\ O FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNIE SVEUCILISTA U ZAGREBU ‘TEHNOLOGUA OBLIKOVANJA. METALA DEFORMIRANIEM SLOBODNO KOVANJE CELIKA INTERNO IZDANJE. ZAGREB, 2005.SADRZAJ lL Uvod str, 1 2. Temeljni kovatki parametri kvalitete 5 2.1 Temperatura kovanja 7 2.1.1 Utjecajni parametri za izbor temperature kovanja 10 2.1.1.1 Utjecaj kemijskog sastava elika i natina izrade sirovca 10 2.1.1.2 Utjecaj sheme djelujuéih naprezanja ML 2.1.1.3 Dijecaj stupnja deformacije u 2.1.2 Sklonost Selika pregrijavanju i pregaranju 12 2.2 Stupanj prokivanja 13 2.3. Iskori8tenje materijala u postupku slobodnog kovanja 14 2.3.1 Odredjivanje kovatkih dodataka materijala 2.3.2 Odredjivanje mase elitnog ingota kod slobodnog kovanja velikih otkovaka 17 | 3. ‘Vrijeme zagrijavanja 18 4. Postupci slobodnog kovanja 20 4.1 Sabijanje 20 | 4.2 Iskivanje i raskivanje 24 4.3. Probijanje otvora 27 | 4.4 Iskivanje debelostijenog prstena 30 | 4.5 Ostali postupci slobodnog kovanja 31 5. Kovaéki pribor za slobodno kovanje 35 | 6. — Primjeri izrade velikih otkovaka slobodnim kovanjem 38 | 7. Manipulacija s velikim otkoveima u toku kovanja, raspored Ijudi . | i strojeva u kovatnicama za slobodno kovanje 46 8. Obrada otkovka 2 | 9. Izrada otkovaka malih masa slobodnim kovanjem: 68 |Slobodno kovanje éelika Oznake a mo utina 4 mn? povréing Ay Ay ® {stezjivost / Konatno istezanje Ay Ay c temperature stojne todke | 4 mn povetina nakon deformacije > mm rina | 4D am promjer E Nima? rmodul elastiénost F N sila ce ke masa iH mm visina ky Nim? naprezanje plastisnog tedenja K Nom? naprezanje oblikovanja r nm duking n nin? . broj okretaja R Nim? vlagna Svrstoca | R Ninn? sranica razviaéenja | Rea Nom? onvencionslna granica tetenja s m/okr posmak kod tokarenja t mm dubina tokareaja | r K ‘temperatura (ermodinamicka) | Te K temperatura taljonja | v a volumen v stupanj prokivanja kod slobodnog kovanja ingota | % konano suienje presjeka 8 seat « % relativna deformacija a *c temperatura (celziusova) a, c temperatura potetka kovanja | a c temperatura zavrdtka kovanja ag c temperatura interval kovanja x faktor kontaktnog trenja ° Nia? . normalno naprezaaje 7 s veijeme ° logavtamski stupanj daformacije 1. UVOD | Kovanje je jedan od nagina oblikovanja metala deformiranjem pri kojem se viestrukim udariim djelovanjem malja po zagrijanom metalu (sirovcu) tlatnom silom vt8i oblikovanje i postizavanje Zeljenog oblika (orkovku). Slobodnim kovanjem nazivamo ono kod kojega je postizavanje oblika obavljeno bez koristenja posebnog alata ili pomoéu vrlo | jednostavnih alata, tako da je te’enje metala u toku deformacijskog postupka slobodno i bez | ogranienja okomito na pravac djelovanja deformacijske sile kovanja, Slobodno kovanje se | dakle bitno razlikuje od kovanja u ukovnjima gdje se oblixovanje mase metala vrSi u | | |unutarnjoj Supljini (gravuri) alata (ukovnju) pa je teéenje metala u toku deformacijskog postupka to&no odredjeno stijenkama gravure. Slobodno kovanje se Koristi u pojedinatnoj ili maloserijskoj proizvodnji, preteZno Selinih izradjevina. Sirovac Ge najée8¢e biti éeliéni valjani poluproizvod kruznog ili kvadratitnog presjeka. U takvim sluéajevima se slobodnim kovanjem oblikuju relativno male mase metala. Ponekad se slobodno kovanje koristi u kombinacjji s kovanjem u ukovnjima kao pripremna faza oblikovanja sirovea prije kovanja u ukovnju. Kod oblikovanja slobodnim kovanjem velikih masa, sirovac je lijevani blok éelika (ingot). U takovim slutajevima to je esto i jedini natin oblikovanja proizvoda deformiranjem,? U suvremenim industrijski uyjetima slobodnim’ kovanjem izradjujemo: - okrugle, kvadratiéne, plosnate i druge profile jednakih ili razliGiitih presjeka koji mogu bili ili simetrigni ili asimetrigni; + Suplja tijela jednake ili promjenljive povrSine presjeka, duzine vece od 1,5 D; - diskove jednake ili promjenljive povrsine presjeka, pune ili s otvorom; ~ be&avne prstenove veéih debljind stijenki (duZina je manja od 1,5 D prstena): Otkovei izradjeni slobodnim kovanjem, bez obzira na vrstu i oblik sirovea te velitinu mase, smatraju se u strojarstvu visokovrijednim proizvodom (a ponekad i poluproizvodom). Od njih se izradjuju optereéeni dijelovi strojeva. Kovanje je opSenito jedna od temeljaih industrjekih djelatnosti u preradi metala i strojogradaji. U naroduom gospodarstvu ovakav natin oblikovanja metala predstavlja velo vaknu staviu pod uvjetom da je proizvodni program dobro odabran. Razmiiljanja o proizvoduom programu kovaike industrije i Kovaékih pogona svode se na donogenje stratedkin odluka = Bo 6e se proizvoditi, - za koga €6 se proizvoditi, - kolika je moguéa zarada s obrirom na syjtsku ejjenu odredjene vrste otkovka. Odiuka se donosi po kritriju veli8in serif, oSekivane proizvodnosti, raspoloSivosti kapacitetaproizvodni pogona, moguénosti djelomine ili potpune finalizacije otkovks?, raspolotive energije, moguénosti pouzdanog snabdijevanja materijalom. Za donoSenje odluke vrlo je vainai profesionalna sposobnost zaposlenih. Sve navedeno ima direktni utjecaj na proizvodne tro8kove Sto utjeéu na cijen otkovka. Ova moze varirati od tehnologije do tehnologije kovanja, no te su varijacije u suvremenaj proizvodnji manje no ito bi se na prvi pogled oekivalo. Orijentacia.za donodenje dobrihstrateBkh odluka je uviek proizvodnja indutrjsi razvijenih zemalja, Nama, kao nedovoljno proizvodno razvijenima, predstoi nesmiljena borba za prodor na svjetsko tritte Svjetska ei teZine odredjene vrste otkovka je jedini i Konaéni Simbenik konkurentske sposobnosti kovaéke industrije, naravno, uz jednaku-kvalitetu-otkovka.-8-obzirom da je ova cijena w nekom vremenskom periodu stalna, proizvodjaé mora 1 Slobodno kovanje je jedan od majstaiih mann obrade metal, PoBetkom Kovania sapoSine i nada cvilizacja, Od davaih Kovalo,§ obzrom na neposizjnje srejeve,u protest slobodao se kovslo samo snagom ruke male jetina Kova. Kovabkiobrt jeu prodioati bio veo eienen, a Kove’ edavoopripisivale mugijskesposobnost. Toe lekoshvafjva ako si predotimo aednjevjekovnakovabnin i dojmove koje je praznovjernt ledalae moreo pei tom set: tpi ural, areal meal, uti, adja, ano} ~ ae ot ilo blsko predodBb pak! 2 Ficalizacijaotkovka u obvi vlasttog kovadkog pogona ill podureéa je od prvorsaredaog gospepdarskog znaSsja za svaku ovat proizvodaiu. Faulizacjom otkovks, «to zastiotkovka knjemu je nskon kovasa dan najveSt mogusi span] obrade (eve do gotoveg proizvods), postge 50 visoka vijednast proivods, a ume i asjvei faaelskt ufin, OpSenito ee ne smatr rentbilnom Kovalsion koja potzvodi samo "sirove" otkovke za tite, -2-rabunatis Sisjenicom, da vetu eienu noge postiti bez obzira na svojetrotkove proizvodaje. Proizvodi i supje, uz odredjenu j pozoai jen ua syjetskom tr, proizvodi sa smanjenim finanejekim uBinkom ii Sak s gubitkom, “Tako je svetska cijena otkovka u sustni razlog evih nastojanja oko smanjenja proizvodaih trotkova, unapredjenja tehuologije, gospodarenja materijalom i alatima te poveéanja proizvodnos, sve uz prespostav ostvarene svietske icvalitete proizvoda Lustracije radi table su prikazani podaci o kovabkoj proizvodajiu Saveznoj Republici Njemaékoj u 1988 godini?. Ovo su izvanredao impresivni podaci koji pokazuju da je samo te godine kovanjem preradjeno 1,83 milijuna ‘ona elika ¢ te2nom vrijednoSéu od preko 13 milijardi USD. Kovatki proizvodi izradjeni ikljusivo slobodaim ovanjem bili su 15,85 te vejedaosti, a valja imati na umu da je i tebnologija slobodaog kovanja djelomino bila ‘ukjugena u proizvodaji otkovaka kovanih u ukovajima te u proizvodaji prirubaica i eijevaih prikijutaka. Iz toga \ijednost slobodnog kovanja u ukupnoj (ada jof zapednonjemaikoj) kovadko} proizvodgji bio ‘este otkovaka Proizvedeno u | Vrijednost | Cijena {prema natinu proizvodnje) 1000 tona miliona USD | _USD/kg Kovano u ukovnjima (oa batovima i pre’ama) - 2a njematku automo. industria 305 2.107 691 ~ ostala njemadka industrja (armature, alti, steojogradaje) + 100 02 7,02 \ isporuke 2a izvor 866 5.930 6,85 Prirubnice 819 636 123 Cijevni prikijuted 438 652,2 14,89 BODNO KOV, wuhupno 295 2.107,7 714 od toga ~ kovanie prstenova 97 683,8 7,04 stale vise otkovaka (bez Kovanja Sipaka i bez otkovaka za potrebe feljezniskog promets) 1979 1.4239 719 Istiskivanje u hladnom stanju‘ ‘ukupno 132,7 1.164,2 8,77 od toga: - domase potrebe 64 5619 878 68,7 60,4 8.783 1.8304 13.299,1 Znatajke slobodnog kovanja u odnosu na druge postupke oblikovanja metala su: a) slobodnim kovanjem je moguée izraditi proizvode velikih dimenzija kojih kvalitetnu izradu drugim postupcima nije moguée postidi. Deformacijska sila kojom se kovanje obavlja je, zbog postepenog i lokalnog deformiranje u postupku oblikovanja, relativno malena; b) slobodno kovanje je u pojedinatnoj i maloserijskoj, proizvodnji ekonomigno; ©) slobodnim kovanjem je moguée znaajno poboligati svojstva metala; 2 Podaci su objelen britaskom Sasopisu Mealurgla, Ape. 1991, Vol. $8, No.t,p.147/148, + Gialae ¢o uott da jo prema vom prepedu isiskivajo w hladnom taj wvelteno takodjer w kovanje. Kod nas tkova siematizaij nije uobisjen, no una ton de 2a ts tehnologiu Sesto uporetljava poplar mv “hladno kovanje".4) slobodno kovanje je skromne_proizvodnosti u odnosu na ostale postupke obrade metala deformiranjem. Potrebni su veliki dodaci za obradu i propisuje se Siroko polje tolerancija dimenzija koje je uvjetovano tehnoloskim moguénostima slobodnog kovanja. Zbog toga za postizavanje zadanog oblikapredmeta valja raéunati s vecim vremenima zavr3ne obrade uz slabjje ukupno iskoriStenje materijala. Kovanje je uvijek povezano s kori8tenjem toplinske energije zbog zagrijavanja metala i toplinske obrade otkovka koja uvijek slijedi po zavrSenom kovanju. Kod slobodnog kovanja velikih masa tro8kovi toplinske energije za zagrijavanje i toplinsku obradu su vrlo znaéajne stavke trofkova proizvodnje pa je racionalno gospodarenje toplinom vrlo vaino. Temeljna predodZba o postupku slobodnog kovanja razlititih oblika i vrsta sirovaca, kao i razlititim toplinskim obradama koje ¢e uslijediti nakon kovanja, dobiva se na slici 1. — ~T { (nara eo) | | { a | | [oa resi ! | i " [rien | i | i | Ed (eee eee ee Sika 1. integralna shema tehnologije slobodnog kovanja Na slici 1 su uobiéajeni i moguéi slijedovi pojedinih proizvodnih operacija prikazani punim crtama. Moguéi su, medjutim, i slijedovi prikazani isprekidanim crtama, Veze medju ‘operacijama ovise 0 namjeni proizvoda i trazenoj kyaliteti otkovka. Na primjer, ako Zelimo izraditi zadani otkovak velikih masa i dimenzija (tada je sirovac lijevani eligni blok ili ingot), to je moguée natiniti u vise kvalitetnih varijanti: a) nakon zagrijavanja kovanjem na preSi bez ikakove toplinske obrade;oe b) nakon kovanja se uklanjaju flokne® i obavlja poboljSavanje otkovka; ©) nakon kovanja se vréi Zarenje i poboljSavanje (sa ili bez. uklanjanja flokni). Rezultat slobodnog kovanja je slobodno kovani otkovak koji je izradjevina spremna za daljnju obradu, obitno postupcima odvajanja Sestica. Slobodno kovani sirovac je Poluproizved namijenjendalinjem oblikovanju Kovanjem, najéeSce u ukovajima, Acs, S obzirom na vadnosttplinskeobrade metaa tehnologj slobodnog kovanja psjetitéemo s6temelnih pojmova iz ovog podrutja. Zarenjem se smatra toplinska obrada nekog metalnog’materijala pri Zemu se ovaj Zagrijava na odredjenu temperatura, dri na tojtemperaturi u tole: odredjenog,vrGmens, a nakon toga bladi toEno ‘odredjenim retimom. Svtha Barenja je postizavanje Beleaih svojstava metghiog materjala. Budut da se u preksi susreéemo sa slobodnim kovanjem éelika, opis operacije koji slijedi~odnosi se na toplinsku obradu Selika. Normalizacijanastupa kod area na temperatari neo voc 0d (+ hadjejem & mir) okoliéno} atmos, Koristi se inaée za vklanjanje grubozroate strkture Selifnih odjeveka, a nekad i zavara (Widmannstitova struktura). Normelizaciom se povesava djelovanje prethodue toplinke ili deformaciske obrade ws hladnom stan. Kod otkovaka normalizacija suki wlednagenj velfine zna. Budusi da s zagrijavanjom iznad temperate A, vezi 1 podrutje autnita, potrebno je paziti da se ne odabere previsoka temperatura austestizacije2hog. opasnosti od porasta (pogruljenja y-Kristla mjeEanaca ito bi dovelo do pogrublienia strukture nakon pretvorbe. Sitnozraat elici ‘1 manjeskloi pogrubljenju za. Proces obladjivanja ne bi smio biti prespor jer ée seu tom slubaju dobitigrubo feritno zo. Meko Earenje se kod uplibaih Belika izvodi u podrasju temperature ,, sa svzhom da im se povesa oblivion Kod ove emperaue se lanes coment uwakaxom peri prevode pls blk (feroidiadito {Yarenje). Obladjivane se obavlia sporo da bi se dobilo stanje sa fio maujim zaosalim naprezanjima. Oblikovanje Jamela cementita, a Kod nadeutektodaih Eelika i cementitne mredice, bit 6 olakiano viestrakim kratkotrajnim prekoragenjem temperature tke A, Zacstala maprezanja Gi *vistita") mogu nastatu otkovku bog nejedaoikog Zagrijavanja ili nejednoikog obladjivanja, nadale, zbog pretvorbe faza ili zbog hladnog deformacijskog postupka. Zarenje 2a otKlanjanje zacstaih naprezanja izvoti se nakon revnania otkovka, nakon zavarivanja ili nakon Iijevanja odjevka, Zagrjava se na temperatura manju od 650°C, a Kod toplinski poboljanih Belika svakako na temperaturi manjj od temperature poputanja da se ne bi smanila évrstoga postignua pobolfavanjem. Ovim se Sarenjem reduciralu zaosala naprezanja mebanizmom wnutarjeplastine deformecije do velizine granive tenia tnaterijala, veifina koje ée biti odredjena odabranom temperaturom Zarenj, To 2nati da ée kod vile odabran temperature Sarena bit nia granica tefenja Zarenog metalnog materijela pa Ge nakon takovog Zarenja zaostat ‘anja unutarnjanaprezania. ‘TEMELJNI KOVACKI PARAMETRI KVALITETE Poboljéanje mehaniékih svojstava metalnog materijata slobodnim kovanjem svodi se na nekoliko uéinaka svojstvenih toj tehnologiji oblikovanja. 5 Plokne (dla of njmaBke ried Flacken, fl, unureijaipucanos) su unueefojegretke Sali wobliku velo uskih puketiog ‘ia priatnost oko pogortnva kali elika, Za jet "okne” nema odgoverjuteg hrvatakogstrulnog zraza. SKlonost Elka stvarsaje Hoom mase | poveine prejeknodljevks | tkovka, dok se x presjecima prom ssteinim Sliin. Fle mee marta kod vant proivo i otkovabavaltasiog obi veleg pres 1 tli esiag 2 emanjeakonest Elka stveaju Ooi. Naki main gpetevnje nastanka Oka je tpiaka brade tkovka segovim zadavajen a tempera od GOO de vremenau podutj petite prevorbe gle je plasios eika dove, a brina ‘tae vedi vel. © Wideunasitenje bio aussi znanstvenit, 1754-1849, koi je oso mest vet srukure metaa prouéavanjem metal smetoorita nn onnov eljea inka. Metalograikje W. tuktua znaSajnn po geomettiprevilnom rasporedu elemenatau obi iglica Ii plofica emjeltenih unstar zr. U pravila se ove steuktursjevja uw krupanaraton kovanom i vajenom Eli kod preg Posljedicapostojanja W. strukrue wu nepovolin mehanitia svejtva Geka. W, suture sone ave kod sitnczrath Elia, aseKovanjem velikih masa u podrugju uobitajene temperature kovanja od 1000°C zavaruju se zbog djelovanja tlaka eventualno prisutne unutarnje Supljine Zelitnog ingota (lunkeri, plinski mjehuriéi). Od tipitne ljevatke grubozmate strukture, kovanjem nastaje finozrnata struktura orijentirana u praveu najvece ostvarene deformacije. Metalografska slika pokazuje *vlakanca" Sto je subjektivna predodzba smje8taja nemetalnih ukijubina i segregacije nekih elemenata na granicama zrna produzenog zbog izvrSene deformacije. "VIakanca" dakle nisu svojstvo materijala, a njihov nastanak je uyjetovan kemijskim sastavom i koliginom nemetalnih ukljuéina, Usmjerenje kristala ukazuje na anizotropiju mehani&kih svojstava’ Sto nas obavezuje na izbor naéina slobodnog kovanja s obzirom na predvidjeni pravac djelovanja vanjskih sila na otkovak u primjeni. Kada upotrebljavamo pojam "kvaliteta otkovka" podrazumijevamo da su sve prednosti Sto ih omoguéuje slobodno kovanje zaista iskoristene, a tako i anizotropija, na najbolji moguéi nagin. Na éetiri sluéaja prikazana na slici 2 ilustriran je pravilan izbor pravea "viakanaca" i svojstva anizotropije za razliéite primjene otkovaka. »v) a) Slika 2, Prikaz koristenja pravaca ‘viakanaca" ostvarenih slobodnim kovanjem (prema preporukama njemackog standarda DIN 7522) Sluéaj-a) sa slike 2 pokazuje izgled "vlakanaca" kada je sabijanje izvr¥eno u istom praveu u kojem su bila "viakanca" usmjerena prije kovanja. Smatra se da je ovakav tok “vlakanaca" pogodan za otkovak od kojeg ée se izraditi zupanik. Za izradu zamaSnjaka i poklopaca od otkovka pogodan je tok "viakanaca” prikazan u slutaju b). To je ostvareno sabijanjem okomito na pravac “Vlakanaca". Ostala dva sluaja prikazana na slici 2 imaju uertanu konturu gotovog proizvoda koji ée biti izradjen tehnikom odvajanja Eestica od otkovka, Sluéaj ©) pokazuje pravac "vlakanaca” postignut produzivanjem slobodnim kovanjem. Na dva uertana vijenca promjera veceg od 75 mm ne bi bilo pogodno izradjivati 7 Deualjie 0 enizotopili mehanitkihevejtava vidiu public Poveanovis, A, Oblkovjvest metala deformicanjem, FSB, Intern tzdenje, Zagreb, 1992, U navedend) publikai = nlaze podrobno opisani {wi poimovi Hoje se Koriste w ovim tekstovima, a ‘vezi objeajenom ahora temperate Kova, ajazube zupéanika narezivanjem jer bi se "vlakanca" pri tom presijecala, a Korijeni zubiju bi zbog toga bili bitno oslabljeni. Kod opteredenja zupanika vanjskom silom mogué je lom zubiju. Bolje rjeSenje je prikazano u sluéaju d). Promijenjen je oblik otkovka tako da je tok “vlakanaca" prilagodjen obliku buduéih ozubljenih vijenaca. U ovom sluéaju se narezivanjem tok "Vlakanaca" neée prekidati pa valja o&ekivati vecu évrstoéu korjena zuba. Jedan od moguéih opisa kvalitete proizvoda, dakle i proizvoda dobijenog slobodnim kovanjem, je onaj koji obuhva¢a sveukupnost svojstava postignutih u proizvodnom postupku. Kvaliteta proizvoda se odredjuje na temelju istodobnih razmatranja i ocjene tehniékih, eksploatacijskih, Konstrukcijsko-tehnolo8kih parametara, normi pouzdanosti i trajnosti, estetskih kriterija i ekonomskih pokazatelja’. Ako sveukupnost svojstava nije propisana nekim: standardom, naruéilac odredjuje i zahtijeva kvalitet otkovka. Proizvodjaé ima profesionainu i moralnu obvezu da po svom najboljem znanju narutiocu ukaze na sve relevantne Simbenike koji ée otkovku garantirati najviSi moguéi kvalitet tak i ako to naruilac posebno ne tradi (ili ako to ne zna). Kvalitet i ckonomiénost otkovka nadinjenog od zadanog &elika osiguravaju tri temeljna kovatka parametra i to: a) temperatura kovanja; b) stupanj prokivanja; ©) iskori8tenje materijala u postupku slobodnog kovanja. ‘Svaki od ovih parametara je zbog velike vainosti za uspjeh slobodnog kovanja razmotren posebno. 2.1 Temperatura kovanja Kovanje éelika uvijek zapodine na vikoj temperaturi 9, a zavrSava na nizoj tehnoloSkih razloga pozeljna je Sto ve¢a Sirina temperaturnog intervala kovanja Ad=0,-9,. Kod Sirokog temperaturnog intervala kovanja metalnog materijala moguée je u odredjenom vremenu obaviti vise kovatkih operacija. Kod kovanja jednostavnijih oblika manjih masa unutar Sirjeg temperaturnog intervala kovanja biti Ge moguée dovrtiti oblikovanje i bez dogrijavanja. Temperatura 9, je najvi8a dozvoljena temperatura potetka kovanja, a 0, najniza temperatura kod koje se jo8 mode kovati bez Stetnih posljedica, sve mjereno na povrSini sirovea, Valja razlikovati dozvoljeni temperaturni interval kovanja od racionalnog temperaturnog intervala kovanja. Dozvoljeni temperaturni interval kovanja je univerzalna znatajka Zelika odredjenog kemijskog_sastava i nije ovisan o postupku kovanja i kovatkim operacijama. Taj je temperaturni interval ustanovijem ispitivanjem pogodnim laboratorijskim metodama za ‘odredjivanje optimalne oblikovijivosti kovanjem. Ispitivanja obuhva¢aju ponaSanje duktilnosti Selika unutar temperaturnog intervala i udinke rekristalizacije. Deformacijski postupak unutar tako odredjenog (dozvoljenog) temperaturnog intervala kovanja Ge se provoditi s minimumom * Pod ekenomukim pokszatlima ovdje eemaraja odnosiroBkovaproizvodnje i troikovneksplostsijeodsedjonog proizveds,rada deformacije, pri Gemu ée se postiéi dobra mehanitka svojstva otkovka, Podaci o temperaturama kovanja prikazani u tablici 1 i 2 su podaci o dozvoljenom temperaturnom intervalu kovanja razlititih elika s kojima se susreéemo u Kovanju (u slobodnom kovanju kao i u kovanju u ukovnjima). Tablica 1 Vista Gelika Oznaka C. arc Uplitni strojogradjevni | 0210, 0245, 0300, 0345 | 1200-900 Selo s negerant. (0400, 0445, 0545, 1150 - 900 sastavom 0645, 0745 1100 - 850 Upliiba stojogr. « 1200, 1201 do 1207 1100 - 850 sarantiranim sastavom Gotlovska plogevina) Tablica 2 [Namjena &etika Oznaka C. anc zacementirasje | 1120, 1121, 1220, 1221, 1281, 4120, 4320, 4321, 4520, 5420, 5421 | 1100 - 850 4721, 4781, 7420, 7421 1050 - 850 za nitviranje 478 1100 - 900 4531, 4739, 4786 1050 - 850 a toplinsko 1430, 1431, 1480, 1530, 1531, 1580, 3130, 3135, 4132, 4133 | 1100 - 850 Poboljfavanje 1330, 1331, 4738, 5480 1100 - 900 1630, 1631, 1680, 1730, 1731, 1780, 4130, 4131, 4134, 4180, 4181, | 1050 - 850 4184, 4730, 4731, 4732, 4733, 4734, 4782, 4783, 4830, 5430, 5431, 5432, 5480 za povrtinsko 1534, 4830 1100 - 850 Kealjenje 4738 1100 - 900 1633, 2133, 2392, 4131, 4230, 4531, 4792,°4734, 4739 1050 - 850 nerd 4170, 4171, 4172, 4571, 4572, 4573, 4574, 4580, 4582, 4583 | 1150 - 750 kemijkt postojani 4570 1100 - 750 vatrootporni 4578 1150 - 850 4579 1100 - 850 497 1100 - 800 4970 1100 - 750 otporni na tateaje 3134, 3160 1050 850 za rad na 7100, 7400, 7401, 7431, 7492 1100 - 850 povifenim 4270, 4581, 4771 1100 - 900 temperaturamna 4588 1150 - 900, ra kotrliajute 4142 1100 - 850 Iedajeve 4146 1050 - 850 za opruge 4830 1100 - 850 2133, 2832, 4230 1050 - 850alata, ugljiéni 1740, 1741, 1840, 1841 1050 - 800 nelegirani 1940, 1941, 1943, 1944, 1946 1000 - 800 1948 950 - 800 alata, legirani, 2a 4172, 4173 1100 - 850 rad ubladnom — | 3840, 4141, 4145, 4150, 4175, 4650, 4750, 4754, 4756, 4770, 4835, | 1050 - 850 stan 4850, 5840, 6440, 6443, 6444, 6445, 6840, 6842, 6850, 4755 1050 - 900 4143, 4149, 1000 - 800 lato, legirani, za 4170, 4173, 4753, 4757, 6450, 9750 1100 - 850 rad u toplom stanju 4751, 4752, 6451 1100 - 900 4742 1080 - 850 4758 1080 - 800 4175, 4154, 4756, 4770, 5741, 5742 1050 - 850 4755 1050 - 900 brzorezni 6880, 6980, 9682 1150 - 900 7680, 9720, 9683, 9880 1100 - 900 Racionalni temperaturni interval kovanja se zasniva na dozvoljenom intervalu kovanja ali nije nuino identigan, s njim, Odabire se za svaki slutaj posebno prema odredjenim uvjetima u kojima se kovanje obavlja, a koji od sluéaja do sluéaja mogu biti razlititi. Pod “uyjetima kovanja" ovdje smatramo: udaljenost peéi za zagrijavanja sirovaca od kovatkog stroja na kojem se obavija kovanje, vrstu kovatkog stroja s obzirom na brzinu ‘ovanja te nin transportd zagrijanog sirovca od peéi do kovaékog stroja. Ako su ovi uvjeti kovanja nepovoljni, u praksi se bez velikog razmi8ljanja odabire viga vrijednost &, bez obzira na nepovoljne posljedice koje zbog toga mogu nastati. U praksi se teti se izjednaenju racionalnog i dozvoljenog temperatumnog intervala. To odredjuje princip projektiranja kovatke linije gdje valja izbje¢i sve prije navedene uvjete kovanja koji imaju utjecaj da se ovi temperaturni intervali razikyju, Minimum transportnil puteva zagrijanog sirovea, maksimum brzine kovatkih operacija i utinkovitost kovata biti ée temeljni Simbenici izjednatenja dozvoljenog i racionalnog temperatrunog intervala Kovanja. To je poscbno vaino kod kovanja malih masa Gelika, a manje izraleno kod slobodnog kovanja velikih masa. U toku kovanja velike mase Selika se hlade sporije od malih jer je odnos mase i povrSine, s obzirom na hladjenje, kod malih masa nepovoljniji. Uspjedan izbor temperatumog intervala kovanja je slozen zadatak jer valja pomiriti proturjetne interese. Kovanje clika Zelimo zapoteti na So vikoj temperaturi jer ée se tako pri kovanju posti¢i najmanji otpor deformaciji, a moguéi bro} udaraca kojima obavljamo deformaciju je objektivno TEA'HS to ubljutuje vik posrubjena zma. Zbog potrebe da sa samo jednim zagrijavanjem, dakle bez dogrijavanja, izvt8imo potpuno oblikovanje kovanjem, prizeljkujemo Sto Sirji temperaturni interval na raéun. snizenja &. No snizenje 8, na vrijednost nizu od one u tablicama 1 i 2 moze kod zavrinih kovatkih operacija izazvati pojavu pukotina u otkovku, UzevSi samo ovo u obzir i zanemarivli poveéanu oksidaciju sirovea u peci s povecanjem temperature (u sluéaju izbora vie vrijednosti 8,) te potencijalnu opasnost od razugljiéenja povrsine Gelika u toku zagtijavanja, proizlazi da je izbor temperaturnog intervala kovanja svojevrsni kompromis, a da se nepridriavanje podataka iz bln TT? relovto pase devin plata det na OVER. Up Ipravo zbog toga razmotrit Gemo vaine utjecajne veligine koje odredjuju izbor temperature kovanja. -9i Of7e ’ a> . hold 2.1.1 Utjecajni parametri za izbor temperature kovanja pela modi the 2.1.1.1 Utjecaj kemijskog sastava Selika i natina izrade sirovea U kovatkoj radioni&koj praksi smatra se da vrijedi osnovni princip: Sto je sadrZaj ugljika u Seliku vidi, to je Ad udi. Sto je vige legirnih dodataka, Ad je takodjer uZi. Stvarnost je medjutim znatno slozenija, a razmatranje slijedecih primjera Ge se to i dokazati. Podeutektoidni éelik stednjeg sadrZaja ugljika kujemo kod ¥,=1200,C ako su predvidjeni veliki stupnjevi deformacije. Zavr¥etak kovanja je kod temperatura izmedju 8, od 900 do 1000°C. Grubozmatost nastala zbog visoke temperature potetka kovanja uklonit ée se po zavrSetku kovanja normalizacijskim Zarenjem. Normalizaciju ne bismo smjeli izbjedi, a pogotovo bi bilo loXe da smo kovanje obavili s malim stupnjem deformacije. Tada ne bi doSlo niti do djelomiéne rekristalizacije (i stoga djelomignog nastanka sitnog zma), a ‘krupnozrnatost bi previadala zbog visoke tempetarture §,=1200°C. Slijedi dakle da 8, mora biti uskladien s_velitinom ukupnog stupnja deformacije ostvarenog u toku izvodjenja kovaékih operacija, a to je posebno vaino onda kada nije predvidjena naknadna toplinska obrada otkovka. Stoga se, ako se-Koristi visoka temperatura #,, nakon kovanja zahtijeva normalizacijsko Zarenja. Kod nadeutektoidnih elika temperatura potetka kovanja &, je znatno nila. Vika ‘temperatura bi razorila karbidnu komponentu Selika, a nie temperature se odabiru i s razloga da se u toku zagrijavanja smanji moguénost razugljiéenja. Kovatke operacije se izvode s manjim_stupnjem deformacije zbog cementita prisutnog kod nadeutektoidnih Zelika. To, a takodjer i izbor nize 8,, znagi da Ge esto biti potrebno dogrijavanje jer se predvidjene kovatke operacije ne¢e mo¢i izvrSiti unutar temperaturnog intervala kovanja. Zagrijavanjem telika na temperature intervala kovanja uvijek se ulazi u podruéje austenitne strukture. Homogena austenitna struktura zog svog povoljnog rasporeda atoma u kristalnoj re8etki osigurava optimalnu oblikovijivost elika pa je stoga deformacijski postupak mogué s najmanjim utro’kom rada deformacije i najvedim stupnjem deformacije. Heterogena struktura bi, zbog postojanja razliditih kristala sa strukturama razliditog rasporeda atoma u kristalnoj reSetki, a zbog toga i sa razlititih deformacijskim svojstvima, bila znaéajna po veéoj vrijednosti naprezanja plastiénog tetenja i smanjenoj oblikovijivosti. Primjerice, kod podeutektoidnih delika na temperaturama izmedju.A,, iA,, nalazi se ferit i austenit, Same po sebi ove obje komponente su dovoljno oblikoviive. Pa ipak, zavrietak kovanja u ovom temperaturnom podrugjuu se ne prakticira, Razlozi su sljede6i: postojala bi opasnost od grubozratostirekristalizacijskog porijekla, nastalo bi znatno smanjenjeZilavosti, hog povesanog k,bio bi potreban veti rad doformacie, a pri tom bi oblikovliivast bila smanjena. Kod podeutektoidaih Seika sadrdajaugljka vide od 0,25% pojava grubozrnatost rekristalizasijskog Porijekla ne bi bila znaéajna, ali smanjena oblikovijivost kod takovih 9, moZe predstavjati ozbiljnu opasnost od stvaranja pukotina. Postojanje legirnih dodataka u Eeliku, koji kod povisenih temperatura daju vigefaznu strukturu, nala¥e dakle poseban oprez kod odredjivanja temperatumog intervala kovanja zbog redovito smanjene oblikovljivosti. To se uofava iz. podataka prikazanih u tablici 2. Posljedica ove Ginjenice je da se za uspjeSno kovanje mora odabrati takova tehnologija i organizacija koja omoguéava kovanje unutar uskog temperaturnog intervala kovanja, -10-Za izbor temperaturnog intervala kovanja mjerodavan je i natin dobivanja materijala sirovea. Kada koristimo valjani profil (za otkovke manjih masa) temperaturni interval kovanja ¢e ovisiti o eventualno neodgovarajuéem stupnju deformacije kod valjanja ili o eventualnoj neodgovarajuéoj temperaturi valjanja. Kako nam ni jedan od tih podataka nije dostupan, potrebno je jednostavnim tehnoloskim probama oblikovijivosti kod kovanja (za svaku pofiljku Gelika) odrediti Ad za konkretne uvjete kovanja. To znati da ée se proba izvesti uz jednak stupanj ukupne deformacije i uz jednake brzine deformacije kao Sto 6e to biti ostvareno u realnom postupku kovanja. Kada je sirovac &eliéni odljevak temperaturni interval kovanja A9 je obiéno nesto ‘uti od onoga prikazanog u tablicama 1 i 2. Smanjuje se ¥,, a povecava se ¥,. Prve operacije Kovanja izvode se s malim stupnjem deformacije, no daljnje operacije se obavljaju sa znatajnim stupnjevima deformadcije, a to znaéi i velikim radovima deformacije, Kovanje &cliénih odljevaka, koji su redovito sirovei za otkovke velikih masa, obiéno je dugotrajno. ‘Na povrSinskim slojevima je stoga snizena temperatura. Unutrainjost mase je, medjutim, zbog akumulirane topline jo8 uvijek dovolino zagrijana. Temperatumni gradijent izmedju sredine mase i povriine sirovea je stm, a pri tom nikako ne treba zanemariti prirast temperature nastao 2bog velikin radova deformacije uneenih udarcima radi postizavanja velikih stupnjeva deformacije. Znatajan dio energije deformacije pretvara se u toplinu, podize temperaturu cijele mase pa i povrSinskog sloja, a povecanje temperature mase povoljno djeluje na oslobadjanje kovanjem izazvanih unutarnjih naprezanja, na difuzijski mehanizam procesa homogenizacije kemijskog sastava i strukture te na odréavanje oblikovijivosti. Kod kevanja u ukoynju temperatura ¥, je redovito ne’to visa nego kod slobodnog kovanja. Razlog je u znatno niZoj temperatri ukovnja i potrebi da se kompenzira zbog toga izazvano ohladjivanje sirovca. 2.1.1.2 Utjecaj sheme djelujuéih naprezanja Shema djelujucih naprezanja w deformacijskom postupku ima opéenito sustinski utjecaj na oblikovijivost metala, Ova ée biti to veéa Sto je veci udio tlaéne sile u kovatkoj operaciji. Stoga se kod slobodnog kovanja operacija produiivanja izvodi kod vie temperature da bi se na taj natin kompenzirala smanjena oblikovijivost do koje dolazi zbog pojave viatne sile, Nasuprot tomu, sabijanje, kod kojega se javija samo tlatna sila, mode se obaviti i kod temperatura bliZih donjoj granici temperaturnog intervala kovanja, a da pri tom oblikovijivost ne bude umanjena. 2.1.1.3 Utjecaj stupnja deformacije Vee je spomenuto da slobodno kovanje na temperaturama blitim gornjoj_granici temperatumog intervala Kovanja s manjim stupnjem deformacije ima kao posljedicu pogrubljenje za. Iz toga logiéno slijedi da slobodno kovanje treba obaviti s vecim stupnjem deformacije kako bi se postigla dobra mehanitka svojstva otkovka, lic2.1.2 Sklonost éelika pregrijavanju i pregaranju Kada govorimo o izboru gomje granice temperaturnog intervala kovanja moramo biti svjesni Ginjenice da Ge telik u pei morati biti zagrijan na temperaturu Koja je neSto viSa od 8, zbog Binjenice da ée se u transportu od peti do stroja ohladiti. Sklonost Zelika pfegrijavanju i pregaranju stoga ima direktni utjecaj na izbor veligine ¥,. Pregrijavanje 4 pregarenje su dva pojma koja nisu wvijek to8no razgranisena ali au uve posjedica provisoke tempereture Kojo je Gelik izloben, Remultat im je medjutim jednak: kohezija kristala Gelika je bitno smanjena, a mebanika svojtva otkovka su bitno pogorkana. Razlikujomo nekoliko sluéajova pregrijavanja i pregaranja, posebno s obzirom na Biajenicu da se neke posledice mogu popravit, a neke ne. U éeliku kovanom na previsokoj temperaturi nastaje Widmannstittenova struktura zbog,prekristalizacije grubog austenitnog za, Normalizacijskim Zarenjem ova struktura nestajee a Rajon aye 36 SOUWE Smozwaa a namjesto nje se dobiva Siiozmata struktura kao kod otkovka kovanog na niZoj temperaturi, Normalizacijskim Zarenjem mozemo dakle kovanom éeliku povratiti dobra mehanitka svojstva. fants trajanju izloZenosti to} visokoj temperaturi. Ova se pojava tumadi time Sto se sumpor u zinu Gelika kod visokih temperatura i duzeg izlaganja tim temperaturama vele u MnS i FeS te difundira na granice austenitnog zma. Bfekat difwzije Je smanjena Zilavost, istezljivost i kontrakcija Gelika ali mu évrsto¢a nije promijeniena. Ovako pregrijan Selik pokazuje sklonost kthkom lomu, Celik je moguée vratiti dobru duktilnost kovanjem s velikim stupnjem deformacije ili posebnim difuzijskim Zarenjem na visokoj temperaturi?’. Povréinsko pregaranje se ustanovijava na temelju pojave lokalnih povriinskih pukotina. Nastaje kod izlaganja temperaturi yeCoj od 8, zbog slobodnog kisika u atmosferi peéi, U toku zagrijavanja kisik difundira na granice zma te stvara oksid koji djeluje kao “obloga" oko austenitnog zmna, Ova pojava je ovisna ne samo o visini temperature nego i o vremenu izlaganja Selika toj uri. Tragovi povrSinskog pregaranja se ne nalaze ispod DovrSinskog sloja pa se tu ni struktura niti mehanitka svojstva ne razlikuju od onih postignutih kovanjem unutar dozvoljenog temperaturnog intervala kovanja." Pregaranje 8elika nastaje kod zagrijavanja na temperaturu blizu ¥,. Granice zma austenita podinju se taliti te nastupa difuzija sumpora i fosfora. Rezultat je vrlo velika kahkostu éelika u hladnom stanju, mala oblikovijivost kod kovanja te stvaranje grubih pukotina. Ovako pregoreni-telik smatramo nepovratno uniitenim, a njegovim kovanjem je moguée postiéi minimalno poboljéanje mehanitkin svojstava. Otito je da je od svih pojava pregaranja i pregrijavanja Selika ova najitetnija. Kat informaciu o difuenom Bareju Bitlec Se nad na pofetka poplavja 8. '® Pukotine austale abog powBlaskog pregaranja u kovatke}proizvodsii so smatraju "Skatom". Medjui, ako se povefing okovka kasi cbradjujeskidanjm Seatica t ako jo na tj povrinlpredvdjena dovoljaa deblina dedaika 2a obmads, nema rzloga bdbacvanju akovog otkovka. Ovakva grok ce java nsjZe8So kod kovana ¥ vkovaims, « kako eu tkovem alfa radi o vesem ‘broje ctkovaka, preporuta ze, ako te Uslanovipoxsjnje poveSaskih pukotna bog progarani,rigoroza Kontola mehenZKih eojetava otkovka. -12-2.2 Stupanj prokivanja ‘Stupanj prokivanja sludi za procjenu relativnog poboljfanja mehaniékih svojstava postignutih kovanjem. Kod slobodnog kovanja velikih masa od lijevanog ingota to je posebno vaino. Opéenito grubozrnata Ijevatka struktura:ima slabu oblikovijivost. Stoga su kod Kovanja takovog sirovca prvi udarci relativao blagi i s njima se postize umjereni stupanj deformacije. Napredovanjem kovanja usitnjava se zo i oblikovijivost se povecava. Zeljena mehanitka svojstva postizu se znaéajnim prokivanjem cijele mase. Na slici 3 je prikazano kako se izraéunava stupanj prokivanja za dvije temeljne operacije slobodnog kovanja ingota: za produiivanje i za sabijanje. Stupanj prokivanja oznaéava se s V pa je prema slici 3°kod produtivanja V=A,/A,, a kod sabijanja V=h,/h,. Slika 3. Prokivanje ingota kod produtivanja i sabijanja Da bi se bitno poboljSala sva mehanitka svojstva kovanog Eelika u odnosu na svojstva lijevanog elika ingota potrebno je ostvariti neki najmanji stupanj prokivanja™! koji ée to osigurati. To ée kod produzivanja ingota nelegiranih Zelika biti postignuto kod vrijednosti V=2-3, Sto zati da Ge povrkina presjeka ingota biti smanjena za 50 do 70%. Kod produdivanja ingota visokolegiranih éclika najmanji stupanj prokivanja ée iznositi V=4. Kombinacijom sabijanja i produzivanja u postupku kovanja moguée je ostvariti povoljna mehani&ka svojstva éelika i sa manjim stupnjem prokivanja’, Navedene vrijednosti stupnja prokivanja V su one kojih se treba pridravati u kovaékoj praksi. Veéi stupanj prokivanja produZivanjem od navedenog beznatajno poboljfava mehaniéka svojstva Gelika u smjeru uzduine osi, no pogorSava ih u popresnom smjeru! Kada je sirovac namijenjen slobodnom kovanju izradjen od valjanog materijala, kod odredjivanja minimalnog stupnja prokivanja wzimamo u obzir Einjenicu da je takav materijal veé prethodno bio iziozen deformacijskom postupku i da je u tom postupku postignuto ono ito je kod lijevanog sirovea tek bilo potrebno postidi. u prvim operacijama slobodnog kovanja. Stoga ée minimalna vrijednost Vu takovom sluéaju biti znatno manja. tehlogi slobodnog kovaga je svojevrsisinonim 2a stupenj dformctje, pom koji koistino kod "stupas priv eugih dformacjskih postupaka. 12 Upravo se na taj spoznii ossiva nsjSllt redoujed kovatth operas sobodnog kovana veh masa: saben - roduvanj sbijnie- produvane, Ese> 2.3 IskoriStenje materijala u postupku slobodnog kovanja Da bi se postigao Zeljeni oblik otkovka potrebno je odrediti neophodno potrebnu masu i presjeke sirovea. Buduéi da se slobodnim kovanjem oblikuju velike mase, izuzetno je vaZno imati na umu gospodarski znataj dobrog iskori8tenja materijala otkovka’®. Ne manje vaino Je da se ne tro&i energija na zagrijavanje i deformaciju suvi’nog materijala sirovea. 2.3.1 Odredjivanje kovatkih dodataka materijala Kada kao sirovac za slobodno kovanje koristimo valjani elik (obiéno su to gredice kvadratiénog presjeka i stranice do 400 mm najvige) masa otkovka Gx se odrediuje tako da se masi otkovka Gz dodaje dio mase Gyy i dio koji ée se izgubiti obgaranjem kod zagrijavanja u kovatkoj peci G,x,. Stoga vrijedi Ga:= Gout Giga + Gog Presjek sirovca se u ovakovom slutaju odredjuje tako da se presjek otkovka postigne minimalnim stupnjem prokivanja V=1,3-1,5. Veéa vrijednost stupnja prokivanja V se izabire za éelike koji se zagrijavaju na vi8e temperature ¥,. Masa otkovka Gyq odredjuje se iz nacrta zadanog otkovka, a masa dodataka G,, ukljuéuje koli&inu materijala potrebnog za uzimanje epruveta radi kontrole mehani&kih svojstava otkovka te koliginu materijala koju treba predvidjeti za potrebe transporta, tehnoloskih dodataka i dodataka za obradu. Na slici 4 prikazani su shematski ovi dodaci. Slika 4. Shema kovatkih dodataka kod slobodno kovanog vratila sa est diskova Na slici 4 vanjskom (debljom) konturom crteZa prikazan je otkovak vratila izradjen slobodnim kovanjem, Tanjom upisanom konturom prikazano je vratilo nakon obrade, Crtkane povrdine predstavijaju kovatke dodatke. Tehnoloiki dodatak oznaten je s 1 i predstavija dio materijala izmedju diskova koji 6e se tokarenjem odstraniti jer je slobodnim kovanjem nemoguée izraditi takova udubljenja. Dodatak za izradu epruveta za ispitivanje mehaniékih svojstava slobodno kovanog materijala u popretnom smjeru oznagen je s ¢, a u uzduinom smjeru s p. Za potrebe prijenosa teSkog otkovka na toplinsku obradu predvidjen je dodatak za ovjes oznagen $ z. syjedot sino aan prada upezoreje.o Modi Suva lit ace tiv svakodaevn prone pum sredetava obxjettevans, O Hell gmpodrejuntaulom se, meu, ubova promi new Psebno kod meta, alt drgih Inaiorjla, moreno bi evan da jew materials wie vgradjna vote mn Koltan ener ves w postpku dobivana. Kod nekih Iva je ta Koltinaenergj vl impesivns oa p. amin negoih tn) Sogn Jo edn merle jedno i Roda ena otisTehmoloski dodaci otkovka izradjenog slobodnim kovanjem predstavijaju redovito znaéajne mase materijala. Na slici 5 je prikazana slobodno kovana osovina s prirubnicom s kotiranim dimenzijama tako da je vidljiva razlika dimenzija otkovka (puna crta konture) i dimenzija nakon grube obrade otkovka (ertkana kontura). Grubo obradjena osovina ima devet raaliGitih popregnih presjeka, a otkovak zbog odredjenih tehnoloSkih ogranitenja samo pet. Uoéavamo stoga znaéajnu masu tehnoloikog dodatka na promjerima 210/150, 160/110 i 8110/65. Dodatak za obradu je naznaten kao razlika promjera otkovka i grubo obradjene osovine. Na mjestima gdje nema posebnih tehnolo8kih dodataka, vidi se na slici 5, je kao dodatak za obradu predvidjen za 20 do 30 mm veéi promjer. To takodjer vrijedi i za kote duzina, Ovako “bogati* dodaci su nuinost i posljedica su ogranigenih moguénosti postizavanja to&nosti dimenzija slobodnim kovanjem. Skica prikazana na slici 5 je kovaéki nacrt koji vanjskom konturom crteza uvijek prikazuje otkovak, a unutarnjom grubo obradjeni izradak. 1730 TT ey | 135-— ie i384 Le +8 Sf - St Tere ae 8 i SPP erers 3b) 1400 —-] ‘Slika 5. Tehnoloski dodaci i dodaci za obradu slobodno kovane osovine ‘Svaki naruéilac teZi da mu se otkovak isporudi sa Sto manjim dodacima za obradu jer su mu tada i troSkovi obrade najmanji. Kovaénice se medjusobno i razlikuju po moguénostima isporuke otkovaka sa standardnim, a ne suvignim dodacima za obradu, pa to onda svjedo&i o njihovoj tehnolo’koj razini i konkuretnoj sposobnosti. Njematkim standardom DIN 7527 su propisani dodaci za obradu i dozvoljena odstupanja tih dodataka samo za neke standardizirane otkovke izradjene slobodnim kovanjem operacijama sabijanja i produdivanja: za kovane okrugle plote (diskove), prstenove, debelostjene cilindre i slobodno kovane profile'*. Standard DIN 7527 predvidja dvije kvalitete otkovaka s obzirom na dodatke za obradu i njihova dozvoljena odstupanja: kvalitetu F (za uobitajenu totnost izrade) i kyalitetu E (za stroze zahtjeve totnosti izrade otkovka). Kada se isporutuje kvaliteta E slobodno kovanje se obavija pomosu posebnog pomosnog alata i, naravno, uz veée trofkove.proizvodnje. Isporuka otkovaka kvalitete E uobiésjena je stoga samo za veti broj jednakih olkovaka, a ne i za pojedinatnu proizvodnju. Na temelju navedenog standarda razmotrimo veliSinu dodataka za obradu: primjerice, ako kvalitetom F kovana okrugla plota ima grubo obradieni promjer 280 mm i visinu 125 mm, dodatak za obradu promjera je 11 mm, a za obradu visine 10 mm. Otkovak se dakle isporuduje s promjerom © standard DIN 7527 odnosl so na navedene oblike oovakai2adjenhslobodsim kovarjem of nelegicanog i niskoloicanog {elika sx sadriajm upljka do 0,9% ill abojem legih dodaaka do ukupno 4%. ise280+11=291 mm i visinom 125+10=135 mm, Dozvoljena odstupanja rh dodataka su w slutaju kvalitete kovanja F unutar +4.mm, U masu dodataka na obradu treba ubrojiti i dodatke za odsijecanje produzenog kraja otkovka, premda im po apsolutnoj vrijednosti velitina nije znaajna. Kod produzivanja, zbog nejednolikog teéenja povr8inskih slojeva spram unutarnjih, dolazi do preklopa slojeva koji radi postojanja oksida na povréini Selika nisu medjusobno zavareni. Preklopi se odstranjuje odsijecanjem, nakon svake operacije produzivanja, da to kasnije ne bi postalo izvorom i razlogom nastanka dvoslojnosti i pukotina. Dodatak za obgaranje ili oksidaciju G, se planira prema predvidjenom yremenu zagrijavanja sirovea, broju nuznih dogrijavanja da bi se otkovak u potpunosti izradio te temperaturi zagrijavanja. U praksi se grubo raéuna s 2% gubitka mase Gelika zbog oksidacije, a za svako dogrijavanje treba predvidjeti gubitak od daljnih 1,5% gubitka mase. Na veliginu gubitka mase &elika zbog oksidacije utjetu kemijski sastav atmosfere loznog i ogrjevnog prostora pedi, a takodjer i kemijski sastav Gelika. S poveéanje ugliika u éeliku opada brzina oksidacije. Legirni dodaci poput Al, Cr, Si, Mo i Co znatno smanjuju brzinu oksidacije. Nasuprot tomu, kada je Ni jedini dodatak Selika, onda on pogoduje oksidaciji, Medjutim, Niu prisustva Cr i.drugih legirnih elemenata Gelika doprinosi: smanjenju oksidacijé, Na temperaturama nizim od 600 do 650°C oksidacija Eelika je beznagajna. To znaéi da u toku nuinih toplinskih obrada otkovka nakon kovanja oksidacija neée predstavljati gubitak materijala. Medjutim, kod zagrijavanja sirovea na temperatuuru kovanja gubitak materijala je znagajan. Utjecaj visine temperature na gubitak materijala zbog oksidacije moiemo pratiti i pomocu podataka o intenzitetu stvaranja oksida Gelika kod razliéitih temperatura. Ako kao referentnu yrijednost intenziteta stvaranja oksida uzmemo vrijednost 1 kod 900°C, kod temperature od 110°C ée referentna vrijednost iznositi 3, a kod 1300°C Gak 7! Podaci mjerenja gubitaka materijala koji su nastupili zbog oksidacije kod zagrijavanja Geliénih ingota velikih dimenzija prikazani su u tablici 3. Tablica 3 Srednji Masa Vrijeme PovrSinski gubitak | - Debljina oksidnog promjer zagrijavanja sloja (@m) (ton) () lem?) (am) 300 8 10-11 122-18 4.25 - 445, 1000 2 2 134 4,65 1100 15 15-19 15-17 51-5, 85 1200 25 18-21 1,64 1,8 57-625, Gubici zbog oksidacije valjanih %clitnih sirovaca okruglog ili kvadratinog presjeka (oznaéeno s d i a) razlititih dimenzija koji su zagrijavani razlitito vrijeme na J, prikazani su na temelju izvrSenih mjerenja u tablici 4. : Za manje presjeke valjanih Seliénih sirovaca (d ili a do 50 mm) gubitak mase zbog oksidacije iznosi kod izgaranja mazuta 0,5 do 1,0%, a 0,4 do 0,7% kod izgaranja zemnog plina, u vremenu koje je minimalno potrebno za zagrijavanje na 8,. Velitina povrSinskog gubitka zbog oksidacije je pored visine temperature na koju se sirovac zagrijava ovisna i 0 odnosu veliéine mase i njene povrSine. SiGeTablica 4 ditia ‘Trajanje Povrdinski Gubitak mase zagrijavania subitak (am) lem” ) atiy 100 33 0,18/0,13, 0,9/0,65 150 4422 0,445/0,316 1,53/1,07 200 5,129 0,93/0,6 2,1/1,52, 250 7,58,6 1,13/0,8 2,35/1,65 2.3.2 Odredjivanje mase &eliénog ingota kod slobodnog kovanja velikih otkovaka ‘Ukupna masa ingota ¢e se izraéunati prema izrazu G= Goat Godt Gasy + Gey + Goes Oznake su jednake onima veé prije upotrebljenim, a Gy i G,. oznaéavaju masu glave i pete ingota, pri emu se, jer je ingot odliven u obliku blagog konusa, pod "glavom" smatra kraj ingota s ve¢im, promjerom, a pod "petom" kraj s manjim promjerom. Zeljezare koje li ingote imaju svoje standarde iz koji se odabire potrebna masa. Vaino je pri tom provjeriti velidinu srednjeg presjeka odabranog ingota u odnosu na presjek otkovka da bi se ustanovilo moie li se kovanjem ostvariti minimalni stupanj prokivanja. Velitina mase glave i pete (koja se u toku izrade otkovka odbacuje) ovisi o obliku kokile u koju se lijeva Gelik, a za odredjivanje mase glave i pete vazan je i zahtjev za mehaniékim svojstvima koja se o&ekuju od otkovka: ako se otekuju bolja mehanitka svojstva vise se mase odbacuje i iz podrutja glave i iz podrudja pete. Tako se deSava da sa strane glave otpada tak 14 do 25% ukupne mase ingota, dok sa strane pete to iznosi samo 4 do 7%. Razlog toliko velikog otpada materijalaingota ju Zinjenicidaje u tla Iifevanja ingot bio wspravan (lava 1 gornjom polotajy). Sve nebistoge Iijevanog Gelika su se u toku skrufivana taline kno speciféo lakie sinjestile u glavu, Ova) dio ingota oFito zbog toga treba odbact, a Kolii je to dio ovisi o propisanoj kvalitet otkovks. Da bismo dobili predodzbu o masama ingota (nominalnim, koje moramo nabaviti, te korisnim, koje 6emo moéi iskoristiti kovanjem) i njihovim dimenzijama, na8injen je prikaz u tablici 5 koji obulvaéa samo neke mase i dimenzije ingota koriStene u europskoj praksi. Ofito je korisna masa ingota odredjena relacijom kada od ukupne nominalne mase ingota odbijemo mase glave i pete. U nekim sluéajevima se na temelju iskustva minimalna masa ingota odredjuje prema izrazu 1= (Goto Gagan) 100%, ako su poznate karakteristitne procentualne vrijednosti iskori8tenja materijala ingota 2a odredjenu vrstu slobodno kovanog otkovka. Karakteristiéne vrijednosti y za neke vrste velikih otkovaka mo%emo naéi u tablici 6. ell-Tablica 5 Nominatna masa | Korisa’ |) Ukupoa | visinaa | Promjer | Promjer “| Sredaji ‘ingota masa ingota visina glave glave pete promjer ingota ons) (tone) (om) _|_@m) (am) (am) (om) 18 13 1380 445 450 370 410 3 405 1535 665 us 620 682 10 7 2050 900 380 700 790 25 181 2200 1140 1300 1100 1200 45 31,5 2600 1310 1570 1400 1485 Tablica 6 Vrsta otkovka 1%) Osovine: Konstantnog krudnog presieka 58-62 promjenijiveg kruénog presjeka 38-60 onstantnog kvadratignog presjeka 58-60 promjtnljvog kvadratignog presjeka 57-59 koljenaste osovine 55-58 plose 50-60 cilindt 58-60 preteni 45-55 prirubnice 55-58 maljevi kovatkih batova 50 - 55. Glede iskori8tenja materijala sirovea, bez obzira koristi li se valjani blok ili lijevani ingot kao sirovac, valja uoéiti da je stupanj iskoriStenja materijala ovisan i o opremi kovaénice, a, raspolozivim pecima, 0 organizaciji i sredstvima transporta, o brzini rada kovaékih strojeva, 0 udaljenostima koje mora preci zagrijani sirovac ili otkovak - dakle 0 Zimbenicima koji su tehniéko organizacijskog zataja. Stoga treba vet u fazi projektiranja kovaénice za slobodno kovanje velikih masa to imati na umu. 3. VRIJEME ZAGRIJAVANJA Vrijeme zagrijavanja je, kako se to na temelju do sada izneSenog moglo ustanoviti, vaino s obzirom da ono moze utjecati na kvarenje éelika, odnosno na veliinu gubitka zbog oksidacije. Vaino je i zbog Sinjenice da za potrebe kovanja masa éelika mora biti potpuno progrijana kako bi bila jednoliko oblikovijiva i slobodna od unutarnjih naprezanja Koja bi nastala ako temperatura mase ne bi bila ujednaéena.. To znaéi da temperaturna razlika mase mjerena na povrSini i u unutraSnjosti ne bi smjela biti veéa od 50°C, Natalost, egzaktan proracun vremena zagrijavanja sirovca u peéi na temelju dananjih manstvenih spoznaja nije mogué. Na taj naéin mo%emo dobiti samo pribline ili "5 U prakai se toler ealika do 100. -18-orijentacijske podatke o vremenu zagrijavanja ovisno 0 uvjetima u kojima se zagrijavanie sirovca_obavija. Bitni uvjeti za odredjivanje vremena zagrijavanja su: vrsta éelika, geometrijski lik presjeka zagrijavanog sirovea, temperatura prostora peéi u kojem se obavija zagrijavanje, temperatura na koju treba éelik zagrijati i, Sto moze biti posebno vazno, polozaj i smjeStaj sirovaca u peéi u toku zagrijavanja. S obzirom na mnostvo ufjecajnih veligina ofito je da 6e mjerenje biti osnovni nagin dobivanja podataka o potrebnom vremenu zagrivanja. ‘Na temelju tako dobivenih podataka izradjen je dijagram prikazan na slici 6. DUAGRAM VREMENA ZA98 Uotsighoe Eeuina ee gee fod Slika 6. Vrijeme zagrijavanja sirovea od valjanog ugljiénog éelika Dijagram je izradjen na temelju mjerenja podataka o vremenu zagrijavanja na temperaturu 8, od 1100°C i 1150°C valjanih okruglih i kvadratiénih profila sirovea razliéitih dimenzija od ugljiénog strojogradjevnog &elika. Podaci o vremenu zagrijavanja su dobiveni za uvjete idealnog smjeStaja sirovca u prostoru peci zagrijanog na temperaturu od 1200°C te za sirovac kojega duzina nema utjecaja na potrebno vrijeme zagrijavanja. Za slutaj kada su realni uvjeti smjeStaja sirovea u peci drugatiji od idealnog smjestaja, stvamo potrebno vrijeme zagrijavanja se rauna po izrazu Tapamo=T K Ky gdje je 7 vrijeme. o8itano iz dijagrama sa slike 6, K korektumifaktor smjeStaja, a Ky korekturni faktor duZine sirovea. Velitina korekturnog faktora smjeStaja K prikazana je s ‘odgovarajuéim skicama na slici 6. Vidi se da se idealnim smjestajem moze smatrati sluéaj kada se zagrijava jedan jedini sirovac u horizontalnom polodaju u prostoru peti namijenjenom zagrijavanju. U tom sluéaju je K=1 i dijagram je nainjen za tako izmjerene vrijednosti r. Svaki drugi smjeStaj daje vrijednost K > 1, a iz toga slijedi da se kod drugatijih smjetaja sirovaca vrijeme zagrijavanja na potrebnu temperatura telativno pove¢ava. Uzimajuéi dakle u obzir korekturni faktor K dobivamo stvarna vrijeme zagrijavanja Trane: Da bismo bili potpuno precizni uzet Gemo u obzir pri tome i korektumi faktor duzine Ky. Eon= Vrijednosti ovoga faktora, prikazane takodjer na slici 5, pokazuju malen utjecaj duzine sirovea na velitinu vremena Typo: ‘Ako se poslutimo dijagramom sa slike 6 radi analize da odredimo koliko je potrsbno vrijome zagrijavanja sirovea okruglog presjeka d=100 mm ili gredice kvadratiGnog presjeka stranice a=100 mm da bi se postigla temperatura sicovea ¥,=1150°C, ustanovit éemo da ée se to u ideslnom slufaju postigi (lakle, kada je sirovac smjeiten sam u prostoru zagrijavanja i kada se nalazi na ratilju tako da mu toplina moze dostrujati is donje strane) kod d=100 mm za 32 minute, a kod a=100 mm za 41 minut", Medjutim, ako sirovei budu slozeni na podu peci jedan do dragoga bez ikakova razmaka (za krufai presek tada je K=2, a za kvadratini presjek K=4) vrijeme se povesava u prvom siuéaju na 64 minute au drugom siuéaju na 164 minute! Na temeljuovakove analizeekstremaih slutajeva lako je zaldjulti da je uredan i tofo odredjen smjeiaj sirovaca u peéi bitan Zimbenik razumaog -gospodarenja energijom, materjalom sirovea i kapacitetima kovaénice. Odaos duZine i promjerail stranice kvadrata sirovea Vd 1,5 moto kod kratth sirovaca smaniiti ovo vrijeme najvito 22 8%. 4, POSTUPCI SLOBODNOG KOVANJA omjene debljine ili poveéanja promjera i stanjenja stjenke kod kovanja prstena te Ove postupke emo uvijek koristiti kod izrade otkovka slobodnim kovanjem. Pomoénim postupcima slobodnog kovanja mozemo smatrati zasijecanje koje obiéno prethodi operaciji iskivanja, produdivanje, prosirivanje, savijanje, ravnanje, zagladjivanje i odsijecanje. Ovi se postupci koriste prema potrebi. Svi se ovi postupci, i temeljni i pomoéni, koriste kako za otkovke malih masa, tako i za otkovke najvecih masa. U proizvodnim uvjetima otkovak se izradjuje primjenom i kombinacijom ovih postupaka. 4.1 Sabijanje _ Djelovanjem aksijalne deformacijske sile siroveu se smanjuje visina, a povecava ei Fei tom u radijalnom smjeru nastupa slobodno tetenje materijala, {j. te€enje materijala nije nitim ograniveno"’. Ne nastupa promjena veligine volumena deformiranog materijala, a redovita je i neizbjeZna pojava baévanja nastala zbog djelovanja trenja na povrSinama dodira alata s deformiranim materijalom. Djelovanjem kontakinog trenja slojevi materijala sirovea uz kontaktne povrline otezano teku u odnosu na slojeve dovoljno udaljene od kontaktnih povrSina pa se nakon izvrSene deformacije sabijanjem jasno uotava kontura baéve. Veéa sila kontaktnog trenja vie otezava tetenje, a postignuta izrazitija kontura batvanja ukazuje na veli8inu sile kontaktnog trenja. Pojava batvanja je nepogresiv znak postojanja neravnomjerne deformacije, a stoga i neravnomjemnog utinka deformacijskog postupka-sabijanja na strukturu i-svojstva materijala’*; " Poveéaje vemens zagtvanjau tom ula jo 21,95%, » aan srove Kradratignog presicka jena isto) dulicl veda 2a 21,464 od one okrigog srove. Povtanjem K oduoi poveéajevremen zagavana © bitso mene! " Ode dnjeice i poise pom slobodne kovani. i posfedicama nerevoonjernostt sinteresirani Sialec mote nasi v pubikscj Povrzanovis, A., Temjn zakoniobrade meta deformiranjem, pogavie 4. Zaton neraomjemtast deformacie, dopuaskazaactala ‘naprezanja, FSB, interno izdanj, Zagreb, 1993. U public istog autora Trenje, podmazivanje i trofenje alata za oblikovanje deformiranjem, FSB, interno inden, Zagreb, 199., u pogl 6 je opisano kako se pojva baSvanjs, koja je u korelacj ‘ontkanog tris, mote smesit Korte "mckih podloga” i kompencaciiomtrenja na kortskusinpovrnam 1 Podrobrije 0 neravnomjemost deformaci -20-Kod slobodnog kovanja lijevanog bloka (ingota) moramo raéunati s postojanjem Supljina te pukotina u masi materijala, Sabijanjem ée, zbog teXenja materijala u smjeru popreénom na djelovanje deformacijske sile, Sirenje pukotina i Supljina s obzirom na deformacijom odredjeni smjer viakanaca, biti ograniéeno. Neravnomjernost deformacije ée stoga nepovoljno djelovati na ovu pojavu, koju inaée smatramo velikom prednoS

You might also like

• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5825)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (354)
• The Art of War: A New Translation

  

  From Everand

  The Art of War: A New Translation

  Sun Tzu

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3046)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20142)
• The Iliad: The Fitzgerald Translation

  

  From Everand

  The Iliad: The Fitzgerald Translation

  Robert Fitzgerald

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (4473)
• The Odyssey: (The Stephen Mitchell Translation)

  

  From Everand

  The Odyssey: (The Stephen Mitchell Translation)

  Stephen Mitchell

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7770)
• The Handmaid's Tale

  

  From Everand

  The Handmaid's Tale

  Margaret Atwood

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (13286)
• Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  Jane Austen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20479)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (3332)
• Wuthering Heights Complete Text with Extras

  

  From Everand

  Wuthering Heights Complete Text with Extras

  Emily Brontë

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9991)
• Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  

  From Everand

  Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  Stephen F. Kaufman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3321)
• Oscar Wilde: The Unrepentant Years

  

  From Everand

  Oscar Wilde: The Unrepentant Years

  Nicholas Frankel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (10370)
• Anna Karenina: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Anna Karenina: Bestsellers and famous Books

  Leo Tolstoy

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7503)
• The Picture of Dorian Gray (The Original 1890 Uncensored Edition + The Expanded and Revised 1891 Edition)

  

  From Everand

  The Picture of Dorian Gray (The Original 1890 Uncensored Edition + The Expanded and Revised 1891 Edition)

  Oscar Wilde

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9054)
• Freakonomics Rev Ed

  

  From Everand

  Freakonomics Rev Ed

  Steven D. Levitt

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7883)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J.R.R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (25896)
• Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  

  From Everand

  Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)

  Emily Brontë

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9976)
• The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics Edition

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2488)
• Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  

  From Everand

  Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2510)
• How To Win Friends And Influence People

  

  From Everand

  How To Win Friends And Influence People

  Dale Carnegie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (6715)
• Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  

  From Everand

  Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2562)
• The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  

  From Everand

  The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  Homer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5734)
• American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  

  From Everand

  American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12968)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2572)
• The Picture of Dorian Gray: Classic Tales Edition

  

  From Everand

  The Picture of Dorian Gray: Classic Tales Edition

  Oscar Wilde

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9767)
• Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  

  From Everand

  Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2499)
• Life of Pi: A Novel

  

  From Everand

  Life of Pi: A Novel

  Yann Martel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (13495)
• Frankenstein: A Guide to Reading and Reflecting

  

  From Everand

  Frankenstein: A Guide to Reading and Reflecting

  Karen Swallow Prior

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (8977)