Sveučilište Sjever

Sveučilišni centar Varaždin

Studij Fizioterapije

Procjena kvalitete života kod urogenitalne disfunkcije

Seminarski rad za predmet
Specijalne teme u fizioterapiji

Predavač Student

Anica Kuzmić, mag.physioth Lidija Hren

Nives Novoselec

Varaždin, studeni, 2020.

SAŽETAK

Urogenitalna disfunkcija predstavlja problem slabosti mišića dna zdjelice. Kada govorimo o
disfunkciji mišićnog dna male zdjelice govorimo o gubitku funkcije (nepravilnoj kontrakciji,
slabosti) tih mišića. Urogenitalnu disfunkciju prati nekoliko simptoma, kao što su bol, čest
nagon za mokrenjem i drugi. Uzroci su mnogobrojni, npr. trudnoća, tjelesna neaktivnost.

Urinarna inkontinencija definira se kao nevoljno ispuštanje mokraće. Javlja se u svim dobnim
skupinama, no češća je kod starijih žena. Razlikujemo više vrsta urinarne inkontinencije.
Fekalna inkontinencija je nemogućnost kontroliranja pražnjenja crijeva i vjetrova te također
razlikujemo više vrsta ove inkontinencije.

Prolaps organa zdjelice javlja se kao posljedica oštećenja mišića ili ako su oni rastegnuti dulje
vrijeme, rast intraabdominalnog tlaka i sila teža mogu oštetiti endopelvičnu fasciju. Uzroci i
vrste prolapsa su višebrojni.

Seksualna disfunkcija podrazumijeva poremećaj seksualne želje, poremećaj seksualnog

uzbuđenja u žena i muškaraca, poremećaj doživljavanja orgazma u žena i muškaraca,
erektilna disfunkcija i prijevremena ejakulacija, poremećaji vezani uz seksualnu bol
(vaginizam, dispareunija).

Kvaliteta života kod urogenitalne disfunkcije je bitno narušena. Kao najveći problem javljaju
se anksioznost i depresija što dodatno utječe na zdravlje bolesnika. Također se javljaju
problemi sa snom, sportsko-rekreacijske aktivnosti se zanemaruju, dolazi do pitanja bračnog
statusa.

Seksualnost predstavlja vrlo važan aspekt ljudskog funkcioniranja i pod utjecajem je

interakcije nekoliko čimbenika. Razne bolesti kao što su multipla skleroza i maligna bolest
utječu na seksualnost pojedinca. Vide se različiti psihički i fizički čimbenici koji negativno
utječu na seksualnu kvalitetu života. U određenoj skupini ispitanika nađena je pozitivna veza
između depresije i seksualne disfunkcije, što ukazuje da i kod takvih bolesnika kvaliteta
života može biti znatno narušena.

KLJUČNE RIJEČI: mišići dna zdjelice, inkontinencija, disfunkcija, seksualnost, kvaliteta

života
SADRŽAJ

1. UVOD.................................................................................................................................4

2. RAZRADA TEME.............................................................................................................2

2.1 Urinarna inkontinencija...............................................................................................2

2.2 Fekalna inkontinencija.................................................................................................2

2.3 Prolaps organa zdjelice................................................................................................3

2.4 Seksualna disfunkcija..................................................................................................3

2.4.1 Poremećaj seksualne želje.......................................................................................3

2.4.2 Poremećaj seksualnog uzbuđenja u žena i muškaraca.............................................4

2.4.3 Poremećaj doživljavanja orgazma u žena i muškaraca............................................4

2.4.4 Erektilna disfunkcija i prijevremena ejakulacija.....................................................5

2.4.5 Poremećaji vezani uz seksualnu bol (vaginizam, dispareunija)..............................5

2.5 Kvaliteta života kod urinarne i fekalne inkontinencije................................................6

2.6 Kvaliteta života kod seksualne disfunkcije.................................................................7

3. MKF klasifikacija...............................................................................................................8

3.1 MKF klasifikacija kod bolesnika s moždanim udarom...............................................9

4. ZAKLJUČAK...................................................................................................................11

5. LITERATURA.................................................................................................................12
 1. UVOD

Urogenitalna disfunkcija predstavlja problem slabosti mišića dna zdjelice. Mišićno dno male
zdjelice su mišići koji okružuju mokraćnu cijev (uretru), rodnicu i debelo crijevo (rectum)
kod žena, odnosno mokraćnu cijev i rektum kod muškaraca. Kada govorimo o disfunkciji
mišićnog dna male zdjelice govorimo o gubitku funkcije (nepravilnoj kontrakciji, slabosti) tih
mišića. Oni nam omogućuju otvaranje i zatvaranje navedenih struktura odnosno te
kontrakcije su nužne za kontrolu i funkciju mokrenja, defekacije te seksualne funkcije. Ti
mišići također sudjeluju u potpori donjih trbušnih organa te su važni za stabilnost kralješnice.
Najčešći simptomi koji upućuju na disfunkciju mišića dna zdjelice su: osjećaj nemogućnosti
pražnjenja crijeva do kraja, konstipacija i bol pri defekaciji, nemogućnost zadržavanja stolice
i mokraće, isprekidano i bolno mokrenje, česti nakon za mokrenjem, bol u donjem dijelu leđa
i u području zdjelice, bol pri seksualnom odnosu kod žena te spazam mišića zdjelice.
Uzroci mogu biti razni, no oni najčešći su: fizička neaktivnost, trudnoća i porođaj, operacija u
području zdjelice, prekomjerna tjelesna težina, oštećenje živca, kronični kašalj, hormonalne
promjene u menopauzi, dizanje teških predmeta. Iako je neugodno i ponekad bolno,
disfunkcija zdjelice je vrlo izlječivo stanje. Cilj liječenja disfunkcije dna zdjelice je opustiti
mišiće dna zdjelice kako bi se olakšalo pražnjenje crijeva i mjehura te da bi se pružila veća
kontrola [1].
 2. RAZRADA TEME

2.1 Urinarna inkontinencija

Urinarna inkontinencija definira se kao nevoljno ispuštanje mokraće. Javlja se u svim dobnim
skupinama, no češća je kod starijih žena. Inkontinencije dijelimo na: hitne, statičke, miješane,
funkcionalne te preljevnu inkontinenciju[2].

Hitna inkontinencija najčešći je tip inkontinencija. Predstavlja iznenadan i jak nagon

na mokrenje neposredno prije nekontroliranog istjecanja manjih ili većih količina
mokraće[2].

Statička inkontinencija nastaje zbog naglog porasta intraabdominalnog tlaka

(kašljanje, kihanje, podizanje tereta, smijanje). Iscjedi se obično mala do umjerena količina
mokraće[2].

Funkcionalna inkontinencija predstavlja ispuštanje mokraće zbog nekih kognitivnih ili

fizičkih smetnji, npr. demencija, moždani udar[2].

Preljevna inkontinencija nastaje zbog prepunog mjehura, no količinski je vrlo mala.

To je najčešći tip inkontinencije u muškaraca[2].

Miješana inkontinencija je kombinacija gore navedenih inkontinencija[2].

2.2 Fekalna inkontinencija

Fekalna inkontinencija je nemogućnost kontroliranja pražnjenja crijeva i vjetrova. Može
varirati od vrlo blage (nemogućnost kontroliranja vjetrova) do vrlo teške (nemogućnost
kontroliranja tekuće i tvrde stolice). Dijeli se na kompletnu i parcijalnu. Kompletna
inkontinencija sprječava potpunu kontrolu tvrde stolice, dok parcijalna karakterizira
nemogućnost kontrole tekuće stolice i vjetrove. Također razlikujemo pasivnu i urgentnu
inkontinenciju. Pasivna inkontinencija nastaje kao posljedica oštećenja unutarnjeg analnog
mišića sfinktera, a urgentna je uzrokovana oštećenjem vanjskog analnog mišića sfinktera ili
visokim tlakom u crijevu[3].
 2.3 Prolaps organa zdjelice
Prolaps organa zdjelice javlja se kao posljedica oštećenja mišića ili ako su oni rastegnuti dulje
vrijeme, rast intraabdominalnog tlaka i sila teža mogu oštetiti endopelvičnu fasciju. Defekti u
endopelvičnoj fasciji zajedno s oslabljenim mišićima levatorima ani uzrok su prolapsa ili
protruzije jednog ili više organa zdjelice u vaginalni kanal [4].

Uzroci prolapsa su višebrojni: porod, poremećaji vezivnog tkiva, zdjelične neuropatije,

kongenitalni faktori, kirurški zahvati u zdjelici, pretilost, respiratorni poremećaji te
profesionalna i sportska prenaprezanja [4].

Razlikujemo više tipova prolapsa:

 anteriorni vaginalni prolaps (cistokela) – ispadanje prednje vaginalne stijenke zajedno

s bazom mjehura.
 apikalni ili uterini prolaps – spuštanje vrata maternice i same maternice. Spuštanje
maternice do himenalnog otvora naziva se descenzusom. Ukoliko dođe do spuštanja
kroz himenalni otvor, radi se o subtotalnom ili totalnom prolapsu.
 posteriorni vaginalni prolaps (rektokela, enterokela i spuštanje perineuma). 
Enterokela- ispadanje gornjeg dijela stražnje vaginalne stijenke s tankim crijevom. 
Rektokela- ispadanje donjeg dijela vaginalne stijenke s rektumom
 spuštanje perineuma [4]

2.4 Seksualna disfunkcija

2.4.1 Poremećaj seksualne želje

Može se javiti i u žena i u muškaraca. Klinička slika uključuje nedostatak motivacije za

seksualnom aktivnošću, smanjenje želje nakon erotskih stimulacija i stimulacija partnera ili
nemogućnost održavanje želje tijekom cijele seksualne aktivnosti. Da potvrdili dijagnozu
mora biti prisutna promjena u želji za seksualnom aktivnošću, poremećaj mora biti prisutan
najmanje tri mjeseca. Moraju biti prisutne i emocionalne tegobe, npr. tuga, ljutnja, nisko
samopouzdanje, zbunjenost, zabrinutost no ne smiju biti uzrok smanjenje želje za seksualnom
aktivnošću [5].
 2.4.2 Poremećaj seksualnog uzbuđenja u žena i muškaraca
Ovaj poremećaj nije rijetkost, a odnosi se na smanjenu želju za seksualnom interakcijom.
Seksualna disfunkcija je osjećaj znatnog nezadovoljstva i osobne napetosti povezane sa
seksualnošću tijekom najmanje šest mjeseci (isključujući disfunkciju uzrokovanu drogom ili
lijekom). Govoreći o istodobnoj pojavnosti različitih seksualnih smetnji, komorbiditet je u
prosjeku češći u žena nego u muškaraca. Najčešće seksualne smetnje kod žena su poremećaji
seksualne želje, seksualnog uzbuđenja ili orgazmičke funkcije te poremećaji vezani uz bol pri
seksualnim aktivnostima (dispareunija). Najčešće seksualne teškoće kod muškarcu poremećaj
seksualne želje, erektilna disfunkcija i preuranjena ejakulacija. Iako su kod muškaraca
erektilna disfunkcija i preuranjena ejakulacija najčešće seksualne disfunkcije, hipoaktivna
seksualna želja jedna je od češćih seksualnih teškoća i u muškaraca. U razvijenijim
zemljama, 25 do 50 posto žena suočeno je sa seksualnim smetnjama, među kojima je
nedostatak seksualne želje najčešći seksualni problem[6].

2.4.3 Poremećaj doživljavanja orgazma u žena i muškaraca

Poremećaj orgazma kod žena karakterizira trajno ili ponavljajuće odlaganje ili nedostatak
orgazma koji bi se normalno trebao javiti u fazi spolnoga uzbuđenja. Dijagnoza se treba
temeljiti na kliničkoj prosudbi da je ženina nesposobnost doživljavanja orgazma manja od
one koja se očekuje s obzirom na dob, seksualno iskustvo i primjerenost seksualnih
podražaja. Poremećaj orgazma može pogoditi sliku vlastitoga tijela, samopoštovanje ili
zadovoljstvo u odnosima s drugima. Procjenjuje se da je učestalost ovog poremećaja između
10 i 42%, makar velik dio žena ne prijavljuje pojavu disfunkcije. U podlozi nastanka ovog
poremećaja mogu biti psihosocijalni faktori (manjak seksualne edukacije, vjerski razlozi,
negativni stavovi prema seksu), psihološki (anksioznost, depresija, negativan stav prema
vlastitom izgledu), problemi s partnerom ili neka prethodna neugodna iskustva (razni oblici
zlostavljanja).

Kod muškaraca pod tim pojmom nalazimo zakašnjelu ejakulaciju, izostalu ejakulaciju i
anorgazmiju, što su jedne od najslabije istraženih seksualnih disfunkcija, iako su razlog
velikom nezadovoljstvu muškarca i njegove partnerice ili partnera te svakako, prepreka u
željenoj prokreaciji. Definiraju se kao stalne ili povremene teškoće u postizanju, zakašnjenje
ili odsutnost orgazma nakon adekvatnog seksualnog podražaja. Vrlo često se navodi
prijevremena ejakulacija, odnosno smetnja funkcije orgazma u muškarca, kao razlog
izostanka orgazma u žene [7,8].

2.4.4 Erektilna disfunkcija i prijevremena ejakulacija

Erektilna disfunkcija predstavlja trajnu ili povremenu (više od 6 mjeseci) nesposobnost da se
postigne i održi erekcija adekvatna za omogućavanje seksualne aktivnosti. Radi se o
poremećaju koji značajno zadire u sve sfere života muškarca, stoga je važan
multidisciplinaran pristup liječenju. Neki od čimbenika rizika za erektilnu disfunkciju jesu
pretilost, povišen krvni tlak, fizička neaktivnost, pušenje, kronični stres, metabolički sindrom,
nepovoljan indeks tjelesne mase (ITM ili BMI), loše kontrolirana razina glukoze u krvi,
opstruktivna apneja u spavanju, bolesti jetre. U neku ruku su čimbenici rizika vrlo slični
čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti. Erektilna disfunkcija je zapravo često i
kardiovaskularna bolest, budući da nastaje zbog suženja ili začepljenja arterija koje su vrlo
malog promjera. Vrlo je bitno procijeniti stanje kardiovaskularnog sustava kod pacijenata
koji imaju erektilnu disfunkciju. Kod malog broja muškaraca pojavljuje se već poslije 30.
godine života. Nadalje, čak polovica muškaraca u četrdesetim godinama života danas ima
neki od oblika erektilne disfunkcije. Učestalost raste s dobi [9].

Kao puno češći oblik poremećaja doživljavanja orgazma u muškaraca je prijevremena

ejakulacija, karakterizirana ejakulacijom unutar minute prilikom svakog ili gotovo svakog
seksualnog odnosa (vaginalne penetracije) te nemogućnost odgode ejakulacije, što dovodi do
razvoja negativnih emocija, kao što su frustriranost, zabrinutost ili čak izbjegavanja seksualne
intimnosti s partnericom. Učestalost poremećaja u općoj muškoj populaciji je između 4 i 39%
te ga čini najčešćom muškom seksualnom disfunkcijom. Nedavna istraživanja pokazuju kako
u nekih muškaraca postoje neurobiološke i genetičke različitosti koje bi mogle pridonijeti
razvoju prijevremene ejakulacije [8].

2.4.5 Poremećaji vezani uz seksualnu bol (vaginizam, dispareunija)

Vaginizam je nevoljno stezanje mišića rodnice što otežava penetraciju za vrijeme seksualne
aktivnosti. To stezanje mišića uzrokuje i druge probleme kao što su nemogućnost umetanja
tampona ili primjena spekula prilikom ginekološkog pregleda. Vaginizam se može javiti u
svim dobnim skupinama, no češće pogađa žene visokoobrazovnog i socioekonomskog
statusa[5,10].
Uzrok može biti organski ili psihološki. Od organskih uzroka važno je spomenuti
abnormalnosti himena, genitalni herpes, opstetrična trauma i druge, no takve promjene su
rijetke. Strogi vjerski odgoj, srah od trudnoće, odbojnost prema genitalijama, homoseksualna
orijentacija su neki od psiholoških uzroka vaginizma[10].

Dispareunija je bolest spolovila ili bol u zdjelici tijekom spolnog odnosa. Može se pojaviti u
muškaraca, no nije česta pojava. Bol uz orgazam može biti posljedica prostatitisa ili uzimanje
nekih ljekova. Češće se javlja u žena, a bol se javlja tijekom prve seksualne aktivnosti ili
godinama kasnije. Uzrok je također psihičke ili fizičke prirode [11].

2.5 Kvaliteta života kod urinarne i fekalne inkontinencije

Glavni utjecaj na život s urinarnom i fekalnom inkontinencijom, u smislu rekreacijskog i
socijalnog povlačenja proizlazi iz straha i anksioznosti vezanih uz samo društvo odnosno
straha od njihova saznanja[12].

Prema istraživanju Norton et al. [13] bolesnice navode da postaju nervozne te ističu strah od
lošeg mirisa i curenja urina. Većina ih navodi da je inkontinencija bila razlog za razvod braka
ili prekid odnosa s partnerom [12,13]. Često dolazi do suočavanja s anksioznošću i
depresijom te do osjećaja srama i niskog samopoštovanja [12].

Plivanje, ples, šetnja, gimnastika jedni su od aktivnosti s kojima se bavi mnogo ljudi kako bi
održavali kondiciju ili socijalnu interakciju s drugima. No, mnogi s inkontinencijom odustaju
od takvih aktivnosti, upravo zbog saznanja drugih ljudi od njihova stanja. Žene koje pate od
urinarne inkontinencije prisiljene su odustati od takvih aktivnosti zbog psihičke patnje koju
proživljavaju i u konačnici vode sjedilački način života. Pretile žene s urinarnom
inkontinencijom mogu se naći u tzv. začaranom krugu. Često im se savjetuje da smršave prije
operacije, ali ne mogu vježbati zbog curenja urina tijekom tjelesne aktivnosti. Stoga se
suzdržavaju od vježbanja i veća je vjerojatnost da će se udebljati, odgađajući dalje operaciju
zbog inkontinencije. Takvi ljudi su skloniji oboljenju od diabetesa mellitusa tipa 2 ili nekih
srčanih bolesti. Stoga je od velike važnosti da ih zdravstveni djelatnici educiraju o važnosti i
djelotvornosti održavanja razine aktivnosti[12].

Inkontinencija značajno utječe i na pitanje financija zbog medicinske skrbi i troškova

liječenja. Bolesnici ne rijetko izostaju s radnog mjesta te se njihova radna produktivnost
smanjuje[12].
Na kvalitetu i količinu sna najviše negativno utječe preaktivan mjehur. Uz poremećaj
spavanja uzrokovan ustajanjem nekoliko puta noću, postoji i rizik od pada, posebno u starijih
osoba [12].

2.6 Kvaliteta života kod seksualne disfunkcije

Seksualnost predstavlja vrlo važan aspekt ljudskog funkcioniranja i pod utjecajem je

interakcije bioloških, psiholoških, socijalnih, duhovnih, religijskih, ekonomskih, političkih i
povijesnih čimbenika. Seksualnost uključuje osjećaje o vlastitom tijelu, potrebu za dodirom,
interes za seksualnom aktivnošću, razgovor s partnerom/partnericom o seksualnim potrebama
te sposobnost sudjelovanja u zadovoljavajućim seksualnim aktivnostima.

Kao jedan od najčešćih razloga poremećaja seksualne disfunkcije vidimo kod malignih
bolesti. Pojedina istraživanja ukazuju da preko 50% žena oboljelih od raka dojke i
ginekoloških onkoloških bolesti te preko 70% muškaraca oboljelih od raka prostate imaju
određene seksualne smetnje koje se najvećim dijelom očituju u smanjenoj seksualnoj želji,
smetnjama orgazma, smetnjama u vidu smanjenih osjećaja u području genitalnog područja.
Zbog određenih načina liječenja malignih bolesti vide se mnogi fizički i psihički čimbenici
koji negativno utječu na seksualnu kvalitetu života [14].

Multipla skleroza je jedna od najčešćih bolesti središnjeg živčanog sustava, a najčešće se

javlja u mlađoj životnoj dobi kada su bolesnici seksualno aktivni. U svakodnevnoj praksi
seksualna disfunkcija biva podcijenjena jer se kliničari uglavnom fokusiraju na klasične
neurološke ispade te najčešće ne prepoznaju simptome koji mogu značajno umanjiti kvalitetu
života bolesnika. U određenoj skupini ispitanika nađena je pozitivna veza između depresije i
seksualne disfunkcije, što ukazuje da i kod takvih bolesnika kvaliteta života može biti znatno
narušena. Možemo zaključiti kako su seksualna disfunkcija i depresija neki od najčešće
podcijenjenih simptoma od strane neurologa jer nisu dio rutinskih testiranja [15].
 3. MKF klasifikacija
Sveukupni cilj MKF klasifikacije je da se osiguraju jedinstveni i standardni jezik i okvir za
opisivanje zdravlja i stanja koja su u vezi sa zdravljem. Ona definira komponente zdravlja i
neke zdravstvene komponente dobrobiti (kao što su edukacija i rad). MKF sadrži, detaljno
razrađena, tri osnovna područja: Funkcije i strukture tijela, Aktivnosti i sudjelovanje te
Čimbenici okruženja. Valorizacija oštećenja temeljem MKF-a bazira se na činjenici da su
komponente klasifikacije (Funkcije i strukture tijela, Aktivnosti i sudjelovanje te Čimbenici
okoliša) kvantificirane korištenjem iste generičke skale pri čemu je dan raspon postotaka za
kvantifikaciju oštećenja.
 3.1 MKF klasifikacija kod bolesnika s moždanim udarom
MKF kod MKF kategorija Objašnjenje
Tjelesne funkcije
Funkcije temperamenta i ličnosti Promjene u ponašanju, kao što je
b1263 Psihička stabilnost gubitak interesa za stvari u kojima
inače uživaju; vrlo su impulzivni ili
se lakše ljute.
Funkcije pamćenja Zaboravljanje onog što čuje i možda
b1442 Traganje za memorijom ne prepoznaje predmete ili čak lica.
Funkcije gledanja Dvostruki vid ili visoka osjetljivost
b2102 Kvaliteta vida na svjetlost. Neki ljudi gube dio
vidnog polja, što znači da ne mogu
vidjeti sve u što gledaju.
Bol Dugotrajna bol, bol u zglobovima i
b28016 Bol u zglobovima mišićima. Bol na mjestu ožiljka.
Urinarne funkcije Posljedica oštećenja strukture mozga.
b6202 Urinarna kontinencija Česta pojava nakon moždanog udara.
Seksualne funkcije Posljedica oštećenja živčanog
b6401 Funkcije faze pripreme za seksualni sustava.
čin
Funkcije mišićne snage Zbog slabog korištenja oštećene
b7302 Snaga mišića jedne strane tijela strane dolazi hipotrofije određenih
mišićnih skupina, pa samim time se
gubi i njihova snaga.
Funkcije mišićnog tonusa Javlja se hipotonija zbog oštećenja
b7352 Tonus mišića jedne strane tijela strukture mozga.

b770 Funkcije obrazaca hoda Narušen obrazac hoda zbog slabosti

mišića i oštećenja strukture mozga.
Tjelesne strukture

Struktura mozga Dolazi do oštećenja određene

s1109 Struktura mozga, nespecificirano strukture mozga koja daje za
posljedicu već objašnjene simptome.

Aktivnost i particepcija
 Nošenje sa stresom i drugim Javlja se stres zbog teškog
psihološkim zahtjevima prihvaćanja trenutne situacije.
d2401 Nošenje sa stresom

Hodanje Poremećaj hodanja predstavlja

d4501 Hodanje na duge udaljenosti problem ravnoteže, smanjenje brzine
hodanja, smanjenje duljine koraka i
ciklusa hodanja te asimetričnog
uzorka hoda.
Intimni odnosi Javlja se smanjeni libido, strah od
d7702 Seksualni odnosi ponovnog moždanog udara, te teško
prihvaćanje invaliditeta. Zbog
hipotrofije dolazi do nemogućnosti
određenih kretnji tijekom seksualnih
odnosa.
Plaćeno zaposlenje Radi invaliditeta pacijent je skraćen
d8501 Zaposlenje na pola radnog vremena u smislu mogućnosti obavljanja
određenog posla.
Čimbenici okoline

Podrška i odnosi Uža obitelj pridodaje najveću

e310 Uža obitelj važnost, uz pomoć i podršku.

4. ZAKLJUČAK

Ljudi rijetko odlaze na pregled liječniku i govore o problemima urogenitalne inkontinencije

te o povezanim poremećajima poput seksualne disfunkcije, depresije i anksioznosti.
Urogenitalna inkontinencija ima negativan utjecaj na kvalitetu života bolesnika, njegovo
fizičko i psihičko stanje, narušava međuljudske odnose, tjelesnu aktivnost, utječe na karijeru i
emocionalno zdravlje. Urogenitalna inkontinencija je također značajan financijski teret zbog
visokih troškova medicinske skrbi i liječenja, uzrokuje gubitak samopoštovanja, jer bolesnici
vrlo često imaju strah od nevoljnog otjecanja mokraće u društvu. Simptomi urogenitalne
inkontinencije ometaju i obavljanje svakodnevnih kućanskih i društvenih aktivnosti.
Uzrokuju i komplikacije poput pojave osipa na koži i infekcije kože genitalne regije, zbog
čega bolesnici često izbjegavaju seksualne aktivnosti i kontakte s članovima obitelji. Sve
navedene negativne posljedice mogu uzrokovati pojavu anksioznosti i depresije. Većina
bolesnika nije upoznata s brojnim mogućnostima liječenja urogenitalne inkontinencije koje
mogu biti vrlo uspješne ako se na vrijeme jave na liječnički pregled i ako ustraju u liječenju.
Ljudska seksualnost bila je predmet interesa već kod starijih civilizacija, u vidu religijskih ili
pak reproduktivnih aspekata, no o njoj se konkretno vrlo malo znalo, a još manje javno
govorilo. Tek posljednjih pedesetak godina svjedočimo razvoju seksualne medicine, većem
interesu za ljudsku seksualnost i seksualne navike što čini tu granu medicine vrlo mladom.
Seksualne disfunkcije su teškoće koje može iskusiti pojedinac ili par u bilo kojoj fazi
seksualne aktivnosti, a ne samo u starijoj životnoj dobi kad bismo mogli očekivati slabljenje
libida i smanjenu učestalost seksualne aktivnosti. Isto tako, dosad provedena istraživanja
pokazuju kako je riječ o vrlo čestim poremećajima koje doživljavaju muškarci i žene
podjednako što dodatno budi interes za daljnjim istraživanjima. Ono što čini problem i na što
treba utjecati je svojevrsni osjećaj koji ovi poremećaji nose među pacijentima, ali i
liječnicima, posebice u našim krajevima, gdje razgovor o seksualnim navikama i eventualnim
teškoćama čini određenu nelagodu, a što dovodi do otežanog postavljanja dijagnoze, a samim
time i liječenja koje je u većini slučajeva veoma uspješno.

5. LITERATURA

[1] Pelvic floor dysfunction. Dostupno na: https://www.healthline.com/, dostupno 23.11.2020

[2] Urinarna inkontinencija. Dostupno na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/

[3] INKONTINENCIJA – STOP! Dostupno na: http://www.cif.hr/ , dostupno 23.11.2020

[4] Disfunkcija dna zdjelice. Dostupno na: https://fizioterra.com/ , dostupno 23.11.2020

[5] I.Goldstein, NN.Kim, AH.Clayton, LR.DeRogatis, A.Giraldi, SJ. Parish i sur.:

Hypoactive sexual desire disorder: International Society for the Study of Women's Sexual
Health. Mayo Clin Proc

[6] Poremećaji spolnog uzbuđivanja. Dostupno na: https://www.cybermed.hr/ , dostupno

24.11.2020

[7] Linda C. Shafer, M. D. : Sexual Disorders or Sexual Dysfunction, 2018, str. 279-290
[8] Disorders of Orgasm and Ejaculation in Men. Dostupno na:
https://onlinelibrary.wiley.com/ , dostupno 24.11.2020

[9] Erektilna disfunkcija. Dostupno na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/ , dostupno

24.11.2020

[10] Vaginizam. Dostupno na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/ , dostupno 24.11.2020

[11] Dispareunija. Dostupno na: http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/ , dostupno

24.11.2020

[12]The psychosocial impact of urinary incontinence in women. Dostupno na:

https://obgyn.onlinelibrary.wiley.com/ , dostupno 24.11.2020

[13] C.Norton: The effects of urinary incontinence in women. Int J Disabil Rehab

[14] Brajković L. : Seksualna kvaliteta života kod onkoloških bolesnika, 2017. Psihošpancir,
tjedan psihologije u Varaždinu

[15] Sexual dysfunction and incidence of depression in multiple sclerosis patients. Dostupno
na: https://doi.org/10.20471/acc.2016.55.03.08 , dostupno 25.11.2020