Professional Documents
Culture Documents
Ciljevi Održivi Razvoj Manojlo
Ciljevi Održivi Razvoj Manojlo
Ciljevi Održivi Razvoj Manojlo
Seminarski rad
Profesor: Student:
doc. Dr Violeta Jovanović Nikola Manojlović A/263/16
Sadržaj
Uvod...............................................................................................................................3
1.Nacrt strategije održivog razvoja....................................................................................4
2.Analize i mišljenja.........................................................................................................5
2.1. Tranzicija i održivi razvoj privrede...................................................................................5
2.2. Održiva proizvodnja i potrošnja........................................................................................6
2.3. Ekonomija zasnovana na znanju........................................................................................6
2.4. Siromaštvo i socijalna uključenost.....................................................................................7
2.5. Javno zdravlje......................................................................................................................7
2.6. Biodiverzitet i zaštita prirode.............................................................................................8
2.7. Prirodni resursi – vazduh...................................................................................................9
2.8. Voda....................................................................................................................................10
2.9. Zemljište.............................................................................................................................11
2.10. Faktori rizika po životnu sredinu – otpad.......................................................................12
2.11. Klimatske promene............................................................................................................12
2.12. Uvođenje čistije proizvodnje.............................................................................................13
2.13. Turizam..............................................................................................................................13
Zaključak......................................................................................................................15
Literatura i resursi.........................................................................................................16
2
Uvod
3
1. Nacrt strategije održivog razvoja
1
Milutinović, S. (2008). Doktrine razvoja. Skripta. Niš: Fakultet zaštite na radu
2
Milutinović, S. (2004). Urbanizacija i održivi razvoj. Niš: Fakultet zaštite na radu
4
Kod životne sredine i prirodnih resursa treba analizirati sledeće:3
- Prirodni resursi u koje spadaju:
o Vazduh
o Voda
o Zemljište
o Biodiverziteti i zaštita prirode
o Šume
o Mineralni resursi
o Obnovljivi izvori energije
o Klimacke promene
o Otpad
o Hemikalije
o Udesi
o Jonizojuće i nejonizojuće zračenje
o Buka
o Prirodne katastrofe
o Industrija
o Poljoprivreda
o Rudarstvo
o Energetika
o Šumarstvo, lovstvo i ribolovstvo
o Transport
o Turizam
o Uvođenje čistije proizvodnje
U daljem radu analiziraću neke od gore navedenih oblasti iz nacrta strategije održivog
razvoja.
2. Analize i mišljenja
3
Milutinović, S. (2008). Doktrine razvoja. Skripta. Niš: Fakultet zaštite na radu
4
Isto,
5
Isto,
5
Država Srbija je definisala svoje razvojne prioritete do 2012. godine i napravila
operativni plan realizacije. Osnovni stub novog pristupa Nacionalne strategije privrednog
razvoja Srbije (NSPRS) je konkurentnost.
Ovaj rad predstavlja najsažetiji prikaz osnovnih nalaza, rezultata i rizika ostvarenja
NSPRS za period 2006-2012, u čijoj izradi je učestvovalo 20 nosilaca glavnih tematskih
oblasti i dva eksperta iz EU. Nacionalna strategija je ukazala na načine prevazilaženja
osnovnih ekonomskih ograničenja i rizika u ostvarivanju dinamičnog i međunarodno
konkurentnog privrednog rasta – visok rast investicija, posebno stranih, dinamičan rast izvoza
roba i usluga i smanjenje javne potrošnje. Najvažniji nalazi su su da je prosečan godišnji rast
BDP od 7% (optimistički scenario) ostvariv i da su razlike u naporima za ostvarivanje bržeg
(7%) od sporijeg (5%) rasta (osnovni scenario) manje u odnosu na mnogo veće efekte i koristi
- veći BDP po stanovniku, brži rast produktivnosti i smanjenje nezaposlenosti. Pri tome,
ostvarivanje osnovnog i optimističkog scenarija zahteva suštinski iste strukturne i razvojne
politike.
6
Poslednjih deceniju i po, u periodu ekonomske tranzicije, većina zemalja centralne i
istočne Evrope iskoristile su poznavanje ove činjenice i, uz dobru makroekonomsku politiku i
povoljno oporezivanje, uspele su da privuku velike količine kapitala koji je, zauzvrat, učinio
da one danas imaju zavidno visok životni standard u poređenju sa ranijim vremenima. Ali,
kako upozorava Lisabonski savet za ekonomsku konkurentnost, u nedavno objavljenom
dokumentu pod nazivom “Indeks ljudskog kapitala: Izazovi za centralnu i istočnu Evropu”
(dokument je nastavak projekta “Indeks evropskog ljudskog kapitala”, ali namenjen novim
članicama Evropske unije), taj impresivan ekonomski rast, u skorije vreme nezabeležen u
drugim delovima Starog kontinenta, odnosno njegova održivost, mogli bi se pretvoriti u
mehur od sapunice ukoliko se ovaj deo Evrope hitno ne fokusira na sasvim drugi stub društva
- na ljudski kapital.
U toj jedinstvenoj analizi kvaliteta ljudskog kapitala u pomenutoj grupi evropskih
država, autori objašnjavaju zašto one hitno moraju da unaprede svoje obrazovne mogućnosti i
započnu odlučnu bitku protiv “odliva mozgova”, naravno ukoliko žele da održe rast i životni
standard dostignut poslednjih godina. Tvrde, takođe, da jeftina radna snaga više nije
komparativna prednost koja jednoj zemlji može da obezbedi konkurentnost na globalnom
tržištu, već isključivo kvalitet rada, što pruža još jasniju sliku o značaju ulaganja u
obrazovanje, pri čemu će narednih 20 godina u tom smislu biti od kritičnog značaja za istoriju
našeg kontinenta. Obrazovanje i obuka postojeće i buduće radne snage jedini su pokretači
daljeg postojanog razvoja, upozoravaju, u najkraćem, analitičari pomenutog trusta mozgova.
Istraživanje Lisabonskog veća, kako se inače zove ta mreža ekonomista, javnih
ličnosti, vođa nevladinih organizacija i poslovnih stratega, obuhvatilo je deset novih članica
Evropske unije (Bugarsku, Češku, Estoniju, Letoniju, Litvaniju, Mađarsku, Poljsku,
Rumuniju, Slovačku i Sloveniju), i Hrvatsku i Tursku, kao kandidate za ulazak u EU. Kvalitet
ljudskog kapitala u pomenutim zemljama ocenjivan je posredstvom četiri kriterijuma: 1.
ulaganja u ljudski kapital (obuhvata troškove svih vrsta obrazovanja i treninga po jednom
zaposlenom, od školovanja do stalnog usavršavanja tokom radnog veka), 2. korišćenja
ljudskog kapitala, 3. produktivnosti ljudskog kapitala (vrednost dobijena deljenjem ukupne
potrošnje zemlje s aktivnim ljudskim kapitalom u toj zemlji), i 4. demografije ljudskog
kapitala. Indeks evropskog ljudskog kapitala dobijen je kombinovanjem rezultata ova četiri
kriterijuma, pri čemu je najniži indeks istovremeno i najbolji (Slovenija), dok je najviši (i
najnepovoljniji) u Hrvatskoj.
7
2.5. Javno zdravlje
8
dobara i odrzavanje onog stepena potencijala biodiverziteta koji odgovara potrebama i
teznjama sadasnjih i buducih generacija.
U Srbiji su dve zivotinjske vrste izumrle, medju kriticno ugrozenim su pre svega ribe-
saran, jesetra, ibis, kao i zmija sarka. Za sada se zaba krastaca, slepi mis, pijavica i sumski
mrav nalaze u manjoj opasnosti i potrebno je preduzeti sve mere da ne bi izgubili te i mnoge
druge dragocene stanovnike naseg podrucja.
Krivolov je u Srbiji poprimio zabrinjavajuce razmere pre svega kada je u pitanju lov
na retke i na nasem podrucju zasticene vrste ptica. Do sada su na stotine hiljada ptica,
uglavnom zuta i bela pliska, seva, velika strndalica, zeba, poljska seva i zelentorka sa
podrucja Carske bare kod Zrenjanina i okolnih stanista u Vojvodini zavrsile na trpezama
evropskih gurmana, a krivolovci, u velikom broju Italijani, su od toga zaradili velike svote
novca.
Cist vazduh je osnov za zdravlje i zivot ljudi i citavog ekosistema. Vazduh je smesa
gasova koja cini atmosferu, a sastoji se priblizno od 4/5 azota, 1/5 kiseonika i vrlo malih
kolicina plemenitih gasova, ugljen dioksida, vodonika, ozona, vodene pare i raznih necistoca.
Nevolje nastaju kada se ovaj odnos poremeti. Zagadjeni vazduh utice na razlicite
nacine na zdravlje ljudi i citav ekosistem. Atmosfera sluzi i kao sredstvo transporta
zagadjujucih materija do udaljenih lokacija i kao sredstvo zagadjenja kopna i vode.
Zagadjenje vazduha zavisi prvenstveno od tipa zagadjivaca.
Glavni izvori zagadjenja vazduha su zagrevanje stanova, industrijske aktivnosti i
saobracaj.
Ugljen dioksid (CO2) - Uticaj na promene u atmobiosferi: osnovni naucni dokazi
pokazuju da CO2 igra znacajnu ulogu kad je u pitanju efekat staklene baste. Inace, ovo je
prirodni fenomen - rezultat apsorpcije kratkotalasnog Suncevog zracenja koje Zemlja
apsorbuje, ali zbog pojasa ugljen-dioksida i drugih otrovnih gasova u atmosferi infracrveni
zraci ne mogu da se probiju u kosmos, vec ostaju pod slojem gasova i ponovo ih apsorbuje
Zemlja (dugotalasno infracrveno zracenje). Ovaj proces rezultuje efektom zagrevanja
atmosfere do tacke koja je mnogo visa nego sto bi to normalno bio slucaj, jer je znatno
povecana prisutna koncentracija CO2 i drugih gasova staklenika u atmosferi. Posto su za
znacajne kolicine gasova staklenika odgovorni upravo antropogeni izvori, ovaj efekat je
privukao paznju javnosti, ali i rezultate i uocene promene izazvane njegovim dejstvom.
U japanskom gradu Kjotou 1997. godine oko 50 zemalja potpisalo je Okvirnu
konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, ciji je cilj sprecavanje i smanjivanje
emisije otrovnih gasova, pre svega ugljen-dioksida, koji se smatraju glavni uzrocnicima
porasta temperatura na Zemlji, odnosno stvaranja efekta “staklene baste”.
Prema izvestaju Nacionalne zdravstvene akademije SAD-a (NAS) nijedna katastrofa u
celukupnoj poznatoj proslosti nece izazvati toliko poguban uticaj na civilizaciju i zivot na
planeti kao sto bi to moglo izazvati trend globalnog zagrevanja. Do sada je o tom pitanju
najrelevantnijom smatrana studija objavljena nakon zavrsetka Medjuvladinog panela o
klimatskim promenama, odrzanog 2001. godine u okviru Ujedinjenih nacija (IPCH), koja
prognozira da bi temperatura na povrsini zemlje do 2100. godine mogla porasti od 1,4 do 5,8
9
stepeni Celzijusovih. Ova studija predvidja da bi takav rast temperature mogao prouzrokavati
otapanje lednika i artickog polarnog prekrivaca, povecanje nivoa mora, pojavu oluja,
destabilizaciju i nestanak zivotinjskih stanista i migracije zivotinja prema severu, salinizaciju
pitkih voda, masovno unistenje suma, ubrzan nestanak biljnih vrsta i velike suse.
Ukoliko se uzme u obzir da ce zahvaljujuci ljudskoj aktivnosti udvostruciti kolicina
CO2 koja ce se u ovom veku emitovati u atmosferu, moglo bi sazreti uslovi za naglu
klimatsku promenu na globalnom nivou, i to mozda u razdoblju od nekoliko godina!
2.8. Voda
Voda je temelj zivota i osnovni sastojak svakog zivog bica. Potrebe za vodom
odraslog coveka iznose od 2,5 do 3 litre dnevno. Voda ili pokrece razvoj ili ogranicava
progres svake zajednice - od porodice do civilizacije.
Broj stanovnika na nasoj planeti ubrzano se povecava, potrebe za vodom jos i brze, a
njena kolicina se ne menja. Do 2025. godine dve trecine covecanstva osetice ozbiljan
nedostatak vode. Procene strucnjaka kazu da oko 1,1 milijardi ljudi nema pristup pijacoj vodi,
2,5 milijardi nema obezbedjene elementarne sanitarne uslove, a vise od pet miliona ljudi
godisnje umire od bolesti koje su uzrokovane zagadjenom vodom.
Organizacija Ujedinjenih nacija je pre desetak godina proglasila 22. mart za Svetski
dan voda, s namerom da istakne njenu vaznost i ogranicavajucu ulogu u razvoju. Blizimo se
vremenu kada ce potreba za vodom premasiti zalihe. Nakon toga nuzno prestaje razvoj,
zapocinju borbe za vodu, a postoji cak i opasnost od medjudrzavnih ratova.
Borba za vodu - činjenice
- 6.000 ljudi u svetu dnevno umre od dijareje!
- Potrosnja vode se udvostrucila od 1950. godine!
- Kolicina zagadjene vode je veca nego u basenima 10 najvecih svetskih reka!
Srbija nema dovoljno vode za pice
Poseban problem predstavlja zagadjenje podzemnih voda. Ova zagadjenja jednim
delom uzrokuje poljoprivreda - zbog koriscenja vestackog djubriva i otpadne voda iz seoskih
naselja.
Veliki problem predstavlja i posledica zagadjenja voda sa neuredjenih deponija. Voda
i otpad povezani su neraskidivo i pogubno. Svaki otpad pre ili kasnije dospeva do podzemnih
voda zagadjujuci je. To je dugotrajan i ljudskom oku skriven proces.
Srbija ce pre ili kasnije osetiti posledice ovakve nebrige za otpad. Brojni izvori bice
zagadjeni, mozda za koju godinu ili kasnije, ali je sigurno da ovakav nemar trajno ugrozava
nase vodene zalihe. Vodu je od otpada moguce zastititi jedino izgradnjom deponija s
kontrolisanom odvodom. Uredjenih deponija u Srbiji gotovo i da nema!6
I onako lose stanje voda ugrozavaju zastarele tehnologije u fabrikama i nerazumni
ljudski postupci. Beograd svoje otpadne vode, kroz 20 izliva, ispusta direktno u Dunav i Savu,
6
www.ekoforum.org.yu
10
bez ikakvog preciscavanja. Za izgradnju postrojenja za preciscavanje otpadnih voda
Beograda, koji bi se po generalnom planu nalazilo u Velikom selu, potrebna je investicija od
nekoliko stotina miliona evra.
U Srbiji je sve manje i manje zdrave izvorske vode. Strucnjaci smatraju da je glavni
razlog u nekontrolisanoj seci suma i da se spas nalazi u planskom posumljavanju, povrsinskim
akumulacijama, malim branama i zastiti izvorista reka. Pretpostavlja se da je bombardovanje
SR Jugoslavije 1999. godine i koriscenje municija sa „osiromasenim uranijomom“ zagadilo
neke od zvora kraskih voda i vrela u juznoj Srbiji.7
Sta mozemo i moramo da ucinimo s vodom?
Da je Stitimo i stedimo. Svaki dan, na svakom mestu i u svakoj prilici. Posebno decu
treba vaspitavati da uce da stede vodu od najmladje dobi, da uce da vole prirodu, da budu
osetljivi na pitanja zastite zivotne sredine, jer ce upravo oni u buducnosti donositi odluke o
razvoju drustva!
2.9. Zemljište
7
www.odrzivi-razvoj.sr.gov.yu
8
De Žarden, Dž. (2006). Ekološka etika: Uvod u ekološku filozofiju. Poglavlje 4.: Odgovornost prema
budućim generacijama: održivi razvoj.
11
Opasnost za svet danas predstavlja gubitak agro-biodiverziteta i to, pored ostalih
faktora, zbog upotrebe pesticida, pa cak i djubriva.
Upotreba pesticida i djubriva u poljoprivredom, zagadjivanje tla otpadom i iz
atmosfere samo su neki od akutnih problema s kojim se suocava Evropa.
Sume i njihovo zemljiste obezbedjuju osnovne ekoloske funkcije kao sto su zastita
vododelnica (linije razdvajanja recnih slivova), regulisanje rezima vode, odrzavanje
regionalne klime, cistog vazduha i stanista divljih zivotinja. One donose dobrobit ljudima
kroz hranu, turizam, gorivo i drugo.
Sume prekrivaju oko 1.900 miliona hektara u nerazvijenim zemljama, a od tog broja
720 miliona su tropske sume (cak 50% tropskih suma nalaze se u Brazilu, Indoneziji i
Demokratskoj Republici Kongo).
Najveci gubitak suma uzrokovan je drvnom industrijom, ilegalnom secom i
pretvaranjem suma u obradive povrsine. Izmedju 1980. i 1995. godine zemlje u razvoju su
izgubile 200 miliona hektara suma. Nestanak i degradacija tropskih suma predstavljace jedini
veliki uzrok izumiranja zivih vrsta za 50 godina.
12
Zdravstvena struka je u prvim redovima u borbi sa uticajima klimatskih promena na
zdravlje. Sve populacije će osetiti određen uticaj, ali najugroženije su one populacije koje žive
u siromašnim zemljama u kojima se zdravstveni sistem već bore sa otkrivanjem, kontrolom i
lečenjem zaraznih bolesti i poremećaja zdravlja uključujući malariju, dengu, hemoragičnu
groznicu, proteinsko-energetsku malnutriciju i dijareju. Klimatske promene će pogoršati ove
slabosti doprinoseći većem pritisku na zdravstvene službe, sa većom učestalošću.
Da bi se sačuvalo zdravlje u uslovima promene klime, potrebno je da ojačamo i
reformišemo sisteme koje imamo, više nego da stvaramo nove, posebne strukture. Da bismo
sačuvali zdravlje od klimatskih promena potrebno je da se bavimo ovim problemom na svim
frontovima. Smanjenje uticaja klimatskih promena i odgovor na njihove efekte predstavlja
zajedničku međunarodnu odgovornost.
Internacionalna saradnja između ekonomija u tranziciji i ekonomija razvijenih i
zemalja u razvoju, sa pojačanim fokusom na jačanje javnozdravstvenog sistema, presudno je
za zaštitu zdravlja u uslovima klime koja se menja. Pripremanje zdravstvenog sistema za
klimatske promene uključuje jačanje nadzora i kontrole nad infektivnim bolestima,
omogućavanje upotrebe bezbedne vode za piće čije se zalihe smanjuju i koordinaciju
zdravstvenih aktivnosti u vanrednim uslovima
2.13. Turizam
Važna pitanja koja se tiču razvoja turizma u uključuju saobraćaj uzrokovan turizmom
( npr. smanjenje broja letova na kraće razdaljine, preusmerenje sa putničkih automobila na
železnicu, jedinstveno regulisanje, u saobraćaju putničkih automobila, pitanja kao što su
korišćenje puteva i naknada za parkiranje), planiranje jedinstvenih environmentalnih propisa o
turističkoj infrastrukturi, potrošnji vode, smanjenje korišćenja zemljišta za potrebe turizma i
evropski raspored godišnjih odmora kako bi se obezbedila poboljšana distribucija turističkih
kretanja.
Turistički saobraćaj je jedan od najbitnijih elemanata turizma, koji uvek uključuje
kretanje od kuće do destinacije i nazad. Dolazak u destinaciju i povratak iz destinacije
obuhvata 90% energije koja se koristi u turizmu. Načini prevoza su daleko od toga da budu
održivi: 58% svih putovanja se obavlja putničkim automobilima, 31% avionima i 10%
železnicom. Dok se povećava broj letova, železnički saobraćaj se dramatično smanjuje. U isto
vreme letovi na kraću razdaljinu se povećavaju: naprimer 80% letova za i iz Amsterdama
uključuje razdaljine manje od 800 kilometara.
Što se tiče usluga povezanih sa smeštajem i ishranom u destinacijama, prekomeran
broj turista u razdoblju glavne turističke sezone izaziva ozbiljne pritiske, ukoliko je moguću
13
kapacitet regiona preopterećen. U ovom kontekstu, glavni činioci su gubitak biodiverziteta,
potrošnja vode, korišćenje zemljišta, potrošnja energije, zagađenje vode otpadima i ukupna
količina otpada.
Što se tiče aktivnosti u destinaciji, posebno jak pritisak može biti prouzrokovan:
- od strane objekata koji troše mnogo energije ili, zahvaljujući svojoj veličini uzrokuju
značajan obim saobraćaja (posebno u odnosu na izletnički turizam-turistička kretanja
u toku jednog dana),
- intenzivnim korišćenjem prirode (npr. golf, skijanje) i
- motorizovanim aktivnostima svake vrste.
Turizam je veoma često povezan sa ostalim oblastima politike kao što su saobraćaj,
regionalni razvoj ili prostorno planiranje. Da bi se obezbedila koherentna politika održivog
turizma, ove različite oblasti politike treba da budu uključene pri definisanju konkretnih mera
i akcija. Uz to, turizam povećano utiče na celu teritoriju Srbije; zbog toga su potrebne mere na
svim političkim nivoima.
14
Zaključak
15
Literatura
3. De Žarden, Dž. (2006). Ekološka etika: Uvod u ekološku filozofiju. Poglavlje 4.:
Odgovornost prema budućim generacijama: održivi razvoj.
4. www.ekoforum.org.yu
5. www.odrzivi-razvoj.sr.gov.yu
16