.
Neto obrtna sredstva pokazuju pokrivenost
obrtne imovine dugoročnim izvorima (trajni ka-
pital i dugoročne obaveze). U literaturi ne postoji
univerzalna vrijednost ovog indikatora koja bi se
smatrala poželjnom, već se ističe da ona zavisi od
djelatnosti, politike nabavke, proizvodnje i proda-
je i dr. Obično se sugeriše ozbiljna analiza poslo-
vanja ukoliko njegova vrijednost opada. Kod ne-
kih autora se nalazi preporuka da ovaj iznos treba
da bude minimalan, ali do granice koja ne ugro-
žava profitabilnost i operativno poslovanje. Ipak,
u literaturi postoji saglasnost da je poželjna pozi-
tivna vrijednost ovog indikatora da bi se moglo fi-
nansirati operativno poslovanje i pokriti kratko-
ročne obaveze.
6. Konjunkturni indikatori
Konjunkturni indikatori pružaju informaci-
je o stanju i očekivanjima privrede na određenom
tržišnom segmentu ili tržištu u cjelini radi odre-
đivanja faze privrednog ciklusa u kome se nalazi
privredna grana i prognoziranja budućeg kretanja.
U pitanju su kratkoročni pokazatelji.
Indikatori konjunkture prema njihovom kre-
tanju u odnosu na privredne cikluse mogu se po-
dijeliti na:
251
Konjunkturni indikator
• prociklične, koji se kreću u istom smjeru;

• kontraciklične, koji se kreću u suprotnom
smjeru i
• neciklične, koji nijesu pod dejstvom ciklič-
nih kretanja.
Prema vremenu kretanja u odnosu na privred-
ni ciklus mogu se podijeliti na:
• vodeće, ispoljavaju promjene prije pojave ci-
klusa;
• koincidirajuće, ispoljavaju promjene istovreme-
no (industrijska proizvodnja, zaposlenost) i
• zaostajuće, ispoljavaju promjene sa određe-
nim vremenskim kašnjenjem (stopa inflaci-
je, kratkoročne kamatne stope).
Vodeći indikator, čiji bi se ciklični zaokreti ja-
vljali uvijek tačno utvrđen (konstantan) broj mje-
seci prije promjene opšte privredne klime, naža-
lost, ne postoji.
Iako su u razvijenim privredama nezamjenljivi
indikatori ekonomske situacije, oni, nažalost, ne
252
postoje osim konjunkturnog indikatora inflacije

koji kvartalno kreira i objavljuje CBCG. On se do-
bija kao razlika između broja banaka koje očeku-
ju rast inflacije (plavi stubići) i broja banaka koje
očekuju pad inflacije (crveni stubići). Ukoliko ko-
njunkturni indikator ima negativnu vrijednost, u na-
rednom periodu se očekuje opadanje stope inflacije.
Ukoliko ima pozitivnu vrijednost, u narednom peri-
odu se može očekivati rast inflacije. Ukoliko ima nul-
tu vrijednost, u narednom periodu se očekuje nepro-
mijenjena stopa inflacije. Što je njegova vrijednost
više negativna, to su i inflaciona očekivanja niža,
a viša pozitivna vrijednost predstavlja viši nivo in-
flacionih očekivanja.
Prema tome, konjunkturni indikator pokazu-
je da inflaciona očekivanja naglo padaju u januaru
2013. godine i sve do kraja godine su, uz neznat-
ne oscilacije, na značajno nižem nivou u odnosu
na prethodni period, posebno period posljednjeg
kvartala 2012. godine kada su sve banke očekiva-
le rast inflacije. Inflaciona očekivanja u januaru
2014. godine ukazuju na pad inflacije.
U odsustvu pravih konjunkturnih indikatora
mogu se koristiti i ankete koje objavljuje CBCG
kvartalno koje se odnose na očekivanja banaka
o kretanju kamatnih stopa u narednom periodu,
kao i očekivanja privrednika o kretanju zaposleno-
sti, investicija, očekivanom obimu aktivnosti, oče-
kivanim zaradama i slično.
253
7. Ostali indikatori
Za analizu opšte ekonomske aktivnosti tre-
ba koristiti i brojne druge parametre (indikato-
re). Tako, na primjer, američki Nacionalni biro
za ekonomska istraživanja (National Bureau of
Economic Research) smatra da treba uzeti u ob-
zir sljedeće parametre:
• zaposlenost;
• realne lične prihode;
• promet robe i
• industrijsku proizvodnju.
Svi ovi parametri svojim kretanjem mogu sig-
nalizirati u kom pravcu se kreće ekonomija. Ta-
kođe, korisni indikatori mogu biti i broj blokira-
nih pravnih lica, kao i ukupan iznos blokada. Rast
broja preduzeća sa blokiranim računima jasno su-
geriše da se privreda suočava sa problemom likvid-
nosti, tako da možete doći u situaciju da bude ote-
žana naplata vašeg potraživanja. Posebno treba
pratiti kretanje kamatnih stopa. Tako, na primjer,
brz rast pasivnih kamatnih stopa može sugerisa-
ti da banke imaju problema sa likvidnošću pa na-
stoje da privuku nove klijente.
I kreditni rejtinzi mogu biti dobar indikator,
mada su nakon Globalne finansijske krize me-
đunarodne rejting agencije izgubile značajan dio
svog kredibiliteta. Ipak, treba pratiti ne samo ni-
vo kreditnog rejtinga, već i perspektive koje mogu
biti stabilne, pozitivne i negativne.
Na kraju želimo da vam sugerišemo da ni-
kada zaključke ne donosite na bazi kretanja
254
Tabela 8. Semafor indikatora

Povoljna Potencijalni
Indikator Oprez
tendencija problemi
Negativna
0%–1% i
Stopa inflacije 1%–3,75% inflacija i viša
3,75%–6%
od 6%
Stopa rasta
1,5% do 3%
BDP 3%–5% niža od 1,5%
i 5% do 6,5%
i viša od 6,5%
Budžetski
deficit Do 3% 3%–4% Preko 4%
(u % BDP-a)
Javni dug
Do 55% 55%–65% Preko 65%
(u % BDP-a)
Garancije
Do 5% 5%–10% Preko 10%
(u % BDP-a)
Berzanski
Rast Stagnacija Opadanje
indeksi
Inflaciona
očekivanja — Pad Stagnacija Rast
KI
Perspektive
kreditnog Pozitivan Stabilan Negativan
rejtinga
individualnih indikatora, već da uvijek uzima-

te u obzir više indikatora. Izolovano posmatrano
samo jedan indikator vas uvijek može navesti na
pogrešan zaključak, jer on može biti pod utica-
jem nekog specifičnog faktora i zbog toga se mo-
že kretati u suprotnom smjeru od opšteg trenda.
255
FINANSIJSKO OBRAZOVANJE
OMLADINE I DJECE
U svijetu koji se danas tako brzo
mijenja više nije toliko važno šta znate,
jer je vaše znanje često zastarjelo.
Važno je koliko brzo učite.
Robert Kiosaki
S
tudija američkog TIAA CREF instituta, iz
2011. godine, pokazala je da ljudi koji su ma-
nje finansijski obrazovani su akumulirali ma-
nje sredstava, da plaćaju više provizije sa finansij-
ske usluge, da su skloniji zaduživanju, da je manje
vjerovatno da će investirati raspoloživa sredstva,
da ne planiraju finansijska sredstva i da rjeđe pra-
ve finansijske planove za budućnost.
Finansijsko obrazovanje nam daje sposobnost
da donosimo kvalitetne odluke o upravljanju nov-
cem. Ono je kod nas u priličnoj mjeri zapostavlje-
no i faktički počinje od srednjoškolskog obrazo-
vanja. Ipak, finansijsko obrazovanje treba započe-
ti od najranijeg djetinjstva, jer tada počinje da se
formira ličnost pojedinca i u tom periodu treba
razviti kod djeteta ispravne stavove o novcu, po-
trošnji, štednji i drugim finansijskim pitanjima.
Ključno je da djeca nauče vrijednost novca i zna-
čaj štednje. U protivnom, ona će o novcu čuti na
mnogo mjesta: u školi, od drugova, na televiziji i
drugdje. Prepuštajući djeci da iz ovih kontakata
257
uče o novcu i finansijama, može ih navesti na po-

grešne zaključke. Naročito u savremenim uslovi-
ma potrošačkog društva kada smo sa svih strana
„bombardovani” reklamnim porukama o kupovi-
ni svega i svačega i uzimanju kredita da dostigne-
mo nivo potrošnje koji nam trenutno nije u skla-
du sa našim prihodima.
Ispričaću vam i jednu priču iz sopstvenog is-
kustva.
– Jednom prilikom kada sam bio sa porodicom
na zimovanju moja osmogodišnja ćerka se sankala.
U jednom trenutku prišla je jedna djevojka sa kuče-
tom rase „haski”, koji je odmah počeo da njuška san-
ke. Imajući u vidu njihove prirodne sklonosti, ona je
došla na ideju da pokuša da vuče sanke. Ovu ideju
smo sproveli na oduševljenje i moje ćerke i „haskija”.
Poslije, kada smo došli u hotel, sva je oduševljena od-
jurila do mame i ispričala joj kako je vukao „haski”
na sankama. Na kraju je ushićeno dodala: „Mama,
on me je potpuno besplatno vukao”…
Ovaj i brojni drugi slični primjeri jasno nam
ukazuju da su naša djeca od najranijeg doba svje-
sna da živimo u potrošačkom društvu u kome ne
postoji „besplatan ručak”. U konkretnom slučaju,
nemalo iznenađenje je bilo to što je ovo ipak bila
neka vrsta „besplatnog ručka”, kakav nije uobičajen.
Stoga, ovu važnu ulogu finansijskog obrazova-
nja, u odsustvu formalnog obrazovanja, treba da
preuzmu roditelji. Roditelji, međutim, često izbje-
gavaju da na ovu temu razgovaraju sa djecom, jer
smatraju da su ona previše mala da bi razumjela
258
ove pojmove, a nerijetko i zbog lične nesigurnosti

zbog tekućih finansijskih teškoća. Da bi se djeca
nešto naučila o osnovnim finansijskim pojmovi-
ma, ne treba biti finansijski ekspert. Ipak, u tome
može pomoći i veliki broj različitih programa ko-
ji su dostupni preko interneta.
Istraživanje sprovedeno od strane Instituta za
istraživanje javne politike (IPPR — Institute for
Public Policy Research) u SAD je pokazalo da će
djeca koja pohađaju časove iz ličnih finansija bi-
ti bogatija za tridesetak hiljada dolara do trenut-
ka kada napune 40 godina od vršnjaka koji nijesu
pohađali pomenute programe.
Stoga i ne čudi što su UNICEF i UN Komitet
za prava djeteta razvili Program društvenog i fi-
nansijskog obrazovanja djece koji je globalno pri-
hvaćen program za uzrast od 6 do 19 godina i ko-
ji se implementira u 90 zemalja. Tim programom
djeca dobijaju osnovna znanja o dječijim pravima,
o odgovornom ponašanju prema sebi, porodici i
zajednici, ali i stiču naviku da štede, planiraju i
ostvaruju aktivnosti kao začetak preduzetništva
i finansijskog obrazovanja.
Djeca često imaju neograničene želje koje iscr-
pljuju budžet roditelja, a njihova shvatanja o nov-
cu se često mogu poistovjetiti sa očekivanjima da
„novac raste na drveću”. Stoga je od velikog znača-
ja da se od najranijeg djetinjstva djeca obrazuju o
novcu i finansijama shodno svom uzrastu.
Učenje djece o finansijama može se sprovesti i
kroz jednostavnu igru. Na primjer, od djece treba
259
zatražiti da pospreme kuću, a kao nagradu da do-

biju džeparac. Na ovaj način oni će naučiti da se
novac zarađuje i da on nije neograničen. Potom
sa njima treba razgovarati o tome šta se sve mo-
že uraditi novcem. Počevši od toga da se za novac
mogu kupiti različite stvari i da je potrebno napra-
viti pravilan izbor, da se novac ne mora odmah po-
trošiti i da će on, ako se uštedi, sjutra vrijedjeti više.
Važno je djeci objasniti izbore kada je u pitanju no-
vac, kao što u svakodnevnom životu pravimo izbo-
re oko mnogo stvari. Ključna lekcija treba da bu-
de da ako smo novac potrošili za jednu stvar, onda
ga nećemo imati za drugu stvar. Na primjer, dje-
tetu se može objasniti da za dobijeni džeparac za
sređivanje stana može kupiti čokoladu ili sladoled.
U cilju razvijanja finansijske odgovornosti kod
djece preporučuje se i da djecu uključite kada pra-
vite spisak kupovine u prodavnici. Na taj način će-
te djecu naučiti da je potrebno praviti izbore i od-
govorno se ponašati, a i istovremeno pomoći ćete
im da kasnije u životu budu manje podložna im-
pulsivnim kupovinama.
260
Djeci treba davati male iznose novca, već od

uzrasta kada napune 10 godina (od trenutka kada
su samostalno sposobni da računaju), što će ih pri-
premiti za period kada će džeparac biti veći, kao
i za život kada će samostalno donositi finansijske
odluke. U početku to može biti džeparac za škol-
sku užinu, ali davanje džeparca se ne preporuču-
je djeci mlađoj od 10 godina. Ukoliko za davanje
džeparca nije predodređena svrha, onda se može
davanje džeparca usloviti da jedan dio bude ušte-
đen. Jedan dio naše tradicije koji u savremeno vri-
jeme polako gubi na značaju je „kasica prasica” ko-
ja je učila djecu značaju štednje. „Kasica prasica”
utiče na formiranje stavova djece o štednji od naj-
ranijeg djetinjstva.
Za srednjoškolce opcija može biti otvaranje
bankarskog računa, pošto u tom uzrastu oni će
moći da shvate značaj kamate, kao i tehnike ban-
karskog poslovanja, ali i otvaranje kreditne karti-
ce (kao način uplate džeparca). Ukoliko se opre-
dijelite da vašem djetetu otvorite kreditnu karticu,
morate biti vrlo oprezni i dobro upoznati dijete o
rizicima koje nosi kartica, velikim troškovima u
slučaju ulaska „u minus”, kao i da ona ne predsta-
vlja neograničen izvor za potrošnju. Stoga se obič-
no preporučuje da u početku to bude debitna kar-
tica, bez mogućnosti ulaska „u minus”.
Evo prilike da vam ispričamo i životnu lekciju
već pominjanog Vorena Bafeta o obrazovanju dje-
ce o novcu. On smatra da roditelji zarana treba da
uče djecu o novcu, a naročito kako da upravljaju
261
njime. Učeći djecu dok su mala o finansijskim

navikama, daje im se mogućnost da budu uspje-
šna kada porastu. On je svoju djecu takođe učio o
novcu i finansijama od predškolskog uzrasta.
Njegov otac je za njega bio najveća inspiracija.
On je za njega bio idol kada je imao 6 godina i nje-
gov idol je i dan-danas. Jedna od najvažnijih lekci-
ja koju ga je naučio je bila o značaju štednje. Svoj
prvi biznis je započeo kada je imao 6 godina. Ku-
pio je pakovanje od 6 konzervi kole za 25 centi, a
potom ih preprodao. Takođe je kao dijete proda-
vao magazine i žvake od vrata do vrata.
Voren Bafet je pokrenuo i TV seriju „Tajni
klub milijardera” u kojoj radi kao mentor sa gru-
pom studenata i pomaže im da nauče kako da
donesu dobre finansijske odluke. Takođe, sa svo-
jim saradnicima kreirao je i video-igricu za djecu
„Biznis u kutiji”, koja im pomaže da postanu pre-
duzetnici. Ova video-igrica se može kupiti preko
interneta.
U svijetu postoji i veliki broj knjiga koje se ba-
ve finansijskim obrazovanjem djece, poput knji-
ge Džejn A. Perl — Djeca i novac: dajte im razum-
no da bi finansijski uspjela (Jayne A. Pearl — Kids
and Money: Giving them Savvy to Succed Financia
lly) ili Nila S. Godfreja i Karoline Edvards — No-
vac ne raste na drveću: Vodič za roditelje za odgaja-
nje finansijski odgovorne djece (Neale S. Godfrey i
Carrolina Edwards — Money doesn’t Grow on Tre-
es: A Parent’s Gudie to Raising Financially Respon-
sile Children). Nažalost, mali je broj sličnih knjiga
262
na našim prostorima, ali ukoliko ste u prilici da

ih nabavite, preporučujemo vam i ove dvije knjige.
Koliko se u nekim zemljama poklanja pažnja
finansijskom obrazovanju djece od najranijeg dje-
tinjstva može svjedočiti i činjenica da je Savjeto-
davna kancelarija predsjednika SAD za finansijske
mogućnosti razvila principe finansijskog obrazo-
vanja djece. U nastavku teksta vam prikazujemo
kratak izvod iz tog programa.
Djecu od 3 do 5 godina treba naučiti sljede-
ćim stvarima:
• Novac je neophodan.
• Novac se zarađuje radom.
• Neku stvar ne moraš kupiti odmah, već mo-
žeš sačekati.
• Postoji razlika između stvari koje želiš i stva-
ri koje ti trebaju.
Djecu od 6 do 10 godina je važno naučiti slje-
dećim stvarima:
• Treba napraviti izbor kako potrošiti novac.
• Prije nego što obaviš kupovinu treba upore-
diti cijene u različitim radnjama.
• Može biti opasno ostavljati informacije na
internetu i na drugim mjestima o novcu.
• Štednja nam donosi kamatu i uvećava naš
novac.
Djecu od 11 do 13 godina treba naučiti:
• Uvijek treba uštedjeti dio novca koji si za-
radio.
• Opasno je davati podatke o kreditnim kar-
ticama i bankarskim računima na internetu.
263
• Upotreba kreditne kartice je isto kao uzima-

nje kredita i može značiti visoke troškove ot-
plate u budućnosti.
U nekim zemljama su razvijene i video-igrice
koje imaju osnovni cilj da potpomognu finansijsko
obrazovanje djece. Neke od ovih igrica možete na-
ći na sajtu http://www.richkidsmartkid.com/. Ta-
kođe, i internet enciklopedija Investopedija (Inve-
stopedia) je razvila svoj „online” program finansij-
skog obrazovanja djece. Prema ovoj enciklopediji
ključne lekcije koje djecu treba naučiti su:
• šta je to novac;
• kako se zarađuje novac;
• kupovina roba i usluga;
• želje i potrebe;
• izbori u potrošnji;
• štednja radi ostvarenja kratkoročnih ciljeva;
• štednja radi ostvarenja dugoročnih ciljeva i
• štedni bankarski račun.
Ovaj kompletan program je moguće naći na
web stranici investopedije (http://www.investope-
dia.com/university/teaching-financial-literacy-kids).
1. Praktični savjeti o finansijskom

obrazovanju omladine i djece
Ko štedi, taj vrijedi.
I na kraju ovog poglavlja pripremili smo određe-

ne praktične savjete koji vam mogu pomoći u prak-
tičnom finansijskom obrazovanju djece.
264
1. Otvorite dječiji štedni račun — Idite sa dje-

tetom u banku i otvorite mu štedni račun. Obja-
snite mu zašto je bitno da izvadi novac iz „kasi-
ce prasice” i stavi ga u banku. Treba da razumije
kako će ta suma rasti za iznos koji uplaćujete, ali
i za kamate koju banka plaća na štednju. Narav-
no, za manju djecu kasica prasica je najpogodniji
način štednje jer ona teško mogu da razumiju po-
jam kamate.
2. Nagradite štednju — Na svaki dinar koji
vaše dijete stavi u kasicu prasicu, vi dodajte novac.
Kad su mali, sigurno ćete svaki put kada dijete
uštedi moći da duplirate tu sumu, ali kako budu
starija, smanjite taj iznos na polovinu ili četvrtinu
sume koju vaša djeca izdvajaju za štednju.
3. Podstaknite dijete da štedi za cilj — Ako
dijete želi neku skupu igračku, to možete isko-
ristiti kao sjajan način da djetetu objasnite kako
funkcioniše štednja. Recite mu da nemate dovolj-
no novca da kupite igračku sada, ali da možete za-
jedno tu igračku kupiti za nekoliko mjeseci ako
štedite. Napravite štedni plan i pomozite djetetu
da ga ostvari. Ohrabrite ga da novac koji dobije od
rođaka, na primjer, stavi u kasicu i objasnite mu
da će tako brže doći do zacrtanog cilja.
4. Napravite listu želja — Zajedno sa djete-
tom napravite listu želja. Pravite štedni plan za is-
punjenje tih ciljeva i krenite da ih realizujete. Ta-
ko ćete pomoći djetetu da bolje shvati protok vre-
mena i činjenicu da nam sve uvijek nije dostup-
no. Naučiće da vremenom ostvaruje svoje ciljeve.
265
Svaki put kada ostvari neku želju, nagradite ga ne-

kom nenovčanom nagradom: naljepnicom, igrač-
kom, izletom. Stvorite kod djeteta naviku da se
dobro osjeća kada štednjom postigne ono što želi.
5. Štedite zajedno sa svojim djetetom — Imaj-
te i vi svoju kasicu prasicu, svoj štedni račun i svo-
je ciljeve. Štedite pred djecom i sa njima. Tako će
štednju prihvatiti kao nešto najnormalnije.
6. Naučite djecu da pametno troše — Šted-
nja radi štednje nije ni funkcionalna ni privlačna.
Ako kažete djetetu da štedi da bi imao novac, to
za njega ništa neće značiti. Kada dijete učite šted-
nji, paralelno treba da ga učite tome kako da taj
novac troši. Naravno, i trošenju novca treba pri-
ći mudro. Objasnite mu da ne mora da kupi samo
ono što u tom trenutku smatra da je lijepo, već da
potroši novac i na nešto što je korisno.
7. Dopustite im da pogriješe — Kada dobiju
novac i žele da ga potroše, pustite ih da pogriješe.
Na greškama će najbolje naučiti da li su ispravno
postupili sa novcem koji su imali. Nećete morati
da ih „gnjavite” pričama kako potrošiti sav novac
nije dobro, jer oni, pošto ne moraju da zarađuju
i imaju vas, to ionako neće razumjeti. Dozvolite
im da potroše novac na neku nepotrebnu stvar i
da shvate da su mogli pametnije da ga upotrijebe.
8. Dozvolite djeci da zarade novac — Za vri-
jeme ljetnjeg raspusta, kada nemaju puno obave-
za u školi možete dijete naučiti kako da zaradi
novac. To ne znači da odmah treba da zaposlite
266
dijete kod nekog prijatelja i svalite na njega težak

osmočasovni rad.
9. Uključite dijete u planiranje kućnog bu-
džeta — Ako pravite rođendansku zabavu, uklju-
čite dijete u pravljenje finansijskog plana. Poduči-
te ga kako planirate troškove za prijatelje i rođa-
ke koje ćete pozvati na zabavu i ohrabrite dijete da
zajedno sa vama izračuna koliko će biti potrebno
novca da se plati dio zabave za prijatelje koje ono
planira da pozove.
10. Naučite djecu prihodima i rashodima —
Reći ćete: moje dijete nema prihod, ali varate se.
Sav novac koji dajete vi, vaši rođaci ili prijatelji je
neki prihod koji vaše dijete ostvaruje. To što ne
zarađuje novac, nije razlog da ga ne naučite da no-
vac „ne raste na drvetu”, već da je on cijena vašeg
rada. Uključite dijete u priču o porodičnim finan-
sijama, kako bi shvatilo razliku između obaveznih
troškova, kao što su računi za komunalije, i tro-
škova koji mogu da se odlože, kao što je, na pri-
mjer, kupovina novog bicikla. Što prije djeca bu-
du naučila razliku između prihoda i rashoda, to
će prije početi da cijene vrijednost novca koji do-
biju i pametnije će njime raspolagati.
11. Naučite djecu šta znači dug — S obzirom
na to da ne zarađuju novac i da im novac dajete
bez zahtjeva da bude vraćen, djeca teško shvataju
koncept duga. Oni ne razumiju zašto je vama sku-
po da koristite kreditnu karticu i zašto ne možete
da dignete kredit da biste im kupili ono što žele.
267
Objasnite im negativne strane zaduživanja i upa-

danja u dugove usljed pretjeranog trošenja.
13. Naučite djecu radosti dijeljenja — Šted-
nja i orijentisanost ciljevima je najzahvalnije zna-
nje koje možete prenijeti svom djetetu. Tako mo-
žete biti sigurni da će biti spremno da sebi obez-
bijedi dobru budućnost, čak i kada vi ne budete
mogli da brinete o njemu. Međutim, to što uči-
te dijete da štedi, ne treba da znači da štednja tre-
ba da bude jedino čemu će se ono posvetiti u ži-
votu. Novac nam daje priliku da priuštimo i sebi,
ali i drugima, mnogo uživanja. I što je još važnije
daje nam priliku da budemo velikodušni. Da ono
dobro što imamo dijelimo sa nekim ko je u nevo-
lji. Kada učite dijete štednji, naučite ga i da bude
velikodušno. Objasnite mu da može sada da po-
troši novac i da uživa sa prijateljima, i da može da
ga uštedi. Pokažite mu i da pomoć onima koji su
u nevolji nije „grijeh”, već privilegija koje nikad ne
treba da se liši.
268
IZVORI I LITERATURA
Adižes Isak, Idealan menadžer, Zašto ne možete biti idealan mena-

džer i šta možete da uradite tim povodom, prvo izdanje, Asee, No-
vi Sad, 2008.
Adižes Isak, Menadžment za kulturu, treće izdanje, Adizes Southeast
Europe, Novi Sad, 2005.
Adižes Isak, Težnja ka top formi, Kako da primenom Adižes metodo-
logije učinite vašu organizaciju uspešnijom, treće izdanje, Adizes,
Novi Sad, 2004.
Adižes Isak, Upravljanje promenama, Moć uzajamnog poštovanja i po-
verenja u privatnom i porodičnom životu, poslu i društvu, peto iz-
danje, Adizes, Novi Sad, 2005.
Adižes Isak, Upravljanje životnim ciklusima preduzeća, dopunjeno i re-
vidirano izdanje knjige Životni ciklusi preduzeća, peto izdanje, Adi-
zes, Novi Sad, 2004.
Adižes Kalderon Isak, Adižes o ličnom razvoju, HESPERIAedu, Beo-
grad, 2011.
Adižes Kalderon Isak, Adižes o menadžmentu, HESPERIAedu, Beo-
grad, 2011.
Adižes Kalderon Isak, Adižes o politici, HESPERIAedu, Beograd, 2012.
Adižes Kalderon Isak, Misli, Povodom 75 godina života i 50 godina ra-
da, Asee, Novi Sad, 2012.
Adižes Kalderon Isak, Put do liderstva, HESPERIAedu, Beograd, 2013.
Adižes Kalderon Isak, Stilovi dobrog i lošeg upravljanja, drugo izdanje,
Adizes, Novi Sad, 2006.
Baker E. Wayne, Socijalnim kapitalom do uspjeha, Kako crpsti skrivene re-
surse iz svojih osobnih i poslovnih mreža, Mate d. o. o., Zagreb, 2003.
Bakingem Markus, Kofman Kurt, Zaboravite pravila, Šta to najbolji
menadžeri svijeta rade drugačije od vas, Algoritam, Beograd, 2005.
269
Behar Suzi, Jaram Robert, Veliki pronalasci, 100 pronalazaka koji su pro-
menili naš svet, IPS Media, Beograd, 2008.
Berman Karen, Najt Džo, Kejs Džon, Finansijska inteligencija, Vodič
za menadžere do znanja o tome šta brojevi zaista znače, Asee, No-
vi Sad, 2007.
Bernhart Tod, Pet stubova bogatstva, Finesa, Beograd, 2007.
Biblija, Dobra vest, Novi Sad, 1989.
Bis banka, Central Bank Governace and Financial Stability, A Report By
a Study Group, Basel, 2011.
Blanchard Ken i suosnivači i partneri-konzultanti tvrtke The Ken Blanc-
hard Companies, Rukovođenje na višoj razini, Blanchard o rukovo-
đenju i stvaranju visoko učinkovitih organizacija, Mate d. o. o., Za-
greb, 2010.
Blanchard Kenneth, Johnson Spencer, Menadžer za jedan minut, Alna-
ri, Beograd, 2003.
Blanšar Ken, O’Konor Majkl, Upravljanje putem vrednosti, Prometej,
Novi Sad, 2003.
Blanšar O., Makroekonomija, Mate print, Zagreb, 2005.
Blinder A., Central Banking in Theory and Practice, MIT Press, 1998.
Brajan Trejsi, 100 apsolutno neoborivih zakona poslovnog uspeha, 4. izda-
nje, Sentiment, Beograd, 2007.
Caesar Lincoln, Shopping Addiction: The Ultimate Guide for How to
Overcome Compulsive Buying And Spending, Kindle Edition, 2014.
Cajringer Jerg, Čovek koji trči uz stepenice, Kako motivisati sebe i dru-
ge, Clio, Beograd, 2004.
Centralna banka Crne Gore, Godišnji izvještaj o radu, CBCG, Podgo-
rica, 2013.
Cerbeer de Medelsheim, 120 zlatnih pravila za trgovinu, Adizes, No-
vi Sad, 2005.
Chapman N. Elwood, O’Neil Lund Sharon, Vođstvo, osnovni koraci koje
svaki menadžer treba znati, treće izdanje, Mate d. o. o., Zagreb, 2003.
Chopra Deepak, Sedam duhovnih zakona uspeha, Praktični vodič za ostva-
renje vaših snova, Poslovni sistem „Grmeč”, Beograd, 1996.
Collins C. G. Eliza, Devanna Anne Mary, Izazovi menadžmenta u XXI
stoljeću, Vrhunska mudrost iz najboljih sveučilišnih programa. Pot-
puni prikaz, od upravljanja ljudskim resursima do razumijevanja bro-
jeva i određivanja strategije, Mate d. o. o., Zagreb, 2002.
Čin-Ning Ču, Umeće ratovanja zaposlene žene (Od staklenih cipelica do
vojničkih cokula), Zepter Book World, Beograd, 2005.
Čopra Dipak, Sedam duhovnih zakona uspeha, Praktični vodič za ostva-
renje vaših snova, Grmeč, Beograd, 1996.
270
Ćirović M., Bankarstvo, Bridge company, Beograd, 1995.

Ćirović M., Monetarna ekonomija, Ekonomski fakultet, Beograd, 2001.
Deming Edwards W., Kako izaći iz krize, Grmeč, Beograd, 1996.
Dent Elsa Fiona, Umeće liderstva, Praktični saveti i tehnike za lidere na
svim organizacionim nivoima — strateškom, operativnom i timskom
— kako na ljude uticati, pokrenuti ih i pridobiti za promenu i ostva-
renje ciljeva, Džepna knjiga, Valera, Beograd, 2006.
Dimitrijević B. i Fabris N., Ekonomska politika, Ekonomski fakultet,
Beograd, 2012.
Dimitrijević B. i Fabris N., Makroekonomija, Edukons univerzitet, Srem-
ska Kamenica, 2009.
Dragulji mudrosti, Sveto pismo, Homer, Šekspir, Dostojevski, Izabrao i
uredio Dragan Lakićević, Feniks Libris, Beograd, 2006.
Draker F. Piter, Maćarielo Jozef, Draker iz dana u dan, 366 promišlja-
nja i motivacija da prave stvari uradite na pravi način, Adizes, No-
vi Sad, 2006.
Draker F. Piter, Moj pogled na menadžment, Izbor iz dela o menadžmen-
tu, Adizes, Novi Sad, 2003.
Draker F. Piter, Upravljanje u novom društvu, Adizes, Novi Sad, 2005.
Draker F. Piter, Veština delotvornog direktora, Adizes, Novi Sad, 2006.
Džejms C. i Vachovic J. M., Osnove finansijskog menadžmenta, Data sta-
tus, Beograd, 2007.
Džonson Spenser, „Da” ili „Ne”, Vodič za donošenje boljih odluka, Al-
nari, AKIA M. Princ, Beograd, 2005.
Đukić Đ., Centralna banka i finansijski sistem, Litopapir, Čačak, 2001.
Enciklopedija citata, Preko 15.000 maksima, poslovica, izreka, aforiza-
ma, mudrosti, apoftegmi, sentencija…, Luković–Bulat Silvija, Mir-
čov Svetlana, Luković Miroslava, Beogradska knjiga, Beograd, 2006.
Eriksen Hilan Tomas, Tiranija trenutka, Biblioteka XX vek, Knjižara
krug, Beograd, 2003.
Fabris Nikola, Centralno bankarstvo u teoriji i praksi, Centralna banka
Crne Gore, Podgorica, 2006.
Fabris N. i Galić J., Ka novoj monetarnoj paradigmi: Da li će finansijska
stabilnost postati preovlađujući cilj monetarne politike, Konferencija
Naučnog društva ekonomista, decembar, Beograd, 2009.
Ferguson Najl, Moć novca, Novac i moć u savremenom svetu 1700–2000,
JP „Službeni glasnik”, Beograd, 2012.
Fišer Mark, Tajne milionera, Životne lekcije o mudrosti i bogatstvu, Fi-
nesa, Beograd, 2008.
Fišer Rodžer, Juri Vilijam, Kako da postignete dogovor, Postignite spora-
zum bez popuštanja, Mono & Mañana, Beograd, 2005.
271
Fleming Ian, Upravljanje vremenom, Praktični saveti, tehnike i instru-

menti za one koji žele na plodotvoran način da iskoriste svoje poslov-
no vreme, Džepna knjiga, Valera, Beograd, 2006.
Ford Henri, Moj život i delo, Finesa, Beograd, 2008.
Galbraith John Kenneth, Money, Harper Perennial, New York, 2001.
Gejts Bil, Hemingvej Kolins, Poslov@nje brzinom misli, Korišćenje digi-
talnog nervnog sistema, Prometej, Novi Sad, 2001.
Gilbert R. D., Gube samo oni koji ne igraju, Preporuke za poslovni uspeh,
Okean, Beograd, 2006.
Gitomer Džefri, Mala crvena knjiga prodaje, 12,5 načela veličanstvene
prodaje, Kako prodavati uspešno zauvek, Mate d. o. o., Zagreb, 2007.
Goleman Danijel, Bojacis Ričard, Maki Eni, Emocionalna inteligencija
u liderstvu, Naučite da emocionalno inteligentno rukovodite, Adi-
Gracijan Valtazar, Vrelo mudrosti ili pravila za život, Ušće, Beograd, 1997.
Grin Robert, 48 zakona moći, Mono i Manjana, Beograd, 2009.
Griv Bredli Trevor, Smisao života, Laguna, Beograd, 2006.
Hadžić M., Bankarstvo, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2007.
Hajvel Vilijams, Dani koji su promenili svet, 50 događaja koji su odredi-
li svetsku istoriju, IPS Media, Beograd, 2008.
Harrington H. James, Business Process Improvement Workbook: Docu-
mentation, Analysis, Design and Management of Business Process
Improvement, McGraw-Hill, 1997.
Hart Suzana, Marfi Džon, Robna marka, Novi izvor profita, Clio, Beo-
grad, 2003.
Hedžis Burk, Čitanjem do bogatstva, Finesa, Beograd, 2005.
Hengstrom G. Robert, Voren Bafet za sva vremena, Principi stari, eko-
nomija nova, ПлатΩ, Cardea, Beograd, 2006.
Hiks Ester i Džeri, Zakon privlačenja, Leo Commerce, Beograd, 2008.
Hindl Tim, Menadžment, Pojmovnik, Od A do Z, Koncepti i ideje koje
su oblikovali opšti menadžment, Adizes, Novi Sad, 2006.
Horne Van C. James, Wachowich M. John Jr., Osnove financijskog me-
nadžmenta, deveto izdanje, Mate d. o. o., Zagreb, 2002.
Iacocca Lee, Novak William, Autobiografija, M. E. P. Consult, Za-
greb, 2007.
Ivanović P., Teorija novca i bankarstvo, Beogradska bankarska akademi-
ja, Beograd, 2008.
Iveković Darko, HR menadžment, Pojmovnik, Od A do Z, 160 pojmova
u upravljanju ljudskim resursima — za menadžere i zaposlene, Adi-
272
Jack Welch — autobiografija najuspješnijeg menadžera XX stoljeća, Nakla-

da Zadro, Zagreb, 2003.
Jakšić M., redaktor, Ekonomska i poslovna enciklopedija, Savremena ad-
ministracija, Beograd, 1994.
Jakšić M., Backović M., Cerović B. i Medojević B., redaktori, Ekonom-
ski rečnik, Ekonomski fakultet, Beograd, 2006.
Jakšić M., Razvoj ekonomske misli, Ekonomski fakultet, Beograd, 2006.
Janićijević Nebojša, Organizaciono ponašanje, Data status, Beograd, 2008.
Janićijević Nebojša, Upravljanje organizacionim promenama, prvo izda-
nje, Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta u Beo-
gradu, Beograd, 2004.
Jeghult Bu, Šargarepe, Knjiga o motivaciji, bonusima i nagradama, Asee,
Novi Sad, 2007.
Jeremić, Z., Finansijska tržišta, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009.
Juran M. J, Oblikovanjem do kvaliteta, PS Grmeč — Privredni pregled,
Beograd, 1997.
Karen Berman, Džo Najt, Finansijska inteligencija, Asee, Novi Sad, 2007.
Karlzon Jan, Trenuci istine, Motivacija zaposlenih od gubitka do profi-
ta, Clio, Beograd, 1997.
Karnegi Dejl, Vođa u vama, Kako uspeti u menjanju sveta i ljudi oko vas,
Politika/Narodna knjiga, Beograd, 2006.
Karuters Vilijam, 1000 uspešnih malo poznatih biznisa, Areta Co., Beo-
grad, 1996.
Kavi R. Stiven, Vođstvo na osnovu načela, Mladinska knjiga, Beograd, 2010.
Kim V. Čen, Mobornj Rene, Strategija plavog okeana, Kako stvoriti pro-
stor na tržištu i konkurenciju učiniti nevažnom, Asee, Novi Sad, 2007.
Kiyosaki T. Robert/ Lechter L. Sharon, Kvadrant protoka novca, Vo-
dič bogatog oca u financijsku slobodu, „Katarina Zrinski”, Vara-
ždin, 2007.
Klaman Mišel, Lobiranje, Vodič kroz tehnike uticaja, Clio, Beograd, 2004.
Klejson S. Džordž, Najbogatiji čovek Vavilona, Tajne drevnih ljudi o uspe-
hu, Finesa, Beograd, 2002.
Knjiga mudrosti, priredila Vesna Pešić, Sagittarius Book, Niš, 2005.
Kotler Filip, Ferč Valdemar (u saradnji sa Ines Miči), B2B brend me-
nadžment, Asee, Novi Sad, 2007.
Kotler Filip, Kako kreirati, ovladati i dominirati tržištem, drugo izdanje,
Kotler Filip, Trias de Bes Fernando, Lateralni marketing, Tehnike za iz-
nalaženje novih marketing ideja, Novi putevi do uspešnih ideja, Adi-
273
Kotler Philip, Upravljanje marketingom, Analiza, Planiranje, Primjena i

Kontrola, deveto izdanje, Mate d. o. o., Zagreb, 2001.
Kovačević, I., Poslovno bankarstvo u Srbiji 1921–2011, Udruženje bana-
ka Srbije, Beograd, 2012.
Kozarić K. i Fabris, N., Monetarno-kreditna politika, Štamparija Fojni-
ca, Sarajevo, 2012.
Kraus G. Donald, Umeće ratovanja za menadžere, Drevna mudrost Sun
Tzuovog klasičnog teksta — prilagođena savremenom biznismenu,
Algoritam izdavaštvo, Beograd, 2004.
Krstić Jovan, Biznis plan, Priručnik za preduzetnike i one koji tek na-
meravaju da započnu sopstveni biznis, Prometej, Novi Sad, 2003.
Krugman Pol, Povratak ekonomije depresije i svetska kriza 2008, Heliks,
Smederevo, 2010.
Kue Emil, Kako gospodariti sobom pomoću svesne autosugestije, Prosve-
ta, Beograd, 1994.
Latinski citati, izreke i poslovice, četvrto izdanje, Ušće, Beograd, 2002.
Lerner P. Abba, Money as Creature of the State, American Economic Re-
view, vol. 37, No 2, 1947.
Liberman Dž. Dejvid, Strategije i taktike uspešnih ljudi, Tajne koje će
vam pomoći da iz svake situacije izađete kao pobednik, Finesa, Beo-
grad, 2000.
Lindstrom Martin, Brand Sense, Građenje moćnih brendova pomoću
čula dodira, ukusa, mirisa, vida i sluha (predgovor Filipa Kotlera),
Mass Media International, Beograd, 2007.
Longenecker O. Clinton, Simonetti L. Jack, Kako do rezultata, Pet po-
stavki visoke učinkovitosti, MATE d. o. o., Zagreb, 2007.
Luburić Radoica, Challenges in Change Management in Central Banks
(Based on the Systemic and Process Approach to Total Quality Ma-
nagement and Operational Risk Management), Journal of Central
Banking Theory and Practice, 2013.
Luburić Radoica, Synergistic effects of Total Quality Management and
Operational Risk Management in central banks, International Jo-
urnal for Quality Research, 4 (6), 2012.
Luburić Radoica, Umijeće uspješnog upravljanja, Zasnovano na svjetskoj
teoriji i praksi upravljanja ukupnim kvalitetom, Drugo izdanje. HE-
SPERIAedu, Beograd, 2010.
Luft Lia, Dobici i gubici, Laguna, Beograd, 2006.
MakKormak Mark, Čemu vas uče u harvardskoj školi biznisa, Beleške lu-
kavog rukovodioca, PS Grmeč, Beograd, 1999.
Maksvel Džon, Korak ispred svih, Vaš stav je vaše najveće blago, Fine-
sa, Beograd, 2007.
274
Maksvel K. Džon, Kako da postanete istinski vođa, Algoritam izdava-

štvo, Beograd, 2005.
Malešević Rada, Menadžment timskog rada, Agencija za marketing Ed-
Com, Beograd, 2005.
Manas Džeri, Napoleon o projektnom menadžmentu, Neprolazne lekcije o
planiranju, izvođenju i liderstvu, ID Leo commerce, Beograd, 2007.
Mandino Og, Tajne uspeha i sreće, Mono i Manjana, Beograd, 2008.
Mark Gobe, Emocionalno brendiranje, Nova paradigma povezivanja bren-
dova i ljudi, prvo izdanje, Mass Media International, Beograd, 2006.
Masaaki Imai, Gemba Kaizen, McGraw-Hill, New York and London,
1997.
Masaaki Imai, Kaizen: the Key to Japan’s Competitive Success, Random
House, New York, 1989.
Maslov H. Abraham, O životnim vrednostima, Izabrani eseji o psiholo-
giji vrednosti, IP Žarko Albulj, Beograd, 2001.
Maslov H. Abraham, Psihologija u menadžmentu, Adizes, Novi Sad, 2004.
Mejo J. Entoni, Noria Natan, Njihovo vreme, Najveći lideri biznisa dva-
desetog veka, Adizes, Novi Sad, 2006.
Mekheti Elzpet, Sevidž Rudi, Adižesov bukvar za preduzetnike, Priča o
pet preduzeća, treće izdanje, Adizes, Novi Sad, 2004.
Melem za žensku dušu, Priče koje otvaraju srce i krepe žensku dušu, prire-
dili: Džek Kenfild, Mark Viktor Hansen, Dženifer Rid Hotorn, Mar-
si Šimof, Politika, novine i magazini, Narodna knjiga, Beograd, 2005.
Metjus Džek, Vreme i novac.com, Stvorite bogatstvo pomoću eksploziv-
nog rasta elektronske trgovine, Finesa, Beograd, 2008.
Milenković I., Međunarodno bankarstvo, Ekonomski fakultet, Suboti-
ca, 2011.
Miletić V., Stefanović N. i Pejović I., Monetarne finansije, Prometej, Beo-
grad, 2013.
Mislilo, Knjiga misli 1000 mudraca, priredio Miličko Mijović, Narodna
knjiga –Alfa Neven, Beograd, 2007.
Miškin F., Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska tržišta, Data
status, Beograd, 2006.
Mizen Paul, Central Banking, Monetary Theory and Practice, Edward El-
gar, Chentelham, 2003.
Morris M. Kenneth, Morris B. Virginia, The Wall Street Journal, novac
& investiranje, Vodič kroz hartije od vrednosti, Korak Plus, Beo-
grad, 2006.
Narodna banka Srbije, Istorijat novca — Kovani novac, NBS, Beograd.
Nordstrom A. Kjel, Riderstral Jonas, Funky Business, kapital igra kako
talenat svira, ПлатΩ, Beograd, 2004.
275
Northouse G. Peter, Vodstvo, Teorija i praksa, Četvrto izdanje, Mate d.

o. o., Zagreb, 2010.
Ogawa Eiji, Upravljanje malim preduzećima danas, Evropski centar za mir i
razvoj (ECPD) Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija, Beograd, 2001.
Ohmae Kenichi, Nova globalna pozornica, Izazovi i prilike u svetu bez
granica, Mate d. o. o., Zagreb, 2007.
Pavlek Zvonimir, Uspešna trgovina, Kako biti uspešan u prodaji i vođe-
nju prodajnog mesta, Adizes, Novi Sad, 2005.
Perović J. Milan, Krivokapić Zdravko, Menadžment kvalitetom usluga,
Pobjeda a. d., Podgorica, 2007.
Perović J. Milan, Krivokapić Zdravko, Sistem menadžmenta kvalitetom
hotela, Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor — Mašinski fakul-
tet, Centar za kvalitet Podgorica, Kotor, 2006.
Perović J. Milan, Menadžment Informatika Kvalitet, drugo dopunjeno iz-
danje, CIM centar, Mašinski fakultet Kragujevac, Kragujevac, 2003.
Petrović Petar Drugi Njegoš, Gorski vijenac, Univerzitetska riječ, Nik-
šić — Narodno delo, Beograd, 1994.
Porter E. Majkl, Konkurentska prednost, Ostvarivanje i očuvanje vrhun-
skih poslovnih rezultata, Asee, Novi Sad, 2007.
Poslovna etika, priredili Džon Dramond i Bil Bein, Clio, Beograd, 2001.
Posner Keith, Applegarth Mike, Menadžer projekta, Za vođe i članove ti-
mova, za delotvorno i plodotvorno upravljanje projektima, praktični
saveti tehnike i instrumenti, Džepna knjiga, Valera, Beograd, 2006.
Praščević A., Poslovni ciklusi u makroekonomskoj teoriji i praksi, Ekonom-
ski fakultet, Beograd, 2008.
Radosavljević Života, Tajne uspeha velikih imena svetskog biznisa, DP Pro-
nalazaštvo, Beograd, 2002.
Radosavljević Života, Tomić Radovan, Menadžment u modernom biznisu,
BBO Preduzeće za zaštitu autorskih prava i patenata, Beograd, 2005.
Rentzhog Olof, Temelji preduzeća sutrašnjice, Procesima usmerena po-
slovna filozofija, Prometej, Novi Sad, 2000.
Robbins P. Stephen, Bitni elementi organizacijskog ponašanja, treće izda-
nje, Mate d. o. o., Zagreb, 1995.
Roberts Ves, Tajne predvodništva Atile Hunskog, ETC Publishing, Beo-
grad, 2003.
Robbins, L., A history of economic thought, London School of Econo-
mics, London, 1998.
Ron Džim, 7 strategija za bogatstvo i sreću, Finesa, Beograd, 2008.
Rovčanin A., Upravljanje finansijama, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2004.
Schiffman G. Leon & Kanuk Lazar Leslie, Ponašanje potrošača, sedmo
izdanje, Mate d. o. o, Zagreb, 2004.
276
Sengi M. Piter, Peta disciplina, Umeće i praksa organizacije koja uči, Adi-
žes MC, Novi Sad, 2003.
Sent Džejms Ilejn, Kako ostvariti lep život i posvetiti se onom što je zaista
važno, Deo prvi, LOM, Beograd, 2008.
Siklos P., The Changing Face of Central Banking, Cambridge Universi-
ty Press, 2002.
Silvocki Adrian, Umeće sticanja profita, Adizes, Novi Sad, 2004.
Sinclair P., Financial Stability and Central Banks, Bank of England, Lon-
don, 2001.
Skarzinski Piter, Gibson Rouan, Inovacija pre svega, Finesa, Beograd, 2009.
Schinasi G., Safeguarding financial Stability — theory and practice, Inter-
national Monetary Fund, Washington, 2006.
Souza Brajan, Postanite ono za šta ste predodređeni, MIP Leo commer-
ce, Beograd, 2006.
Šarma Robin, Vođa bez titule, Savremena poučna priča o tome kako da po-
stignete lični i profesionalni uspeh, Mono i Manjana, Beograd, 2009.
Šehović D., Pojam i razvoj banaka, Ekonomski fakultet, Podgorica, 2010.
Šelbah Oskar, Moj sistem uspeha, Pozitivan život u teoriji i praksi, ПлатΩ,
Beograd, 2005.
Šin Florens Skovel, Tajna vrata uspeha, LOM, Beograd, 2004.
Šingo Šigeo, Nova japanska proizvodna filozofija, 1. Racionalizacija proi-
zvodnje nekoliko osnovnih gledišta, 2. Tojota-sistem — posmatrano iz
proizvodno-mehaničkog ugla, treće izdanje, Prometej, Novi Sad, 1995.
Templar Ričard, 100 pravila za uspeh na radnom mestu, Jednostavna pra-
vila za lični uspeh, IPS Media, Beograd, 2008.
Thakor V. Anjan, Kako postati bolji stvaralac vrijednosti, Kako poboljša-
ti kompanijinu i vašu vlastitu bilancu, Mate d. o. o., Zagreb, 2005.
Tisen Rene, Andriesen Daniel, Depre Lekan Frank, Dividenda znanja,
Stvaranje kompanija sa visokim učinkom kroz upravljanje znanjem
kao vrednošću, Adizes, Novi Sad, 2006.
Tramp J. Donald, Kiosaki T. Robert, Mekajver Meredit, Lehter Šeron,
Zašto želimo da i vi budete bogati, Dva čoveka — jedna poruka, Fi-
nesa, Beograd, 2007.
Trejsi Brajan, Zaradite više, napredujte brže, 21 način da zaradite više i
napredujete brže u vašoj karijeri, Finesa, Beograd, 2003.
Trejsi Brajan, Zlatna pravila uspeha, Strategije i veštine koje će oslobo-
diti vaše potencijale za postizanje uspeha, Finesa, Beograd, 2005.
Unković M., Milosavljević M. i Stanišić N., Savremeno berzansko i elek-
tronsko poslovanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.
277
Upravljanje vremenom, Ekspertska rešenja za svakodnevne izazove, Har-

vard Business Press, Data status (Edicija Džepni mentor, knj. 7),
Beograd, 2009.
Usavršavanje donošenja odluka, Korak po korak do uspeha, Grmeč, Beo-
grad, 1999.
V. Čen Kim, Rene Mobornj, Strategija plavog okeana, Asee, Novi Sad, 2007.
V., Menadžer na mafijaški način, Vodič za korporativnog Makijavelija,
Mono & Mañana, Narodna knjiga, Podgorica, 2003.
Vagner Rod, Harter K. Džejms, 12 elemenata sjajnog upravljanja, Asee,
Novi Sad, 2008.
Velč Džek (u saradnji sa Suzi Velč), Veština pobeđivanja, drugo izdanje,
Visman Džeri, Na vatrenoj liniji, Mate d. o. o., Zagreb, 2007.
Vitkin Džordžija, Kako preživeti stres, Vodič za muškarce, Alnari, Beo-
grad, 2009.
Vord Džon, Razvoj porodičnih kompanija, 50 lekcija naučenih od porodi-
ca koje godinama uspešno posluju, Adizes, Novi Sad, 2006.
Vučenović Vojislav, Šampionski menadžment, NIP Obrazovni informa-
tor d. o. o., Beograd, 2004.
Vukotić Veselin, Psihofilozofija biznisa, Dijalogom kroz naš mentalitet,
CID, Podgorica, 2003.
Weihrich Heinz, Koontz Harold, Menadžment, deseto izdanje, Mate
d. o. o., Zagreb, 1998.
Weissman Jerry, Prezentacijom do uspjeha, Umijeće predstavljanja, Ma-
te d. o. o., Zagreb, 2006.
West Michael, Tajne uspješnog upravljanja timom, Školska knjiga, Za-
greb, 2005.
William A., Implementing Monetary Policy, Handbooks in Central Ban-
king Lecture Series, br. 4, Bank of England, London, 2004.
Zandi Mark, Financijski šok, Nadopunjeno izdanje, Globalna panika i
vladine sanacije — kako smo dospjeli ovamo i što moramo učiniti
da bismo popravili stvar, Mate d. o. o., Zagreb, 2010.
Zavjalova Žana, Moisejev Andrej, Igre koje igra novac, Finesa, Beo-
grad 2012.
Zdravković D., Titanik ekonomija, Scero print, Niš, 2012.
Zimel Georg, Filozofija novca, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovi-
ća Sremski Karlovci, Novi Sad, 2004.
Živković A., Kožetinac G., Monetarna ekonomija, Ekonomski fakul-
tet, Beograd, 2010.
Živković A., Kožetinac G., Monetarna ekonomija: Teorijsko-metodološke
osnove efikasne monetarne politike, Ekonomski fakultet, Beograd, 2008.
278
ČASOPISI
– Forbes
– Fortune 500
– Harvard Business Review
– Journal of Central Banking Theory and Practice
– International Journal for Quality Research
INTERNET ADRESE (WEB)

– http://akademijauspeha.freeforums.org/opsesivno-kompulsivni-po-
reme-aji-lanak-t78.html
– https://202beograd202.wordpress.com/page/22/
– http://mondo.rs/a29951/Zabava/Ludi-svet/Kinezi-su-najveci-ku-
poholicari.html
– http://theeconomiccollapseblog.com/archives/9-shocking-exam-
ples-of-black-friday-violence-is-this-a-foretaste-of-the-economic-ri-
ots-we-can-expect-when-the-financial-system-collapses;
– http://www.medicaldaily.com/black-friday-violence-2013-shootings-
fights-break-out-early-thanksgiving-day-video-263953
– http://theeconomiccollapseblog.com/archives/9-shocking-exam-
ples-of-black-friday-violence-is-this-a-foretaste-of-the-economic-ri-
ots-we-can-expect-when-the-financial-system-collapses;
– http://www.medicaldaily.com/black-friday-violence-2013-shootings-
fights-break-out-early-thanksgiving-day-video-263953
– http://www.glasamerike.net/content/violence-mars-us-black-friday-
shopping-11-25-2011-134501638/734019.html
– http://www.pharmamedica.rs/iz-ugla-psihologa/zavisnost-od-ku-
povine/
– http://202beograd202.wordpress.com/2014/02/17/ustanak-17-fe-
bruar-crtica/
– http://dailyinfographic.com/logos-a-look-at-the-meaning-in-colors-
infographic
– http://www.businessinsider.com/9-hyperinflation-horror-stories-
2012-9#hungary-august-1945-july-1946-1
– https://www.bankadviser.com/salinbank/e_article002000231.cf-
m?x=b11,0,w.
– http://www.management.ac.me/files/1392802182.pdf
– http://www.relbanks.com/worlds-top-banks/assets
279
Radoica Luburić / Nikola Fabris
UMIJEĆE UPRAVLJANJA NOVCEM
Lektura i korektura
Jelena Bašanović-Čečović, Danijela Radojević
Grafička priprema
Bojan R. Popović
Tiraž
777 primjeraka
Štampa
Grafotisak — Grude, DPC — Podgorica
CIP — Каталогизација у публикацији

Национална библиотека Црне Горе, Цетиње
ISBN 978-9940-598-15-0
COBISS.CG-ID 2550785
CIP — Каталогизација у публикацији

Народна библиотека Србије, Београд
005:336.7
ЛУБУРИЋ, Радоица, 1959–
Umijeće upravljanja novcem / Radoica Luburić, Nikola Fabris.
— Beograd: HESPERIAedu; Podgorica: Medeon, 2014 (Grude:
Grafotisak; Podgorica: DPC). — [2], 279 str.: ilustr.; 22 cm. —
(#Edicija #Best practices)
Slike autora. — Tiraž 777. — Radoica Luburić: str. [2]. — Nikola
Fabris: str. [281]. — Bibliografija: str. 269–279.
ISBN 978-86-7956-072-8 (HESPERIAedu)
1. Фабрис, Никола, 1971– [аутор]
a) Новац — Управљање
COBISS.SR-ID 209121292
Nikola Fabris
je viceguverner Central-
ne banke Crne Gore za
finansijsku stabilnost i
platni sistem. Zamjenik
je guvernera Crne Gore
u MMF-u. Bio je i dugo-
godišnji glavni ekonomi-
sta CBCG.
Nikola Fabris je i re-
dovni profesor Ekonom-
skog fakulteta Univer-
ziteta u Beogradu, a
predavač je po pozivu i na više eminentnih inostra-
nih univerziteta. Predsjednik je Savjeta statističkog
sistema Crne Gore. Makroekonomija, monetarna
ekonomija, finansije i bankarstvo, oblasti su kojima
se naučnoistraživački bavi. Objavio je brojne knjige
i naučne i stručne radove, među kojima se posebno
izdvaja knjiga Centralno bankarstvo u teoriji i praksi.
220
Kao konsultant ili saradnik na projektu bio je an-

gažovan od brojnih reputabilnih međunarodnih or-
ganizacija i institucija poput: njemačkog GTZ-a,
britanskog UK DFID-a, European Agency for Re-
construction, European Training Foundation iz To-
rina, CIPE-a iz Vašingtona, OECD-a, FIAS-a iz Va-
šingtona i drugih. Radio je i kao konsultant za brojne
međunarodne konsalting kuće: Delloite and Touche,
PE International, Euro Consulting Group, Barens-
hot International Solutions, New Insight…
Kao konsultant je radio i za veliki broj preduzeća:
Vojvođanske banke, Novosadskog sajma, Zastava au-
tomobila, Inex-a, Rudnika Kostolac i brojnih drugih.
U zemlji i inostranstvu bio je angažovan na pre-
ko 80 projekata.
Dugogodišnji je aktivni učesnik na zasijedanjima
Svjetske banke i MMF-a u Vašingtonu, kao i na go-
tovo svim važnijim međunarodnim skupovima iz do-
mena centralnog bankarstva.
Obavezno pročitajte ovu knjigu. Sigurno se nećete pokajati!
Prof. dr Isak Adižes
svjetski guru menadžmenta
Veoma interesantna knjiga o novcu i finansijama uopšte koju sva-
kako treba pročitati. Dvojica autora sa bogatim znanjem i iskustvom,
jedan na području finansija a drugi na području upravljanja, uspjela su
da na stručan, a istovremeno razumljiv način, predstave jako komplek-
san fenomen novca i sve ono što je povezano s njime. Knjiga je pisana za
široki krug čitalaca. Nju će koristiti obični građani u svom svakodnev-
nom životu, a pojedina poglavlja biće interesantna i svima onima koji
već imaju iskustava u oblasti finansija.
Prof. dr Mojmir Mrak
profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani
Dugogodišnje iskustvo dvojice autora, jednog koji se bavi finansi-
jama i drugog koji se bavi upravljanjem, ovom djelu daje posebnu vri-
jednost. Teorijska osnova oplemenjena je konkretnim primjerima koji
obogaćuju ovu knjigu, koja vam daje niz djelotvornih preporuka i savje-
ta kako da sebi olakšate život i učinite ga uspješnijim. Zato će ova knji-
ga, zasigurno, dati značajan doprinos procesu ponovnog uspostavljanja
ekvilibrijuma u kome bi novac trebalo da bude sredstvo koje služi čovje-
ku, a ne obrnuto, što je danas tako čest slučaj.
Dr Kemal Kozarić
guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine
Ovo je vjerovatno prva knjiga na ovim prostorima sa ovako jedno-
stavnim i originalnim pristupom na temu novca. Veoma čitljivo i inte-
resantno štivo sa velikim mudrostima. Poslije čitanja ove knjige osje-
ćaćete se i sigurnije i mudrije. Ljudi koji nijesu ekonomisti na jednom
mjestu će naći osnovne ekonomske kategorije, studenti će dobiti više
nego poučnu osnovu za dalji svoj razvoj, a ekonomisti inventivan „out
of the box” model za razmišljanje. I, možda, najvažnije od svega, ova
knjiga nas podsjeća na ono što svi dobro znamo, ali često zaboravljamo
– novac jeste veoma važan, ali ne i najvažniji u životu…
Dimitar Bogov
guverner Narodne banke Makedonije

Umijece Upravljanja Novcem

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Umijece Upravljanja Novcem

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Umijece Upravljanja Novcem

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UMIJEĆE

RADOICA LUBURIĆ NIKOLA FABRIS

Riječ-dvije o ovoj knjizi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

5. Praktični savjeti o malim uštedama. . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

2. Kako da efikasno smanjite svoju prezaduženost

Izvori i literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269

RIJEČ-DVIJE O OVOJ KNJIZI

Glavni razlog finansijskih problema koji

J este li se, poštovani čitaoci, ikada zapitali da li

rijeka, bez ikakvih grebena i zastoja. Istovreme-

vali primjenljivi i u našoj praksi, gotovo bez ika-

finansijskog poslovanja, kao što su vrijednost nov-

dato je poglavlju „Izazovi upravljanja dugom” gdje

Kao što ćete i sami vidjeti, u ovoj knjizi su ko-

lider ili menadžer. Davno je rečeno da svaki čita-

Život je kratak, a takav je i novac.

on predstavlja u našim životima. Evo i nekih za-

raspravljaju — ali svi oni poštuju novac”. Na sli-

osvojiti novcem”. Čovjek koji posjeduje veliki no-

Novac je, u suštini, jedna velika ljudska nepo-

Da bismo cjelovito i sveobuhvatno analizirali

u kojoj se to uvriježeno misli, te da su prije „poli-

možeš da kupiš najboljeg psa, ali jedino ga ljubav

od starog jednostavnom činjenicom da je bezličan

saca humanizma i renesanse, ispisane u onoj čude-

2. Izazovi upravljanja novcem

Iako živimo u vremenu ubrzanog tehnološkog

sve većeg ubrzanja promjena. Naučnici tvrde da će

neuporedivo brže i efikasnije, ali je u mnogo čemu

njemački filozof i autor poznate knjige Filozofija

novca, već znači da treba posjedovati i niz drugih

ljudi shvate da su benefiti koje su donosile stare

NOVAC I FINANSIJSKE BRIGE

Ja konačno znam šta čovjeka dijeli od

finansijske brige nijesu male i obične brige. Ne-

sviju zala srebroljublje”. Ovakvo gledište i nije te-

1. O novcu brinu i bogati i siromašni

Oduvijek su bogati nastojali da budu još boga-

rado pobjegli od siromašnih. Ali, to nije moguće.

Džejms Altučer (James Altucher), preduzet-

i u kome materijalno sve više preovlađuje nad va-

Novac je bio i ostao moćno sredstvo za postizanje

načina života. I ne samo to. Čovjek teško može bi-

2. Kako ukrotiti finansijske brige

Ako svoje finansijske brige ne stave pod pu-

životu. Oni koji su zdravi, bogatiji su i od samih

gov otac nekad pobijedio u trci na sto metara, tre-

no bogatstvo posljedica duhovnog i intelektualnog.

Brige su sastavni dio naših života i pratiće nas

su radili na ovom istraživanju još dodaju da ovaj

Priznati stručnjak na polju ljudskih potencija-

su i komunikativniji, razboritiji i vedriji, a samim

UMIJEĆE STICANJA NOVCA

Ako želiš da budeš uspješan, proučavaj

O „tajnama” sticanja i čuvanja novca, kao i „navođenja novca

da vam zaradi još novca”, opširnije vidjeti u bestseleru: Džordž S.

Ralf Voldo Emerson (Ralph Waldo Emerson),

1. Stvarajte prilike, a ne neprilike