a ee ee ee ee KOLO Easopis Matice hrvatske Utemeljen 1842. gdje je sto Godiste Xi, br. 1, proiege 2001 Naklada Matice hrvatske Za nakladnika Orled Josip Bratalic| Igor Dada: Orvajanje vemena i prososa s | Alemko Glubake Oper onecuine i. ae lava’ ured Ivan Lupe: Peskriptivnsskcentologjai hrvatski standard je | | 8S Vlabo Bogie Stalr Luin Sin Kofi Ben, pla w matic 135 Tonti Valenti: Milescevo | Gaveline Hrs dumite 16 Ureduju Darko Golparovie: Eottau dramatiel hrvatke moderne ise Ves eee ee ee oe ene Rorina Poi eave: Wan Padovec i taljanakoghobeno kale’ | 163 ; Putopis Tajica urednisva Milenko Foret: Maksimian Habsburt i Dubrovnik 19 Mirna Coetnié Ivan Peden: Putopistomantima sre sss ss 0. 212 Lektorice iter a iia Baile, Mirjana Motta ‘Anielko Mekonjié:Plini cit vee ee ae Tetok Oso: Melinda Podgorny ; 363 RATS Likovna oprema ResTaurarons Memordbije Lika Gusie, eavoo “Tomidav Keg Site novo dob... mm Priprema Dnerik * Kolin d.o.n, Zagreb MirsiyBertla stravero oko introvert dati 289 Tisak = Snomorice Targa, Zagreb Maran Cia: Usodwfilozfia ses aa upitati« predmet prije restauriranja Prissijetio sam da pritnena znanstveno-istrativackih metoda utjege na romjenu nafeg ponaanja kada se suotimo s nekim prednievom, oben {ametnickim, Koncept koi pote iz fikalnog | kemiskog itaZvens iagledajy pristupaénii, preci, sigur od tradicionalaihiecia pore ara umjetnost i lkovmih kritigara. Sve zavréavatendencijom dase reed pia smatraja samo oni aku koja nveden i inerpretaia poe a ‘nanstvenih analiza | kako god tek bilo donijei te riskantne provizongy Zakljucke, mozemo govori o opasnost koja posto ak se prvaie odode rane primjene ih metoda i njhove gran tothost ‘Ta tendencija nije ber reperkusja za Konzervranj umjetngkih deta, Zato fe preporuthivo poxjeti estauratore i muzejske Komervatore ia isva publiku zanteresirana za ujemos i arheologiu na onobite | pomlo ‘gnorirane aspekte konzervitanjaantikvitee. Feivna sitacia pomod ée ctatelja uéiu dio mozea Koji mw je slavnom zarvoren. Ako mi sutra neki osobito srctan arhcolog donee {audom pronadene komadicelegendarne soissonske var, Sto rade? Mora lise, kako je napravlieno s posadom iz Vixa,reoblikovat deformirane Ajelove i spot ih evrsto tako da se ne vide lomovi, u nam! de oe tumjetnickom del vat prijaine bjdtavilo i naglasi prekrasneboje ne falziranog meralnog sloj, dokaza njegove duige zakopanost? Bic toh zadovolan,nakon palivog &Sena,itatti kako je a slavna ova hong 1 odediti je Wi, Kako legenda govor ilomljena ramitkon sickens ‘Zaxim bih takvedielove tog predmetavratio murejy, koh tebe tleare ‘onalee kak jes, zbog nthova znagenia —poruke koju nam donosesata jeda su nanjerno tabijen. Unjetnieko dela, orufe, komad nakia. sv oksidraju, korodiraja i ‘malo po malo vraéau seu minerale. Te promjene utjetu na njihoy able ‘ato 0 to praktigno nereveribilni proces deste ‘Tretmani i odrtavanje kakvo propisujemo u laboratory trebali bi rast predmeta, koliko je to moguée, njegovo znatenje, Jot webaja sporti procese destukcje i osigura preiviavanje predmets, Toe ‘mogue pomoti ietmana koji se se vige| Cet povjravaiu prirodovnan Stvenicima ili osobama koje s pod usjecajem krutih peisodoransieenth Postupaka,a koeimaju tendencjuuzti wobzitsamo tj diokonservranin 387 aKOLO 12001 _ Kako se natelapritodosnanstvenog konzervrana Sr, tba zapamtii da Lnjemicko dct nije satingeno isklucivo od matedie dx anc eee takoder treba wzetu obi Prva ie pitanj koje ereba postavit kada se suotimo sa predmerom, *ZaSto i kako teeb biti konzerviran?s Vodimo se putokaniir kao ef njegovs forma’ kompoticia, rartetnos il integriranostu oxabitssheclok Ki Kontekst. Ali predmet nije samo inerta fiitka materia, extauniergs ‘oj ima zac popravbanje;restaurirane mai obnovitnesamomatceya vee i proisvd juke djlaiosti Ber obrira na to jeu Iu par tmetnigka dela jednostavni predmet, on su vain a zato ho eae ii Komponiran od odredenog materia ve takoder og vega eo easag 280 je of Zivo wnjima, So nakon skopavana moramme ponovn fae na set, Uvigjeli smo da se material vremenom mijenja2bog niza nereveribi ih procesa. Konzervatorska aktivnost rato ne mote imati teil sean nazad material od kojeg je predmet bio nap ns une tga eb Festaurrai sve zene predimetakag ostvarenia dks, Osim znatenja koje ‘ie motila moglo mati u doba nastanka, tay predmet je takoder rors nama, poruka nabjensraznim mnagenjin. Vidimo kako se spots ‘a valnostnjegova liudskog aspekta i reperkusie koje to mots hela konzervirane Znaéenje te poruke varra od sludsja do slusja. Mode biti samo dokumentarne prirode, uw eistoesteskom ili povjesnom stile tt sn istodobno pokazivai mnoge aspeke. Svaki od th predmetacjekom yremena fe podlegio mnogim oblicima Propadanja — koroaii, deformacii, recentnom i davmom oecvenja ali nevjeitom ii nepravovremenom restaurtanu. Pedmet mote bi oro ‘mienjen u svom material, formi i dekoracj. Te promjene mowu fe Drogresivne i predmet se ubreo mote igubii. Vdjel smo da metals, bow Lvjeta okoline tpe vrlo daboke struktualne promjene, U zemij poker Cdredenog vremena, on mogu posi stanje eld i prestat se sae "nats on su stabi. Uklanaj ih zm ellibi neste a oni pose oe subjeke novih brain i opasnih promjens, ako se ne podem odredee jets. Zaamo Kolko je rrak u gradovima posiednih desea sagaten ‘Skulprure koje su stljegima bile stabilne, poput porlagenth brostah kona sa erkve Sv. Marka u Veneci sada st deliatan problem za konser Tako smo suotenis metalnim predmnetom, organizianim, individual: ziranim spersnalieton koje fe pogodia progresivna bole, keroujn koja poziva na tretman odgovaraé njezino} pritodi. DoSao fe ena restauriranja julazimo u Iborator ili ale s nepokolebljvom odlukom 38 r KONZERVIRANYEIRESTAURIANE da prisupino mnogin neophodni resmanina — Gen, resauraton- skim poprvein,stabilzai, sna edb --repelalegs sven mala tako dase ne rome material pede lot ee, ‘na {nen Xana wth eden genes stn Ai sada timperatvi moraine cba eee eee aera atts uismpotne preps. sa jn Osea, ou sklanana cemenata | maerje kos Stan pretnetos as Deke s Lomas seman eed Tors Ce eee “0 ssn Eran ani predneta "shes aa Promjenio do totke na kojoj je tgubio dio sje supaance tees reformitalas odredenim clememima u okeutoa's keke oS sadn, usrans mater pop ade aki, he nckad eb es nekad,naproty sagt Tikom senza estaurator je bina eidrma pred, S¥e to ie ivan onog ko je nginana pow prednet marae aoe scp ot lta Ska te !ndem poi satin, Taf hacen een speine os XET I se abi 2a sei svat Treble bis odnoul eea Promjene na povtns mela kako bse akcentiay sea ea Profrenom stl na mineral sl arbonan slats estar U slugaja delieznih predimeta kompletno transformiranih u magneti ‘wcbat kiparii dai se ponovno otktlo original porrinu howe eeees tetko deter Irgled kojeg moramo tratitina kraj tog procesa fen ovis osursi Bredmets, Ako je metano tio nekog teljeznog oruja naovlinngnce dovoline je okt igled marerjala. Povetna bronéaneskulpeare ne oj se poigravatisyjetio mora obnovii svoju platkoca i polireoe Reo srcbra pocmio od sulfata i posmedio od Korida nezamisi fe ako nie Polian i sijan, PlavSina se ne mote toleritati kao tzgovor na aor gin, Ons se mole a smal ard dag coin in Krteriem. tpak, olsidi mogu saguvatiodredene tragove koja ‘Porta, Ko np. shugaju halstatianske urn koja je otkeivena umorace 1 &uda0 mineraliiranojtkanini. U namjeri dae tom predere on 387KOLO 12001 ‘matenjes, otto je abit ostatl tekstit treba biti konzerviran. Tragovi kote koji su pokrivai posudu iz Viaa uklonjeni st jer st kvaniliepotu predmeta ‘Vidimo koliko ndski motiv odredujeiobor mero rad, KONZERVIRANJE I RESTAURIRANIE Cesare Brandi feorija restauriranja 1, (2 41. Koncept restauriranja Resaurranjem se biéno smata ble kaka interven koja omogu- éaje obnovu fankejenekog peoiavoda udskedlatosti. Razmotrimo ‘aznoitost proiveda dike dlatost na koje bse mogla pine Speciéna imervencia Koju naiamo resauciane, Posto reteauriranje induseiih proto i restuianje unjemich det Dok god se neko bavi industri proizvoina, od najmanjih zanaikhprecmeta nadabe, tha resauritan, osto, bit Ge ponovna vspostava fake | fankcionalnh soba proevoda, Ronackvento, pita estutiana it ‘Nj otro dalek da i seuaalo na to kako edn renutak koje te dogads fin esturirana ona ek rena w koje | yest Konterplie uiecitho do, Tads umjeuscke dil egsgia 9 tom trent povesno ty takoder fe is pedi Tas fe nesotnow halo} “FARE, lo Bt do pov, Da b resurizaje bilo legtimno, ne mode reiposavi da je weeme severable Tl dase povest mote ulin, Soo i reguray's nj oktang tne ovine riod mos dla ne mote se fav Krome od semen I eee ie Reale eae te oh a Gaga To "i ov doo ita kj np dil rjenos uieeniteng dla akiitie tothe glean, Deg reece ae eee seeseeey tea Sl loci ra dk oben poten oe takoderreapecisd | patny o ofl motemo azn kao onan iat gee ch eae cleopatra aoa i ru owen il drug podrasa koa svjedoceo sanju umjeenitkog dela pie | Festaureanja, kao i neoriginalne cijelove dela koji pokauja i prolazak | ‘vemena. Za poslednitzahtjev motemo pruti samo opéa up jer sak | sta) treba zasebno veednovati | nikada na Sen estes zahtjeva ko uviekimaju prednos. Kun wo meilele ees eect 45. Restauriranje sgledista historiciema Ako je umjeitho del real ludskeakeiviost je ocenvane ‘nia varranje us i mode, njegova povesnavadnos ima prior, eco Sbiromnato dje uni do pomp ‘ora gaa akg razor poms eaternog primers. spore feeducranna mao vite od onttata matenala oy tu ga gradi sod form koifeobikova war wumniho del, gotovoje nesta, Morano, Reva elo ro fo sje! juda port. Nein je ged ipa, tofke rai oc onogs ko fe orginalno ala da postjegotov nepe 32 33 Sve MR tug te