Professional Documents
Culture Documents
Psihološke Teorije o Komuniciranju
Psihološke Teorije o Komuniciranju
Sokrat
Psihološki pristup je glavno obeležje velikog broja teorija (kakvih, kojih teorija) koje su nastale
krajem 19.veka. Istovremeno, ovaj pristup imao je neizmeran uticaj i na mnoge teorije koje su se
kasnije razvile. Osnovna karakteristika psiholoških teorija, da društvo i društvene pojave tumače
psihičkim činiocima, doprinela je tome da se pažnja teoretičara usmeri na ulogu svesti. Ona je ta
koja pokreće društvene pojave i jedna je od karakteristika koje omogućavaju da se objasni
društveni život. Brojne su podele prema različitim kriterijumima ali, u kontekstu komunikacija,
možemo uočiti podelu na tri grane psiholoških teorija:
a) individualno-psihološke,
b) kolektivno-psihološke, i
c) socijalno psihološke.
1 mayavuyinovic@gmail.com
6 Popularni naziv ove teorije, koji je uveo Harold Lasvel, glasi teorija
hipodedermičke igle ili potkozne injekcije. Efekat je identičan kao kada se ljudima
injekcijom ubrizgava isti lek (Miletić, 2012:10).
Kako jedinka nije prepuštena samo sopstvenoj percepciji, veoma važnu ulogu ima socijalizacija9
čoveka. Delovanjem društva jedinka se usmerava ka poželjnim društvenim stavovima i
vrednostima. Socijalizacija pojedinca u velkoj meri zavisi od metoda koji se primenjuju
(represivni10, podsticajni11,kombinovani12 metod), ali i od društva u kome čovek živi i razvija se
(autoritarne, patrijahalne i nedemokratske sredine, naspram demokratskih i liberalnijih
društvenih okruženja). Dobra socijalizacija uvažava pravdu i pravo. Pored zvaničnih insitucija,
koje su formalni faktori socijalizacije, veliku ulogu imaju i neformalni faktori13, gde između
ostalih pripadaju i mediji. U liberalnom okruženju, mediji insistiraju na komercijalnim i
hedonističkim obrascima života, gde pojedinac gubi sluh i postaje bezosećajan za druge, a i
suviše bolećiv prema sebi samome. Mediji mladima nude prečice do brzog i lakog uspeha, a sve
to čine promocijom loših vrednosnih kriterijuma, obrazaca života i modela ponašanja. Sve ovo
upućuje na indokrinacijsku14 ulogu medija, koji rade u interesu sistema i u službi su nečije
koristi. Medij tako manipulišu pojedincem i navode ga na percepciju koja nije utemeljena na
pravim vrednostima, pa tako dolazi do konfuzije u orjentaciji.
Veliki broj istraživača i teoretičara medija, krenuo je od gore pomenute biologističke S-R
teorije. Preuzimajući njene delove ili kritikujući je, razvijale su se nove teorije i pravci koji su
dali svoje doprinose u proučavanju medija. Dva su glavna pravca kojima su se one razvijale.
Jedna grupa teorija svoja razmišljanja usmeravala je ka pojedincu i njegovim karakteristikama
koje imaju ulogu u prijemu i enkodiranju poruke. Druga grupa teorija posmatra kolektivitete i
oni efekte poruka dovode u vezu sa karakteristikama grupe. Tako npr.teorija o magičnom
metku15 priznaje da nije ni jednostavno, ni izvesno, da će istovetna poruka/stimulus izazvati isti
respons kod svih pojedinaca. To objašnjava činjenicom da poruka ima efekat samo kod onih
pojedinaca koji su senzibilniji i nemaju razvijenu neku vrstu zaštitnog mehanizma. Ovo je bio
povod da se obrati pažnja na mentalne karakteristike otpornih individua, pa se tako kasnije
istražuju selektivni procesi i referentni okviri. Ili recimo, teroija o socijalnoj struktuiranosti
publike16 polazi od činjenice da je recepcija određena pripadnošću pojedinca velikom broju
primarnih grupa, ali i različitim socijalnim kategorijama. Prirodne karakteristike ( pol, uzrast)
9 Uvođenje novih naraštaja u postojeće društvene okvire( Jovanović,2015:253).
14 Lat.doctrinare-podučavanje(Jovanović,2015:259).
Sve teorije komunikacije primenjive su u sadašnjem tremutku, kada smo preplavljeni masovnim
medijima i njihovim derivatima (društvene mreže npr.). Primer su, recimo, megapopulrni
tzv.internet mimovi 18(engl.meme), gde se putem specifične fotografije ili video klipa,
informacija prenosi od korisnika do korisnika ponavljanjem neke radnje. Reč je o viralnim
sadržajima koji se šire od korisnika do korisnika, koji su uglavnom šaljivi, ali mogu biti i moćno
oružje za širenje ideja i propagandu.
Literatura
Ovo je dobro, ali ti nedostaje da kažes kojeg si autora u kome delu citirala. Fusnote treba
pre svega za to koristiti. Unesi to u svoj tekst. Ako ti nesto nije jasno, pitaj.
16 Grupa ljudi sa istim prirodnim i socijalnim obeležjima približno isto reguje na istu
poruku.
18 Termin uveo Ričard Donkins u knjizi „Sebični gen“, gde on povezuje mim sa
genima kod čoveka. Iako ideje evoluiraju prolaskom kroz svoje prenosioce, one ipak
zadržavaju svoj osnovni oblik.