Professional Documents
Culture Documents
Katelovo Shvatanje Prirode Čoveka - Seminarski Rad
Katelovo Shvatanje Prirode Čoveka - Seminarski Rad
1. Uvod....................................................................................................................................3
2. Raimond Bernard Cattell – biografija..................................................................................4
2.1.Inovacije i dostignića.....................................................................................................4
3. Faktorska analiza.................................................................................................................6
4. Teorija ličnosti.....................................................................................................................8
4.1.Faktori ličnosti...............................................................................................................9
4.2.Komponente ličnosti....................................................................................................10
4.3.Razvoj ličnosti.............................................................................................................12
5. Zaključak...........................................................................................................................14
6. Literatura...........................................................................................................................15
2
1. Uvod
Ličnost je ono što omogudava predviđanje šta će osoba uraditi u datoj situaciji. Značenje
manjih otsečaka ponašanja može u potpunosti da razume jedino ako se vidi unutar šireg okvira
ukupnog funkcionisanja organizma. Katel vidi ličnost kao složen i diferenciran sklop crta, sa
motivacijom koja uveliko zavisi od podskupine tkz.dinamičkih crta.
suzdržan – otvoren
manje inteligentan – više inteligentan
stabilnost, snaga ega – emocionalnost, neuroticizam
ponizan – probojan
trezven – bezbrižan
koristoljubiv – savestan
sramežljiv – pustolovan
netolerantan – tolerantan
poverljiv – sumnjičav
praktičan – maštovit
pošten – lukav
miran – pronicljiv
konzervativan – sklon eksperimentisanju
zavisan od grupe – samodovoljan
nedisciplinovan – sabran
opušten – napet
3
2. Raimond Bernard Cattell - biografija
Raimond Bernard Cattell (20. mart 1905. - 2. februar 1998.) bio je britanski i američki psiholog,
poznat po svojim psihometrijskim istraživanjima intrapersonalne psihološke strukture. Njegov rad je
takođe istraživao osnovne dimenzije ličnosti i temperamenta, raspon kognitivnih sposobnosti, dinamičke
dimenzije motivacije i emocije, kliničke dimenzije abnormalne ličnosti, obrasce grupne sintetičnosti i
socijalnog ponašanja, primene istraživanja ličnosti na psihoterapiju i teoriju učenja, prediktore
kreativnosti i dostignuća, i mnoge multivarijantne istraživačke metode uključujući usavršavanje
faktorskih analitičkih metoda za istraživanje i merenje ovih domena (Cattell, 1772).
Katel je autor, koautor ili urednik skoro 60 naučnih knjiga, više od 500 naučnih članaka i preko
30 standardizovanih psihometrijskih testova, upitnika i skala za ocenjivanje. Prema široko citiranom
rangiranju, Katel je bio 16. najugledniji, najzapaženiji u naučnoj literaturi, i među najproduktivnijim, ali
kontroverznim psiholozima 20. veka (Boyle, 2016).
Katel je bio rani zagovornik upotrebe faktorskih analitičkih metoda umesto onoga što je on
nazvao "subjektivno verbalno teoretiziranje" da bi empirijski istražio osnovne dimenzije ličnosti,
motivacije i kognitivnih sposobnosti. Jedan od rezultata Katelove primene faktorske analize bio je
njegovo otkriće 16 zasebnih primarnih faktora u okviru normalne ličnosti (na osnovu leksikona osobina).
On je te faktore nazvao "izvornim osobinama". Ova teorija faktora ličnosti i instrument samoprocene koji
se koristi za merenje, poznati su kao model 16 faktora ličnosti i upitnik 16PF (Cattell, 1970).
Katel je takođe sproveo niz empirijskih istraživanja o osnovnim dimenzijama drugih psiholoških
domena: inteligenciji, motivaciji, proceni karijere i profesionalnim interesima. Katel je teoretisao
postojanje fluidne i kristalizovane inteligencije da bi objasnio ljudsku kognitivnu sposobnost, istraživao je
promene u Gf i Gc tokom životnog veka, i konstruisao Test poštene inteligencije kulture kako bi se
minimizirala pristrasnost pisanog jezika i kulturnog u testiranju inteligencije.
4
mnogim osnovnim primarnim faktorima na prvom nivou i manje, šire, faktore "drugog reda" u višem
sloju organizacije ličnosti (Goldberg, 1993).
Konstrukti ovih "globalnih osobina" su prekursori trenutno popularnog modela ličnosti Velikih
pet (FFM). Katelova istraživanja dovela su do daljnjeg napretka, kao što je razlikovanje između stanja i
karakteristika osobina (npr. Anksioznost stanja), koje se kreću na kontinuumu od neposrednih prelaznih
emocionalnih stanja, kroz dugotrajnija stanja raspoloženja, dinamičke motivacione osobine, kao i
relativno trajne osobine ličnosti. Katel je takođe sproveo empirijske studije o razvojnim promenama u
konstrukcijama osobina ličnosti tokom životnog veka (Nesselroade, 1984).
Što se tiče statističke metodologije, Katel je 1960. godine osnovao Društvo multivarijatne
eksperimentalne psihologije (SMEP) i njegov časopis Multivariate Behavioral Research, kako bi okupio,
ohrabrio i podržao naučnike zainteresovane za multi-varijantna istraživanja (Cattell, 1990).
On je bio rani i čest korisnik faktorske analize (statistička procedura za pronalaženje osnovnih
faktora u podacima). Katel je takođe razvio nove faktorske analitičke tehnike, na primer, tako što je
izmislio scree test , koji koristi krivu latentnih korena da bi procenio optimalni broj faktora za ekstrakciju.
On je takođe razvio novu proceduru rotacije faktorske analize - "Procrustes" ili neortogonalnu rotaciju,
5
osmišljenu da omogući samim podacima da odrede najbolju lokaciju faktora, a ne da zahtevaju
ortogonalne faktore.
Koeficijent sličnosti profila (uzimajući u obzir oblik, rasipanje i nivo dva profila profita);
Faktorska analiza P-tehnike zasnovana na ponovljenim mjerenjima pojedinca (uzorkovanje
varijabli, a ne uzorkovanje osoba);
Analiza faktora dR-tehnike za rasvetljavanje promjenljivih dimenzija (uključujući prolazna
emocionalna stanja i dugotrajna stanja raspoloženja);
Takonome program za utvrđivanje broja i sadržaja klastera u skupu podataka;
Rotoplot program za postizanje maksimalnih jednostavnih strukturalnih faktora (Cattell, 1978).
3. Faktorska analiza
Katel čvrsto veruje da psihološka nauka mora da počiva na preciznim opisima i
merenjima. Iako psihičke pojave izgledaju nepristupačne merenju, Katel tvrdi da sve što postoji,
postoji u nekoj količini i može se meriti. On je ubeđen da će čovek moći da predviđa ponašanje
svakog pojedinca sa istom preciznošću kojom se to čini u astronomiji i drugim prirodnim
naukama. „On veruje da pojedinačna ličnost podleže matematičkoj formulaciji isto kao što i naš
sunčani sistem podleže Keplerovim zakonima". U analizi ličnosti tehnika faktorske analize
je „ključ za sve probleme" i predstavlja „jedno od najboljih oruđa koje je čovek ikada pronašao".
Istraživanja se vrše u prirodnim uslovima tako što se procesi i pojave odvijaju prirodnim
tokom, a istraživač posmatra i registruje podatke na osnovu kojih, uz pomoć matematičko-
statističkih tehnika, otkriva zakonitosti koje vladaju među određenim faktorima i procesima.
Najčešće korišćen matematičko-statistički postupak u ovakvim istraživanjima ličnosti
je faktorska analiza. Postupak se sastoji u tome da se na osnovu interkorelacija velikog broja
manifestnih varijabli (na primer, odgovora u testovima) utvrdi manji broj zajedničkih (latentnih)
faktora na osnovu kojih se može objasniti veći broj spoljašnjih oblika ponašanja.
6
Za faktorsku analizu Katel koristi tri vrste podataka:
Katel je primetio da u teškim naukama kao što su hemija, fizika, astronomija, kao i u
medicinskoj nauci, nepotkrijepljene teorije su bile istorijski široko rasprostranjene sve dok nisu
razvijeni novi instrumenti za poboljšanje naučnog posmatranja i merenja. Tokom 1920-ih, Katel
je radio sa Charlesom Spearmanom koji je razvijao novu statističku tehniku faktorske analize u
svom nastojanju da razume osnovne dimenzije i strukturu ljudskih sposobnosti. Faktorska
analiza postala je moćno sredstvo koje pomaže u otkrivanju osnovnih dimenzija koje leže u
osnovi zbunjujućeg niza površinskih varijabli unutar određenog domena (Cattell, 1978).
7
4. Teorija ličnosti
Da bi primenio faktorsku analizu na ličnost, Katel je verovao da je potrebno uzeti najširi
mogući opseg varijabli. Naveo je tri vrste podataka za sveobuhvatno uzorkovanje, kako bi
obuhvatio ceo spektar dimenzija ličnosti:
8
4.1. Faktori ličnosti
Katel strukturu ličnosti prikazuje kao hijerarhijski organizovan sistem u kome prvi nivo
predstavljaju primarni faktori (nivo crta), drugi nivo čine faktori drugog reda (nivo tipa) i treći
nivo predstavljaju faktori trećeg reda.
Faktori drugog reda, koji su utvrđeni faktorskom analizom primarnih faktora, na osnovu
L-podataka, jesu:
9
Upitnik osobnosti ličnosti u srednjim školama (HSPK) - sada nazvan upitnik adolescentske
ličnosti (APK) ), i Upitnik za ličnost dece (CPK). Cattell je konstruisao i (T-data) objektivnu
analitičku bateriju (OAB) koja je obezbedila mere 10 najvećih faktora osobina ličnosti izlučenih
faktora analitički, kao i objektivne (T-data) mere dinamičkog konstrukcije osobina kao što su test
analize motivacije (MAT), test za analizu motivacije u školi (SMAT) i test za analizu motivacije
djece (CMAT). Da bi se izmerila konstrukcija osobina unutar abnormalne sfere ličnosti, Katel je
konstruisao Upitnik za kliničku analizu (CAK). Deo 1 CAK meri faktore 16PF, dok deo 2 meri
dodatnih 12 abnormalne (psihopatološke) dimenzije osobina ličnosti. CAK je kasnije ponovo
označen kao PsichEval upitnik (PEPK). U okviru široko konceptualizovanog domena ličnosti,
Katel je konstruisao mere stanja raspoloženja i prolaznih emocionalnih stanja, uključujući i
Upitnik za osmu državu (8SK). Pored toga, Katel je bio na čelu u izgradnji Centralni kit-država
(Barton, 1985).
Od samog početka svoje akademske karijere, Katel je zaključio da, kao i u drugim
naučnim domenima kao što je inteligencija, može postojati dodatni, viši nivo organizacije unutar
ličnosti koji bi pružio strukturu za mnoge primarne osobine. Kada je faktor analizirao međusobne
odnose 16 primarnih mera osobina, on je našao ne manje od pet "drugih reda" ili "globalnih
faktora", sada poznatih kao Velika petica. Ovi drugi stratum ili "globalne osobine"
konceptualizovani su kao široki, sveobuhvatni domeni ponašanja, koji daju značenje i strukturu
primarnim osobinama. Na primer, ekstraverzija "globalne osobine" nastala je iz faktor-
analitičkih rezultata koji obuhvataju pet primarnih faktora koji su interpersonalni u fokusu (Krug,
1986).
10
ponašanja, pa su oni pogodniji za opisivanje i objašnjavanje ličnosti nego što su površinske
osobine.
Svi navedeni faktori čine osnovu u teorijskom oblikovanju strukture ličnosti. Za razliku
od Olporta, Katelove izvorne crte nemaju motivacioni karakter i zato Katel posebno razmatra
strukturu motivacije. Prema njemu, dinamičke komponente ličnosti su ergovi, stavovi i
sentimenti.
11
Pored stabilnih strukturnih i dinamičkih crta, na ponašanje ličnosti mogu da utiču i
situaciona stanja, kao što su raspoloženja i uloge, koje treba uzeti u obzir prilikom objašnjavanja
i predviđanja ponašanja.
U pogledu razvoja ličnosti Katelov polazni stav je da se ličnost formira kroz interakcijski
odnos nasleđa i sredinskih faktora, pri čemu napušta alternativna stanovišta o isključivoj
determinisanosti ponašanja osobinama ličnosti ili situacionim činiocima. U proučavanju razvoja
ličnosti Katel posebnu pažnju obraća na dva područja problema. Prva sfera interesovanja jesu
međusobni odnosi nasleđa i sredine, a druga je razvoj strukture ličnosti.
Najzad, kao opšta pravilnost utvrđeno je da sredinski faktori ispoljavaju veći uticaj u
izgrađivanju specifičnih obrazaca ponašanja, nego na opšte osobine. Kada je, na primer, reč o
seksualnom motivu shvaćenom kao opšta seksualna potreba, onda je njegova nasledna
komponenta dominantna, ali konkretni oblici ispoljavanja i zadovoljavanja ovog motiva su
pretežno, ako ne isključivo, određeni sredinskim činiocima.
12
Katel ističe da je za razvoj lčnosti zančajno učenje koje se odvija u periodu do sedme
godina života. Kognitivni i emocjorialni razvoj ličnosti ostvaruje se na osnovu klasičnog
uslovljavanja i instrumentalnim učenjem, ali poseban značaj Katel pridaje tzv. integracionom
učenju. Ono predstavlja „učenje hijerarhije ili kombinacije odgovora koji će pružiti najveće
zadovoljenje ličnosti kao celini, a ne samo jednom pojedinačnom nagonu".
Za celovitu ocenu Katelove teorije ličnosti biće neophodno sačekati rezultate savremenih
istraživanja, kako bi Katelovi nalazi bili konačno verifikovani. Međutim, ono što je već sada
prihvatljivo u Katelovom naučnom delu jeste objektivan multivarijantni metod u proučavanju
ličnosti.
13
5. Zaključak
Istraživanje faktora ličnosti 16PF pokazalo je da su ovi konstrukti korisni u razumevanju
i predviđanju širokog spektra ponašanja u stvarnom životu. Dakle, 16 primarnih mera osobina
plus pet glavnih faktora drugog stratuma korišteno je u obrazovnim okruženjima za proučavanje
i predviđanje motivacije postignuća, učenja ili kognitivnog stila, kreativnosti i kompatibilnog
izbora karijere; u radnim okruženjima predvideti stil vođenja, interpersonalne veštine,
kreativnost, savesnost, upravljanje stresom i sklonost ka nesrećama; u medicinskim ustanovama
za predviđanje sklonosti srčanom udaru, varijabli upravljanja bolom, verovatnoće pridržavanja
medicinskih uputstava, ili obrasca oporavka od opekotina ili transplantacije organa; u kliničkom
okruženju predvideti samopoštovanje, interpersonalne potrebe, toleranciju frustracije i otvorenost
za promene; i, u istraživačkim okruženjima, predvidjeti širok spektar bihejvioralnih sklonosti kao
što su agresija, usklađenost i autoritarnost.
14
6. Literatura
1. Barton, K. (1985). The Central Trait-State Scales: A Kit of 20 Subtests Measuring Five
Central Personality Dimensions as Traits and States, with Equivalent Forms.
Champaign, IL: IPAT
2. Boyle, G. (2016). Hans J. Eysenck and Raymond B. Cattell on intelligence and
personality
3. Cattell, R. B., Eber, H. W., & Tatsuoka, M. M. (1970). Handbook for the Sixteen
Personality Factor Questionnaire (16PF). New York: Plenum
4. Cattell, R. B. (1972). Real base, true zero factor analysis. Multivariate Behavioral
Research Monographs 72(1), (1-162). Fort Worth, TX: Texas Christian University Press
5. Cattell, R. B. (1983). Structured Personality-Learning Theory: A Wholistic Multivariate
Research Approach. (pp. 419-457). New York: Praeger
6. Cattell, R. B. (1990). The birth of the society of multivariate experimental
psychology. Journal of the History of the Behavioral Sciences, 26
7. Goldberg, L. R. (1993). The structure of phenotypic personality traits. American
Psychologist, 48(1), 26-34.
8. Hakstian, A. R. & Cattell, R. B. (1982). Manual for the Comprehensive Ability Battery.
Champaign, IL: IPAT.
9. Krug, S. E. & Johns, E. F. (1986). A large scale cross-validation of second-order
personality structure defined by the 16PF. Psychological Reports, 59, 683-693
10. McArdle, J. J. (1984). Cattell's contributions to structural equation
modeling. Multivariate Experimental Psychology, 19, 245-267
11. Nesselroade, J. R. (1984). Concepts of intraindividual variability and change:
Impressions of Cattell's influence on lifespan developmental psychology. Multivariate
Behavioral Research, 19, 269-286
15