Joann Fletcher

YELII<E .CIYILI~ACIJE
ZIvot, mIt 1 umJetnost
DREVNI
EGIPAT

.. -
I . i

- --.--
\ ..-..:;. .. '
DREVNI
EGIPAT
VELIKE CIVILIZACIJE
život, mit i um j etnost

J O ANN FLETCHER
 SADRŽAJ
~

NEBESKI SVIJ ET 38 Ubija* protivnika 78 Magijai lajrn: 114

Mnogi potekli odjtdnog 40 Kraljcvi~unca 80 Amaj lije i tal ismani 116

Pokretllćkt 5i1c drevnog
Gospodar obwra 42 Cuvarupijcsku 82
Egip la 8
Sveti ~ karabej 44
Prićao drevnom
Egiplu!O PrijestoljabogaRa
piramide 46
RijckaiivOIa 14 VjCl'1li slava: Lultor88 Sa),'lI o I ~jdi iOzirisu 120
J\1jcs!O rodcnja sunca
Umjetnoudrevnog Izgled moći 90 Cuvarimr{Vih 122
piramidaJniob!ld 50
Egipta 16
Krivovjerci iz Amaroe 52 Kraljevskc;l.cnc92
Bojaiznaćcnjc: J 8
Ncspol';nadjivigospodar 54 Hram boiicc:
Rijdibogow 20 kraJjicc96 UO~jrisovoj
Amonovposjed 56 sudnici 128

~~oćne božice 60 Vi:tijcnja 130

St\'Orenjaiz podzcmnoga
MAG IJ A 98
svijctll132
Srojcupis:ilo
Bobnskamajka 66 Dolinakralje\'a 134
Tot 100

Darciljivoslc:rnc
zemlje 30 Pojmovnik 136
E<Hu:palataboga
Umjc{no~t i priroda 32 jastrcbal06

Ulogcipredod:i:1w:34

Gospodari dviju zemalja 76 Go~podaricaneba 11 2 FOlogrllfij e l44

 PREDODŽBA I
ZAMISAO
~

ivilizacija drevnog Egipta velikim jc dijelom proiz-

C vod zemljopisnog položaja, posebice njegove rijeke,

Nila. Egipćani su svoju zemlju zvali Kemet, "Crna zemlja",

što se odnosi na plodnu zemljanu prubTLl duž riječnih obala,

cI"ilimijc koji povezuju koju omeđuje Dešrct, "Crvena zemlja", odnosno golema,

neplodna pustinja. Prevladavajuće boje egipatskoga svijeta-

plavo nebo, zlatno sunce, crvena pustinja, zelene riječne obale

te erru, mulj onosni Nil- glavne su nijanse egipatske umjet-

nosti koje u sebi odražavaju

rijeku, polja, pustinju i nebo.

Taj je svijet postojao lIsranju

ravnoteže, suptilno uravno-

tcžcnih suprotnosti: Kcmct
i Dešret, dan i n oć, život i
smrt, red i kaos.
 POKRETAČKE SILE DREVNOG EGIPTA

Isprva su ova bobns{v:l icdnostavno predstavljala pojave prirod noga svijeta -

sunce, neuo, ~.cl1lliu i rijeku - sve dok svako od njih postupno nije razvilo vlastitu

slo;(cniju osobnost i povijest jer jc s\'~ki dio ove zemlje uljepsavao priče i mitove

š!Osuokru~i\'ali pojedina lokalna bo~,a !1stva. Na kraju su mnoga božanstvapočcla

dijc1iti iste nazivci atribute, iz čega jc nastao visoko razvijeni m odclrcligiomoga

l'icro\'anj~1 t:-lko svojstven drevnom Egi]HU

Božanske sile zahtijcvalc su neprekidno obnavlja-

poludtagot,'lI k.. mena lapis
nje štovan jem kako bi mogle jamčiti nastavak svcmir-
Inullprikuujebo:bn8ko
skc ravnoteže. Zbog !Oga su bile predmet obohva-
bogaO~ iti 8aučučel:em
nja na opetovanim prikazima kojima Sl! Egipćani
polohju, 8 čije je jedne
un:š:walisvc,odmonumcntalnihhramovapadofinih Strane njegova tena izida
(dc8no),a I dtugt njihov
umjetničkih djela. Ta njihova predanost stovanju
sin Horus. Ovaj je maleni
božanstava ogleda se prije svega u svakodnevnim kip nastao u dob~ vlad ..vinc
obredima u hramovima. Oni su bili "spremišta" krat ja 08orkona II. i~ XX II

božanskemoćj koju su njegovali i kojom su upravljali

svccenici na dobrobit cije1c 7.emljc. Vrhovni svcćcnik- DESNO Velika sfinga

koiijcuviickbioizaslanikuimekralja,djetetabogova

- dielovao je kao posrcdnik izmcđu svijctasmrtnika zdtitn;čkičuč;usredilm

nekropole u Gizchu
i svijctabo:i:l.I1stava. On i niegovekolege svećenici i
hvorno ugtadcn kao
svećenice štovali su božanstvastalnirn prinošenjem

žrtava, glazbom i plesom, što je sve treba lo,kako su

vjerov:lli,potaknuti božanski duh da boravi unutar

hram:l - Što iekljućnožcli li se održati kozmički red.

 PRIČA O DR E VNOM E GIPTU

Kr. ujedinio kralj Narrncr na početku "Arhajskog rn~dobJia". To ie bilo rano doba "Starog

kr:tljt.>vstva",imcna koje je pridjenutoprvoj fazi egipaTske civilizaci je. Narmcrov na5Jjednik

utemeljio jc svoj polol.aj u lVkmfisu (nedaleko od današnjega Kaira) tc jc vladao zemljom U~

pomoćvisokodjclotvornogaćinovništv:l

Ovi mni vladari prikupilisudo\'oJinobogaL~tv:1dap()krenuambiciozncgrndcvinskc "",jcmičkihrcmck-djcl"

SlarogkraJ jcv81v"Ov:li
plano\'c koji su doživjeli svoj vrhunacgrndnjom velikih kompleksa piramida Khufua

(Kcopsa), Khafrc (Kcfrcna) - u doba IV. dinastije - i ostalih kmJjcva. No stoljeca gr:ldnjc Kcfrcn~ (nko 2555. - 2532
pr. Kr.) isklcs"n ;~. diori",
piramida iscrpila su ekonomiju pa ic srcdi~nia vlaSI bankrotirala oko 2130. pr. Kr. Nakon

Staro gkraljcvslvaslijcdi1ojc"Prvosrcdnjera:-:dobljc",u kojcmscncpostojanjcsnažnog~

političkog~ središt~l ogl ed~lo u m~njka\'oj umjetničkoj standardi~adji i idiosinkra~jji medu

provincijskim umjemičkim stilovima

dolini,ncd" lckoodnjcgovc
Egipat su ponovno ujedinili tebanski kne~evi s jU/;,'1l ~emlje oko 200CJ. pr. Kr. koji su

najavi li "SrcdnjekrnljevstvO".Tijekom vladavine kraljo:..·vaXl. [X1l.dinastijo.;(oko2108

- 1759. pr. Kr.) jača važnost Tebe i njezina boga Amona, moć kraljeva je ccntraIi~ir:Ula, a

cgipatskcgraniceproširenc.StoSctičeumjemosti,jezikaiknji~cvnosti,SrcdnjckrJljcvstl'O

slwabsekao"klasičnodoba·'dro.:vnogEgipta

Vladari a~.ijsk0!r-l (palestinskog) podrijetla poznati k~o Hiksi ("Vladari stranih zemalja")

preuzdisunad~ornadsjcvcromokol640.rr.Kr.,pajcEgipatcijcloStoljeće (,'Drugo prije-

hzno rJzdoblje'') bi lo podijeljen, S domaćim vladarima Tebancima kuji su vladali

na ju~,'u. Zemlja je iznova ujedinjena oko 1530. pr. Kr. pod no\'om tcbanskom

dinastijom, je označilo početak Novog kraljevstva. Niz ratnika faraona

rio je veliko carstvo koje proto.:zalo od Nubijc do Eufrata. a Egipat jc postao

f1;ljbog:ltija i najmoćn i ja zemlja drevnoga Kao j II prijašnjim razdobljima,

DR EVN I EG IPATSKI SVIJET
 veliki dio egipaTskoga bogatstva usmJeral'an je II \'elike gradel inske (Xlul\'ate ka

kobi se povećao ugled bozanslavai kraljeva. Novi faraoru Kraljevstva doti eralisu t\monov

hram u Karnakuinadrugoi obali riicke~as.cbcsagrad ili hramo'e i grobnicc

Umietnićka i arhitektomkapostib'11uća dostizu svoj vrhunac u

doba Amcnhotcpa Ill. (oko 1390. -1 353.pr. Kr.),no nicgov sin

XVIII. dinaslije pribzuje
gospodaticu Th"j", puni~u t\knaton(oko1353. - 1335.pr, Kr.)destabiliziraojezemljuti jekom
kralja Arnenhotepa III. i
"Razdoblja Amama" (vidi stranicu 52). Aknatonovi na~ljcdnici,
Tmankharnonovuprabaku
Izradcna jc od poz laćenog
koji nislldllgOpoživjeli-ukl)llclljućii njegm'asinaTutankhamona

-prokrćilisupm jednom bivšernl'Ojskowxti,Horemhebu (oko

1 .319. -1 292.pr.Kr.),kojijcpoćeosobnol'Omcgipatskogas)aja

nasmijd~nirn~rlarnalica NakonHoremheba sli jedili su kr-lijevi "doba Ramzesa"iz XIX

oslikava se izgled samog
i xx. uinast.ijc (oko 1292.-1075.pr.Kr.),mclfukojima sunJih
Arnenhol~pa (,~di sliku na
jed:maestonca nosila irne Ramzes. Egipat je zadržao svoj utjecajni

polo%aJ u nmočllpad imamcditcranskihdoscljcnikaiLibi jaca.No

libijskidoscljeniciosvojilisusje\'er okoi075.pr.Kr.,pa jeNom

kraljcvstvo na kraju i propalo. Tek nakon cetiri

cjepkanosti ("Treće prijelazno razdoblje'') zemlju su ponovno lljedin ili oko 7S0. pr. Kr.

nubijski kralj cvi poslije koj ih jc s!i jclWokonacno razdoblje I'lada,"inedornaćih vladara

(oko GG4. - S25. pr. Kr.)

Otada su Egi ptom gotol'o neprekidno stolovali uspješni strani osvajaći. PerLijanci

(525.-332. pr. Kr.) i Grci (332. - 30. pr. Kr.) vladali su na rradicion alan faraonski način,

pa je drevn a kulrum ove zernljeo>tala uglavllom netaknuta, Rimljani,koji su potom stigli

(od 30. pr. Kr.),hilisunenazoćnivladari,noipak su dopust.ili nasral'lpnje trau icije stare

kulrurei religije - sve do 392. p. Kr., kad je u carstvu sluzbeno prihvaćeno kršćanstvo te

naredeno da sc svi cgipatski hramovi zarl'orc. To jc bio trenutak kraj a drevnog Egipta koji

jeprežh~oS\'eosimgubitkasvojih!xJgova
RIJ E KA Ž iVOT A ovisio jc: upravo o ovoj rijeci, BezNila-kojiprotječe kroz Egipal
Jedn ;a " alnost u pet tis u ćlj eća egip atske povijesti je s~'aka ko rijeka urno treć in o m 8\'o jega loka, od ~je~'eroistočnog kuta Mrike do
Nit Grl: kl pm'j esničar H erodot z\'ao je E gip at "darom N ila", II u\'o m Src dozemnoga mol1l-ondje bipollojalal amopuslinja čij aje bliz ina

je opi. u ui stinu teiko neito dodat i jer istin& ki opstan ak o\'e zemlj e Eglptani m ;a8talanpod8jetnikn a njihovuovi8nost o rijeci
Prije pdnte . uvremcnih brana Nil je plavio ovu dolinu svake godine obale poplavljene'" u čiju l U IC čall pjevale rado. ne pje&me. Ta " Iena
OIt8VIPjuti lIa.obom plodan erni mulj koji je radao obilnim urodom. pruga 110 omeđuje rijeku - u . ndnom konlraslu prema pijeaku i
OYO obilje pronallo je . voju penonifikaclju u androginom bogu . tijenama iza K bc - praslari te prizor koji 1\"Oj izraz nalui u vertikalnoj
Hapiju, za kolq:.epovoriJoda"Uvadetjerana .mijeh kad .u riječne per.pektivi, lako če&lo pn.umojuegipaukojumjctnollti.

DOLJE O".. oboj en a g ipsana
ploča naden a je u mastabi
(grobni ci ) Nderma jala i
Atc t u Mcidumu i potječe
iz rane IV. dinast ije . Guske
.usime tričnomspoređene .
umvnotcienOfTI srilizacijom
i prirodno ~ću svojstve noj
veHko m d ijciucgipa tskc
UMJETNOST DREVNOG EGIPTA
od zlata , la piu laz uLij a,
noga razdoblja te je OStao pretežito nepromijenjen idućihtti tisuće g odina. Čes to je karneola; ofloklna, o~.. j
zapan j uj uća ljepota većine egipatskih slika, reljefa, skulprurai nakita u dr ugomplanuu
odnosu na njihovu funkciju koja je izvorno ili vjerska, ili pogrebna, ili obo je od toga
Veći dio umjetnićkih radova stvoren je za urešavanje mračne unutrašnjo stihramo
Donjeg E gipt a, ko ju je krdj
va, daleko od oči j u puka, ili da bi bio zakopan zajedno s umrlima u njihovi m grobni-
n o sio na f elu kako bi zmija
cama kako bi ih štitili i pomagali im u zagrobnom životu. Rcčenoobjašnjava zaš tose mogla rig at i neprijatdju u
dvodimenzionalni prizori, sa svojim vidno pojednostavljenim oblicima i nedostatkom o či
perspektive, mogu isprva činiti gotovo djetinjastim u očima modernoga promatrača
SKRO Z D ESNO Obojenirdjd
No tako im pristupajući nećemo moči razumjeti njihovu osnovnu funkcionalnu svrhu bofice lzideiz hramakraija
Setij a I . u Abydo su . Ona u
budući da se vjerovalo kako točne titualnc formule mogu doslovce oživjeti ta kvepri-
ruci d rii nstrum, melalnu
kaYe. Kako bi mogli vidjeti, čuti, mirisati i što potpunije govoriti, poimanje nekoga čegflalj kukorištenu u svetim
obred ima. Z a Egipćane je
bohnstva ili izgled pokojnika moraju se portretirati sa svim njihovim ključni mrjeles-
prikazi-..oje ne kog rim ala
nim obilježjima i prikazati što je moguće jasnije. U takvoj dvodimenzionalnoj umjet
doslovnoznačilo osiguranie
nosti lice je stoga prikazano u profilu da bi se usnama i očima podarila maksim alna njegova vječna ponavljanja
 izražajnost, dok jcoko prika~ano u cijelosti, kao da iegkdano ~pri-

Nt:živiobjcktitakodcrsuprclloćcnii;toicmogucejasnije:predmctin~!

stol u p ri ka 7jyani su na hrpi l! rnl ičitim slo jcvi ma, bk do tC m jcrc da scči ne

kao da Icbdc u zraku. ISlO\" ri jcdi izasadržai, primjerice,z:lt\·on;ncškri njc

-kojihium-arnostibioskrivcnodpog1cdairakod)clor,'Orno"ilgttbljcn"da

takodcrsuprikali,·aniiopisaninalidodma,aprntecipri

zori i načini proiZ\1Xlnjc hr.mc trcbali su osigumti

neprestanu op~krbu i~rt"dst\"aza vjccni život

Č a k i pri kal.i tj clesni h aktivnosti, kao sto

je p les, imaju svoju posebnu S\" rhu unat oč

Cinjcnicilb sc danas tabi priwri cesto popu-

larnosh\"3ćajukaondw\i~odokuugodlloga

ukrasa. /\1e(lutim, '-jcTOvalo sc kako prikazivanje

plesa i sviranja glazbepomai:t" u bUlknjuboga u njcgo\'u

s,·ctom hram u ili u o~.i ,'lia\"aniu osjetih premi nulih o~oba u

 BOJA I ZNACENJE
Funkciona1na,kodirananaNV~wnjetllOlltipovttanajebritn.imnborom
matedjm i boja. Egipatllka zctnIja, politički predataYljena bijelom krunom Gornjeg
Egipta i ~= krunom Donjeg Egipta, također je bila podireljena na "'Crnu umiju"
(Kemct).gdjere~jabujala,ioc:pdjatclj6kactvenapu8tinjskaproetranst\'a
(Deitet). Stoga au crna i zeil:1Ul boja rahljene za prikazivanje <nirisa (naluprotnoj
8tnmici). bogaplodnOllti i vječDoga:f.i.yuta, dok je CTVenaboj. rabJjena za prikazivanje
njegova zlog btata Seta, boga kaosa. Hladna, proztačna nebeakoplaw. boja i njezin
odraz u Nilu imaju svoj ulogu u izboru plave boje za predalavijanje boga, a 7lamotuta
boja sunca imab je zaštitničku ulogu. Muikarci i:fene obično imaju različitu boju koie
na umjetni8drn. prika%ima, kao na kipu (gore) patuljka Seneba i njegove obitelji (oko
2475. pr. Kr.):ctvatije nijange rabljetle au za muikarcc. a bljeđi tonovi za prikaze fena.
flO J '\ I ZN/ICI·N.l 1
 RIJEČI BOGOVA

D :':::j::i~~t::::~~i~::: ;:~i:~~'=~~ ~~jioi: ';::::,a:::~~::::l~r~k:g"j::~~

i znači "svcto uklesallo pismo",nastalc su oko 3100. pr. Kr., a ispočclka 5C njima

služio uzak krug pismenih službcnika za vodenje zapisa. Poslije sc 0\·0 pismo počclo

upotrculjavatiiz:lmOl1umentalnenapiscukamtnu koji su prekrivali grobnice,hrn-

mO\'c,obdiske i kipovc, no isto rnko i za obredne tekstove napapirusu

UJJ;:\U Too 5 gl ~\'''m ih; ...
tC na \'icrskim objektima (Djeh uty),bogznan ja,

Budući da su schijcrog!ifi naičdćc pojavljivali uobm:lnom kon-

tekstu, II Egiptu su bili poznati kao mu/au mljrr, "riječi bogova". Egi pćani5uvic ro~,!.li da

Govori se da ih jc izmislio Tor, bog pisanja. Rukopisno"skraćeni" jcbog.unca Ra dopustio

hijeroglifi, kojc nazivamo hijcratskim C's\'etim pismom") , rabljcni su

uS\':l.kodnevrnm sj!ll:l.cj jama, a u kasnom razdoblju naslijedio ih jc kako bi im omogućili da

org"-'1;ziraju i up ....."ljaju
rašireni oblik pisma z\'an "dcmotsko" pismo ("popu1arno pismo'').

Od toga doba za bilježenje egipatskog jezika sve se viiie upotre-

blja\'a grčko pismo, a u rimskom razdoblju alfabet utcmeljen na

grčkom pismu - zvan koptsko pismo, od Aig)p/()/, grčkog izrOIza

za "egip.1tski" - po srno je omiljen medu s\'ebrojnijim kršćanskim

StanovniSt\'om. Hijeroglife su nastavili upoueblja\'ati svećenici stare

vjere, no timska zabrana štovanja nekršćanskih bogova iz 392

označi1aje kraj drevnog susta\,a pisanja. Posljednji ČVTSto potvrđeni

hijeroglifski napis zabiljcZen je u Philacu24. kolovoza 394. godine

Pozna\'aniehijeroglifanestalojesas\'ećenicimasrnre\'jcfC,paje nji-

ho\'oznaćenje bilo izgubljeno sljcdećih tisuću četirislogodina

Sto!jećima su ljudi pogrcšno pretpostavljali da su ćudni drevni

znako\-i potpuno simbolićkogkaraktera, pa su brojni pokušaji nji-
 R I JECI 1l0(;OVi\

Rashidu(Roserra) nasrcdozemnojobaliOlkrilisudre\"nenapist:.lliojc10 kraljevski

din"",iickr..1je\' pisa<Ani
proglasiz.bntijekomvladavinekraljaPtolemejaV.(205.-180.pr.Kr.) koji jed\'aput biljeii lckslnahijcralskom
pi~mu , brL opisnomobli ku
napisan na egipatskom (hijeroglifima i demotskim pismom) i jednom na grčkom

Omogući\"si jc-LikoslO\'eima usporedbu istoga teksrn na egipatskom i na jednom oslikan og obruba naLaz i Se

žimm jeziku, grčkom, "kamen iz Roscne" postao je ključ zn rnzumije\'anjc jezika - a wedja'{Hor"sO\'oo ko,,~di

njime i civilizacije - dremog Egipta u modernom svijclU

Englez Thomns Young (1773. - 1829.) prvi je otkrio da hijeroglifi mogu biti
fonetski , saznakuvimakojipr edstavl ja jupojcdin:lčne);lasove,anes:tmuci j elcrij eči

ili pojmovi. Noon nijc rawmio ukupne posljedice svojcgaotkriea ,pajclckPrancllz

Jean- Pran"oisChampullion (1790 - 1832.) pTI'i olkriovclikusluženoslegipatskog
 Proub\'anjem "kamena i7. Roscltc" Cham-
pollionjcotkriokakoschi jcroglifisas!Ojeod
Iri temeljna lipa znakova: "fonograma" (p rcd
Slavl jaju glasove), "ideogramll" i "logograma"
(pre<lsladjaju cijde riječi), kao i "<lclermina-
U\-:1" (koji jcdnosmvno ističu značenje). rono-
UJllVO Na ploči od crnog
gram; seOI)Ct dijele na ui kategorijc. Postoji
tcmcljni "alfabet" koji je sastadjen od d\'ade-
zabiljeienje q Linapilna
SCt čctiri hijeroglifa, od kojih svaki prcdstav- tripi. ma: hijerogUflma (na
Ijaj eda n s llglasnik(primj cricc, J= b,~ = >lrhu),demott kompllmu
(u atedinl) i nagtčkorn
m, <::> = r). Ostali fonogrami _ ukupno
njih nekoliko stotina-raz\"fStani su ta.ko da egipatokiI gr&im,
jeziko.lovci19.l tolj~~
prc<lsta\ljaju ilidva;li tri glasa (primjerice,
mogli , uodgonetnuu
=ms,6=nfr).
Tijekom egipatske povijesti samoglasnici
pr. Kr. - iz devete godine
seugl:tmomnislIbilje:ii li,paondjegdjcjc vladavineP,olemejaV.-lc
samoglasn ik nepoznat, egiptOlozi prema .u nanjemuzabiljdcnc

dogo\'oru umcću "e" kako bi sc riječmogh

i7.gO\'orit.i.llijeroglifisclllogupisatiokomiw
(odozgo prcma dolje) ili n>dol':l\"no (slijeva nades-
noiliz{lcsnanaiij""'o),:--:emamtcrpunkcijskihznakova
Uporaba hijcroglifa uglavnom je bilaogranicena na pismenu
ditu koja jt,činih pribhžno jedan pOSIO ukupnoga stanovništ\'a, pa suprof(:sionaini
pisari općen i to bili ll111škal'ci, dok su ~amo neke zene bile pismene. Pi smenost ic
vboku\'reJno\"anakaonačinnapr(:tkaudrustY(:nojhij(:rarh i ] ij (:rsu pisari prirodno
tvorili ic~_gru cgip3LSke Upl":l\·c i (inovniš\ya
 Vjerovalo sc kako pisana riječ ima golemu moć usporedivu s onom koju sadde
umjeUlički prikazi,štoobjašnjava činjenicu da su neki hijeroglifsk.is imboli navjerskim

zapisima ponekad ošlećeni jer su izdubljeni kako bi se "poništilc" potene ijalncopas

nosti. Imena kraljeva zapisana su unut:aro\oalnih krugova ili "kart uša" (D ) kako bi

ih zaštitili,a redovi kartuša jeda.n povrh drugoga h"Drili hi "popise kraljcv a"kojimase

biljdjla kriljevska loza. Ovi popisi

llIi.SNO"Kc.Jjcv popi s" iz
Abydou. Dio koji jeo,·dje kraljeva bili su ćeslo visoko selektivni
-onidadarizakojcsukasnjji faraoni

in>enon> kralja iZn>jenjuju Ako je ime nekoga

ses onima njcgorih sla,."ih
kralja uklonjcno na ovakav naćin ili
prethodnika(iako.uvladati
u koje sc dr1a1o da n isu ostrugano ili uniškno dlijetom s vIa
vrijedni uključivanja "a ovu
darova vl~stitoga spomenika, lo je ~na
listu-kao što su Hadepsut
i Akna!On - izustavljcniiz čilo da je dorićna osoha prestala pos

tajati. Tijekom egipaThkc poviiesti ova

kav je usud ~adesio nekoliko fMaona,
ukljućujući "krivovjernog" Aknarona. Suprotno

tomu, vjerovalo se kako če jednostavno izgo\·~

ranje pokojnikov~ imena tu osobu opet 07.iVjCti,

Što objašnjava ~ašto se imen~ pokojnika tako često po-

navljajunazapisimaugrobnic~ma

Zhog svoje moći imena su bri~.ljivo biran~ te cesto u sebi uključuj u imc

nekoga boga ili krnlia.. primjerice Amcnhotcp ('Amon je Zado\"oljan''), Tutankhamon

(,Ziva Slika Amona'') ili Pepi~nkh ("Pepi Ž.hoi',).Jednostavnii~ imen~, uključujući Nefer
("Lijepa", kao u Nefertiti i Nefertari), Scneb ("Zdrav'') ili Sdcn ("Lotos''), posljednj~

dva su - prtkohl:breiskog~ - dalaimeSuzana

KA =(BOG SUNCA) + MES (DIJETE) + SSU (TRSKA) =RAMESSES (RAMZES)

DJED "LJEPOTA" "ZAŠTITA"

 KH
W
KH -W-F-W = KH u r u, "KEOPS"

A-MN-N-T -W-T-AN KH =T UTAN KHA.M UN (TUTANKHA.MON )

Njihovos ložcnoznaUnjeuobličenoujcdnostavani :.r.gled

objd njaV'auporabuhijcrogl1laikaofunkcionalnogikaodckorativnog
arcdstvll. Oni ac pojavljuju u Ivim dijeJovima egipatllkoga.irvota, od
vdikihkamcnjhgrađcvinadomalt nihpredmeta otobnoganalcit.a..
Prirnjcrice,aimbol JjeJ,koji prcdetavlja Ozirilovu kral)einicu, značio
je poltojanolll ilnagu. ZnaJc "ključ:l.ivtlta", ili 411kh, bio je jol jedan
Čoe.torabljcruaimboI.međuolta!im.usporcdno .aznalmviu:uL za
Ijeporu. radoal i zdtitu., IC moćnim imeniroa bogova i kraljeva. Imena
krlIJjeva upiliv:ln. au u ova1nim PUlcnima ili kartul ama., a ako jeu
njima bilo zabi1jeicnoirnc nckogllboga, 000 je uvijek bilo na prvom
mjes tu . Tako jc imc Tutankhamon ("Slika i Prilika Amo na") b ilo
zapi.sano kao "Amun-Tul-An.kh",
 ŠAŠ
I PČELA
~

D
VOjni.sVijetdreVn~gEgiPta-rijekU j p~stinjU,.plodnu

zemljanu prugu 1 neplodne pustOši, zemlju Šaša

(Gornji Egipat) i zemlju Pčela (Donji Egipat) - u ravnoteži

1000oa, heraldičkih biljaka
Gornjeg i Donjeg Egipta,
su održavali bogovi putem svojega posrednika, kralja. Njemu
koje.irnbolizirajujedinswo

je pomagalo svećenstvo, plemstvo i državni službenici koji

su zauzvrat ovisili o stvarateljima egi-

patskog ekonomskog boga tstva.

Veći na stanovništva živjela je

na poljima, a zagrobni život

njihO\'ekteri.Nd>am"nje
portretiran kako uspostavlja
zamišIjan je kao idilični, vje-

čno plodonosni poljopriv-

redni krajobraz II kojem su

mrcvi prikazivani kako oru,

siju, žanju i love.


OOIJJlOnjldppotjcćc
;z otptilib 2500. pt. h,
grobnid uSakk:arl.
Pri~pokojnib
uobl&jasompolot.ju
... to_le, I. Ritkom
pl.pituaaodmotanim
u kr:II.ulpuomutue:i.
N)eguveprlliČl1oobJeiene
rrudl.i'WttYidljivilfbulčjć
bilIrot:akođer...u;.~
pllankDtnportrethaaju
""'"og-poj.<'dinca
DAREŽLJIVOST CRNE ZEMLJE
E::ji~: :::Utin~ iŠ:::~;: :~::lj:;:m~~:ra~:~:~~
(Ma'at). oni su poimati ngrobni život jednostavno kao usporedni Egipat. ujedno s
njegovom gb.vnom rijekom. u kojc:m nema Di bolesti ai gladi, bo mjesto gdje usjevi
rastu visoko uvisbczopasoostidaihuni!ti su!ailipojedu kukci igdje je:ietvahgani
posao ito sC' može obaviti II raskošnoj odta'i
U stv2mOSli,obilje koje jepNŽao Nil nije stizalo bez tcgobnoga rada poljodjelaca DESNO Na oromdetalju
itSc::ncđ~gt'Obnicci:z
koji su uzgajali glavninu egi:p2tskih usjeva jdmai pšenice. oni su ručrlo sij2li ujesen
NO'I'<>grudoblj.preminuli
nakon ljetnegodiloje poplave Nilalwj.a bi ru.topila polja i obogatila ih llIUlosima in~len.pdb:z.n;
plodna cro0g2 mulja. Kako bi do kraja iskoristili posljedice poplave i hlo bi povećali tukalm u ilagrobnom
thootu:lMjuodjeve.olU
raspoloiivupovriinuobradivezc:mljc.poljodjdcisurabiliiirokorasprosttanjeoe POju ...jbol;Uodjd:u.U
~~tI,međutim, nd
rw. mcmlji-kojim K b avila
12ko se glavnina st2DOVni!tvadrevnog Egipta bavila poljoprivttdom
~.WKrmiIlftlroji
lU billpoljodjeld l radnici
-bio je prlj ..... i naporan
i prrometc: kojima sc danas divimo. No =un.""je koje sc drialo
najpovWtenijim bilo je ono pisan, radno mjesto izuzeto od plaćanja
.~." poreza kote jc sa sobom nosilo zamjm.n ugled i autoritet do te
m jere da su se sluibenicilestoodlučiva1i da ili seport:rcrira kao
perom od trstike u ruciiporu:kad s posudicama za rimu
objclccimaor:uDc.
pisari su školovani u škobma smjdtenim uz hm
move, a ovIadavanjc s1ožc:nim sustavomhijcroglifskih pis-
mrna bio je dugi oaporan posao.
 1),·lkl/.LJ I \'OST(R\ll

da postane pisar, štO je "najveće od svih ostalih poziva". Nakon ismijavanja n cvolja
oSIalih zanimanja - "svejednojadnije od drugog" - otac zaključuje kako "ne po slOji
zanimanje u kojem nema šefa. osim onoga pisara jer je on šef. Stoga.znd li p isati. bit

će ti bolje nego u bilo kojem drugom zanimanju"

_ _I 1_ ____ 1 l_ ._ _ _ ___ J _ _ _ _ _ __ _ 1 L

1_ ..----. r ___ -. l •_ __ _ _ 1 l _ l 1_ _

v:l.pn~nca i~ otprilike 2350
pr.Kr.prik u ujt: pivaricu
kakomijdajućiu cjcdilu
cijcdirazmo«nojcbncno
lijtslO uvc:liku posudu u
kojoji:ckdaft:rrncnlirati
uvodi. Golih g tudi, s
ogrlicom i pcrikom,ona
ULOGE I PREDODŽBE
&&&122222 _ _ &
U
~e~cim~ Cgi ptologii.c, europsku,učenu. gospodu zapre~astilo je otkrice prikaza
Egipcanki u važrum lb čak domm:tmrum ulogama. Oru su Stoga podOSta toga
Što su otkrili odbacili kao "izmišljeno" ili "ritualno",tako da hl i danas problenutika
ovespolneravnopmvnostiizazi~priiepore.NoudrevnomEgiptužencsu pm\'nobile
neovisnegmđanke te su imalemzličite mogucnosti samoodređenja neobične za drevni
bog:I.le u~vanik~naoVQm
svijet kojim su dominirali muškarci. Njihova je sloboda za~rno morala šokirati Grke'
prikazu Iw:čanc go~bc iz
povjesničar Herodot (peto stoljcće pr. Kc.) pisao je kako žene "odlazc: na IIŽnicu i ondje XVlII.dinaa lijenadeneu
trguju, dok muškarci siede kod kuće i tkaju". Egipćani,zaključuje, "čini se kako su obr- Rekhmirovoj grobnici u
Tebi. Slu l kinja u sredini
nuli uobičajeni poredak čovječanstva" -ncobično prik=ana I leda
Opčenito, iene su se udavale i radal.e d jecu, no svejc:dno su bile nazClČneu c:gipatSkom um jeslobočno-izlijeva
mirU za:fc nu koja.;"di
društvu dok su mdik u poljima ili dok ih se novačilo za;cdnos muškarrima za javne
radove. [sluge i sluškinje prikazani su kako čiste kuće, namještaju krevetc;proizvode prilomgovori: "Zavd u lt"
pivo ili peku kruh-no pran)e rublja obavljale su profcsionalne peračice. A kad je rijcč o
njiho\'imbogatim~oda\'cima,muškarci.su običllOmdiliizvankuće,doksužene.iako
prikazane zapos lenc na ot\'orenom,ve6dio svojeg vremena provodile unuur kuCe-
što sc ogleda i u umjetničkoj konvencij i prema kojoj ih se opčenito prikazuje sblj edo m
kowffi.Noi muškarci i žene zajcdno su se okupljali na društvenim susretima.
Zcnama se plaĆ':lO md koji su OOavl;ale, pasu mogI.eimati svoju imovinu, lrupovati
iti prodavati,sastavljati oporuke tC određivati koje će od njihove djece biti nasljednik
Mnogc žene obavljale su vjerske poslove, a poznalO jt: da su žene nosile naslove poput
"upn.vitdjicc", "sutkinje", nadzomicc imanja", "nadgkdnice liječnika", čak i «vezira"
- najvišeg administrativnog položaja do kralja. Vladar je uglavnom bio muškarac, no
~.ene su bile na prijestolju prema vlastitom pravu u najmanje pet prigoda
Premda je CeStO spominjano kako nema dokaza da su žene bile i pisari, neke medu
njima su sigurno mogle potraiiti info rmacije u pisanim dokumentima tijekom oOOv-
ljanja svojih slu~.bcn i h du~nosti . Do grčko- rims koga doba pismenost iena je čvrsto

potvtctena: sla\"na Kleopatra VIJ. Filopatorgovorila jci pisala na barem sedam jczika,
uključujući i egiparski- ona je bila pn"a pripadnieadinastije Pt olcmCJcvi ća koja je naučila

jeziksvojibpodanika
Teinjazaizbjegavanjem seksualnih stcrcotipavrijcdilaje i za božanstva, Bogovi i

boiice mogli su biti ili pasivni ili akti\"ni, a mJ1ogaodegipatskihnajstra~rui ib boiansta'"a

bilc su iene (vidi Slr. 60-63). Potencijal icnske agresivnosti od mžavaseutcbtovimaiu

prika7jma žena kako probadaju vojnike, ispaljuju strijele ili fizičko m snagom svladavaju
slike kojc potkrepljuje oruijc nac1cno u njihovim grobovima
 A:ucrnm
Sa ,\'Ojom linom lanenom odjcćom, brižno obli~-anim frizurAma,
eg
nak.ilOmii:uaiajnol llšminkom Egipcani8u bili ljudi neobično8vjesrnS\'Oj
izglcda.Pojaw;C:ima lanaj\-eC:u\-ažnOSI, anjihovstilodijevanj arazvioseizosjetaja
ikovanalakoda
za praklično udruženim s ljubavlju prema ljepoti. Odjeća je bila obi
krojena od čistoga
ublaž.i učinke klime. Vcćinaodje\'Tlihptcdrnela bila je jcdnostavno
čin il a je nabo ~a
lana, a osnovu egipatskoga garuerobnog ormara nekog muškarca
zatim komad
suknja (često u kombinaciji s tunikom ili plaihem) le, za žene, i haljina,
spola. ova prilično
tkanine koji sc nosi oko bol«w.t kao jcdina odjeta i sandale za oba
naru kvicama,
jcdnost:lvna odjcta uglavnom je upolpunjavana ovnllnieinla, ogrlicama,
S~ je joA kompletirano
uknsnim kolutima za glefnfe..-e, pojasima i nauArncama.
- i kod muškarnca i kod žena-pcrikom ili lainimplclenicama,
crnornilizclenom
Aminkom za oči i obilnom količinom mirisa
 NEBESKI
SVIJET
~

'patska religija bila jevrlo složena teje uključivala štOvanje

E rojnih bogova 1 božica ČlJi se slikaru, uklesaru ili kiparski

oblikovani prikazi mogu i danas vidjeti kako urešavaju grobove

nebcska l lVOrenja1!akoje
""vjerovalo da nauanjuju
i hramove, kao i brojne predmete svakidašnje uporabe. No to je
egipall ki raj (vid. tl •• 110-
1II).bvorni8u·opdanll'ie
prije svega bio, osim tijekom razdoblja Amama (vidi str. 52), tole-
iz.lofenu Musee du Louvre
rantni, sveobuhvatni sustav vjerovanja

sposoban prigrliti očito kontradik-

iz Dcndcrc, prikuujc tijelo torne mitove i legende. Svaka priča
bofice neba NUI . vijenou
obliku'uka.Portrelirana
o bogu imala je svoje lokalne inačice,
jc: kako guta l unee dok
ono počinje I voj notni pUl
no svaka zbog toga nije držana manje
pomm l unce ponovno rađa

Imero.e kako bi moglo vrijednom od one druge. Čak je i tako

oba.j~v~li zemlju - ovdje
prikuanoulliliziranom temeljni mit, kao što je pričao stvaranju
obliku U,U s rcdini, slikom
svijeta, poznata II tri neobično različite

-ali jednako prihvaćene-verzije.

 MN OGIPO T EKLIOD]E DN OG

iz Nuna sc: jzdigao humak zemlje - događaj koji se slikovito iznova odvijao

svakegodinc kad bi sc zemlja pojavljivala nakon povlačenja poplavnoga Nila

- na kojem su bogovi stvorili život

Za svaki sc od važnih egipatskih hramova II H eliopolisu. Her mopolisu

i Memfisu tvrdi da označava mjesto toga praiskonskoga humkl\, U cijeli svemir jednOSlavno

Heliopolisu su mislili bko je vrhovni stvuatelj bio bog sunc:a Atum,

koji se pojavio kao prvi izlazak sunca iz lotosovacvijcta koji je nik nuo
odi"ven~, gologlava osoba
na humku. Amm je II sebi nosio životnu snagu svemira iz koje jc:
koj"urucidrliwlU(:fczlo),
s!'vorio bogove blizance Su, boga zraka, j TeEnut. božicu vlage
A tum ih je stvorio ili ejakuliranjem ili, prema nekim verzijama mila,
'tako što je kihnuo i izbacio jz sebe: Sua tc: ispljunuvši Tefout" l)~SNO Prit" o Si>'<I.ranju

Iz općenj2 Sua i Temut nastao je bog zemlje Geb i božica neba iz Hermopolisa prikazana

Nut, koji su također međusobno spolno općili. Šu ih je ra.zdvojio, ali tek Knjigenlrl~ih.\'e~nik"

nakon sto su izrodili četvero djece: Ozirisa, Izidu, Seta i Neftisa. Potom Khensurnoua(okol000.pr.
Kr.). Prvog dana 'h.,.r~nj"
je Šu pridržavao tijelo božice Nut svijeno u luk wo bi nastalo nebo tc je
zadriaVll.osile kaosa. Ovih devetcm bogO\"ll. lnani su i kaoNlfl1dn(i"l'gt'ćkog praiskonskim hwnkonl u tri
f,,~e,aokrufcnoje,'<Xlom

Priča O SlVar.lDju iz Memfis:tosJanja sc na st,-aralačku riječ boga Ptaha, boians".... koj""" p9w:r.uju

koji utjelovljuje praiskonski humak. Ptah je pretočio svijet u postOjanje

jugom (1iic'v). N a humku
tc je učinio stvarnim sve stvari jednostavno i7.govarajući njihoV2 imena "" nalazi 08am Iikm.... koji
Prema jednoj teoriji, od imena jed nog svetišta u Memfisu posvećenog Pt ahu,
Hwt-ka-Ptah. nastala je rijeć AigyfJIoJ. grčki naziv koji je u korijenu riječi

"Egipat"
 Prema s\'ećenicima iz Hermupolisa, pn<i život Stvorilo je osam bogova ok!rmdt, (greki
okJrJ, "osam"), koji su obitavali u pn·olnim vodama. Nun i njegov ženski par Nauner

predstadjali su same vodene sile; Heh i Hauhet predstavljaju bcsknj; Kek i Kauket
tamu,aAmuniAmaunetskri,-cnuživotnusnagu.]zudruženecnergijeok!(){lri.,iskočiujc

život tcje Slvorcn praiskonski humak iz kojeg je putom izbilo SUllce

 GOSPODAR OBZORA

Ll dre,-nom Egiprn sunce je bilo vrhovno božanstvo, iako i sunce i niegov bog mogu

poprimiti brojne oblike. Kao univerzalan iz\'orenergijc,~unće\·o S\ictlounosi red

u tamu \;aosa, pa je pni zi,-m pocco u trenutku kad je nad prai~konskim humkom
o s\"anu!a pna zora {ddi SIT. 40). Sredislc kulta bio je !.lJEVO Samostoječigranitni
Junu, poznatiji pod svojim grčkim imenom Heliopolis

("Grad Sunca") ,gdje je prema miru o (fIMduk reati\"oa

II . (oko 1279.-1213. pr_
snaga sunca, uobliku boga Atuma ("Ukupnost''), stvo- Kr.) označa"" prolaz prcma
hran, uuLuxoru(istovrsni
riJawcsr-.·an (\,idisu.40).Supromowmu,uostalim
obelisk koj i jc nekoč 51ajao
inačicama mita o stnlmo;u i samo sunce nastalo je nadrugoj strani ulaza u
hram danas scnalni na
zajcclnosas\-imos1aLimusvcmiru
I30gsunca ug!a,-nom je uzimao oblik boga Re, ili Parizu, U Francu. koj)
Rn, čije ime jcclnOS1:1\-OO znaći "Sunce", Ra je pri Obelisd, o dnosno oni <ipovi
koj i s u nekad bili urdeni
kazan kao sokol,o"no ili em-jek sgla\'om sokola ili
zlatom,predsta,-ljalib;
m-na. lzgied boga mijenjao sc kako je suncc prolazilo pra;skonski humak S kojeg

nebom. U zoru, sunce jc bilo Khepri (",Ono Koje Se

Razvija''), a simbolizirano je skarabejem. Kako ovaj

kukac gura prelI sobom kuglicu izmeta, rako je i Khepri

zamišljen kako gura sunce preko neba. Sunce koje

izla~.i na istoku poistovjeci,-alo se, rakcxtcr, s bogom

sokolom Ilorusom (,'Dalekim''), isto tako poznatim

i pod imenom l!araHne (" Horus Obzora''). ~jih

<h"ojeceSIQ sc ujed.in juju u jednobozanst\-o sunca, Ra

prikau n a jcgospodarica
T~perct (oko 900. pr. Kr.)
kako I~ moli bogu sunca

oprcrnljcn.imbolimamoći,

~tač.i l,"Ojimdobrosth·im

Slićno lomu, Kl scdo\"O\.lio u \·C7.U i s \!umom, u obliku R:t-Alum:t, kako bi

prc{lsladjao sunce na ~miraju dana. }.,::to ~unce na zapadu, koie sc sprema prof.,'lIl.1li
boziea NUl, Ra-.\ I·Um tone u po<h'cmni s\'ijet (Dual). i\.a sl'olem noćnom pmu kroz

po<\7cmni sl'ijet Ra ~C sukol>ljara Sa ~ilama l:tmc i kaosa koje prct!wxli njegov I'jećoi

neprijatelj Apel', ih ,\polis, kaos II obliku ~olcme zmije. Apep IC ~\"aku noi: priietlo (la
će prol(\rijcti sunce i 1:lko uni~ti[i Sa\" i.il·o1. L- <Iako pra~ko7"rjc, nakon što je Apel'

por:l:7.cn. Ra(XJbjcdonosnoiz\azii7pO(I;'cmoogS\'jjl'lai7nOI-:l mdenn:t!<wkukan

dijetebo.r.icc;"'Ulusrcdcrlcnilanje7.incpoTO<.hinckn-j 'l-idi"lr..l9)
O>-ajpcktor.!,un4c:nodalataipoludtagogbmo:nja,prcd,laVIj'Khq>ri-Wautc,WlCC-U
ob.liku'Wl~kruga.Pebonltc:otlcJ:tn=allTutankharnOllO\'Ojgrobnid

(okn 1332.-1322. pr. Kr.) u Dolini kr:Iljc."., u 1r.:I.padnoj Tcbl.

 SVETI SKARABEJ
Sk;onbcj, ili balcg-...., precist;r.-Ija Khepri,SUI'O« u 7.oru. 1n>C:"'-og. boga znači "Ornoj Koji SC
R2lI.'·ii" .. jcrsuEgipćan.i'i<: .......ikakDsk::u:abti;m"sposobllO!l••amoobn"'-lj:lflja s">g'.~IO ...
njcgm-ipotomcip<>ia,-Ijujukaoniizc.g:>izlaući i~kugticciznlCt"ukojojsu"'f'.u.'-ili.Bud ..ći

d" .c: kukcc.-odi.eljetes. on>oic,""--Ijeoikakokutrljaju kuglicu;znH,:ta(go'''', Iiic>v) ,."kuje

Khepr; prik..,.,," kakogu ...~ gunet, ;\ Uad i ska .... bcj ispuže iz kugl;« i poleti - poja..,:.ea koju sc
'"jcru--",Io kako prcds.a.-[ja bOg;I sunca koji sc uzdife pn;rna ntOOkoms,-u<iu. Kao5natnisirnbol
por>O\~A.>denp,s""""bo:ii",,,,'ainomies".>urot....mnojumjc'nos.i,k:aon,,iz,.. n ....-dnom

I""kto",lnornnakil"koj; .. reb'.. rn"m;jckr.ol~...

 PRIJESTOLJA BOGA RA:
PIRAMIDE

Jl t~~!l~1A

stvarnnJ~ (vidi str, 40). i\ lisli sc

kako jCO\'3j hutlL'lkprcrhladjcn

);rnd cvinama koje se nesum

njivo ubrnjaju medu egipat~kc

najpo lnatije spomtnib:: pim

mide. 'j'ri velike p iramide u G izchu ~padaju medu naj~bmije primjcr~,

no ur:lzd ohlju izmcdu lll .i :\.JI.dinasrijcs:lgrmlenojcvišeodusam-

dcscrpirnmid:t rn;dičitc \'clićinc. a najbolje saču\'ancpimmidcpotjcču

i:l.dob."lStarogkr:tlic\'m~(lll. doV.dinastija , 2675.-2350. pr.Kr.)

Svcsuoncsmjdtcncukruj.,'\lod(kndcsctkilomctarnodstarcpri)CS-

loinicc;\[cmfis.. l\ajr:mija p!ramida)c ona il. Ill. dirmstije, IZ\: SIC

penastapirnmidauSakkari,n:v.vanalakojcrnjojni7.g\cdpodsjc:6

na stubc,a n.mao jc od rnnijihpr:tl'okutnihgrubnica poznatih i kao

"I<lSlulK(arap~ki, "klupa')'

A1hilcktlmhotepprojcktirnolujcbogrobnicuzas\"Ojegakralja

D oscrn ili Ncćcrihcta (oko 2650. pr. Kr.), II sama pirnmida ispn-a jc

sagrndcna bOIJl(I$/,,/Japrije ncgo~tojenarnsbna\'isinuodšezdeset

OI>SNO l'i,;""i<1c\l Gizctw. N ~ i"d"ljcn;j"od k"mcrc,ali zatonajv{OĆa

" skupin; ~ v;~inom od ]4(, m, Velik" jc pimmido vtodora !<hufu"

(Keop.a). U sredini jc 143,5 m vi~oka Kh~fnna (Kefrcnov,,") piramida
NajTl1 'lI1j;'TI1~d" njima,koju jcd"o 5ag,adi!i Mcnkallrn(Mikerin),
 Prijelax od Srepc!flUtt: pir.ttnide pmna pra\l~ pirnnudi prip~ie sc kraliu Snofruu (OIrO
2625.-2S85.pr.Kt.).prvom ..bdan11\~disustilc.DJclorrtičnAllrUŠCOO'!tSnofruovc
piramide II MtidumumkrivlI kako ~U njC?ine prvotne ~Irnnc poplUliavane da bi ~t'
dohio VMj~kigt;.lkl bg/oo. Snofrno.a "S"ijena piramida" II I)ith~huru hila IC vjCT()o-
jatt"l('prvispomcnikotpQČctke:planirankaopra\".Ipinunicb,nonjl:zin.iarhi(c:kti

mijeniM SIJ n~SJb kn!\ina kako jt: I>irllmidapodlzann vjeruj·.llno ~I()~H šIn 'iC i)';vor-
nozamclJjt:n.kutpokazitoprevišcnc~t:lbil/lim.N.lkraju,pn·apmVltpir:unida

hilaJcSnofruol'il"('.rI'Cll:l.pira.mida"takoderpot:!ignlllll.uJ)ahshlIru.
Kad Jt: jl.'<Inom tehnih gr:lcillje pruve: pJrnrnide U~a\'fšen:l, II Gizch ju
jt.' \;crno prenio Snofruov sin Khufu (Keops), koji je ondje (I~ () podignuti
"Vclikupimmidu",naj\'l!Cuo<.is\'ihpi ralnida.
U bJi:,jni SC nalari piramida KL'opsn\"i\ si/l~ Khafrc (l<cfn:na) koja,
~icdno 5 pridodanim gr.tdc-.i.ll:lffiil - ukljućujući i 5tillb'l.l (vidi Sir. 82) -
 MenkaUlll (Mikerina) e,b'"\'Š;n"3ju spomeničke gradevine na plaIOu u Giz.c:hu
Plf:llTIicie V. dinastije u Abu~iru i Sakkari Su dO~I:.t manjc i lapl':1\'() nisu u cilelostl
zapnovojeldpJt:od ~agrn,lene od Ic:u!-knih blokova, neg(l ~ sauoj~ od kamene fas:uk poloien~ na jezgru
,Jonončt:vI.ine.amoo."m

c:auimetara.Kipit:fcn.. đc:l'I
od neobradenog;l kamena. Na piramidi vladara Unn_J «Iko 2371. - 2..'541. pr. Kr.) pni
prdom1jennDdn ditd .. sc put pojavljuJu naepisi. Unutrašnji zidmi njegove pirAmide, poPUI onih na pir~mid:.tma
-giavuJ djeio-u Abydo_u
nje~,'~)l'ih nllSljcdnikn il'- VI. dinastiie. ure~(,'ui Su pogrebnim
1903.godint.
nnpi,im'lpn<'natimkao TrbtoLi/!iromidn
nESNO Stepena.tupi.amldu
S pro1YoL~61 St:ltl)g kntljt.·\'stva stala je i gntdnja pira
kntJjaDo8cr3 ~ngflldin lt oko
26SO. p•. Kr. kNJjcva.hhckt mida.Njihuvo poJil'-anjeponovnoo7.i\·ljavAu Dahslmru,
lmhOlepkao llrukturnl T~'1hunu i J Iav,lari nakon Što su faratlni Src<lnjcg krnljt.... sIVll

iznov3 uč\'rs tili s\'oj u \'L·lSt.Ol'c pil1lmide jrllaju j(:~.gru od

pnlo:lenlh jedn~ na d.ugu
Bruincpomoč"e~đtvint . gli nc neciglc,~ iz\' a na$u obloienc kamenom koji je s \'re·
i~vor"ookru fencgolen,!!n
menom OtfY.!o, pa su se pirnmide prclVorile u be1.Oh1i61e
ogndnim zido"l,,,ujdtc:nc:
hrpczcmlje.
 MJ ESTO I{Q I)ENJ ASUNCA: PIRAMII)AL'\J 1 OBUCI

Pir~m id;o.\na 81."k,ura ,,,,,,~Ia IH: i~ jc<i.>Qs''''·'K>g h umlo" ""pr~"ljcnog iznad tijela pokojnik"

poiwpanogupijesl.;u,azakojise'1<=.",-..tIok"kopred s,mli"pr.lisiwnsl.;ihl1m;o.\.;.sm...~nj"n"l.;ojcm

je.odcnl:>ol.C s "nca(\"idi .tt.40).o..,.jjch,,,,,,,I.;.,,remenomro.,,,~li1.ir.. nuoblikpr:I\"Qkumikn

 ,c>;"h~("svijenll"pilamida,apo(orniptvapt'aw.pira"';da.Nllvrhu~piramid""al:aiolOC

ma.lipolcromikamc:nilip;r-.M&.... koji;c:vtlo&.lOimaonekiup;.ibiooblofenzlalombl.obi

",l1ektiraoua.la:lunClluZOnl.KraljeviV.dinu lije gndili l uhrllmovt:posvr:tenesuncuuAbu.oitu

us .ediniapomenllc::analik~utimpir:unklama. Tolubiliprolotipovipnih~ka_vUoldh,

\"irJdhrnonolllll luiiljenim,poxlatcnimvrhovimtr. koji l U lal<ođ"rpodizanl ubulUIlCU.

 KRIVOVJERCI IZ AMARNE

na (X>ložaj nacionalnoga božanstva povezujući ga s bogom sunca paje tako nastao

Amon -Ra(vidi str. 55). S usponom Tutmozisa IV. (oko 1400. - 1390.pr. Kr.),čije su

pravo na prijesruljepodupirali suparnički svećenici ooga sunca u Heliopolisu ,politička

moć počinje se udaljavati od Amona. Bog sunca sve je više štovan
II obliku Atena, sunčeva kruga. Tutmozisov sin Amenhotep III Amenhotepa III., kaoJto
je ova golema glava od
(oko 1390. - 1353. pr. Kr.) nastavio je razvijati ovakav pristup te
ctVenoga granita nađena
je obnovio kraljevanje usredotoćeno na boga SlUlCl, što je bilo na mjestu faraonova

kamkterisričnoza Doba piramida tisuću godina prije toga pogtebnogahramau

l'apadnoj Tebi, OIkriVllju
Amcnhotcp llI. svrstaO se u isti ted s bogom sunca davši sebi ni"8ovekaral<leri.ti~e

nazive "Izabranik boga Ra", "Raoya slika" i "Blistavi Aten". Ime ette: velike, bademaste oči,
maleni nos inasmijekna
Aten takOl1crse rabilo kao naziv za kr:aljevski brod,vojničkupos

twjbu iza novu kraljevu palaču na zapadnoj oba1i Nila u Tebi

m1adenačkom,pundnom
čirnesekralj namjerno udaljavao od Amonovih svećenika koji su imali svoj e sjedište u
obličju p,edstavljajuči tako
Karnaku na istočnoj obali rijeke stvaralačku snagu sunca
udruienusplodnoJću
Vladavina Amenhotepova sina Amenhotepa IV. ili Aknatona (oko 1353. - 1336. pr.
l'em1je i povodnjima Nila
Kr.) obiČfio se opisuje kao doba i;menadnih promjena u egipatskoj religiji, umjetnoscii

knji;:;.evnosci.Ovepromjene-iscicanjeAtena,inovacijeuarhitekturii razvoj prirodnijih u statU8u bo1:anstvakao

"Slika i prilika boga sunca
umjemičkih stilova - mogu se pratiti unatrag do Amenhotepa Ill. No njih je još više

razvio Aknaton. Njegovogodjivopromicanje Atena-ili bolje, svojcgoc a ujedinjenog

sa suncem u obliku Atena - na štetu Amona i ostalih bogova i božica, dovdo je do opće

političke i ekonomske nestabilnosti. Tradicionalni hramovi su zatvarani,a prijestolnlca

postaje novi grad Akhetaten (f-J -Amarna), koji je prema Aknatonovoj naredbi morao

biti sagrat1cn na nekom izoliranom području sred.išnjegEgipta

ut..$'o N~ow"n .e1jcfu B

jednog irt"~ nika prikaz~n

krug). Liko"j ~ Akn ' u("",,·~

k....dii,,~ Ncfc,,;,; l'0j~"ljllje

"i~dlllic nos" slil~ tipičnog

n"~S'.1110l'rem"Akn"'OI"lVlI

no,·oolgl'lV"omg."d(l((EI-

e metežu nast:ll,,1ll nakon Aknatonovc "bd:l"ine, njego\'i kratkoIrajni lla~ljcdmci

(u kojc spad~ i ll)cgO\' sin Tl1t~n kh~lll()n) "bn.n!ja)U rcd I:lko ~1O se ,'racaju u Tcbu

i okrcću s(O\'anju tr:tdiei o ll:l!nih bogola n~ čel \l s Amont)lll, t\ t<,:Tl - i s~ m t\ kn:lt(J!l,

kOli jc u \o dub.1 l!l:l!l kao .. kri"O\'jernc iz t\ nl:~rnc - jednosl:I \ no je izbrisan jz SI' ih

~lu:i.benih zapisa
 NESPOZNATLJIVI GOSPODAR

II egipatskoj mitologiji o postanku zajedno sa svojim žcnskim parom Amaunet, pred-

stavljao je skrivenu životnu snagu svemira. Arnon se prvi put spominje n a sjeveru

stječe svoju pravu važnost. U okolici Tebe Amona štuju kao mjesno UJEVO Ova maia, oslikana
Sle1a od vapnenca potječe
bohnstvobarem od XL dinastije (oko2081. - 1938. pr. Kr.),
a njegov je ugled rastao zajedno s onim faraona Srednjeg
kraljevstva koji izvorno potječu s ovog područja. Amon je po8vctio juje bogu Amonu,
apronađenajeumalom
ubrzo postao poznat kao "kralj bogova"

Središnje mjesto štovanja Amona u Karnaku(naistočnoj Deirel_Medin..i.Amonjc

prikazan sa svojom svetom
obali Nila II Tebi) faramu su proširivali sve dok nije POSt

alo najveći kOffiplekscgipatskih hramova. Kako su faraoru vrhu). Na donjem pru:oru

(lijcvo),na:.vanom"Sluga
Karnaku davali sve v:iš e novca, Amonovi svećenici počeli su
Bailtuje Amona_Ra",Bai
stjecati bogatstvo i moć koja se mogla suprotstaviti samom
upućcne bofjim "ušima što
kraljevstvu
slubju" koje su naslikane
U Karnaku Amon je poistovjećivan s tebanskom božicom u povoljnim bojama: crnoj,
Mutkojoj se divilo kao jednoj od simboličkih faraonovih iutoj i zelenoj (desno)

božanskih majki. Ona je istisnula Amaunet kao Amonova

supruga. Sa svojim djetetom, bogom mjeseca .Khonsuom,

tvorila je "Božje rrojstvo". Svi su oni u Karnakuimali svoje

komplekse hramova

Amona se općenito prikazivalo u liku čovjeka s posebnom krunom nalik dvostrukoj

perjanici,no isto je tako mogao biti prikazan i kao ovan, guska, pai zmija, odno snokao

stvorenja koja su mu bila posvećena. Kao Amon-Kematef ('On Koji Je Ispunio Svoj
;.. I ~ P () I ;.. \ T il l \ I G o ~ I' II D\ \I.

kozu \I nCp rCSI:l111.1 cikluSll obn:ldjanja, Amono\' a

S!>:lr.llacka ~I\:lg~ pojac:lna je njego,im p<l\c7.i,'a
nlcmshogomplodnosti:\linomdahinaslaoitif:dičl1n

(f:lluzd:m) bog Amon-I':amUlcf CUikSvojc i\l;tjkc')

ri iekomNu\O>g kr:llicIS rY:lI\1ll0n' )lic,tantsdod:It11 () 1.1)I.\"O O,·" jk u hn' ki l" :t
Te be (" icf()i~f()oj:t h ra nl "
u Ka rnaku> ruprmljen o d
~ i <I<>!:~ zlaIa, pri kazuje
bog" Afl\UI\ . R ~. Kip je " sok

r:lnloblja ,\marna" (vidi «f. ruci d rl;i "".I' " oh1ikusr p~ ,

n~s,ank" ki p " "'pr;[ikc "

":I kr:lju su ~e SI-; Ch~pal sk i duha XXI I. dina stije (uku

muwk;!o"Ncspo/.n: ltljivom'

t\mon i~ i
l'dikvgl1 hr:tml1 uži'-:lo istin.ki

,iroku popularnost. '\i.::J.,F.l sc

što\'a]o na k ućnim SI"eustim:l, a

ljudi <u mu seobl""~ć:tl i II s"ojim

s\-akodnc\llimlllolin-:una
 AMONOV
POSJED

~~ >!~~
/orijeni \'e~kog Amo-
l ~lo\'ahramauKar-
naku potjeću iz doba oko
2000. pr. Kr. kad su mjesni
,·Iadan ovom bo,l,lU podigli
s\'ctište. Otad su gOtO\'o svi
f:1raonitcžilito1lludapokažu
S\·ojupobožnosrstalnirndogradi\':mjcm hra ma,pokušavajuc.j
zasjeniti s\'ojcprcthodnikc \'ciićinom i sjajc1ll smpo\';\,pilona
(ub rcdnihprolaza) i kipo\'apodignutih u čast Amonu
Sam hmm sagraden je prema tradicionalnim egipatskim
nacrtima. Konstruiran jc oko "najs\'ctijeg (xl svetih", unutmš-
njegs,'etišta II kojem se nalazi Amona\' ku.lmi kip, izvorno
smjcšlcn UnUl.1fs\'ctiŠt:lo<! cedra. Vjerm'alose kako o,'aj kip
može upiti u7\-išcni božji duh. Glama DS hrama postavljena jc
od S\'ctišta prema zapadu u smjeru Nila,a druga os ide na jug
prema posebnom hrnmu Amono\'c supruge :--'Iut. Uz svaku
os nalaze se hipostili ((korane sa stupovima) urešene relje
fima s prikazima faraona ispred "Bo<ijeg trojsIva" Amona,
i\lut i njihO\oa sina Khonsua. Slama dvorana sa stupovima
(hiposcil). koju je dao sagraditi Seti 1. (oko 1290. - 1279. pr. Kr.), ima 134 golema
stupa,s\'aki isklesan u obliku biljke papirusa kako bi sedobiO\"e~ćanstveni sti~-

Ispred wake dmrane sa stupovima u Karnaku stoji golemi pilon koji je

izvorno označa\faO prednju stranu hrama. Pilan je ukrašen kipovima kraljeva,
obdiscima i \;sokim motkama za stjegove ŠtO su stajale u duookim okomitim
I.J)JNO Hipoeti1,danube" nišama ko je se i d:l.na~ mUb'\! vidjeti na pročelju. rf!raoni su jednmtavno grndili nOl.JE Sflngcsgla,'ama
krova,hramauKarnaku O\'naposvcćcncAmonu
vlastite dvorane i pilone ispred već postojećih, pa su naj kasni j egrađe\'ine naju-
gotovnpetWIUCač<:M1rnih daljenije od središnjeg-svetišta, kuie je obnovio Filip Ill. r\rhidej (J2J.~J I 7.pr

Kr.). Pilon najbliii rijeci poznat je i kao Prvi pilon, no on potječe iz kasne XXX XXI. dinaSlije pnst~vlicnc

dinastije te je stog>l najkasni)e sagrađen i od četrnf!estp rolaza u Karnaku pl11a koji "od; od pr\'og
Ispred Prvogpilona ic ši ro ki put.za p rocesi jeomeden sfi ng>lmasgla - pil""" hmma II Karnakll
doobrcdnogp,i s lanišw
vama o\'na, koji je nekad \'udio do malene luke nf! Nilu. Ondje ic bilo
Međurim,potaognuinje

dvoraDepokrenulljenjegov sidrište za brod koj im se prevozio kip r\monaili preko ri jeke da "pos jeti"
pogrebne hramove kraljeva na zapadno j obal i il i uzvodno do hrama u
p!anovirna..vojegoca gla"amapo,'czlljcKarnaks
Ram:oc:ta I., ptvogvladarn l .uxoru udal jenom 2,9 km prema jug u. Bog je takoder mogao putovati u manjim h,arnomu Luxoru

Luxorkapnom kroz još jednu \'eličanst\'enu:l\'en i ju sfingi

 MOĆNE BOŽICE

LIJEVO Ovaj prizor s reljefa

xxx. din~sdjc pdkazuje
Nektanebal., s crvenom
dobroćudnog. U nekim zemljama pod pojmom "ženski" može SI: podrazumi- krunom Donjeg Egipla,

jcvati ncšlO pasivno i njcžno,noto nije slučaj i s Egiptom, što sc može j asno vid-
Ma'at (utjelovljuje istiou i
jdi u načinu na koji su Egiptani sbvaćali svoje hogove i božicI:. Supro tnogolovo
sklad) prinosi bogu Totu u
svakoj drugoj drevnoj kulturi,rnnogaod najsttašnijih egipatskih božan stava bile

su icne-iako su brojne božice imale dvije suprotne sttane svojega karaktera

te su mogle biti zaštitničke i dobrohotne ako ih.c DESNO Jedan ou urcšcn;h

dovoljno umirivalo

Zadaća zaštite samoga faraona bila jc dužnost

božica bli:t.anki Nckhcbet i Wadjcl, "Moenica" bOiicabijzankiNckhebet,

božice Gornjeg Egipt~ S
Nekhcbct,božicaGornjcgEgiptasglavomstrvioara,

štitila je kralja svojim taširenim krilima, dok jenjczina

sjcvcrna družica bila Wadjet, boiica kobra Donjeg

Egipta, koja je rigalavattu u oči kraljevih ncprijatclja crvene krune ovih d~iju

zemalja, a svojim krilirna

Faraon je nosio znamenje obje boiice na svojoj glavi,
štite krnlja prika~anog kao
a njegova ve:w s njim:, istaknuta jt: u kraljevskom OZiTis, s kojim je nakon
smrtipoi.tovjcĆiv,,-nsvaki
naslovu "On od dvije gospodarice"

Kralja je isto tako čuvala božica u Liku lavice

Sckmct, "Snažna",koja je ravoala si1am;, napadanja

i tazatanja. Ona je bila kći boga SUlica, a u svojem

osvetničkom liku nazivana je "Raovo Oko",dakle ona

koj;' ubija Raove neprijatclje svojim vatrenim dahom.

Njezino povezivanje s krvavim bitkamaoglt:daseiu

njezinu imenu "Gospodarica Crvcnoga Lana". Sckme[

Lice boiice H~'or iz sudi~ta njezina k"lt~ " Denderi. Na glavi "vog-" srupa prikazano je
I)udsko lice" "n("su u"kvireno s'·ojs"·cno", (ri~."r"m. Kravlje ulli koje pridrža'",)u buj"u
kos" boike sir"b<.>Ii~jt"j" "jc~i"o ,·oJujsko pod'ije!!o
 jcmogla izazvati kUb'"i bolcst, a njczini s\'(!ćcniei u čili su liječ ništvo kako bi mogli

ublaži.i posljcdicc njezinih moći

Izvorno smatrana jednim od oblika božicc Sckmet,lJožiea Bastctna kraju

je pre\'ed enau oblik lako lj upke domaće ži\'ol;njc- mačke. Ona je ugl;l\'nom

šIOvana II Ouba!>tisu u Delti, a nedavno ispiti vanje brojnih mačjih mumij a poko-

panih o ndj e i II Sakkari otkrilo je kako su mnogemačkcposebnouzgajallcd~l bi

grobn;ci.MOĆibotice a ih sc žrfyov"lo bogovi ma.

likom 'korp io"a pri~i ...~tle
]ošjcdno icnskobožans n:opo\'czan08 r:lto\'anjcm bih jc drevna sjcverna

božica Neil, "Gospodarica Luka, Vladarica Strijele", prikazivana sa iitilOll1 i

ukrižHnim strijclama. Ona je b ila božica oštroumna prosudivan ja čiji

su savjet tr.l.žiJi ostal i bogovi. Neki kasniji teksto\'i b>(lvore kako

jc Neit ispljul\ulazlu zmiju podzcmnoga svijela Apcp, nepri-

s pogrebnimkultomi
jateljicu OOg:t R~t, pre mda je drugdje zamišljell:t kao majka boga sunca i zaštitnica
J>Os.upkombal;tamiranja."
zajedno S l ~ido""Nefti5i Boiica II liku škorpioml Sdket bila je j~ jedna majčinski n ..snojena krnlje\';t
Nei . 'titi la je bal2.amiranu zaštitnica. Oož ica Taueret u liku \'ooenkonj:t (''Vcl ika'') bila je zaštitnie:t rodilja i
Ulrohu pokojnika ,,,.kon ho
unatOČ svojCTll zastrašujućem izgleJu - kakobi uplašila i otjer:th, zleduhove-smal-

!'ana je dobro stivOI1l hoiicom

Kr:lVak:toiivotinjakojad:tjemJjjekod:tlajeoblik cgipatskojnajpopl1larnijoj božici

Hator, koj:t je prikaziV'.tI1a ili u obliku govcd:t ili sljuJskim likom i krunom oo rob.".,'a
tc sunčevim krugom koji simbolizird njczin u ulogu kćeribog-dsun(.-a,oJnosn o dobro

naličje Slr:tšllc božice lavice Sckmel. O\~""""o proiimanjt> boiiea možc sc lakodčr

vidjeti iunačinunakojisc kultboiiccHatorposlUpnouta paouunornbo-iiee Izide

Primj erice,z"obicsemislilodasukralje\'clll:tjkctcsustogačestodijclilcrcg:tlijci

simboliku. H:ltor je često \'eličana kau božica ljuhavi iljepotc,aliikao "Gospodaric:t

Pijanst\fll", koj:1 n;td:dre glazbu, plcs i pijančevanje općenito. Kao "Gospodaric:1

Zapad:t"ovaoboža\'anai\'csclaboiicadočckivalajeduil.cumrlihuza~robno1l1ži\'()tu.
DENDERA; DOM BOŽICE HATOR

K1eopa!rinodobalzic.l:liH :uor Slopilc s u sc

i pO~I"lc tedoa, dobra bo:lica ,m.jčinslV'a i
plodnosti
vrcmcnanjczinje kult postao
tri kontincnta.lzidajcštovanačaki
svojim poklonicima u rirnskoj vo jsci
Izida je bila božica iznimnih
m cđunarodan, a Izidini hramovi prostirali su sc na fajanseizKasnogr=doblja
PotmaskulpturepodajcĆ;!.
u carskim prtdstrahma Brita nije zahvalj ujuči
naeg;pataklhijeroglif
za "prijenolje" - IIO je i
magičnih moći. Govorilo sc da jc "snažnija od 'mačenjebidlnairne1!a

Kako se njezin IruII proširio

ti s uću vojnika" i "pametnija od milijun bogova". U priči o Izidi iOzirisu {vidi str.70)
cijdimti.msldmsvijc:tom,
Izida ima glavnu ulogu u oživIjavmju mrtvog Ozirisa pomoću svoje magije. Izida je ovakvIpri.l<:=iovcboiice
i njezina dJeteta ubrzo Su
"gospodarica bogova koja poznaje Ra prema njegovu vlastitu imcnu",apriča sekako
poB!ali vrlo popularnl tc:
jc,sIužcćisc Iuka~tvom,ptcvaril..abogasuncaRatilko š toj t otkrilanj eg o\"o tajno su po8.hdilikao mode1Za
kdćanakeprikazc:Djc:vicci
ime. To joj je znanje priskrbilo neograničenu moć

bda se koristila svojom velikom moći kako bi štitila svojega malog sina Horusa
s kojim je čcsto prikazivana radi isticanja njczioc uloge posvcćene majke. Tulzidinu
ulogučcsto sc prizivalo magičnim činima za zaštitu djcce.. Izida je također u Starim

'ierovanjima bila simbolična kraljeva majb, "živući Horus" na zcml)i. ova veza s
1rra1jcvimavidi sc iz lzidina imcna, koje znači "Prijestolje". Hijcroglif za "prijeslol je" DESNO OdNovog
kraljevStv2 nadalje dvije
(il) podsje6. na krunu božicc.,pn:mda je lzida isto tako portrctiranakako nosi
naj""ćec:g;paukebofice

krunu u obliku rogova božice Hator, s kojom je tijesnopove:;dvana i čiji je kult čeno 8u ponretirane
zapravo idwtieno do
- poputonihbrojnihostalihbožica-nakrajuiasimilirnla
te mjc:re da se mogu
l zida se pojavljujeina sarkofazima kao zaštitničkima)činsk.i lik,zajcdno sa ptomatratigotovokao
manlCe"acijejednej~ine
svojom sestrom Neftis štiteći mumije tl kovčezima, a ovim dvjema božicama
boiicc, Iz.ide_Hatot. Ovaj
pridružuju se Neit i Selket (vidi str. 63) kao zaštimice pokojnikove balz ami
pOlječe B predivno isklesane
i oBlikanegrobnicckr.. lja
Izida jcšwvana diljem Egipta, a njezina I"ažna s\'etišta bila su u
HOl"emhcba (oko 1319
Gizchu, Tcbi,Abydosui Dcndcti.lpak,središrcnjezinakulta bilo je
 nadalekomjub>ll umjesru Philac na Nilu,mjcstu:oa ko)c sc nekoć vjerovalo da je izvor

samcrijckc.Današnj ihramo\·iutomgradupotječuizrelativnokasnogdoba,<xlnosno

iz XXV dinastije (160. - 656. pr. Kr.) pa s\"t:do ri.!llsk.ih Hcmcna

Zbogsvo j cgapo ložajanadalckomjuh>1.1Philae jeopsraojošdugoukršćanskom

ra~dobl ju i tojeu stvari bio posljednji poganski hram u Egiptu. Ll Rimskom Carstvu

jt: godine 392. izdana naredba da sc ~:Hyore s\'a nckršćanska syetišta, no Izidin kult II

Philacu lek jc potpuno napušten godine 551., u doba kad su b ro jnim prikazima starih
bogo\"ai božica uništavana \ica. Phi1ac IC takQ<1cri mjesto odakle potječlI posljed-

nji,vrcmcnski wčnopot\'rdeni hijeroglifi,grubouklesani 24. ko lo \"o;ca 3<J4. god

ine. Ondje takoder postoje i znakovi na dcmorskom,popll1arnom pismu drevnog

Egipta, koji pot jcclIiz 452. godine-dugo nakon što se većina Eb1pćana preobratib.
na kršćamtvo i nakon što se poćelo lIpotrcbljav:ui koptsko pismo na g rčkojos noyi

DES;-.;olzidajebilajedna
od božanskih za.titnica

podici rimski cat Ttajan pozlućenom lijesu Thuje,

na i•• oČnojs!!'ani ..ediil.a punice Amenhotepa"'
lzidina kuha U gradu Philac
uprvom~roljcćup. Kr. Vrh
svakog središnjeg prolaza je
odrezan kako hi sc.ijekom
proces;jemoglinosit.i,~soki

obredni"'jego';sasvelim
 HORUSOVE BORBE

i&Tl'~i'&T.Efj

s bogom II oblib , Ra-f-Iarakhtc. Uglavnom prikazivan kao sokol

ili kao (OV1ek s glavom sokola, I!orus je bio sin ]zide i Njegovi su

roditdji zajedno vladal i Egiptom dok Ozirisa nije ubio njegov ljubo-

morni brat Sct, gospodar jc prigrabio prijestolje_ Očajna Izida

jc uz pomoć magi je muževo fllskomadano tijelo i njihova

lloTtlsa,kojega JCu podigla (I-Iorus jc Grcima poznat kao Har UJEVO NaovojmagiČlloj
steliiz dob.Pto1emejevi.ća
pokrat ili "Di jete Hor us"). Odrasli Horus (Harocris ili "Stariji
kao arediinji lik prikazan je
llorus") krenuo jc os \'etiTi oca r<: r.r a;;i ti prijcsroljc na koje ima Horu. Dijclc (Harpolaal)
iglaVll~a.bogaroagije.

Stc1ajcbrađenakakobl

u prib o borbi llorusa i Sem, Horus je oajprij<.: bogovima ~ odYf1ltile opuno.ti koje

su medu njima podržali njegov prijetc od zmija, Ikrupiona,

~:lhtie\", osim boga sunca R~. ko ji je vi<.:rovao S<.:tu, j<.:r j<.: dri:ao

ubode i ugriu. Vjerovalo sc

kako plieujemvode koja je
mogli donij<.:ti j<.:dnoglasnu odluku, obratili se velikoj
i%lljevanapreknovakve ltete
~cit . koj~ je od~b r~1a Horusa. N~to su mu bogovi pre- OAobamokupiti.ujelldna

Hata r. Horus se jo; jednom obratio

li pr~vda ~~Jo\'ol jen a , l tako su bogovi napokon vratili l-lorusa

Oh5 :'<U U gla,·nom d'~>r;~ I"

Imu"a II Edfuu , Arc di.~ 1U

ov~j g<>k",; grnn;m;!ik

bog~ sokol~ koj; na glavi

ujcdinjcnogEg;pla.l·opUl
,"e~eg d i jela ht"m~, i ,,'";lj

na prijcstulj~. Set je prih,·atiu {)(lIuku tc sc or'ld kori~li() ~'·(ljim op~,nlm ,ibllla d:1

pomaže bogu R~ u horbi sa sn~gama lame

I..::~k,) jc I lofUS ,·bdau Egi pt"Ill, zc ml j.,1ll živih. I:lk\, IC (hiri, vladao pvdn;nmi m

svi jetom, zcm ljom zagro h nogz i\'ola. S\'aki je faraot\u\Joi.:\lan bn"~.i\'ući I loru < ·,

utjelovljenje Horma na zcm lji. Kra lj jc ll :Lstadi,,(} '" ,'oiom kr:d jCI'skol1l 1I10.c.Olll i

nakon~mni bd hi sc spustio u podzemni "i jcI da bi POSI;lu)cdnos()/.irisom


IJJ2.-IJ22. pr. Kr.) n:Kkna
jcura............ <.Wuj!:rohnicj
kr::r.lj~V"~. M~~ka
" Dolini
biljdiliicpc!crtc'ic..
prob"icni", "iim... Njcgo\"Q
lic~ uok-,·i, ujctt1.dicionalno
prug-.dtopokrn-.oJoU gl''''u
~:dtitnU:k .. rn ~rnijorn
(kob ....~) i božk.,,,, • likom
tl l!SNO O,",,/-:o1cnmgl,,'~'
R.3tll,..,oa II. (oko 127'.1
(Iiie"-"'), k ....... j je prik" ....."
Mcđuti"',lhm7.cs"'-cpuni jc
crlclk"i"k08cmzlikuju",J
onih njcl.",,·ih prethodnika
SINOVI BOGA RA
~
T7 ralj je stajao II sredi štu egipatskoga svijeta kao
.l~eprijeporni vlada r. Njegova je naredba b ila zakon,
na njegov zahtjev i u njegovo imc skupljao sc porez, dijelila
",""j.(~
se pmvda tc vodilj ratOvi. Medutim, faraon jc bio više
nego samo glava egipatske dr:t:ave.
On je bio ključan za održavanje reda
u",'" u sve miru (l)Ia'(I/) - bez njega Egipat
bi potonuo u kaos. Faraon je bio
posrednik izmedu ljudi i nebeskoga
carstva bogova i božica s kojima je
dijelio božansko i od kojih je crpio
svoj u moć. Potekao od boga sunca
Ra, kralj je za života poistovjećivan
s HorlIsom, a u smrti s Ozirisol11,
gospodarom podzemnoga svijeta.
 GOSPODARI DVIJU ZEMALJA
~nRlm
- !I!lIm.
rIllI[m!I[I!1(1
li11111
lD-_I!lI _ _ .IIIl.IIIlm]

protuteia između svjetova smrtnika i svjetoVll.bogova tc: održavatc:lj reda. Egipć ani

su VjClOVali kako su ljudima na početku vladali sami bogovi. Prema jednom mitu,

bog sunca Ra bio jc prvi kralj koji jc vladao zlatnim dobom obilja. No kad je
os tario, njegovi ljudski podanici počeli su preispitivati njegovo pravo na vladanje

i rovariti protiv njega., paje Ra pos1ao svoju kčer-osvetoljubivoRa.ovo oko - da

uoištiizdajice. Svijet je lišio nebeskoga carstva i čovječanstvo je palo u nemilost

tc se počelo međusobno svađati zbog gubitka sunca. Vidjevši kaos na zemlji, Ra
je poslao Tot, božicu mudrosti, da iznova uspostavi poredak prije nego što će
UJEVOOvajobojenidrveni
imenovati nekoliko bogova koji će vladati kao kraljevi u njegovo ime: Šu,Gebi kip knljaScnu.reta L (oko
1919.-1875. pr. Kr.) na.đen
potom Oziris
je bUzu njegove pinm;dc
Prema mitu o eneadu (vidi 40), Oziris jc bio prvi egipatski kralj koj i je

naslij ediopravonaprijestoljekaoprvorođt:niodčt:tiripotomkaGebiNut.Oziris Onuruciima :lezloina

glavi bijclu krunu Gornjeg
i lziđa, njegova sestra i kraljica, bili su na čelu razdoblja rnira i blagosunja tijekom Egipta.
kojeg su čovječanstvu podarili mudrost. Ozirisa je ubio njegov ljubomorni brat Set,

ko~jcotco prij estoljcivladaosvedokHorus,Ozirisovs in,napokonnijepre uze o

krunu (vidi str. 70)

Horus je bio posljednji bog koji je vladao Egiptom. Njega je naslijedio niz I judskih

vl adara poznatih kao "Horusovi sljedbenici",nou dobaNarmera-legendarnog a dinastije s pokrlvalom za

glavu_(sredlna).Sa
kralja koji je prema predaji ujedinio dvije zemlje, Gornji i Donji Egipat (vidi str. 80)

- svi egipatski kraljevi poistovjećivani su s ovim bogom kao "živući Horusi"

Priča O Ozirisu i Horusu ističe egipatski ideal, prema kojem nasljedstvo treba ić i boficeHator)injezinsin
Horus (llOIIećidvostruku
s oca na sina. Stoga je svaki kralj pokazivao velilru naldonost prema vladaru kojt: g

je naslijedio bez obzira na to je li pre thod ni faraon bio njegov prav i otac ili ne: novi
kr:aljbio jcvrhovnisvcćcnik napogrcbusvojcgaprcthodnikatejesmatr:aokakojl'

njegov.a duinostdovriiri prct.hodnikovcspomcnike.

"aian demenl cglpatskoga kraljevanja bilo je shvaćanje prema kojem je knllj
božanskog postanja, proizvod veze kraljicc majke i boga Amona-Ra. To mu da je
božansko pravo da vlada kojeneprckidno pOlvrđuje obrcdima u hramovima (z bog
toga štO je bio l!:cm1jin vrho\'ni svcćenik) i slavljcnjc:m posebnihknljevskih vj erskih
 UBIJANJE PROTIVN IKA
Kr:tlje\~, duinost bila i" odri""",i red uništavanjem neprij:llelj:! EgipI". Zalo je
f:u<ton'I\'ijckponrclir:ll1kaopobjcdnikspramsv<Jjihprmi\'nik:I.UoiJičajcna

pmwkralje\'cnepobjcdi"oslipoznatajekao"uhij:mjeprulivnika",gdjc jc faraon

prik<lz''''k:.kosc sprema Z:l111ahmJ1ipren1<1pora:1.cnol11l1eprij;t(cJjukojcgdriiza

ko s u (lijc\'o).Q"ajpriwr-kojijeoblikovan namanjc.višcislin:u:: inod 1. dinas lijc

(kao na ploč i od ~kriljC\'ca kralja Nar",,,ra. gore) pa sve do Rim skog razdoblja
-prikazuje najdr:u naličniji i najnapcliji lrCl1Ulakk:ld kr:llj p odi:1.cs\·ojll1latprijc

zadav:mja smn nogudarC:l.

 KRALJEVI SUNCA

akon .~'l~(ladn~ egi~tskih ~~ldimStijsk.ih. d adarn C'Ho rusovih sli~lbcnika")

N GornJI I Donp I~pal prvi lt' pUl UjOOlnlO oko 3000. pr. Kr. kralj Gornjeg
Egipta Narmcr nakon što je porazio gospot:l:tn Donjeg Egipta i postaO vbdar jednoga
kraljc\'sn-a. Ujedinjenje zemlje takoder DznaOWil početak egipatske pisane pmijesri: u
ovom razdoblju pn; put pojadjuje sc hijeroglifsko pismo. T un se nmim pismom slu7.i UJe\'O Um jt.nina ill hf1lma
kralja Mikt rina (Mcnkaurt )
s\'chrojnije6no\'nisn-o. koicjebilonu7.oo7.aorganizirnnjci\"ođcnjcd6..a\"Cizglavnoga
(oko2S32.-25IO. p •• Kt.)
grada smjdtenog II i>.lanfisu, koji su utemeljili Narmero,,! nasljednid na "rhu Delle. gdjtjtnađt noukupnopc.

5.atua.rijadana knjim a
lakosukraljt:vikasnog.t preddinasr:ijskogi rnnoga dinastijskogarw.dobljapokapaniu
Abydosu, ŠtO je odraz njihovih juinjačkih korijeru,vladari m.din2srije odlučili suda nji-
ho,"egrobnic:c budu u blizini gla,"nogagrada, točnije u memfiskojnekmpoli u Sakkari
koja pr<:ds.avljajt d a n od
Ondje se nalaze: kompldtsi stepausrih Đoscro\'m pir..unida - prvih među brojnim
tgi pat&ldhadminiStt1llivnih
egipatskim piramid:una - koje s\ujom kamenom strukturom sažimaju snagu monarhije o krug:o. Naomm prikazu
lakalprcdsla,·lja l7.oluug.
(vidi Str. 46-51). Došao je rrd i na sve arnbiciowije graditdjske porlW"d.!e. Kralj Snofru
Kralj nosi n a gla vi bijdu
(oko 2625. - 2585. pr. Kr.), u!cmcljildj I"\~ dinastije, koja je ujedno i početak Starog
krnIje'.·st\"a, gradi tri piramide, uključujući i prvu pr.avu piramidu, !zv. Cr\"enu pimmidu

DllSJ>;oSunctscpro bij a
SljedeCi\·ladariStarogkraljevs!yalatilisuscgt"d.dnjemasivnogakompleksapiramida krozoblakc pon ad pit1lmida
Kt opsa (Khu(ua),Ke(rt n a
u Gizehu. Prvu i naj'-eću među njima - Veliku piramidu - sagrndio ic Snofruo\' sin
Khufu (Keops), o kojem znamo \"rio malo: njego-.' jedini izgled "dc sc uz sieusnu figuru Gizt hu.S,·rha ovih golt mih
monumtn.alnih g t1ldtvina
odslollO\"3.če(,;rustr.10).adanasnjepričeonjegmuži\"oruug!avnomsuizmiš1 icnc.U
bi1a jt da ostanu potljednji
blizini Velike piramide lcii ona Khufuo\"3.siru Khafre (Kcfrcna),gdjc jcnaden predi vni
kipu priroc:lnoj \"clićini ćmieka koji prcds!avJja Khafru pod zaštitnićkim krilima boga
J-I orusa,skojimsuscpoisto\'jcći,-alis\~ kralje\i. U to je doba pmtanOlit mih kmljeva
bogu sunca-t.ako jasno izrai:ena podizanjem golemih pimmida-takođcr\idljh"3. u
uS\"3.janju kralje'.~koganaslm"aso-rr,tj. '·Ram·sin".
 Najmanju od tri piramide u Gizehu dao je sagrnditi Kefrcno\' (Khafrin) sin ~Iikerin

(~Ie:nkaura). Dogradnje oWJga kompleksa u razdoblju V. i VI. dinastije: upućuju na to da

jc Mikcrinm'kuhcvjeraoistorinamagodina nakon njcgovcsmrti

Propadanje: moti Sto su je imali kraljevi počinje u doba VI. dinastije. Tako se na kralja

Pepija JJ. (oko2288. - 2 1 94 .pr.Kr.) prcd krajnjegovenc:.'Običnodugedadavincgledalokao

na SI'e starijcg, ncmoć nij cg starca, a ne kao na s.,,·cmogu6:ga bo).,'":\ na ~cmlii. To jc bio ~nak

daj c kmJjcI·skam(}ćo~biljnQ narušel1a . Provincijski sl ulbcnici fX:>čel i SU osnivati vhstita

bcznaćajn akral j cvstyapa j c lcmlp postupnokomadanasl'cdotTcnll!kakad scsrcdišnja

v!:tsts!omila,sto jcizazvalomzdobljeanl!rhijcudoooPryogmcdurazdobija
ĆUVAR U PIJESKU
Kao najranija monumenudnll skul plu ra
dinastijskog Egipla, p rva i najslavnija mc:du
brojnimsfingama počiva isprc:d Khafrinc:
(Kefrenove)piramidc: (oko 255S.-2532. pr. Kr.),
a njeno Ijudskolicc: ima lavlje lijc:lo. Vc:lika sfinga
nekropolc:u Gizehugled ap rc:maizlazećcm 8uncu
(iSloku)-nijemi svjedok već više od 1660000
izlazaka sunca lijekom zadnjihčedri i pol d5uće

godina. U doba Novogkralj evslVll.,mc:đutim,ovaj

jevcličanslveni spomcnikzapuAlcn. Obnovio

gajc TUlmozis IV. (oko 1400.-1390. pr. K.r.)
jo~ do k jc bio kraljević, zbog kojeg je nagrađen

-cgipalskimpdjuloljem.Prcmanap;suna9lcli
koju je T Ulmozis podigao između 8finginih hpa,
sfinga se kraljeviću ukaza la usnu Icmu obc:ćaia

prijesloljcakouklonipijcsakkojijcgolo\"Ozaupao

o\":Ijspomenik.
 U STRAHU OD HORUSA

Menru hotep lI. (oko2008. - 1957.pr. Kr.) konačno je porazio svoje sjev ernjačke

suparnike čiji jegbvni grad bio Herakleopolis. Pod kraljevima Xl. dinastije Teba,

nekad provincijski grad ić, postaje najvažniji grad u zemlji,a starus lokalnog boga,

Amona II Karnaku, izrazito dobiva na značenju. Mcntllhotcp sc upustio II ambi-

cioznegraditeljskcpothvatc,ukl j učujućiigradnjuimpoz:!ntnogaterasastogapogrcb

noga hrama ispod litica II D eir el-Bahariju na zaradnoj tcbanskoj obali, II kojem su l.IJIlVO Impozantni kip od
crnogagrnnitaprikazujc
Senusretalll.(oko1836
lako su se potorn kasniji faraoni Srednjeg kraljevstva preselili na sje ve ru -1818. pr. K•• ) S pokrivalom

negdašnji glavni grad l\lcmfis, ipak su nastavili s i\Ienuhotepovim postignućima Za glavu nnnes i plisiranom
su knjoTn,prckokojcdrii
tako da je zemlja sve više napredovala,posebno pod sposobnom vladavinom svoje ruke (kojih više nema)
nekolicine kraljeva kao Što su SenusretlIl , iAmenemhatI!. Njihoviuspjcšni u Tnolitvi. Faraonove \'elike
lJšimoida 9imbolizir-.tju
ratni pohodi učvrstili su i prošitili egipatske granice, koje je vojska n adziralauz

pomoć niza vojnih utvrda. Uspješni su~tavi vladanja ojačali su i centralizirali

činovnišrvo te tako ograničiti moć lokalnih namjesnika. Što se tiče umj etnosti

i knj iževnosti,ovobogato razdoblje ~marra se " k lasičnim" dobom egipatske

kulrure. I\legapro jekt.i,kaošto su krčenje zemlje i podizanje impresivnihpiram ida,

navi jestili su povratak kraljevih neograničenih moći. Moćn i vlad ariponretiranisus
ozbil jnim licima na kojima seocrtavajubrigeiu koj ima se ogleda teret koji kraljevanje

Prvih sedam kraljeva XI I. dinastije (četiri nose ime Amenemhat i tri ime Senusret)

izmjenjivali Sll se u neprekidnom nizu otac-sin wc do trenutka smrti Amenemham

IV., ko ji umire bez nasljednika. Njega je naslijedila druga egipatska;iena faraon,

njegoVl! sestra, kraljicaSobekneferu
je boi.icazaJcimica
Nekhetx-. I i:tgledom

pckcondudVllgrifona

pckcof\lJu vidi \IC njezin

br:uArnenemhac ll l.(oko Nestabilnost koju je izazvao dugi ni.t: krn1jc\'a ~tO su kratkotrajno d adaIi rijekom
1818.-I77l.pr.Kr.),koji
idućih dinastija-u 150godinai;!miienilo~otprilikc70krnlic\'a -do\'claic dostalne
je d''''put prikazan kako
se sprema zadati sntrcni infi1tracije azijskih doseljenika. S njihovim uklapanjem u cgipa!skodrusrv o,inakrajuu
udaf1lc neprijatelju(vidi
samu upravu, Azijci su konačno stupili na prij estolje oko 1640. pr. Kr. Domačem egipat-

skom stanovništvu poznati su po nazivu "Kiksi" C'Vktdari stranih ~.emalia"). Vladali su

na sjeveru, a na jugu je bila neovisna Teba. Tako je Egipat ušao u Drugo međurazdoblje.

Tebanski kncževi borili su se protiv Hiksa svcdo ponovnog egipatskog ujedinj enja pod
Tebancima i njihovim kraljem Amo<,.isom (oko 15.19. - 1514. pr. Kr.)
 DOBA CARSTVA

1539.-1514.pr.Ks.)

drevnog Egipta. Nakon protjerivanja Hiksa, Egipat je nastavio sa žestokim ratova

njem, koje sc odviialo pod vodstvom niza neumoljivih ratnika farao na. Oni su stvorili

dotad najveće carstvo. U njegovu je središtu bila Teba, a njezin lokalni

bogAmonuzdignutjenapoloiajnacionalnogbožanstva

Amozisa jc naslijedio njegu\' sin Amenhotep L, koji jc nastavio

očevim \·ojničkim stopama kako bi pokorio Nubiju. On je također osno- otkrivena je ispod hroma u
Karnaku,g .... đcvinckoju
\'aomjesto Dcircl-t.'ledinu za radnike koji su gradili kraljevske grobnice
u Dolini kraljen,mjesru za pokopc vladara Novog kraljevstva. Sljedeć a duge vladavin~ obasipao
darovima iz egipatskoga
tri kralja, svi imena Tutrnuzis, bili su sinovi žena koje nisu bile kraljice,
carstva, koje je proširio i
pasu Stog:l svoje pra\'o za s!upanjc na prijestolje ojaćavali ženidb amasa

ženskom kraljevskom lozom. Iznenadna smrt Tuunozisa Il. (oko 1482

-1479.pr.Kr.),čijijesinutomtrenutkubiopremladzavladanje,dovela

jedo lOga da njegova udovica, kraljica Hatšepsul,preuzima famonsku kovčciiću iz grobnice kralja
TUlankhamona (oko I3J2
dast i vlada idućih d\·adcset godina obilježenih mirum i blagostanjem
- 1322. pr. Kr.) prikazuju
Nju je nasli1edio njezin posinak i nećak Tutmozis III., tzv. Napoleon kralja kao pobjednika nad
silama kaosa, koje su o\'dje
drevnog Egipta, koji je proširio egipatsko carstvo sve do Azije i na sjever
prcds'avljcne kao sirijski
do Eufrata. Niegov sin Amenhotep ll., veliki vojnik poput oca i savršeni neprija telji. Egipćani su
sportaš,ućvrstiojeegipatsk i nadzornadvazalskimdrhvamal--evanta
disdplinironimrcduvima,
Egipat je postao najmoćnija zemlja drevnoga svijet:\ čije pobjt:de trajno a n~prijateljske postrojbe
diplomatskim kraljevske riznice zasipanc prikazane su u potpunom

darovima iz os\'ojenih zemalja, tako su faraoni davali we višc blaga kao svoje Žttvene
prinose državnom bogu Amonu u Karnaku. Stoga su Amono\'i svećenici poćdi

gomilati bogatm'o i moć kojom su st: mogli suprotstaviti j samoj monarhiji

 ;\iakon srupanla na prijestolje jcdnogod mladih sinoni \mcnhotcpa IL, koji SC

na,,\~o TUlmo«is l v., moć wcćcnika i~ Karnaka počinil~ ~c ogrnniĆll\·ali. Sin TlItnlOl.i~~

IV., !\mcnhuwp Ill. (oko 1390. 11'i3. pr. Kr.), juš je \,j~e udalji" krnl;c\'skll krunu Dd

A!l1onm'a hrama dajući umjesto njemu prcdnml kuhu ~UllC~1 1.1 obliku Alenu\"a kruga

(haiicpr()(csn:lsl:l\io l\menhOlcpl\ '.,koji~poslijena/\"ao l\knaton (oko 1353.-

1336. pr. Kr.), a nj(-gu\~ su ekstremni po~l\lpci u pOliclIlju \!Cnm":! kuha prijccili ~:lmol

s(rukturi q~ipaL~ke kuhure (vidi str. 52), Zal\amnjcm tradIcionalnih hramu\'a i prcmje-

š tanjemgb\l1of\;1gr:tdaAknaton ; c i z:lz\';[upo!iučku iekullol11skullcSlahi l n u'l kuja je

~cmliudu\"l'la u rasulo.

U toj «lm:i kao posljedici Aknaton(J\C dadal~ne, njegoI' ~in i na~ljcdnik T ul:lnkll<lmOll

u\·coiercd\·rnti\·š.iscuTebllipono\·nou\odcćišlO\~njetr:l(lieion:llnihbogo\""a. Po~ljcd-

nji kralj XV III. dinastije Horemheb (oku 13 I9. - 1292. pr. Kr.) prill1":!tio se obn:ld;anja

r.ancmarmug cgip:\(~kog carstla pono\llim osvajanjima imperijalističkom ]x)litiko!l1

koju je naSIaI Ih iduća dinastija sa ~\ujim tipitnim pre<.iSl:l\"nicill1a ,!ailarima ~tiicm Li

njego\-im slavnim sinom, prosla\"ljenim R:"ll1WCSOm Il. (oko 12,,). - 1113. pr. Kr.)
VJERA I SLAVA: LUXOR
Hr:unu Luxo(u sagradio je Amenhotcp III
(oko 1390.- 1353. pr. Kr.) kao mjesto proslave
god i šnjcsvcčanostiOpcttijekomkojcse

kraljujcdinjujc 8asvojimboianskimk.,
(duhom) kako bi sc ojačala kra1jevavladan;.ka
sposobnost. Tijckom svečanosti kuhni kip boga
Amona nošen je na sjever u LuxOTizdaleko
većeg hrama boga Amona u Karnaku (vidi
str. 56-59) procesi jskim putomomeđcnim
sfingama
Amcnholcpovevilke8tupovciunutrdnje
grnđcvinc, klije je dijelom urcsio njcgovunuk

TUlankhamon.poslijc jcproiirio Ramzes

ll. (oko 1279. - 1213. pr. Kr.) pokušavajući
nadmašiti8\'Ojeslavncprethodnike-stupprcd
pročeljemi pr vo dvorište su Ramzcsovidodatci
A!eksandarVclikijcgo(Ovotisu{;ugodina
posl.ijetakodcrobnovioipromijcnionckeod
unutrašnjih g ra đevina. Sa sV'J.kc sl rane u!aza
stajao jc po jedan obelisk sve do 1819. godine,
kad je dcsni dan Francuskoj. Danas sc nalazi
na P1~ice de la Concorde u Parizu
GOOinc 1989. i8pod poda dvorane
Amenhotepa III . otkri\'eno je vrijedno lajno
8premišIC prcdi\'n ih kamen ih kipova među
kojimajc;\,el.ikasta luakraljaprikazanogkao
bo. .
Crvcna ibijel:1 kruna
EgipatSkO portretiranje kmljeva čnto prikazuje znakove braonske moći (rega!ije) pOput vlad:us kog
i tapa i mlata, žezla i buzdovana, kao i raz!ičitu vladarsko od jećo. Kraljevi $U ob i čno priklu:;vani s
različitim krunama na g lavama, a na već ini krona je povth čela urt:tU (svcta:tmija).
Gornji i Donji Egipat simbolizirani su bijelom krunom (HeJjet) i c rvenom krunom (Deshrtt), a
kombinacija bijele i crvene krune (Pschent) predstavlja "Dvije zemlje" ujedinjenog Egipta. Izdužena
kruna ate/nošena je prigodom posebnim ritualnih obreda IC je povezivana s bogom Ozirisom.
Pokrivalo:ta glavu 6 plavim i žutim prugama (nemes) - kako je prikazano na Tut:mkhamonovoj
posmrtnoj maski-bilo je omiljeno kodvladata tijekom čitavoga r azdobljafaraona. Plavu krunu
(Khepresh), koja sc vde uz boga sunca, često su nosili faraon ; XVIII. dinastije.
 KRALJEVSKE ŽENE

žena Ramzesa II., Nefertari,imale su ve1iki utjecaj i ugled. Nekolicina ženaraz1ič.itih

kraljeva čak su zasjclc na prijestoljc: kao kraljice prema vlasritu pravu: vlad ance su

poznatc još od vrlo I'lInog razdoblja. U doba Il. dinastije navodno je postoj aozakan

koji je ženama dopustllo da vladaju, premda su one obično nastupale kao na mjesnice

maloljetnih sinova koji će poslije poStati faraoni

Prva egipatska kraljica o kojoj postojcslu:i:bcni zapisi bila je vladarica iz VL dinasti je,
kraljica Nitikret(oko 2 148.-2144. pr. Kr.), koja se dugo pamtila kao "najhrabrija

inaiJiepša:i:cna svojeg doba". Nicikret je čini sc vladala više u svoje ime UjEVOOw.j ""pnenački

ulo makobo~ne, ku1ptute

nego u ono svojtga ilila, kao štO jc tosl\lČ:ajis kraljkomSobeknefcru
kral.jice H atlep . ul (oko
(oko 1763. - 1759. pr. Kr.), koja je vladala sa svim krnI;evskim titulama 1471. -14S8. pr. Kr.) polj«e
~njezinapogrd>noga
JXltknjXn .dinasrije.. Kaoposlušnanasljednica,dovri.ilajcgraditdjske
hrama u Deir el-Bahari ju
projekte svojeg oca Amenemhata llI. te je prikazana s kraljevskim u :tapadnoj Tebi (vidi l U.
pokrivalom za glavu If(muisuknjom preko ženske odjeće.. 96). O na je prikazana u liku
mul koga bogaOzirisa, 1
Tri stoljeća poslije, nakon rane smrti svojega muža Tutmozisa Il. o ko
kojim l U poi.lovjeć:ivani ,vi
1479. pr. Kr., Haclepsuc, kći Tutmozisa 1., preuzela je tradicionalne n::galije kraljevi nakon 8vo~lmrli .

kraljeva. NUon što je isprva vladala kao namjesnica, preuzda je cjelokupnu moć
DESNO Neren ari. najdrda
i utemeljila agovaćke \"CZe s dalekim zemljama,po\-ela nekoliko vojnih pohoda i Žena Ramzc:.. IL (oko 1279.

sagrndila impresivan pogrebni hram -12U . pr. Kr.), p rikazana

}e na ovom dewju zidne
Još jedna slavna egipatska kraljica, Nefertiti. bila je akrivno ukljutenau reforme koje I like iz nje:rJne grobnice u
su zamijenile tradicionalni religijski okvir Irultom boga Atena. Ona se, za razliku od Dolini Iualjica kako prinoai
žrtvu bogovima. Ramzel je
svojeg muža Aknatona, dvaput ćcšće pojavljuje na pojedinim rdjdima u Karnaku, pa
lakodt=r d ao sagraditi mali
neki strućnjaci vjeruju kakojeNefertititakođersamosulnov[adalakaokral~canakon hram:zaNe fertari uAbu

Aknatonove smrti o ko 1336. pr. Kr.

 Najslavnija od svih iznimnih žena PlOlom ejcvića koja je vladala Egip-
tom bila jc Kleupatra VII. Filopatur, je vhdavina u [rajanju od d\"a-
deset jednu godinu (51. - 30. pr. Kr.) nakratko ponovno ob novila veličinu

ove zemlje unatue rimskim osva janjima. Njezino samoubojstvo obiljdava

kraj egipatske samouprave i često se poima kao zamiš lje ni kraj drev nog

Egipta
 Bilo je uobičajenijc da mjesto faraona pripadne muškarcu, tako da su najutjecajnije

~enenaegipatskomdvorubileuglavnomnjegovamajka,5eS[ra,žene,kćeri ili ženska

rudbina. Naslovi koji su odobravani kraljici-koja je bila ili kralj eva "vclika žena"
(glavna žena) ili njegova majka - obićno tiču njezina odn05:t prema svojem

mužu, sinu ili svojem djetetu: "Ženakraljakojegvoli","Horusova LIJEVO Na prijelazu XXV.

i XXVI. dinaslije (Kasno
dru7.benica", "Kraljeva majka", "Majka kraljeve djece". Neke su
tazdobljc)visokasvcćcnica,

kraljicepoznateikao"Gospodarice dviju zemalja", "Velika od žezla"

ili pod ncštomanje laskavim nazivom: "Lijepog izgleda prigodom

buljenja". Poput kralja, kraljica je shvaćana kao polubožanstvo

kojem su iskazivane pobsti dolične nekoj bo7.ici: kraljice iz doba

Starog kraljevstva pokapane su u grobnicama piramidama, u koje su

polagani svečaničamei nU:lnidabi pokojnik mogao ploviti nebom s glavnoga grada na sjeveru.
Mcrnfis:t.O"aizrczbarcn:t
bogodma. O grobnici t>,-iikerinow kćeri Khentkaues govori se kao

o"četvrtojpiramidi"Gizehajersenalaziispredtripreostale,kojei

danas možemo vidjeti (vidi Str. 46)

Zene kralja lVlcntuhorepa ll. (oko 2008. - 1957. pr. Kr.) iz

Xl. dinastije takoder su pokapaneu njegovojblizini,unutar

vclib.nslvenoga pogrebnoga kompleksa u Deirel-Bahariju. Majke,

žene i kćeri faraona kasnoga Srednjeg kraljevstva također imaju

grobnice piramide, a drveni kovčezi ispunjeni predivnim nakitom

otkriveni su u nekoliko takvih grubnica

Ženama nekih kraljeva divilo se zbog njihove vojničke

neustrašivosti. Kraljica Ahotep iz XVIII. dinastije pridružila

egipatskim postrojbama U pohodu protiv Hiksa (vidi str. 10) nakon

što su i njezin muž i najstariji sin poginuli u borbi. Prema riječima

njezinaprcživjcla sina Amozisa, "ona se brinula za svoje vojnike,

 vratila je bjegunce i okupila dezertere, smirila jc jug i protjerala
pobunjenike". U nje7.inu bogatu grobu U7. zrcalo.lepczu i
nakitlcii oružjc te zlatna vojna odličja

"' Ioč kraljice Nefertiti ogleda Se II prizorima u

kojima - 5 kraljevskom plavom krunom na glavi i držeći
zakrivljenu sablju uruci - ubijastrane 7.arnbljenike
Kraljica Tij, "Velika kraljeva žena", supruga
njc:1.;n ;m ,":dl;mim znakom,
Amenhotepa II L (oko \390. - \353. pr. Kr.), postigla je
visokom pla,·omkr u num,
ugledkakavprijcnjenijcimalanitije<lnakrnljcvskadružica
Dok je kralj slavljen kao zemaljsko utjtJovljenieboga sunea,
du1;nosli - čak; k~ d ubija
Tij je bila llator, a kao božica prerušena II opasnu la\;cu,
'lranc ncprijalclj.. -priku
Sekmct, Tij je mogla 5\-e,oo usposta\'ljanja mir:1 i ljuba\;do
božjendma:c:(.k. Amcnhotepovedvijc kćeri i ·lij takoder su
nazivane i "vt:likim kraljevim ženama", Š!O odrnhva trostruku
ulogul)()~.iec I fator: onajemajka,~.enai kći boga sunca. Takvi
su brak0\1 pomagaii u odrla\"anju vl:lSti unUlar vladarske kuce le
suuč\'rići\-alistatusk.rnljakaobnga

"Male" krnlje-'e žene također su imale odredenu moč jt:r su

ponckadmogleutjecatinaizbornasljednikaprijeslolja.Poput kralj iee,i
one sučašćenc naslovima "kraljeva majka", ako je njihov sin odabmn za
nasljl"tinikaprijestolja. To jc (X>nckad dovndilodo spletki i 7.avjera, W'
harcmskihurota,ŠlOjc,primjcrice,dove1odopokušajaubojsrva Ramzcsa Ill. kad je
jedna nd njegovih "malih" iena kovala urotu kako bi svojeg sina postm;.b za faraona
.Mnoge kraljcvc lcnc bile su suankinjc poslane na egipatski d\"or kako bi zapcbrile
diplomatske odnose. U pismu je<:lnom od svojih azijskih vazala, Amt:nhotep Ill. piše
"PoSaljite vrln lijepe ženc, ali ne one s kreštavimglaso\'ima!"
HRAM BOŽICE KRALJ ICE
Inspirirnnapogrcbnim hr~UllOI1lMcntuhOlepa II.,
koji se nalazi u Dcird.Ilahllriju ispod lebanskih
lilica,k raljiea H:u~epSlll odlućilajeda njezin
pogrebnihmmbuuesngrndenprelT1:'R1ićnom

nacrlu (vidi SIr. 92). Ovaj eleganl!li hmm-koji je

projl'klil1l() njezin arhiwkl i "glavu t:ldo\'~." Scnnml
IC koji jepokop:11I11 bli"Lini-zl.mi~ljell je kao niz
leru~ .. urdenihrcdo\'ilm.fin()isklcsl.nihrcljcfnih
prizorni vcIikim kipovinmkralj"ulikuOziri~a.

Srcdianjaoshranw proslire8eprekogolellloga
prednjeg plul(lu gd je je i~.vorno obliknv:1I1l a,'enij u
S:ISIT1meomcdelludrve{;ellli k.ipo\'inlllglaso\'irih
kruljiea u pUlloj flmUlI1~koj opremi. Tijelo kmljiec

H lu~ep8111 pokopano JI' u grobnici rwdrugoj~lruni

litica u Dolini krnljiCII

 MUDROST,
OBREDI I MAGIJA
~

E
gipćaru,' su vjerovali kako je ponavljanje svako-
~ljtfizluama Ram>:tu

dnevmh rituala ključno za nesmetano kretanje

svemira i održavanje božanske ravnoteže. U hramovima,

sveće n stvo je redovi to održavalo obrede kako bi odali

egipalskoobilje - voćt:,

!lO"rčei k. uh
počast bogovima i zahvalili im na njihovoj neprestanoj

brizi za ljude. O psežna sveta mudrost trebala je os i6TL1-

rati ispravno i dj elotvorno izvođenje takvih obreda.

fenu p.d<ri,'etIu telonf<oma Obični Egipćani š tovali su svoja omiljena božanstva

pojas od perl;; školjaka na svetištima II svojim domovima te su prizivati nji-

O,,,,h~iu figure,,ađcnc

I.Ig.obnicama, a misli se hovu zaštitničku moć magijskim rituallma j talis-

da lU slufile kao pomoč u

manima koje bi nosili. Veliki dio ljudi mogao je is to

tako štovati bogove izravno na godišnjim sverko-

vinama kad su sveti kipovi raznih božanstava nošeni

iz hrama u hram u velikim javnim procesijama.

 ŠTO JE ZAPISAO TOT

UJEVO Slufhenikukojcg
je Amenhotep III. (oko
1J90.-135J. pt. Kr.) imao
mogućnosti i golemog potencijala ljudskog uma. Egipatski bog znanja bio je Djehuti naj\"i~e povjerenja bio

ili Tot, koji je predstavljen ili kao ibis (odnosno čovjek s glavorn ibi sa)ilikaobabun
sin. Ovaj kip u prirodnoj
s krunom u kombinaciji polurnjeseca i uštapa. On je općenito bio dijete boga sunca veličini od crnoga granita
Ra,kojiga je ovlascio da bude njegov izaslanik koji će održavati red uze maljskim prikazujegausjcdcćem

položaju pisara, sa svitkom

poslovima. Ra je dopustio Toru da ljudima prenese znanje o hijeroglifima, a oni su
papirusa rllŠirenim preko
saddavali svu mudrost te su sc mogli upotrijebiti za organiziranje zemlje i njezino krila i posudom s tintom
objdenomprekolijevoga
upravljanje.

S obzirom na to da je pisana riječ bila ndtovrlo snaino,drialo sc kako manj ina izgled prikazane osobe

pismenih Egipćana - školovana II hramskim školama zvanim "kućama života" - ima pokuuje da je ovaj pisar
imao privilegirani statu s
posebne moći. Na "svećenike predavače" (hery heb), koji su naglas čitali obredne
oslobodcntcškogfizičkog

tekstove tijekom ceremonija u hramovima, često se gledalo kao na čarobnjake

jer su oni bili ti koji suizgovara.li čarobne "riječi snage". Sve tekstove ko rištene
DESNO BogTotpottrctiran
tijekom svetih rituala II hramovima smatralo se "Totovim knjigama", koje su je kakoddi za ruke Setija
l . (oko 1290.-1279. pr. Kr.)
pohranjivane u hramskim knjižnicama, kao što je ona u Edfuu te druga u
na mromoslikanom reljefu
središtu Totova kulta u Hermopolisu. Vjeruje se kako je do kraja kasnog iz kraljcvegtobnice u Tebi

Rimskog razdoblja cjelokupno znanje drevnih Egipćana _ uključujući Totjeprikazanuljud9kom

obliku s glavom ibisaispod
matematiku, medicinu, zem1jopis, astrologiju i pravo-sadržano u četrd eset
stilizirane perike. Seti na
uvije takve knjige koje je napisao sam Tot. Grci su Tota poistovjećivali

sa svojim bogom Hermesom, pa je tako nastala legenda o Hermesu

Trismegistosu ("Trostruki Veliki Hermes/Tot") i o njegovoj knjizi
čarolija naslovom Hmnetiro

Brojna pozivanja starih grčkih i latinskih pisaca na ovu tajanstvenu

knjigu zaintrigirala su učenjake renesansne Europe pa je Egipat stekao

 ~TO J F. ZI\ I' I $AO TOT

uglc<l iz\"or.l svcmudrosti. Kako se. u wdoba hijeroglife nije znalo proeita ti,Egipatjc
ostllotajno\'ita zemlja, a nepoznati obrc<li prikazani na zidovima hr.l mO\'a i drugdje
potaknu1i su brojna nagadanja
Danas kad možemo pročitati prateće Ili jeroglifskc mlpise, znamo da je \'ećina

drel'nih egipatskih obreda imala vrlo specifičnu i p raktičnu vjersku svrhu, često

vrlo mzličin! od visoko cWlcri čnogznačcnja koje im se obično pri pisu jeukasni jim
dobima. "Mudrost Egipta" zasigurno je postojala, no ona je bila daleko pr:tktičnije

zn:mjc nego što sc toćCSlO prctpostllv!ja

 OBREDI I SVETKOVINE

školc.knjižnice i boLnice.'\Iedutim,jedino je svećenik imao pristup u sveri u nutrnšnji

dio hrama za koji sc vjerovalo kako je s\,oje\,csno spremište božanske moći. Uloga

svećenika bila je da usmjerava o',-u snagukrozritualeidasluii bogovima

Predstavnik bogova na zemlji hioje kralj, koji je Stoga bio \"Thovni svećenik

svakoga hrama. :\lo, s obzirom naroda je u svakom grndu postojao barem jedan
hram, kralj je S,"ojc S'"cćcničkc dužnosti prenlo na glavnog svećenika svakoga h rama

IspodgI3voogsvećenikanalaziosecijelisvećcničkiniz,od"svećenika predavača"

- vrlo starog svećenika upućenog II tajne dokumente nekoga LIJEVO N a ovom detalju
iz Anh ajev.: Knjige mrtvih
hrama-do onih koji su se brinuli o S\'ctoj stoci hrama. Mnogi
(oko 1150. pr. Kr.) svećc nica

su svcćcnici obav ljaIi.svećenički posao samo jedanput na m jesec jeprikazanadokrnbi

mtrtun(s vetučegrt;l lj ku)
svaka cri mjeseca
tije kom rituala u h ramu
Svećenici su živjeli u malim zajednicama odmah do hrama
Nju inaje poj ava nagiaš<:n a
U Karnaku oni su ii\-idi odmah do hrama II neposrednoj blizini j ačom bQjom očiju, usana i
obraza, a nagla.i ima crnu
s\-etog jezera, wnjernog bazena u kojem su se svi svećenici mo
periku, koja sefe do struka
rali kupati dvaput na dan i dvaput po noći jer svi kojisll se bavili 8a stfučkom io\osa na vrhu

s\-etim obredima morali su biti potpuno ćisti (u'OI.Ib). Zbog toga

su s\-ećeniei morali svaki drugi dan brijati cijelo tijelo i nositi

samo aste lanene halje.

Slijedeciprecizneposrnpkeirituale,sveCenicisllsvakodnevno

odavalipoCastboŽ1nst\'ima stalnim prinošenjem žrtvi II obliku

hrane, vina, mirisa, tamjana i cvijeća. Bogove su takoder morali

zabadjati hramski glazbenici i plesači: najednom teksrn zabiljcženi

su obredi vezani uz "zlarnu božicu H ator", na kojima pjevači

 ~a;d\·ajubo;::icu , Hplcsačiplduuzritmićkupr.anju lliITll1llll,SI-CIcćcgrr:iljk!:'.Vj!:'rol"al osc
I reljefi i:.rađenogo<.l
bkotakva ]xJgos]užja]X>1l11;udaduhhožanSlvaOSla n cupowečen0Il1kipu k01i 5cdrži
I medega kvarcita pleaa1!:i,
licJ'Obatii pjevačipribuni u sn~tištu, g. u njc!,'O\'U najskruvitijem dijelu do kojeg su imali pri~tl1P ~amo kralj i najl'i~i
lU kao I udionio;:iobn:dau sl-cćenik.jedinost:stainimoor.i.al"anjcmboi.1nskcn:voćnry;uunurors,':lkogarojedi
hn.mu u Karnaku. Rdjcf
potj<:če b doba kraljice noga hr:tm:t mogao migurati kozmički rcd nad ~brkom i kaosom i/I':l.n hr:una

SI·ako jutro proci šćeni ,isoki sl'ećenik stt'pio bi u mr:l.Cno sl'etiste p ogušcnooS\'i
14S8.pr.Kr.).Smilaoglubc
jedjeno ucpt:tjućirn sl'jedom ulj:tn.iC:I. Tada bi oprezno otyorio zapečaćena dtTena I'rata
i polcreta bio je da zabave
~;Ofjet'llil1 .. tjC'C"ie SI·ecišt:l. le se priblizio kipu boianSI\':l. pozdml"ljajući ga IC mu prinoSl.-ci mirisbo;rtl"U
~ I alim prstom woje desne ruke pomazao bi ćelo bOZanstn svetim ullima cedra i mirte
Potom bi kip uredio sredst, ima ~1 uljcpSl\·ani<.: t<.: ogrnuo obrl'(lnom odjećom rrije

nego sto bi mu pulludio hranu, piće i I'elikc huketecdieCa,ćiji jc miri.;, b ko se vjcrO\'ak"

bio miris samih bogo\lI. Tamjan. kOJi sc kori~tio z~ dobrodošlicu i krijepijenje h0..'O\a

te za odbijanje ~lih duhm-:J., imao je pritom I·eliko značenje. Tamjan su naveliko prui~-
vodili sva:cnici u "laboratorijima za izradu mirisa" u hrllmO\;ma gdje su na zidovima

zabiljcženi popisi aromatičnih sastojaka

Uz ovakve intimne obrede II hramovima, kojima su pristup imali samo malobrojni,

tijekom godine odri.avalo sc više CXI pedeset javnih svetkO'lina. Egipćani su prvlprimjen-

jivali kalendar s 365 dana, koji se sill)wjaood 360 dana te pct vdikih svetih dana, kojima
pogrebnirdiefizGiu ha i~

suobiljeiavani rodendaniQzirisa, lzide, H orusa, $era i Neftis. Oswc važl1e svetko- doba IY. dinaslijepriku uje

\-:ineukliuči\~csuslavljeniebožiee H ator,tiickomkojejckipbožieeiznošcniznjezina

S\'etištau Dender.i i pr.ikazivan ljudima uz pratnju r:adosne glazbe i plesa u slavu dobrc haljusu~orkomleuparda

žerve.Sličnadogađanjaprlltilasuisvctkovinunalikvjenčanjuili''Proslavulijepog1lsus­ ild ugomcrnomperikom

nggla~i.Onasjcdii"pre d
reta" kad je kip božice Hator putovao iz Dendere prema jugu kako bi dva tjedna proveo :i rtvt:noga stob prepunog
sa svojim "mužem" u Edfuu kruh g imesa. P opis :invi

U p ratnji velike svile svećenika, svećenica, glazbenika i plesača cjelokupno

lokalno stano\'ništvo prekinulo bi sav posao tijekom ovih javnih blagdana kako

procuije ti jekom svelkovine

i~ doba Ramzcsg, Vidimo

posebno ubranjenog bikg S
u kra'enimrogovimakojeg
vode.vetenidobrijanih
g]gvanosetiprilomkruh
bi moglo sudjelovati u bančenju te u golemim količinama jela i pića - pijans[,-o je

ot\-orenopotieanokaonllćinšwYanjabogol-a

Godisnj:1 syctkovina Opet II Tebi hila jc jedna od brojnih I-ažnih prosbYI\

smišljenih /I\to da bi se pojaeala i obnol-ila kraljel'~ sna~a. T ijekom s\crkm ine

SI-cti prikaz boga Amona , cgipat skog nacionalnog !Joga, nošcn ic uzvodno iz
ilT:l.m:l. II K:l.r!l:l.ku tl hr:l.!ll u Luxoru uz klican je prateće ma~e . Ondje jc kra lj

sudj elovao tl taj n om ob redu II Ilnul r:1snj C1l1 s\'cti~ tlI brama. POlOm b i sc kralj

po jav io u ia\no~ti, pOI1O\- no ojač a n i nalik bogu, p red mnoštvom zancse n ih

podanika
 EDFU: PALAĆA
BOGA JASTREBA

L Jorusov hram u Edfuu

r-1najbolje je očuvan
od svih drevnih egipatskih

hramova. Postojeće: grade-

vinestoJcD2mjesruizvomog
obje.kt:a iz doba Novog kra-
ljevstva koji je konstru.iranuz

uobičajenu os istok-zapad. i\le-

durim,većinapreosta1ihvelilcihzgr:.dapotječeizrelativno

kasnoga doba - počeo ih je graditi Ptolemej m. 237. pr. Kr.

Unutrašnje dijdove hrama dowa je do 212 pr. Kr. Ptolemej
IV., a njihovo ukrašavanje obavio je Ptolemej V1ll. do 142. pr

Kr. Ptolemej rx. dao je sagraditi dodatne: objekte. a vanjsko

dckoriN.nje dovriiojePtolemejXII.S7.pr. Kr.
Hnm II Edfuu ima 11tammi.ri - strukturu vezanu u2 rituale

koji okružuju rođenje boga Horusa-na kojem su uk1c:sa.ni pri.

zori s likovima faraona Ptolemeja Vili. (170. -164. pr. Kr., 145

- 116. pt. Kr.) rc njegove majke, žene i djeteta II pratnji boga

Besa, koji se povezuje 5 rođenjem dj«e. Ondje Wtođer nalazimo

ipri2ore\'ezaneuzboianskojedinstvoizmedu~ Horusa

UJnlt u I",,," u Edfuu 02načen je ovim lijepim pilonoon li uklcsanim

golemim likovima koj; pr;ka~.ujll Ho",sa medu ".'alim bogovima
I da"". gli vidlji,.. okomi,a udubljenja, koja "U Ilekoć ~hl~il~ U
"'ne,a"je g"lemih koplj~ • I""~mskim "jegov;m3. h,,~d "la~" nala~i sc
.u"fevdi.k,.fi~je .\"ake81 ... "epojedanurrlU("·C l a~mij~)

ujEVoizauiaznog pilona
ruama u Edfuu nalazi se
unu tarnje sveli ilte. U nj emu
se id anasnalazi nriginalna
sprelIUlica ndu glačanog
.tajao kultni kip - zlatna
figura Horusa-skrivena
iza pr~di\lllo izrezbarenih
EDr-U, PALAČA BOGA JASTREBA
i božice Hator, događaj koji sc slavio u r::dfuu tijekom godi~nje svetkovine zvane
"Proslava li jepog susreta"
Na predn joj strani hrama nalazi sc masivni pilon urcšen golemim likovima
kralja kuji ubija svuje prutivnike i s čije se svake strane nalaze vc liki kipovi boga
Horusa, lzapilona, u prvom dvorisLU,na raz!ičitim pri7.0rima vide se obredi tije-
kom kojih se vladar pročišćava i kruni,kao i prucesije na svetkovi-
nama te prizori p!esa i slavljenja susreta Horusa i Hator
N a zidovimaarkadaokodvorištanaudubljenim reljefnimprizo-
rima portretiran je "Horusov trijumf", U ovom ritualnom igrokazu,
koji se izvodio svakegodioe, Horus - ko jeg je utjelovio kralj - pora-
zio bi sile zla utjc!ovljene u liku boga Seta (portretiranje kao sićuš ni
vodenkonjkakobisesmanjilamagičnamoć njegoveslike)
Nasuprot pilona na drugoj strani dvorišta službeni je ulaz
u hram,asa strane ulaza nalaze se dva kipa Horusa. Unutra, prvi
hipostil (sa stupovima) urcšen je prizorima ceremoni je osnivanja
hra m skogakompleksa . U dvoranijetakođerbilaknjižnicaukojojsu
nekad bili tekstovi koji su se koristili u svetim ritualima te odaja za
halje u kojoj je čuvana svećenička odjeća
Iza prvoga nalazi se drugi,manji hipostil,koji isto tako ima spr emišta za stvari
što su se prinosile bogovima, kao i neobično dobro očuvan prostor za proizvod-
nju mirisa čiji su zidovi ispisani dugačkim receptima za pripremu mirisa i tamjana
koji su sc ondje proizvodili za uporabu u svakodnevnim obredima
Unutarnje svetište hrama sadrži spremnice u koje sc izvorno pohranji vaokul
tnikip Ho r usa. Do njega sc jedanput nagodinu postavljao kip božice Hato r koji
se donosio iz hrama u Denderi za "Svetkovinu lijepog susreta"
 NEBESKO CARSTVO

astronomijubkobiscosiguralodasepotrebniobrediizvodeutoćnnadređeno

vrijeme. l\Iotivi zvijezda često se koriste za urcšavanjc stropov ai hramova i gro

bnica. Na mnogim takvim dekoracijama prikazana je božica neba Nut kao žena

pokrivena zvijezdama koja se prote7.e ponad zemljine povTšinc. eesto se prikazuje

II sličnom zaštitničkom položaju nad preminulom osobom na unutrašnjoj strani
poklopaca ljcsova (vidi str. 112-113) LIJEVO Naovomdclalju.
pogre bnogreljdaprikazan
Egipćani su mislili da mrtvi ustaju kako bi sc
jcbog8un~aRa,8g1aVQm
pridružili redovima "Neuništivi h zvijezda". Taj ovna,kakopu!ujcnoćnim

izrazkoristiu opis zvijezda oko Sjevernjače

koje su hile vidljive na noćnom nebu tijekom cijele

godine. Ovo se vjerovanje prvi put spominje II DESNO Nadekorncijama

"Tekstovima piramida" Starog kraljcvstva. U doba
možemo naći isolarn., i
Srcdnjegkraljevstvapoklopci sarkofaga ukrašivanisu s.elarnc motive. U gTobnici
kalendarima oslikanim zvijczdama, posebice zvijez-
Kr.),glavnogsluibenika
dom Sothis (Sirijus), ćiji izlazak 19. srpnja koincidira
kraljice Hatšepsut, strop,
s poćetkom poplava Nila te označa\'a egipatsku NOl'ugodinu p.emdanedovrš.,n,oslikan
je pomnim prikazima
U Srednjem kraljevstvu Egipćani su takoder otkrili pet planeta tc ihnaslikal.i,
egipalskoga neba crnom i
poput Sunca, II likovima različitih bogova koji svojim brodovima jedre nebeskim crvenom bojom. Stropovi

svodom: i\·lars je bio "Horus Obzora" ili "Crveni Horus"; Jupiter je bio "Horus • prikazima".,zan..im uz

Koji Omeđuje Dvije Zemlje" (ili "Svjetlucava Zvijezda"); Saturn je bio "Horus,

Bik Neba". Merkur je poistovjećen Setom, a Venera je bila "Bog Jutra"

Egipćani su poznavali brojne i nama danas poznate konstelacije,ia ko su mislili da
ugrobni~amaSelija LIe
predstavljaju raz1ičiteoblike. Orion-jedna od najvažnijih konstelacija uegirat Ramz.,sa lV.,VI.,VIl . i IX
skoj asmmomiji - viclen je kao čo\jek koji drh ~tap te je poisto\jceen s hogom
Ozirisom. Posmji tcorija prema kojuj su tri pirarnidc u Gizehu sagradcnc tako da
scnjihovra~porcdpoklapasaz,·ijddcmOri()na.

Egip:lI~ki kalcndar podijeljcn je na "sremc" i '"ncsrelne'" dane u skladu s

godisnjim ciklusom rdigij5kih s\"crko\"ina i mitskih dogaclanja. :'-lcdmim, astrolog-
ija nije doprla do Egipta sl'cdo Ptolemejskoga r:l7doblja.kojcjc našlo insplr.I.'
ciju u kombinacili babilon~kih I grčkih \·jcf(lnnja. Sa ~Ia\'nom Dcndcra7.lile7.du
(vidi Str. 38) IC na brojnim rimskim sarkofazima pnkazana je Sue okružena no\"o-
uI"edcnim znakOI'illl:1 7vij6da_ :-"a magijskim papirusima iz ovoga ka~nog 1"117do-
blja lakoder na.l:vimo 7djezde u povoljnim polo7ajima. a posIOji i niz rnličitih

kasnijih aSlfOloskih radova pripisanih To\ II njezinu grćko- rimskom obličlU

Hermesa TrismcJtistosa.
pttdmcta.NebcaklpolofajNutmcđu:mjezdamatakođajcodrcdcn povije.ti, spominj:onje boticencb.motemonaćinavtlo ranirnll:apieima. N"
~babilonfIko.grčIdm:m}e:iđem,UkojemllClmti.ti12i WfekatoYimapiramida"StamgkraJ.jevJltva (viWltt, 49) nalazImol1jedeću
čarotiju:"O,majkoNut,rdlrlKptek:omeneb.kobimcmostiprttrljedmc:du

lakoowjprikaz potjeteis_jb.anijega.razdoblj"drT:meegip"lSke Neuni!tivczv:ijezdedanikadne umrem",

 MAGIJA I TAJNE
• 1/.fm:

i nije po stojah. Oni su vjerovali kak o jc svijet oko scbe moguće promijeniti usmje-
f'.\\'an jcm nC\'idlji\,ih sila bogova i cluho\';l, pa sc uloga čarobnjaka često vrlo malo

raziikMala odoneSH'cenika iii lijctmka. Služberu vjerski obredi koje jepropiS2la

dri:l.\·apodrnzumijc\,alisus\·akudnc\·oc magijskcritua1c.Tckstovikojisusadri:avali

čarolije imali su Inle na poput: "Knjiga o zadm'olja\'anju Sek-

mct", "Formuk, za ~u7.bi ianje zlog oka" i "Knjiga o lWlltanju I.IJEvoŽlicc&
nrnamcntima ,kaoJtoje
neprijatelja". Tijekom izgovaranja ovih tajnovitih tekstova,
ova na slici,kori§tenc lu
čarobnjak bi ćcsw uništio \'OStarlU ili glinenu figuru neke ~a ndmjc.;o.v;o.nje količine

osobe ili nekoga drugog bića za koju se mislilo da je prijetnja lamjana i miri." lijekom

wzanskom redu, kao što su dd:wni ncprijatclji ili protivnici

boga sunca. Vjcnwalo sc kako kombinacija izgo\'orcnc rijcči i ",... m sluč"ju,predmeljc=

ureknmmivimarij"ćnih
iz\'odmie.samog o breda jamče sigurnosI kraljc\'sl\,ai obna\' I-
biljaka; >-odenom plic:<>f1l.
jaju ravllm6u u s\'cmiru U~nrci koji predstavljaju
kućanstvo koje ltiti bog Bes
Ovahi su obredi isto rako mogli biri manjeg opsega

za dobrobit nckog pojcdinca,pa sc magija česlo koristila u

kućnom okruien ju jer obični Egipčani nisu imali priSlUp u

unulm.šnjosthrnmll.LiudisuŠfO\~iibogo\·eiduho\'e s\·ojih

prooakanakucnim s\'ctišlima.aposebnečiniupotreblja\'llIcsu

sc uoorcdcnim r.lldobljimaii\·ola. Posebno je bilo \'ainoda

se rođenje djeteta !x)prali ispr:tvnim magijskim postupcima

Trudnica jt: mogl:t p()lvati u pomoc neko od boianstavamag-

ije, kao što ~u Iks, Tauerel i Hatar, da bilaštitili nju i njezino

dijete (J{I zlih duho\"a tc olakšali porodaj- jedna čarolija za

 a
GORE Nekoliko talismana ubrza\'anjcporodajazazi\i\ Hator da "pošalje s]at!;i sj c\'c rn i PO\' ]ctHac". Popularni

bogparuljakflcsccstoscprikazu;ckakopldcisviranaglazhalimaultiozizaš[itnika

žena pri purudaju - vjerunlu se kako glazba i bllćnu p i janćenieti cra ju;doduhc

'Ja ulogu božan~kc majke, ]zide, koja sliti svojega sina lIoTUSa, aludinlo sc pri
Njezin zas{ra~uillći izgled
čaranjll osmišljenom radi zastitc diece od ug ri za zmiia i skurpi ona, upeklinaiusra jih
trchao je uplašiti i otjcta,i
zle duhove, " vjero\'aJo se nCI'olja.UzprahićnclijcčnićkclrClm:l1lcĆcst.ojcpropisi,'ano\' rabnjc, kao i nošen je
kako njczioa dobroC\ld"a
talism an a jer sc I' jerol'alu da oni ćU\'aju od bolesti

Proricanje)c bio još jedan oblik egipatske magije. Jed:ln obred z:lpri~,i\;,n)c boga

'\nubisa, primjerice, sastoji se od izlijeyanja ulja na pO\'l-sinll yode II zdjeli da bi sena

UI ]!lOIll filmu med iju poja\-I)i\'ak slikc. I;:gipbni su iakO/kr vjcro\'al i tl;, sc s mrtvima

može stupiti II kontakt pismima o\ta\-Ijenim na nj ilioyim grobo\-ima s molbama za

pomoć prcminuloga IC tr:l%cći o d njih (h budu posrednici i ~medu svojih ~i "i h r(Khb

ibogoYa
 • • • Ji.~

AMAJUJE I TAUSMAN l
Magičnc: amaj1iic i lalismane nosili su i fivi i umrli k:tko biotjcr,di sile koje bi im

mogle ~tt:tili i da bi postigli dobrotmrnc učinke. IzradiYan.i su od fll.:tliči,ih materijala

i boja w Su oplenito bili uobliku popularnih bogova, ritualnih predmcla, iivo tinja,

biljaka, dijc\m,<t tijda, ili su to mogla biri i imena kraljeva. Talisman prikazan na gornjoj
fOlografiji iz otprilikc 1295. pr. Kr. u obliku jehranlskogpilon:lteprikawje bo:licehidu

str~niCi)il)lasinlholedjffl,ankh&''':f.ivol'');kauri_!lkoljku,rihu(neklJ(lIu, koji su nosila

djeca <I" bi ih sc ~,.a~titiJo od utapanj a),sa (~, "z.Ulita"); i vlak~, "rad{)SI"(~)

 OZIRISOVO
CARSTVO
~
~
ajpoz.natij.e slike dr~v~og Egipta - O.d mumija

sarkofag-a Sisobcka, ...,zir~

N do plranllda - asocIraJu nas na smrt l pogrebe,
(gIU''Tlog ministra) sjevernog
pa su stoga Egipćani dugo smatrani morbidnim ljudima,
Egipta u doba I'sametika I
{664.-6\O.pr. Kr.). Sisobck
opsjednutim smrću. No ništa nije dalje od istine. Egipćani

\tO<lijclnupctiku,uplclC n U
su tako snažno voljeli život i htjeli su da vječno potraje.
lainuhraduiAiwkiovraUlik
On ddi talismanc s djedi sa
simbolima, koji predstavljaju Stoga su poduzimali sve što je bilo u njihovoj moći da ga

neograničeno produlje. Konzervi-

rali bi i umota1i pokojnikovo tijelo,

položili ga u sigurnu grobnicu i

okružili svim predmetima bitnim

DeireJ-Mcdincisadr1io\'aj
sanknunaslikanilikboga
za pokojnikovo vječno blagostanje

u blaženom i sretnom carstvu

paslirskiillapimlal,lcpoo
zaŠlitompataočijuwedjat
Ozirisa, gospodara podzemnoga

rap.
 SAGA O IZIĐI lOZIRISU

(talisman s !ikom lz ide) i:t

K"snogrd7-doblja,Sastujisc
nastl!vkaživuta. Napočetku ove priče Oziris i lzida, njegova sestra i žena, vlada li o d glave bolice s rognvima

su Egiptom tijekom zlatnoga doba mira i blagostanja. No njihov ljubomorni bnu i sunčevim krugom Hator
poloic ne na široki ovtatnik
Set - guspodarkaosa - zavidio im je na njihovoj sreći i uspjehu te je

kovao urOlukako da ubi je Ozirisa i za sebe dograbi prijestolje tcdovirnapcrlicail"';c a

koji sobje .trane zavrhvaju
Set jepuzvl!o Ozirisa na gozbu na kojoj je prijcvarom namamio

svo jcgabcnzlcnoga brata da iskuša prelijepi kovčcgkoji)c naruči o jastrebove glave. Ovaj je
predmctvjcrojatnosluiiu
Cim je Oziris legao unutra, Set je zatvorio izakovao kovčeg te ga
kao:tavjetna irtva Hi je b;o
bacio u Nil. Oziris sc utopio i tako je nastala smrt pril:vršćen na vec; obredni

Nakon ubojstva, izbezumljena Izicia uspjela je nač i mu~.evo

tijelo, no Sct joj ga jc oteo tC ga divljački iuczao na komade koje m;SNO O,'ajrcljcfnip tika~.

i:tgornjeunutarnjeodaje
hrama u Dcndcriupisuje

ču desno lzidino oplođenje

Bozjc" ic prikaz"n" kao

tijela. Njegovu glavu, prim jerice, našle su
II Abydosu, a njegovo

Svako m jesto na kojem pronašle neki

komad njegova tijela poslije je postalo

mjesto hodočašča u skladu s Ozirisovim

kuhom. Izida je potom uz pomoć Anub isa,

boga balzamiran ja, sastavila Ozirisovo djdo i

tako napravila prvu mumiju. Vjerovalo sc kako

sve mumije koje su nastale nakon toga štiti bog koji

 Koosteći sc svojim neogranicenim carobnim mocima, Izida je potom Ozirisa
prinemeno,"rarilauii,-otkakobimogla;:3cetinjiho'"'2sInallorusa.lzida IC gotovo
doslo,-no stvorila no,' ih'ot iz nečega mrtvog-čudesni Cin prikazan na brojnim

reljefnim St;enama i skulpturama. Utajnosu jc podigla Horusa, a kad je on odrast3~

traiioje natrag prijestolje od s,'ojcgu1aka, uzurpatora Scl:.l. (vidi su-. 70-71 )

Kad je Horus poStao kralj nazemlji,uskn;nuo jes'"ojegoca Ozirisa, koji je postao
gospodar podzcmnoga svijeta. Kao uljdovljenje pravde i pra\"li, Oziris jcjamCio
spasenje S"im umrlima koji su bili dostojni "jetnog ži\"()ta u podzemnom raju. Za
Egipćane,onjei.i,.Jmanudio\"jetnunadu.
 Hapi

ČUVARI MRTVIH
DijclO\'ctijela pokojnika čuva!aau četiri bog1l poznata kao Horusovi sinovi (smje
iza avojeg1l božanskog oca. gore)-čuvari unutarnjih organa koji au ae takođcr

vczaliuz četiri oanovne tjeleane točke: Kebehsenuf (9 glavom jllStreba. čuvar

<.:rijevnlh organa. poverivan aa zapadom); Duamutef (8 glavom ~akala, trbuh, istok);

Hapi (s glavom majmuna. pluća. sjever) i Imset (s ljudskom glavom, jetra, jug).
 Svaki od njih imao je woju za.šlitnicu, odnrn;no ('O'·ezivao sc 5 jednom od četiri nloenO'

božice prikaz"nO' kaku SlOje iza Oziris(l\'a prijeslolja (gore): l7.ida(zailil nica lmse'aj

nožnog dijela kovčega pokojnika); Neftis (Hapi, dio kovčega kod glav e pokojnika); Neit

(Duamutcf, istočna sirana "",,·čega) i Sclkel (Kebehsenuf, z(.padna Slmna kovčega)

Svaka božica na glavi nosi različili simbo l kao 8vOju krunu.

..PRIPREMA ZA ZAGROBNI ŽIVOT

~~

p:~:;~gj::t:::~~er::~U'n:::e:::~jeuu:::ru::nU:::~ -;~:
Egipta tijela su ~dnostllvnopolagana

i konzcrdr:aJ.a suha, \'ruĆ'a kIim2. S obziIom

II ru pe iskopane

fllI.
II pijesku gdje bi ih osušila

toda su pogrebni obi6i.ji egipatskih

gornjihdruštvcnihslojc\':lpostajalisno zahtjcvniji,pojavljujusepnlvokumegrob-
nice (maJtabe), sagrađene: ~mo II ru svrhu, koje zamjenjuju polupanje II pijesku (vidi

str. 46 - 49),pa jc: prirodno konzer\·iranje cijda prepustilos\'oju funkciju umjetnim

tl"hnilwlu kom:ervinmja. Riječ ""mumija" dolazi od rijeO 91011",;0, odnosno perzijske:

riječi za "katran" - to.ari za koju su Egipćani nekoć, pogrešno.

UJI;\'O Najboljcol:u Vlina
\'jefO\"2li da se rabila za konzc rviranjc: tijeb.
egipallka mumija je ona
Kako su posrupci mumificiranja postajali složeniji i Juje,pu n<:aAmenhotCpa

razrađeniji, ukhnjani su S\'j unutarnji organi, osim HC'li i

pr. K.r.) i pradjeda
bubrega, tC odvojeno konzervirani II posudama koje nazi-
\-amo "kanope". U meduHemenu, rijelo iz kojeg je iznđena lJJ2. -1J22. pr. Kr.) . Na

uLtOba sUSeno je ispod sloja n:nronovih soli. Tijelo se potom

prnloičisrilo,mjestoTC'zascši\"alo,akoiascmazalarnzno- bodljikava brada, pon>no

n>anikiraninoktii plava
raznim uljima, zaCinima i smolom. Na kraju je rijdo umatllno

u fine lanene 7.an)je. L uputama iz "Knjige mm;h" ~ egi-

DESNO De talj lic a naJujinu
p:uskog "prirucnika" za osigurnnje prad!nog pokopa umrle
podatenom kovtegu u koji
osobcinjezinsigurnnprijclazurnj ~ na\'()(liscdaumrlimorn jepolofenanjegm'llmumija
čiju je glavu pokri"alajoi
biri "Cist, oprnn, IXljc\'en u svjcži lani nauljen najfinijim uljem
jednapozla«naposmrlna
mine" kako bi mogao krOOri u zwobni ii"ot maska.Jujinoz1atnoLi<:e

Nakon što su majstori 7.a balzamiranje zamotali rijdo u ima iscrtane i nai...unkane

za\"Oje, medu njih su umerani zasrimi talismani,za 10 je vri-

jćmes\'cććnikizgo\·:Irnoćarobneriječinuinc7.a"akri,;ranjc"
taliS11lima. Poslije uobib jenog postupka balzamiranja u trajan ju od sedamdeset dana
priprcmljcno lijclo - zajednos posmrmom maskom na kojoj je pokojnik prika zan
kao mlada ii~·a osoba - položeno JC u kovčeg. Tad je bilo spremno za obrednu
pugrebnu procesiju u pratnji svećenika,plesaća muu, %alobnika i slugu ko jisunosiLi
svupotrebnuposmrmuoprcmu
Ispred gmbnice i u oblacima proćišćavajućcga tamjaoa svećenici su izvodili
ceremoniju "otvaranja usta".kljućnu za oii\'ljavanje ko (duse) i osjetila preminu
loga. Vjerovalo sekako buka te glazbeni i plesni pokreti oživljavaju os jetilosluhai
\'ida;tamjanic\·ijcćcnaćajuosjctilomirisa,aprinošenjeodabranih komada mesa
i vino pokojniku omogućuju da je(le i pije II zagrobnom životu. Uobićajenim

&ned.,ma (\"idi scr. 119)

prikazan je t\nuhill,hog

posIlI .. nommaskomkoja
Idi na poj(Tebnoj poči'''ljci

s n"slonom u ob1iku 1:t\"ljc

gla...,.
 žrtvenilllformulalllaizgov:iranimtijcknmo\'eceremonijelražilosc"lapokojnik:i

"tisuću u,'ijck dobrih i cistih st"arizanjego\"~/i s\,c,·rStcžrt,·iod kojih zi,"e

bogovi"
Tako o;;jvljena mumija potom jc ostavljena da počiva u svojoj grobnici

okružena posmrtnim predmetima, od stvari kori;tcnih u svakodnevnom ži,"otu

do onih oblikovanih posebno za pogrcb,kao ŠIO su Knjiga mrl"vih ios talipoueni

pogrebni rekstovi,te shabh'J(carobne figuriec za koje se vjerovalo da u grobu

ožive i postanu sluge s\'oiega vlasnika). Nakon što je pogr~b zavrkn, pokojnik
krećei"lsvoje grobnice na opaSnOpu\o\'anjepodzcmnims,·ijctomk oje kulminira

sudom pred prijcstoljcm Ozirisa, gospodara mrt\"ih (vidi Str. 128-12<)

,aTkofa~ kraljice K~uil,

jcdneodfcn~Mc"'uhotcp"

drfiu T\lci,sluškini",..ujoj
g<:lsf>Odarici nudi mlijeko,
s'idepom"zenQ<><Ikr~,·"

• d'''gog prizo .... koj i s,c,

nalazinifenaurkof~gu
u OZIR1S0VOJ SUDNIcr dvorani podzemnog:I sviiela zvanoi "Sudnica d\'ije istine" Anubis izvodi
Ova; prizor pOtječe iz Knjige mrtvih nastale oko 1285. pr. Kr. za kraljeva umrloga pred boga podzemnoga svijcla i vrhovnoga suca mrtvih Ozirisa
pisara Huncfct:1. Scena prikazuje završni 8lUpan; u pre<>br:u:bi pokojnika le njegova ttlrdcsct d\"a procjenitelja. Umrlom bi naveli dugačak popis
u nlth-duha koji mo:le pomoći pokojnikovim:liviro rodacima. U gtijchn, aon jcs.....tki od lih grijeha lrebao zauzvral poricati.
pokojnikova lJrCa - .jedilte mUli i .vije.ti - u odnOlU na pero koje bi preliO u blagoslovljeni zagrobni iivoL MeđuDm. ako je.rce bUo
predst.vljl. _/U (i.tinu). Ako.u pel'Q i lree bUi i.te leiine, pteminuli telko od grijeha i ptevrnu10 vagu. bačeno je Ammutu, poluttlnlkoj
je progfakn "Utinoljubiv po giuu" i "opr:;l\"dan". Tot bi zabUjeiio nernanikoj.uniltavazločinccprofdirućinjihm-asrca.

OOL,1EJednaodnckoliko
obojenihdrveoi h ma1cc.a
grobnicikra1jevalluibcnika
Meket.e (oko 2000 . p •. Kr.)
Maketa prikazu;ebrojenje
stoke r..di opo..,zivanjakoje
godioe:Mekeue.;Cdiu
sjeoilrijemapoknlj8V9jih
pisara koji zapisuju Iloku
VI Z IJ E RAJA
I<~~:~~!I;:k~:=:ak::~~:~:::: Ž:::a~aSk~i:~::I~:n:~:;:::d:~
pon~1cim poboljbnjima. U ide:ilizinnom zagrobnom iivotu kipovi shabtj (vidi Str.
127) radili bi SaV fizički posao - njihovi brižljivo izrađeni moddi stavljeni u grob-
nic~ Č~StO predStavljaju vrstu posta koju bi trebali obavljati. U tom raju ž~tv~ bi bile
OESNO Na ovoj ilult.aciji
obilne, a SUŠa i bolest ne bi postojale. Pokojnici i njihove obitelji uiivali bi na gozbama iz Knjige mrtvih pokopanoj
S piSafom Anijem {oko
i u vožnjama čamcima ili bi se opuštali u svojim vrtovima prepunim cv:ije6t. Jedan
l29O. pr. Kr.) pokojnik je
natpis na Tutankhamunovu vrču za pice izražava osnovnu želju svakog Egipćana ptiknan k:ako orc, tanje i
"N~ka tvoja dub živi, neka potraj~ milijune godina, o ljubitelju Tebe, i neka tvoje lice vrli i ilo;kakoploviprcko
]ezerai.tviuptinolenje i
budeokrenutopremasjevernomvjetru,:atvoj~očinek:agledajus[~ću"
kako ltujebrojne bogove,
Kako bi preminulima pomogli da srignu do blagoslovljene vječnosti,pogrebni uldjučujućibogaRa,aed am
Halorinih knva i Herona
tekstovi bili su svojevrsni vodiči za zagrobni iivot. Najstariji sačuvani egipatski ze m-
ljovidi su oni s prikazima puta za zagrabni život iz t~kstova poznatih kao "Knjiga
o dva puta", koja je naslikana na unutrašnjim stranama ljesov:a iz doba Srednjeg
kraljevstva. Kasnije čarolij~ II Knjizi mrtvih iz doba Novog kraljevstva nose naslove
"Čarolija da se ne umre podrugi put", "Čarolija da se ne trune i da sc: ne radi u
Zemlji mrtvih" i "Čaro lija da se magične moći n~ mogu uzeti" - kao i "Čarolije za
preobrazbu",s pomoću kojih jetrebalopromijenitipokojnikovoblikdabiseolakbo
niegovprijdazupodzemnisvij~t.Jednaćarobnaformulazapreobrazbupokojnikau
lotosO\c cvi jet glasi: "Ja sam ovaj čistilotosov [\'ijetkoji su uzd ignuie sunće\'e nake
ikoji je pred nosom bOf0 sunca Ib.Jasamćist i lotos koji seuzdile". Lotos koji u

zoruotya raiatieesimbuliziraj urarnjesuneekojesepojayiju jeiztame noći i,na sliCan

U pogrebnim tekstovima nalazi se nekoliko koncepcija raja. Tako pokojnik mo~.e

nastavati podzemni svilel s Ozirisom ; ili seu%dignuti na nebodao ndje posrane jedna

od Neuništivih zvijezda; ili se pridružiti bogu sunca Ra u njegovoj "Barci milijuna'

na bOijem putu preko neba. U kasnijim mitovima pOlavljliju se priće o Ra i Ozirisu,

koji se svaku večer sastaju u podzemnom svijetu na sunčeni putu kroz tamu. Kao
štojetos luč ai isra~ l ičitimm ito\imaost\'ar:lnju (vidi Str. 40-41),prihv:\ćanje pus

tojanja niza krajnjih odredišta za pokojnike tip ićn oje za toleranm iiraznol ičnisustal'

vjero\'anjaEgipbna
 STVORE:-lJA JZ PODZEMNOG SVIJeTA

STVORENJA IZ PODZEMNOG SVIJETA

Egipateldpodzemnitvijet,lliDuat,biojeđombrojnimčudnimizadivl.jujućimbićima.

NWlUblIadobroćudna,kaoiwsublagoBlovljeniduhoriumrUh(am.aoredcsno)i

. . . . 6pricenalikmumijikoje otivli_iuu grobudabipoMalealugeuzagrobnom

liYom(aoreuuedini). Potpomognutepogrebnim tek8tovimai talilmanima,nedavno
prcminuleCMlObe lebde Duatomkao kri1atiduhovi ba(gore lijevo) prema Oziriwvuj
.udnld. Međuopa8DOltimakojeihvrebajuna tompuru ludemonilOYcinaduk l divovska
amllaApep,Jw!anočupokuiilVilproidrijedaunce dokpurujeDuawm. Svakevečeri

bo&Setqenzmiju(naauprotnojauanici).U Olta1ačudoviAtaapadaAmmut-kr:ifanac
krokodila, voclenkonjaima&-kojiproidire ijn:agtdnfka (na ,uprotno! Itt&nici).
DOLJNAKR.ALJEVA
Kako na 7.apao.lnom Ob7.0fU sunce:r.ala7.i
7.a Tcbansku visota"an, lako i du-še umrlih
IOnu u vjcčni zagrljaj Hlllor, boiiec:r.apada,
koja se ob ično prika:r.ujckako sc u:r.diies
padinabrijcgau8"OjcmsvclommjeSIl,Dcir
eI-Bahari. Ondje je kralj MenlUhOlep ll . (oko
2008.-1957. pr. Kr.) iz XI. dinastije polo:lcn
U s\'oj grob ispod pogrcbnoga hrama,
okruicnsašcslsvečcnicabo:licc H alorkojc

(rcbaju šti(jli njegovu dušu

FaraoniNovogkraljevslva,od
Amcnho!cp" I. do Ram7.C811 X I., također
sudovoo.lili u vezu Deirel-Baharis

visoravni. Gla,'nudolinu-nazvanu prema

kraJjcvima koji lc:lc pokopani u s\'ojim
rihim dubinama-karaklcrizira prirodni
piramidalniobJikvrhalcbanskogmaSi, ...
(desno),slijcncEgipč:mimapoznalc

podprikiadnim na:r.i\·om Mcrclscgerili

"Onakojavolilišinu".MajSlOrskiurcšcne
grobnieeiskiesancllii\'ojSlijenisaSlojese
od vclikih pogrcbnih odaja TUlmozisa Ill.,
Amcnholepa II.,Horcmheba, Sclija IT . i više
kraljcvaimenomRanlzes. Omiljcnid,·orjani,
kaošlosujujai1iThuja,karkadSlllakođcr

ondjc pokapani II znakposcbnc počasri

 POJMOVNIK
a!th Blagoslovljeni, preobr~:ienj duh umrle osobe mutao od
uspjdnogprožimanja k.(du!c)iba(kril:llOgaduha pokojnika).
"" lth ":2:ivor",prcdstavljen hijc roglifom {Ii>, S\·('U znak koji
rabi i kao ukrasni moth-
faraon Kn.lj Egipta, grčki il'.r:azpolckaooc:lcgipatskogptf-đu("velika
ku6l'?koji sc il\\'orno odnosio nll kndjevu palaču, no od No\'og
kratje" ~ tva nadalje upotrebljavao se i II značenju ""Iadar"
Ku n o ra:r.d oblje Nniv zaposJjc:dnje fudobljelijekom kojeg su
Egiptom "Iadalidomaći kntljevi{664._332. pr. Kr.),osimdva
razdoblja\·ladavine Pen:ijanaca(52S-405.pr.Kr.i343.-332.pr.
Kr.)
_'.t " Istina" jJj "red", kozmički princip koj~ hlo scvjerovalo, upnvlja svim
ljooskimibožanskim postupcima;uTjelovljenjc i Štov1ll1U liku boiicc Majet
(Ma'al).W\.mccistine,pra\-dciskJad:l.
5CčeslO
mlUtaba(anpski:"k!upa"Vntllpravokutnegrobniceuobič:aienezapogrebe
bog.ttihowbaodStarogkraljevstvanadaljc
pilonMonumcnta!niul:u:uegipatskihnun
pto lemej.1d Ko)ipotjeteiliseodnosinagttkudinastijušlOjujeutemeljio
PlOlcmq J. 310. pr. Kr. i koja jedoiivjela S\'Oj knj30. pr. Kr. SiTU'ĆU Klwpatre
YlI.Filopa!or.
Srednl e kralj eV8tvoNaziv1.ad~velikot:l7.dobljenaprctkacgip~t5kc
civilizacijekojeobuhVll6lfarnoneodXl.do XI II. dinastije (oko20B1.-1630. pr.
"'·1·
Sta roktlllj ev81VONazivzaprvovclikorazdobljenapretkaegipuskc
c;"ilizacije koje obuhVllta fal'lloncod lII .doVI.dinmijc(oko262S.-2130
pr. Kr.)
urnu PrikazS\'C!czrnijeilikobrcnafaraonO\'\I~elukoj:ljeuočinjegovih
neprijaleljarigala\'lI1JU
LITERATURA

Sau neron, Serge. Tbt Pn' JIJ of Antlml EgyPt,

Gro\'c Press: New York, 1980
 KAZALO

Brojevi stranica tiskani običnim Amenemh at ll!., 84, 85, 92 Amozis, 85, 86 8cs,70,106,114,115
Amcncmhar lV.,84 Aohaj, 102 bijela kruna (Het!jd) Gornjcg
Ani, 1,21, 130
tlrlkb, 25 , 116
Anubis, 115, 120,126,128-129 58, 80
bogovi,39,39,55
mać,8

Ammut, 129, 133
Ahotcp, 94-95 Amon, 10,41,54-55,84
Akhetatcn (cl-Amama), 52-53, hram u Karnaku, \3, 54,
53 56.57,S6,58-59,86,88,94
akh, 25, 128,133 kflodržavni bog, 52,53,55,
86-87
simbol,33, 54, S4
92, 95 stcia, 54
AlcksandarVcliki,88 svetkovina Opet, 59, 88, 105
Amon-Kamutcf, 55 ddi i Amon
Amun-Kematef,54-55
c!-AmarnavidiAkhctatco
Amarna, razdoblje, 13,53 Amon-Ra, 55, 55 vidiiA mon
Amaunct,41,54
astrologija,lll
astronomija. 110-111
Atef,kruna,91 liidi i prema irnc nu; bogo vi
Atcn(sunčcvkrug), 53,53,87,
92 božicc,39,39,55
priroda, 35, 60
stapanjc,63,64, 66,66
Atunl,40,42
Bubastis,63
baciuhuvi, 1, 133
babun, kao sim bol, 60, 100 Cezarion, 64
Bai, 54 Champullion,Jean-Frano;:ois,
balzamiranje/iidimumije
Barka milijuna, 131 Crna zemlja (Kemet), 7, 18
Bastet,G3 crvena kruna (Deshrtl) Donjeg
benben,50 Egipta, 18,60, 91
•
Crvena zemlja (Duhrd), 7, 18
crvena i bijela kruna (p1Cbtnl),
71, 76,9 1
čis[oća, 102
D Drugomcdurazdoblje, 10,85
Dahshur,piramide,48,49, 50.80
Deir d-Bahari, pogrebni
komp1eks,84,94, 96
Deir d-Medina, 86, 119
demotsko (popularno pismo),
20, 22,69 vidi i pismo
Dendera, J9,62, 64,66, 111, 120
Ddret vidi crvena kruna;
Crvena zemlja
prorieanje, 114
dinasijaPto1emc:jevića, l 06
djed,simbol,25, 116
DjehutYI·idiTol
Dolina kraljeva, 86,lJ4
Duamutc:f,123
Dua[vidipodzcmnisvijet
Dvije gospodarice, 60, 60
Dvorana dvije istine. 128
Đ 84,85,91
Đoser,kralj,46
Đoser,piramide, 49,80
",
E ,-:--:-:-::---:-:--,,-:-_ _ Z!atnodoba, 86
29,33,60
ekonomija, 10, 13,29.52-
53,87
Gornji (Zemlja bb), 10,29,
33,60
izvor imena , 20,40
Kasno razdoblje, 94
Klasično doba, 10,84
Novokra!jevstvo, 10, 13, 13,
poliličkamoć,52-53,84,87
poljoprivreda, 30, JI
Prvomećlurndoblje,IO,8 1 ,
simboli, 29,29,33
SrednjckraljcvstvO, 10,49
Staro kraljevstvo, 10,46
Treće međurazdoblje. 13
[rgovioa, 13, 30-31, 92
ujedinjenje,IO, 29,76,8O,
melld,40,42,76
faraoni,60, 71,75,76, 79
f·;niikra!jevi
i nasljedniei, 76-77, 84
:i;enski,84,86.92-95
Farnonovapos[e\ja, 69
f-i!ipIll. Arhidej,59
"'
G_ _ _ _ __
Gc:b,33, 40, 76
[zidino svetište, 66
piramide, 7, 46,46,80-81,94
Vdikasfinga,8,82
glazba, 17, 102-103, 11 5, 126
grčka vladavina. 13
grčki alfabct, 20, 22
guska,kaosimbol, 16,33,54
"H'--_ _ _ __
Hapi, 122- 123
Hapy, 15, 99
I-Iarakhte, 42,70 vidi i Horus;
haremska urota, 95
Harocris, 70 I·idi i Horus
hr am, J9,62, 64
i lzida, 63,64, 66,66, 120
slavijcnjel04-105,109
Hatšepsut, I3, 2J, 25,86,92,
92, 96, 10J
l-Iauhel,41
Hcliopolis,40,42, 51
I-icraklcopoiis,84
Hermes Trismegistos., 100, 111
l-Iermopolis,40,100
)-IcrodOl,citiran, 14,J4
hijcratsko(svetopismo),20,
21, 22
I·idi i pismo
hijeroglifi,20-23, 21, 22,2J,
24,25
ddi friranjc:,21-23, 100-101
kaodc:ko racija,25, 1I6
najkasnijc poznati, 20,69
na spomc:nicima, 26-27
simbolika,25, 66,66, 116
 vidi i pismo kanope,124 kipovi
vodenkonj, kao simbol, 63, kaos, 40, 75,103 AmenhotepIII.,88
109 hrana i piće, 17 Amon-Ra,55
vidi i Set; Taueret humak stvaranja, 40, 40,42,46, božansko trojstvo, 8,80
Horemheb, 13,66,76,87 51 vidi i mitovi o stvaranju; zmija vidi Apep izida,66
Horus, 8, 66, 66, 70, 71, 70-71, Hunefer, 128 Karnak, 52, 54 Khafre,lO
76, 76, 120,121 Hwt-ka-Ptah,40 Amonov hram, 13, 54, 56- Khufu,49
Gospodar neba, 70 57,56,58.59,86,86,88,94, pisari,21,29,30, 100, 128
hram,70,71,106,106,109
i Izida, 66,70 ibis,kaosimbol,20, 100 Dvo rana zapisa, 29
kaosokoi,71,73 imena, 23,25,27,40, 66 SenusretI.,76
ikralj,75 Imhott:p, 46,49 Tutmozis III., 86
"muž" Hator, 104, 106, 109 Imset,123 Kleopatra VII. Filopator, 35,
Oko, 21,73, 116 Izida, 8, 16, 40,66,66,69,69, Kauket,41 64,93
76, 76, 116,123 Kauit, kraljica, 127 Knjiga mrtvih,1,21, 40, 102,
i Hator, 63, 64, 66, 66 Kebehsenuf,123 124,128,130 vidi i pogrebni
sljedbenici, 76 i Horus, 66,70
spajanje, 94 imedicina,114 Kek,41 kobra, kao simbol, 16,60
isud,129 i mumificiranje, 63, 66 Kemet vidi Crna zemlja
i zvijezde, 110 i Oziris, 70, 120, 120-121
Zivući, 66, 76 Iunut'idiHeliopolis
kozmički red (ma 'al) , 8, 75
hramovi, 8, ID2 48-49,80
Abydos,99 Khensumoze,40
Deirel-Bahari,96 Juja,124
Dendera, 39, 62, 64 Julije Cezar, 64
Edfu, 7D, 71, 106, 109 krava, kao sim boi,62,63
hramovi sunca, 51 K Khonsu,54,58
Karnak,13,54,56-57,56, kalendar, 104, IlO, III Khufu(Keops),10, 10,46,48, kršćanstvo, 13,20,66,69
58-59,86 Kamen iz Rosette, 21 -22, 22 49,80 kraljevi, 29, 75, 76-77
 božansrvo, 75,77,80,95
nas1jednici,76-77,84
ženskikraljevi,92-95
krivovjerci iz Amarne,
krune, 18, 76, 91
k ućeživota,IOO
Lahun,piramide,49
lavica, kao simbol,60 vidi i
Sc:iunc:[
ei-lisht, kipič iz, 76
1olOs, kaosimbol,29, 33,131
Luxor, 42,59, 105
M Moćnice,60
ma'af(kozmičkirc:d),75
mačke,63
magija, 66, 70,130-131
iastrologija,111
irc:ligija,100, 114-115, 115
Majet (Ma'at-božica i50ne).
30, 60, 129
mam",il;,I06
medicina Qiječništvo}, 63, 63,
70, 73,1 14
J\'fc:keue, 130
Memfis, 10,40, 46,80
Menkaura(Mikerin), 46,49,
80,81
Mentuhotc:p Il. 84. 94, 127
Mereret,nakit, 85
Mike[in,vidi Menkaura
Min, 55
mirisi i tamjan, t03-104, 109
mitovi O stvaranju, 39,
40-41,42,76,IOOv;dii
humak stvaranja
mjesec,kaosimbol,73
moda, 34, 36
mumijc:, 45,63,63,66, 120,
124,124, 126,126-1 27
Mut,54,56,58
,.,
N _ _ __
nakit, 36, 45, 73,85 vidi i
amajlije i talismani
Nektaneb l., 60
Narmer, 10,76, 79, 80
Naunet,41 Horusovtrijumf, 109
Nebamun,29 ikralj,77
Nerer,23 pogrebni,124,126-1 27
Neferherenptah, 32 prikazi, 16-17, 16, 102-103,
Nc:fermajat,gipsana ploča iz 114
grobnice, 16 odjeća, 36,84,92 vid;; moda
Nefenari,3.23, 92,92 o)u()(ld,40, 40-41 , 54
Nefertiabet. princeza, 104 Opct, svetkovina, 59,105
Nc:fc:rtici,23,53,92. 95,95 Osorkon II., 8
Neftis,40,63,66, 116,120, 123 Otvaranje usta, ceremonija, 126
Neit, 63,63,66,70, 123 vidi i svetkovine; obredi
Neit-ikret,92 ovan,kaosimbol,42,54,54
Nc:khebet, 60, 60, 85 vidiiRa;Amon
nlmtJ pokri\'alo za giavu, 75, Oziri5, 8, 18,40, 70,71,76
76,84,91 ilzida, 64,70,76,120-121,
Nc:uništivezvijezdc, 110, 131 120
Ni1, 14-15,33 ismn 60,71,75, 92, 119,
Nun, 40,41 123, 128-129
Nut, 39,40,43, 76,110,
112-113
papiru5,kaosimboi, 29, 33
o pčela, Zemlja (Donji Egipat),
obelisci, 42,51,88 29uidiiEgipat
obnavijanje,33,45uidii pektorali,44, 60,85 vidi i nakit
_ _ zagrobniživot Pepiankh,23
oboiavanjc: sunca, 52 vidi i Pepi 11.,81
Phiiac:, 69,69
pisari,21, 22, 29, 30, 30-31,
100,128
pismenost,22,35, lOOvidii
pismo
plava kruna (KiNpmh), 91
ples, 17,\02-\03,126
pogrebi,l24vidiimumije
pokrivalo l'.a glavu (nemu), 75,
76, 84, 91
ponovno roaenje, kao simboi,
43, 45
Popisi kraijeva, 23,23
ponreti,16, 7S,84, 92 vidii
posmrme maske
Psametik J., 119
Psthmlvidicrvena ibijda kruna
P5usenes l., 59
Ptah, 40,40
Ptolemej V.,2 1, 22
piramide,10, 46,48-49, 50-S1
Abusir,49, 5t
Crvena,48,80
"četv rta",94
Dahshur,48,49, 50,80
Đoserova, 49, 80
Gil'.eh, 7, 46, 46,48-49,80,
80-81, 82,94
Hawara,49
kao humak stvaranja, 46,51
Khafre, 10, 46,48-49, 80,
80, 82
Khentkaues, 94
Khufu, 10, 46,48,80,80
Lahun,49
mđJlabt,46, 48, 49
t.leidum,48
Menkaur2, 46,49, 80, 81
najranija, 46
inatpisi,49
Sakkara, 46
Srcdnjekraljevstvo, 49
Starokraljevsrvo, 46,80-8 1,
94
Svijena,48
Snofru, 48, SO,80
Unas,49
Velika, 46, 48,80
piramidion, SO, S!
pismo, 20, 2! , 22,22, 2J,69,
100 tidi i hijerogli fi ;
pod:.r.emnisvijet (Duat),43,71,
12 1, 128-129, 133
pogrebniobn:di,99, 124, 126-127
posmrmemaske, 13, 75, 126
R
Ra (Re),42-43, 70, 75, 76,80
R.a-Atum, 43 Pidi i Ra; Atum
Ra- Harakhte, 7,42,43, 70
raj,130-13lvidiizagrobni
Raml'.cs 1. , 59
RamOles [1.,23, 42,59,75,87,
92,99
Ramzes ll1 .,9S
Ramzesi,kraljevi,13, 27
d- Ras hid (Rosena),21
Rekhmire, 34
i magija, 100, 114-115
reljefi
Aknaton(iNeferriri). S3
Cezarion i Kleopatra, 64
Dijete Horus. 70
egipatshtrgovina,13
HalOf, 62
izida, 16,69
Nekhebct, 60
Sakkara, 30, 46, 54, 80
sa r kof2Zi i kovčezi,66,69 , 1t0 ,
119, 120, 124, 127
Sekhmet,60,63
Selket, 63,63,66, 123
Scncb, 18,23
Seneđem, 31,119,126
SenusrecI., 76
Senusret II., 16
Senusre tlI l., 84,84,85
Sesostrist'idiSenusret
Set, 18,40,70, 73.76,109,1IO,
120,133
Seti (Sethos) J.,7, 16, 58,87,100
sfinge, 8, 49, 59, 59,82
JhabIiJ, 127,t30, 133
simbotizam llidihijerogli f; ime
Sirijci, 86
Sisobck, 119
siJ/rum, 16,103
skarabej,kaosimboi,33,42,
45, 112, 116
• •
slike, 16,29,31, 34, 66, 77,92, Svetkovina Lijepog susreta, t04, TuunozisII.,86,92 -"
W _ _ _ __ _
TutmozisIlL,29,86,86 Wadjct, 16, 60,60
sluge,34,34 SvetkovinaOpet,59,105 Tutmozis ]V., 52,82,87 u'as(ž e zJQffioći), 40

smrt, 110,119, 120.121, 130, pektorali, 45,60 )Jwijof(Horusovooko), 21,73,

posmrtna maska, 75 116, 119
š.aš,Zemlja (Gornji Egipat), 29
Snofru(Sneferu),48, 50, 80 Sešen,23 U"----_ _ _ __ y
Sobekneferu,84,92 Young, Thomas, 21
sokol, kao simbol, 42,70, 73 i Aknamn,52-S3
n"diiHorus; Ra-Harakhte boje u,7,7, 18
Soter,112 5u, 40, 76 funkcija, 16-t 7, 18 zagrobniživot,29,30, 31,1 1S,
steie, 43,54, 70, 82 ikrajolik, 15, 16, 18 119,121,124,126-127,129,
strvinar,kaosimbol,60.75,85 ~T_ _ _ _ __ l'idiinakir;slike,reijefe;
Tapcret, stela, 43 kipove zanimanje (zvanje),3J,34,
suđenje, 127,128-129 Taueret,63,114, 115 perspektiva, 17 34
sunca,bogovi,8,42-43,80 Teba, 10,52,55,66,84,85 ipriroda, 16,33 zemljovidi,130
vidi i Arum; bogovi Tefnm,40 razvoj,10,13,16-17,53,84 zmija, kao simbol,54,55 Ilidii
sun<.:a, Grad vidi i H eliopolis učinakslojevau,7, 15

sunca,hramovi,Sl ddii Unas, 49 zmija,kaosimbol, 91

100,102
svcćcnstvo,8,54,63,86-87,94,
100, 102-105 vidi i religija
svetkovine, 77,88,99,104,
104-105,109,109t>idii
unist3vanjeprotivnika,79,85, Zmija kaosa ~'idiApep
pogrebnl,t27,13t
Tekstovi picamida,9,11O, 113 ureus (svetazmija/ kobra), 16, zvij ežđe, 39, 111,112-113
Tot (Djehuty), 20, 20,60, 76, 75, 91
100,100,129 ž
Thuja,12,69,134 v žene,92-95
Tij,95 vladavina I-liksa, 10,85,
Trajanovkiosk,69 kraljice, 76-77,84,94,95
Tutankhamon,2, \3,23,25, vladavina Perzijanaca, 13 moć, 34-35,92-95
53,86,87,88 vladavinaRima,13,69,93 pismenost,3S
 OVA JE KNJIGA SVOJEVRSTAN IZLOG UMJETNOSTI DREVNOG
E GIPTA U NJEZINU PUNOM SJAJU, OD PIRAMIDA KOJE NAS

DREVNI OSTAVLJAJU BEZ DAHA I MONUMENTALNIH HRAMOVA DO

ŽIVIH ZIDNIH SLIKA, VELIČANSTVENO OBLIKOVANIH KIPOVA

EGIPAT KRALJEVA, KRALJICA I BOŽANSTAVA TE KRALJEVSKOGA NAKITA

IZVANREDNE SLOŽENOSTI.