Riječ ROBOT internacionalizam je i potječe iz češkog jezika.

Prvi ju je upotrijebio slavni češki

pisac Karel Čapek. Danas ćeš upoznati jezični priručnik u kojem možeš naći tumačenje
postanka i značenje riječi ROBOT.

RJEČNIK

 abecedni popis riječi jednog ili više jezika s tumačenjem njihova značenja ili
prijevodom na drugi jezik
 jezični priručnik u kojem se opisuju riječi
 upotrebljavamo ih kad želimo provjeriti značenje riječi
 riječi su navedene abecednim redoslijedom ako su tiskani
 norma standardnoga jezika koja propisuje pravilnu upotrebu riječi zove se leksička
norma
 mogu biti tiskani (Školski rječnik hrvatskoga jezika) ili mrežni (hjp.znanje.hr – Hrvatski
jezični portal)

LEKSIKOGRAFIJA

 jezikoslovna disciplina koja se bavi sastavljanjem i pisanjem rječnika

 leksikografija je dio LEKSIKOLOGIJE – bavi se proučavanjem riječi i rječničkog sustava
 LEKSIKOGRAF – osoba koja se bavi sastavljanjem i pisanjem rječnika
 LEKSIKOLOG – osoba koja se bavi leksikologijom

DVIJE OSNOVNE VRSTE RJEČNIKA

1. ENCIKLOPEDIJSKI - obrađuju različite pojmove i donose opširnije definicije, opise,

objašnjenja
a) prema sadržaju:
OPĆI – daju obavijest o svim područjima ljudskog znanja (Opća enciklopedija, Opći
leksikon)
POSEBNI - daju obavijest o samo jednom području (Hrvatska književna enciklopedija,
Leksikon hrvatskih pisaca)
b) prema opsegu:
ENCIKOLOPEDIJE – daju sustavan i opsežan opis pojmova
LEKSIKONI – daju sažetu obavijest o različitim pojmovima

2. JEZIČNI - obrađuju pojmove iz svijeta koji nas okružuje

a) prema sadržaju:
OPĆEJEZIČNE – obrađuju opći leksik (Vladimir Anić, Rječnik hrvatskoga jezika)
POSEBNE – obrađuju stručne nazive određene znanosti ili struke (Bratoljub Klaić,
Veliki rječnik stranih riječi, Psihologijski rječnik)
b) prema opsegu: MALI, SREDNJI i VELIKI
c) prema broju jezika: JEDNOJEZIČNI, DVOJEZIČNI i VIŠEJEZIČNI
RJEČNIČKI (LEKSIKOGRAFSKI) ČLANAK – svi podaci o jednoj riječi

RJEČNIČKI (LEKSIKOGRAFSKI) ČLANAK = NATUKNICA + ODREDNICE + LEKSIKOGRAFSKA

DEFINICIJA

- NATUKNICA (LEMA) – riječ koja se objašnjava u rječniku; uvijek je u kanonskom

(osnovnom ) obliku (npr. glagoli u infinitivu, imenice u nominativu jednine);
podebljana je ili napisana drugom bojom
- poslije natuknice dolaze ODREDNICE koje pobliže određuju natuknice; pišu se
kraticama i obično kurzivom
- vrste odrednica:
a) GRAMATIČKE – gramatički podatci – vrsta riječi, rod, broj, neke oblike riječi koje je
potrebno istaknuti
b) ETIMOLOŠKE – informacije o korijenu riječi ili o jeziku iz kojega je posuđenica
c) STILISTIČKE – kojem funkcionalnom stilu pripadaju
d) NORMATIVNE – standardni jezik, dijalekt, razgovorni jezik, aktivni ili pasivni leksik
- iza odrednica slijedi LEKSIKOGRAFSKA DEFINICIJA

PRIMJER:

BARJAK im. m. r. [tur. bavrak] nar. knjiž. jez. ekspr. jednobojan ili višebojan komad tkanine,
obično četverokutan, kadšto ukrašen vezom, izvješen na stijeg ili kako drugačije kao simbol
nacije, vladara, države, grada, stranke, ceha; zastava st. jez.
im. – imenica
m.r. - muški rod
tur. – turski jezik
nar. – narodni jezik
knjiž. jez. – književni jezik
ekspr. – ekspresivno (obilježeno)
st. jez. – standardni jezik

NATUKNICA BARJAK

GRAMATIČKA ODREDNICA im. m. r.

ETIMOLOŠKA ODREDNICA tur. bavrak

STILISTIČKA ODREDNICA nar. knjiž. jez. ekspr.

NORMATIVNA ODREDNICA zastava st. jez.

LEKSIKOGRAFSKA DEFINICIJA jednobojan ili višebojan komad tkanine,

 obično četverokutan, kadšto ukrašen vezom,
izvješen na stijeg ili kako drugačije kao
simbol nacije, vladara, države, grada,
stranke, ceha

Zadatak – U mrežnom rječniku Hrvatski jezični portal pronađite riječ DIZNA i ispunite tablicu.

NATUKNICA DIZNA

GRAMATIČKA ODREDNICA im. ž. r.

ETIMOLOŠKA ODREDNICA Njem. Düsse

STILISTIČKA ODREDNICA nar. knjiž. jez. ekspr.

NORMATIVNA ODREDNICA Cijev st. Jez.

LEKSIKOGRAFSKA DEFINICIJA konično suženje cijevi za protok tekućine ili plina

pod tlakom; brizgaljka, diza, mlaznica, sapnica