SADRŽAJ:

1.Teoretski uvod ........................................................................................................................................... 3

2. Definisanje prostorija ................................................................................................................................ 6
2.1 Proračun koeficijenata prijelaza toplote .............................................................................................. 7
3. Proračun temperatura negrijanih prostorija............................................................................................. 11
4. Proračun toplotnih gubitaka prostorija .................................................................................................... 13
4.1 Proračun transmisijskih gubitaka ...................................................................................................... 14
4.2 Proračun ventilacijskih toplotnih gubitaka ....................................................................................... 18
5. Odabir grijnih tijela ................................................................................................................................. 20
6. Proračun i izbor cjevovoda i pumpe ....................................................................................................... 21
7. Izbor podstanice ...................................................................................................................................... 24
8. Klimatizacija ........................................................................................................................................... 25
8.1. Unutrašnji dobici toplote.................................................................................................................. 26
8.1.1.Toplota koju odaju osobe ........................................................................................................... 26
8.1.2 Toplina koju odaju električni uređaji QM ................................................................................... 27
8.1.3 Toplota od rasvjete QE ............................................................................................................... 27
8.2. Vanjski gubici .................................................................................................................................. 28
8.2.1. Gubici toplote kroz zidove transmisijom .................................................................................. 28
8.2.3. Dobici toplote kroz prozore ...................................................................................................... 29
8.3 Toplina ventilacijskih dobitaka QV .................................................................................................. 30
8.4 Usvajanje klima-uređaja ................................................................................................................... 31

2
1.Teoretski uvod

Centralno grijanje je takav sistem grijanja, gdje se potrebna količina toplote za grijanje više
prostorija proizvodi na jednom centralnom mjestu. Dalje se ta generisana toplota putem sredstva
za prenos toplote – vode, prenosi putem cijevovodne instalacije ili kanalnog razvoda do grejnih
tijela ili otvora u zidu, odakle se dalje odaje toplota u prostoriju.

Prema vrsti sredstva za prenos topote, centralno grijanje dijelimo na:

- vazdušno grijanječ
- vodno grijanje i
- parno grijanje.

Prema karakteru centralno grijanje može biti gravitaciono i pumpo grijanje. Gravitaciono
grijanje se najčešće izrađuje kod visokih objekata gdje gravitacijski uzgon zbog razlike gustina
prenosnog medija ima smisla. Za ovaj slučaj taj gravitacioni uticaj je veoma mali, ali ipak se
uzima u proračun, jer ipak pomaže pumpi da savlada otpore koji se javljaju.

Kad kažemo dvocijevni sistem sa donjim razvodom, tada se misli da sistem ima razvodnu
mrežu u suterenu. Od nje se dalje odvajaju vertikalni odvodi – vertikale, od kojih se dalje
odvajaju ogranci i silazni vodovi - povrati, u sabirne vodove . Na jednu od vertikala postavlja se
ekspanzioni sud, preko kojeg se vazduh iz sistema odvodi u atmosferu. Ovaj sistem ima jeftinu
cijenu, manji utrošak materijala, te jednostavniju izradu u odnosu na neke druge sisteme.

Podjela grijanja prema izvedbi ogrjevnih tijela se temelji na načinu na koji se toplina predaje
prostoriji:

- radijatorski
- izravni
- konvektorski
- ventilokonvektorski
- površinski.

U ovom projektnom zadatku imamo površinsko grijanje. Kod sistema površinskog grijanja
ogrjevna tijela koriste građevinske elemente, odnosno površine prostorije: pod, zidove i strop, pri
čemu se toplina izmjenjuje zračenjem i konvekcijom, a s obzirom na ogrjevnu površinu dijele se
na: plafonsko, podno i grijanje zidnim panelima.
Vrsta površinskog grijanja koje je korišteno u ovom projektnom zadatku je podno grijanje.

Podno grijanje spade u red najpogodnijih vrsta grijanja, kada su u pitanju uslovi ugodnosti, jer
obezbjeđuju skoro idealnu raspodjelu temperature zraka po visina prostorije.
Temperatura površine poda diktirana je higijenskim uslovima, tj uslovima zaštite nogu od
pretjeranog zagrijavanja.

3
 Za stambeni objekat na slici 1.1. potrebno je proračunati toplotne gubitke u cilju odabira kotla
dovoljne snage koji će zadovoljiti usvojene temperature na našim prostorijama, kao i odabir
dovoljnog broj grijnih tijela koji će prenositi toplotu u prostorije. Projektna temperatura okoline
iznosi −17°C, dok se temperature u određenim prostorijama usvajaju po preporuci strana 19.
Todorović kao što je prikazano u tabeli 1.1. dok za prostoriju oznake 13 (ostava) usvajam da je
negrijana prostorija i za nju je potrebno izračunati njenu temperaturu usljed dovođenja topline iz
okolnih prostorija 2,5,4 tavana i podruma.

Slika 1.1 Prikaz prostorija za koje se vrši proračun[1].

Kuća bi trebala biti što kompaktnija, bez razvedenih „krila“, dogradnji, masivnih neizoliranih
balkona i sl. jer svaki dio objekta koji izlazi iz osnovnih gabarita zgrade povećava potrošnju
energije.

4
 Stoga je u pogledu konfiguracije kuće veoma važno da su omotač kuće i njen unutrašnji prostor
usklađeni, odnosno da postoji minimalna površina omotača prostora koji se grije, jer gubitak
topline i troškovi izgradnje su to niži što je površina omotača manja.

Topliski gubitci kroz zid su veći što je veća temperaturna razlika između obje površine.
Smanjivanje transmisijskih toplinskih gubitaka u zgradi postiže se pravilnim razmještajem
prostorija prema stranama svijeta, slika 1.2. Na sjevernoj strani gdje je temperatura na vanjskoj
strani zida najniža, trebalo bi predvidjeti prostore s nižom temperaturom (npr. stubištai druge
pomoćne prostore). Na južnom su pročelju smješteni dnevni prostori koji zahtjevaju više
temperature i dogrijavaju se sunčevom energijom.

Slika 1.2 Smještaj prostorija u odnosu na strane svijeta[2].

5
2. Definisanje prostorija

Oznaka Uloga Dimenzije Količina(kom) 𝐓 ( °𝐂)

prostorije prostorije
Vrata Prozori Vrata Prozori
1 Ulaz - - - - -
2 Hodnik 1 140x210 - 1 - 20
3 Hodnik 2 100x210 - 1 - 20
4 Dnevna s. 100x210 90x180 2 2 20

5 Kuhinja 100x210
- 60x90 1- 1 20
6 Trpezarija -- 90x180 -- 1 20
100x210 1
7 Spavaća s. 100x210 90x180 1 1 20
1
8 Dječija s.1 100x210 90x180 1 2 20

9 Dječija s.2 100x210 - 1 - 20

140x210 - 1 -
10 Kupatilo 1 100x210 60x90 1 1 22

11 Kupatilo 2 100x210 - 1 - 22
12 WC 100x210 60x90 1 1 15

13 Ostava 100x210 - 1 -
- -
14 Tarasa - - - - -

15 Kotlovnica 100x210 - 1 - -5

6
2.1 Proračun koeficijenata prijelaza toplote

Koeficijent prelaza toplote računa se za sve površine tako što uzimamo koeficijente prelaza
toplote za svaki pojedinačni segment zida u zavisnosti od njegove debljine i to po izrazu:

1
k= (2.1. )
1 δ 1 1
∑ i
α u + λi + λ + α s

u - koeficijent prelaza toplote sa unutrašnje strane površine [W/m2K] (tabela: 5.1.-

Todorović);

i - debljina jednog sloja zida (m);

i - koeficijent provođenja toplote za posmatrani sloj zida "i"[W/m2K] (tabela:5.2.-

Todorović);

1
- otpor prolazu toplote kroz vazdušni sloj [W/m2K/m] (tabela:5.3.-Todorović);


 s - koeficijent prelaza toplote sa spoljne strane posmatrane površine zida [W/m2K]

(tabela: 5.1.-Todorović).
Naredne tabele prikazuju sastav ovojnice kuće:
SOBE:
Koefic. (λ)
Materijal Debljina [cm]
[W/mK]
Krečni malter 2 0.81
Toplotna zaštita -stiropor 5 0,04
Siporex (YTONG) 25 0,19
Cementni malter 2 1.4

KUPATILO:

Koefic. (λ)
Materijal Debljina [cm]
[W/mK]
Keramička ploča 0,8 1,04
Toplotna zaštita -stiropor 5 0,04
Siporex (YTONG) 25 0,16
Cementni malter 2 1,4

7
KUHINJA:

Koefic. (λ)
Materijal Debljina [cm]
[W/mK]
Cementni 2 1.4
malter(unutrašnji)
Toplotna zaštita -stiropor 5 0,04
Siporex (YTONG) 25 0,19
Krečni malter 2 0,81
Keramička ploča 0,8 1,04

VANJSKI ZIDOVI:

Koefic. (λ)
Materijal Debljina [cm]
[W/mK]
Cementni malter 2 1.4
Toplotna zaštita -stiropor 5 0,04
Siporex (YTONG) 25 0,19
Krečni malter 2 0,81

UNUTARNJI ZIDOVI:

Koefic. (λ)
Materijal Debljina [cm]
[W/mK]
Siporex (YTONG) 25 0,19
Krečni malter 2 0,81

PODOVI SA PARKETOM:

Koefic. (λ)
Materijal Debljina [cm]
[W/mK]
Beton od šljunka 20 1.4
Fina ploča 5 1,3
PVC folija 0,3 0,19
Hrastov parket 0,8 0,21

8
PODOVI SA PLOČICAMA:

Koefic. (λ)
Materijal Debljina [cm]
[W/mK]
Beton od šljunka 20 1.4
Fina ploča 5 1,3
PVC folija 0,3 0,19
Keramička ploča 0,8 1,04

PLAFON SPRATA:

Koefic. (λ)
Materijal Debljina [cm]
[W/mK]
Beton od šljunka 20 1.4
Beton od kamen.agregata 20 1,3
Unutarnji malter 2 0,19

Koeficijent prijelaza toplote za vanjske zidove:

Koeficijenti se dobijaju iz tabele 5.2. - Todorović

αu = 8 [W/m2K] - unutrašnji koeficijent prelaza toplote; tabela 5.1. – Todorović;

αs = 25 [W/m2K] - spoljni koeficijent prelaza toplote; tabela 5.1. – Todorović;

1  W 
k  0.202 2 
1 0.3 0.015 0.02
   
0.1

1 m K 
8 0,13 0.81 0.81 0.041 25

9
Koeficijent prijelaza toplote za unutarnje zidove:

1  W 
k  0.74 2 
1 0.25 0.015
2   2 m K
8 0,13 0.81

Napomena:ovdje nemamo spoljnog koefijenta prijelaza toplote.

Koeficijent prijelaza toplote za podove sa parketom:

 W 
k  1.2  2  iz Tabele 5.VI iz priručnika Todorović.
m K 

Koeficijent prijelaza toplote za strop prizemlja:

1 W
𝑘= = 1,01 [ 2 ]
1 0,02 0,002 0,02 1 m K
+ + + +
6 0,19 1,63 0,19 6
Koeficijent prijelaza toplote za krov:

 W 
k  5,8 2  iz Tabele 5.IV iz priručnika Todorović.
m K 

Koeficijent prijelaza toplote za strop prizemlja prema tavanu:

Koeficijenti prijelaza toplote za vrata i prozore:

Naziv Br. kom. Dimenzije hxl [cm] Koeficijent k [W/m2K]

Prozor (veliki ) 4 90x180 1,7
Prozor (mali) 3 60x90 1,7
Vanjska vrata(drvena) 1 140x210 3,5
Unutrašnja vrata 9 100x210 2,3
Balkonska vrata 3 140x210 2,3

10
3. Proračun temperatura negrijanih prostorija

U građevinskoj cijelini dvije su negrijnih prostorija, a to su: ostava i kotlovnica.

Opšti izraz za proračun temperature negrijane prostorije je:

∑(k∙A∙t)u +(k∙A∙t)v
𝑡𝑥 = ∑(k∙A)u +(k∙A)v
(3.1)

Gdje su:
W
k-koeficijent prolaza toplote [m2 K],

A-površina prostorije [m2 ],

t-temperatura iza zida [°C].

Za ostavu vrijedi:
𝑡𝑥
0,74(2,6 ∙ 1,5 − 1 ∙ 2,1) ∙ 20 + 2(1 ∙ 2,1) ∙ 20 + 0,74 ∙ 2(2,6 ∙ 2,6) ∙ 20 + 0,74(2,6 ∙ 1,5) ∙ 20 + 1,2(2,6 ∙ 1,5) ∙ 3 + 1,01(2,6 ∙ 1,5)(−9)
=
0,74(2,6 ∙ 1,5 − 1 ∙ 2,1) + 2(1 ∙ 2,1) + 0,74 ∙ 2(2,6 ∙ 2,6) + 0,74(2,6 ∙ 1,5) + 1,2(2,6 ∙ 1,5) + 1,01(2,6 ∙ 1,5)

𝒕𝒙 = 𝟏𝟔, 𝟑𝟖℃

Iz Tabele/Todorović:
W
𝑘𝑢𝑣 = 2.0 [m2 K]- koeficijent prolaza toplote za unutarnja vrata.

Iz proračuna:
W
𝑘𝑠 = 1,01 [m2K]- koeficijent prolaza toplote za strop (prema tavanu).

Iz Tabele/Todoović za podove s parketom:

𝑊
𝑘𝑝 = 1,2 [ ]
𝑚2 𝐾
Iz proračuna:
W
𝑘𝑢𝑧 = 0.74 [m2 K]- koeficijeent prolaza toplore za unutarnje zidove.

11
Za kotlovnicu vrijedi:

𝑡𝑥
0,2(3 ∙ 2,6) ∙ (−17) + 0,2(2 ∙ 2,6 − 2,1 ∙ 0,8) ∙ (−17) + 2,3 ∙ 2,1 ∙ 0,8 ∙ (−17) + 0,74(3 ∙ 2,6) ∙ 20
=
0,2(3 ∙ 2,6) + 0,2(2 ∙ 2,6 − 2,1 ∙ 0,8) − 2,3 ∙ 2,1 ∙ 0,8 + 0,74(3 ∙ 2,6)

0,2 ∙ 2 ∙ 2,6 ∙ (−17) + 1,2(2 ∙ 3) ∙ 3 + 1,01(2 ∙ 3) ∙ (−9)

0,2 ∙ 2 ∙ 2,6 + 1,2(2 ∙ 3) + 1,01 ∙ (2 ∙ 3)

𝒕𝒙 = 𝒕𝑲 = −𝟓, 𝟒℃

Iz proračuna:
𝑊
𝑘𝑣𝑧 = 0,2 [𝑚2 𝐾]- koeficijent prolaza toplote za vanjski zid.

𝑊
𝑘𝑢𝑧 = 0,74 [𝑚2 𝐾]-koeficijent prolaza toplote za unutarnji zid.

Iz Tabele/Todorović:
𝑊
𝑘𝑣𝑣 = 2,3 [𝑚2 𝐾]- koeficijent prolaza toplote za vanjska vrata.

Iz proračuna.:
𝑊
𝑘 = 1,01 [𝑚2 𝐾]-koefijent prolaza toplote za tavanicu.

12
4. Proračun toplotnih gubitaka prostorija

Kako bi se sistem grijanja mogao ispravno dimenzionirati, potrebno je proračunati toplotne

gubitke objekta. Proračun se provodi prema Europskoj normi EN 12831. Norma definira
proračun potrebnog toplinskog učinka za održavanje unutarnje projektne temperature prostorije
pri vanjskim projektnim uvjetima. Vanjski projektni uvjeti nisu definirani u normi, nego se
uzimaju zavisno o lokaciji objekta. Vanjska projektna temperatura predstavlja najnižu vanjsku
temperaturu u zadnjih 20-30 godina u obliku dnevne, dvodnevne ili peterodnevne srednje
vrijednosti.

Slika 4.1 Toplinska strujanja kroz plašt zgrade[2].

Transmisijski gubici nastaju zbog prolaska topline kroz građevni element kao posljedica njegove
provodljivosti. Toplinski gubitci od prozraćivanja nastaju uslijed izmjene zraka između objekta i
okoline. Nastaju pri namjenskom prozračivanju ili nenamjenskom i neželjenom prozračivanju.
Zrakonepropusni prozori i plašt smanjuju gubitke od prozračivanja, iako je time onemogućeno
dovođenje potrebne količine svježeg zraka u građevinu. Zato je kod pasivnih kuća potrebno
ugraditi uređaje za prozračivanje s učinkovitom rekuperacijom.

13
Projektni toplinski gubitci se računaju za svaku grijanu prostoriju, zatim se sumiraju i dobivaju
se ukupni toplinski gubici zgrade. Dva osnovna modela izmjene topline su transmisija i
ventilacija. Transmisijski gubitci se događaju uslijed izmjene topline kroz građevinske elemente
prema okolnom prostoru niže temperature. Proračun transmisijskih gubitaka podrazumijeva
proračun izmjene topline kroz sve građevinske elemente prostorije prema vanjskom okolišu,
prema susjednim negrijanim prostorijama, prema susjednim prostorijama grijanim na nižu
temperaturu te prema tlu.

4.1 Proračun transmisijskih gubitaka

Za određivanje ukupnih transmisijskih gubitaka grijanog prostora koristi se sljedeća formula:

𝑄𝑇 = (𝐻𝑇,𝑖𝑒 + 𝐻𝑇,𝑖𝑢𝑒 + 𝐻𝑇,𝑖𝑔 + 𝐻𝑇,𝑖𝑗 )(𝑡𝑖 − 𝑡𝑒 ) [𝑊] (4.1)

gdje je:

•𝐻𝑇,𝑖𝑒 - koeficijent transmisijskog gubitka od grijanog prostora prema vanjskom okolišu (W/K),

•𝐻𝑇,𝑖𝑢𝑒 - koeficijent transmisijskog gubitka od grijanog prostora kroz negrijani prostor prema
vanjskom okolišu (W/K),

•𝐻𝑇,𝑖𝑔 - stacionarni koeficijent transmisijskog gubitka od grijanog prostora prema tlu (W/K),

•𝐻𝑇,𝑖𝑗 - koeficijent transmisijskog gubitka od grijanog prostora prema susjednom

prostoru grijanom na nižu različitu temperaturu (W/K),

•𝑡𝑖 - unutarnja projektna temperatura (°C), i

•𝑡𝑒 - vanjska projektna temperatura (°C).

Koeficijent transmiosonih gubitaka od grijnog objekta prema vanjskom okolišu:

Ht,v = ∑ k ∙ Ak ∙ ek + ∑ ψe ∙ le ∙ ee [W⁄K] (4.2)

Gdje su:

𝐴𝑘 [m2 ] − površina kroz koju se vrši prenos toplote,

k[W⁄m2 K]- koeficijent prolaza toplote,

ek -korekcioni faktor izloženosti, koji uzima u obzir klimatske uticaje,

14
ψe [W⁄mK]-linearni koeficijent prolaza toplote linearnog toplotnog mosta, i

l[m]- dužina linijskoj toplotnog mosta izmedju vanjskog okoliša i prostorije.

Koeficijent transmisonih gubitaka od grijnog prostora kroz negrijani prostor prema vani:

HT,iuv = ∑ k ∙ Ak ∙ bu + ∑ ψ ∙ le∙ ∙ bu [W⁄K] (4.3)

Gdje su:

Ak [m2 ] − površina kroz koju se vrši prenos toplote,

k[W⁄m2 K]- koeficijent prolaza toplote,

bu -faktor smanjenja temperaturne razlike koji uzima u obzir temperaturu negrijanog prostora i
vanjsku temperaturu,

ψe [W⁄mK]-linearni koeficijent prolaza toplote linearnog toplotnog mosta,

l[m]- dužina linijskoj toplotnog mosta izmedju vanjskog okoliša i prostorije.

Koeficijent transmisionih gubitaka od grijnog objekta prema tlu:

Ht,ig = fg1 ∙ fg2 ∙ (∑ Ak ∙ k eq ) ∙ GW [W⁄K] (4.4)

Gdje su:

fg1 - korekcioni faktor za uticaj godišnje oscilacije vanjske temperature (1,45-predloženo),

fg2 - faktor smanjenja temperaturne razlike koji uzima u obzir razliku izmedju srednje vanjske i
vanjske projektne temperature,

k eq − ekvivalentni koeficijent prolaza toplote iz tablica prema tipologiji poda, i

𝐺𝑤 − korekcioni faktor za uticaj podzemne vode, za udaljenost poda od podzemne vode manji
od 1m, on iznosi 1.

tint,i −tm,v
fg2 = (4.4.1)
tint,i −tv

15
Gdje je:

t m,v - srednja godišnja temperatura

Ag
B′ = 0,5∙P (4.4.2)

Gdje je:

Ag− površina poda,

P- ukupna dužina vanjskih zidova koji odvajaju grijani objekat od vanjskog okoliša,

Parametar 𝐵 ′ se računa za svaku prostoriju na jedan od slijedeća tri načina:

1. Za sve prostorije bez vanjskih zidova, koji odvajaju grijani prostor od vanjske okoline, koristi
se parametar izraćunat za građevinu u cijelini.

2. Za sve prostorije sa dobro izolovanim podom, koristi se parametar izračunat za gr.u g

3.Za sve ostale prostorije izračunati parametar za svaku prostoriju posebno

Koeficijent transmisonih gubitaka prema prostoriji sa različitom temperaturom:

Ht,ij = ∑ k k ∙ Ak ∙ fij [W⁄K] (4.5)

Gdje je:

Ak [m2 ] − površina kroz koju se vrši prenos toplote,

k[W⁄m2 K]- koeficijent prolaza toplote,

fij - korekcioni faktor koji uzima u obzir temperaturu grijane prostorije i temepraturu susjedne
prostorije.

16
 Tabela 4.1 Koeficijenti prolaza toplote, korišteni pri proračunu

Koeficijent prolaza toplote k[𝑾⁄𝒎𝟐 𝑲]

Vanjski zid 0,202
Unutarnji zid 0,744
Spoljna drvena vrata 3,5
Tavanica 1,01
Unutrašnja vrata 2,3
Drveni prozor 5,2
Balkonska vrata 2,3
Pod sa pločicama 2,7
Pod sa parketom 1,22

Tabela 4.2 Linearni koeficijenti prolaza toplote, korišteni pri proračunu

Linearni koeficijent prolaza toplote, 𝝍𝒆 [𝑾⁄𝒎𝑲]

linearnog toplotnog mosta
Strop prizemlja, od unutra prema 0,33
vanjskom zraku
Gornji i bočni dio prozorskih vrata 0,12
Donji dio prozorskih vrata 0,13
Strop prizemlja prema tavanu, vanjski 0,33
zid
Strop prizemlja prema tavanu, 0,01
unutarnji zid

Tabela 4.3 Površine pojedinih prostorija cijele građevine

Prostorija Površina[𝒎𝟐 ]
Ulaz 4,25
Hodnik 1 13,75
Hodnik 2 5,95
Dnevna soba 34,45
Kuhinja 8,5
Trpezarija 4,5
Spavaća soba 16
Dječija soba 1 14,4
Dječija soba 2 17,78
Kupatilo 1 4,42
Kupatilo 2 3,91
WC 2,38
Ostava 3,9
Balkon 12

17
Na osnovu podataka iz tabela 4.1, 4.2, 4.3, i na osnovu formula 4.1, 4.2, 4.3, 4.4 i 4.5 mogu se
odrediti transmiosoni gubici, koji za pojedine prostorije iznose:

4.4 Tabela pojedinih vrijednosti transmisijskih gubitaka

Prostorija 𝑯𝒕,𝒗 [𝑾⁄𝑲] 𝑯𝒕,𝒊𝒖𝒗 [𝑾⁄𝑲] 𝑯𝒕,𝒊𝒈 [𝑾⁄𝑲] 𝑯𝒕,𝒊𝒋 [𝑾⁄𝑲] Q[𝑾]
Ulaz - - - - -
Hodnik 1 12,24 11,7 23,94 0,9763 987.76
Hodnik 2 0 4,79 2,84 -0,529 262,737
Dnevnas.+kuhinja+ 78,12 58,26 36,22 1,193 6430,23
trpezarija
Spavaća soba 15,53 14,78 10,44 0,1154 1512,019
Dječija soba 1 15,355 13,46 3,5 -0,176 1058,9
Dječija soba 2 15,22 14,55 7,51 0 1378,62
Kupatilo 1 5,176 4,408 3,84 0,61 545,45
Kupatilo 2 0 3,173 2,55 1,38 277,017
WC 6,38 2,25 2,24 -1,48 300,48
Ostava - - - - -
Balkon - - - - -
UKUPNO 12749,69

4.2 Proračun ventilacijskih toplotnih gubitaka

𝑄𝑣,𝑖 = 𝐻𝑣,𝑖 ∙ (𝑡𝑖𝑛 − 𝑡𝑣 )[𝑊] (4.6)

𝐻𝑣,𝑖 = 𝑉𝑧̇ ∙ 𝜌𝑧̇ ∙ 𝑐𝑝 [W/K] (4.7)

- 𝑉𝑧̇ = 𝑉𝑖𝑛̇ + 𝑉𝑚̇ [m3 ⁄s]- potrebni zapreminski protok zraka

- 𝑉𝑖𝑛̇ = 2 ∙ 𝑉𝑝 ∙ 𝑛50 ∙ 𝑒𝑖 ∙ 𝜀𝑖
- 𝑉𝑚̇ = 𝑛𝑚𝑖𝑛 ∙ 𝑉𝑝

Gdje su:

𝐻𝑣,𝑖 - koeficijent ventilacijskih gubitaka [𝑊 ⁄𝐾 ]

𝑉𝑝 - zapremina prostorije za koju računamo gubitke [m3 ],

𝑛50 - broj izmjena zraka[𝑠 −1 ],

𝑒𝑖 - koeficijent zaštićenosti,

𝜀𝑖 - korekcioni faktor za visinu,

18
 𝑛𝑚𝑖𝑛 - minimali broj izmjena zraka[𝑠 −1 ]

𝜌𝑧 - gustoća zraka [kg⁄m3 ]

𝐶𝑝 -specifični toplotni kapacitet vazduha [kJ⁄kgK]

4.5. Tabela pojedinih vrijednosti ventilacijskih gubitaka

Prostorija ̇ [𝒎𝟑 ⁄𝒔]

𝑽𝒎𝒊 ̇ [𝒎𝟑 ⁄𝒔]
𝑽𝒊𝒏𝒇 𝑯𝒗,𝒊 [𝑾⁄𝑲] Q[𝑾]
Ulaz - - - -
Hodnik 1 - - - -
Hodnik 2 - - - -
Dnevnas.+kuhinja+ 0,017 0,00131 22,5 834,43
trpezarija
Spavaća soba 0,0035 0,000213 4,46 165
Dječija soba 1 0,0051 0,000516 6,95 257,16
Dječija soba 2 0,0063 0,000383 8,21 298,29
Kupatilo 1 0,0047 0,000951 6,81 265,81
Kupatilo 2 - - - -
WC 0,0025 0,0000517 3,076 98,46
Ostava - - - -
Balkon - - - -
UKUPNO 1917,46

Napomena: nema infiltracije (jer nema prozora), a ima minimalna količina izmjenjenog zraka.

Koeficijenti korišteni pri proračunu ventilacijskih gubitaka:

Minimalni broj izmjena:

𝑛𝑚𝑖𝑛 =0,5 [ℎ−1 ]

𝑛𝑚𝑖𝑛 =1,5 [ℎ−1 ]

Broj izmjena zraka:

𝑛50 =0,3-0,8 [ℎ−1 ]

Koeficijent zaštićenosti:

𝑒𝑖 =0,03 – grijani prostor sa jednim vanjskim otvorom,

𝑒𝑖 =0,05 – grijani prostor sa više od jednog vanjskog otvora,

𝜀𝑖 =1- korekcioni faktor za visinu.

19
5. Odabir grijnih tijela

Iz kataloga Termometal, izabrana su slijedeća grijna tijela:

5.1 Izabrani radijatori u zavisnosti od potrbene količine toplote:

Prostorija: Potrebna količina Tip odabranog Cijena[𝑲𝑴]: Komada:

toplote[𝑾]: radijatora:
Hodnik 1: 987,76 Vaillant 11K 91,7 1
600x1000 1218W
Hodnik 2: 262,73 Vaillant 11K 55,8 1
600x400 487W
Dn+kuh+trp: 6430,34+834,43 Vaillant 21K 101,2 5
600x800 1392W
Spavaća soba: 1512,98+165,0 Vaillant 21K 119,2 1
600x1000 1740W
Dječija soba 1: 1058,77+257,16 Vaillant 21K 91,7 1
600x700 1218W
Dječija soba 2: 1378,45+298,29 Vaillant 21K 101,2 1
600x800 1392W
Kupatilo 1: 545,21+265,81 Trend KD 77,7 1
960x450 591W
Kupatilo 2: 277,34 Trend KD 77,7 1
960x450 591W
WC 300,25+98,0 Vaillant 11K 55,8 1
600x400 487W
UKUPNO: 12750,74+1917,46 769,95
=14668,24

20
6. Proračun i izbor cjevovoda i pumpe

Cjevodod se sastoji od 2 grane:

- Grana 1:

Maseni protok računamo:

Q 5,232 kg
m    0,06
cw (t r  t p ) 4,186  (90  70) s
kg
Za srednju temperaturu vode od 80 0C gustina vode ρ = 971,8 3.
m
Dalje računamo zapreminski protok po poznatoj formuli:
𝑚̇
𝑉̇ =
𝜌
m3
odakle slijedi da je V = 0,0688•10-4 .
s
Na osnovu preporuke iz Herz toplovodno grijanje-hidraulika (Rudolf Jauschowetz) za cijevi
𝑚
za ogrjevnu centralu, ( 0,5 -1 𝑠 ) ali zbog prečnika cjevovoda za ovu dionicu usvajam brzinu
𝑚
𝑣0 = 0,2 𝑠 .
Iz jednačine kontinuiteta slijedi:
4𝑉̇
𝑑=√
𝑣0 𝜋
Dobijamo 𝑑 = 20 𝑚𝑚 .

Za srednju temperaturu vode od 80 0C imamo da je 𝜂 = 3,65𝑥10−4 .

Sada za odabrani prečnik vršimo korekciju brzine pa dobijamo da je:
4𝑉̇ 𝑚
𝑣 = 2 = 0,0877
𝑑 𝜋 𝑠

𝜌𝑣𝑑
𝑅𝑒 = = 2335,002 → 𝑇𝑢𝑟𝑏𝑢𝑙𝑒𝑛𝑡𝑛𝑜 𝑠𝑡𝑟𝑢𝑗𝑎𝑛𝑗𝑒
𝜂
λ=0,02

21
 - Grana 2:

Q 7,52 kg
m    0,0899
cw (t r  t p ) 4,186  (90  70) s

Dalje računamo zapreminski protok po poznatoj formuli:

𝑚̇
𝑉̇ =
𝜌
m3
odakle slijedi da je V = 0,92•10-4 .
s
Iz jednačine kontinuiteta slijedi:
4𝑉̇
𝑑=√
𝑣0 𝜋

Dobijamo 𝑑 = 25 𝑚𝑚 .

4𝑉̇ 𝑚
𝑣= = 0,122
𝑑2 𝜋 𝑠

𝜌𝑣𝑑
𝑅𝑒 = = 6496416,438 → 𝑇𝑢𝑟𝑏𝑢𝑙𝑒𝑛𝑡𝑛𝑜 𝑠𝑡𝑟𝑢𝑗𝑎𝑛𝑗𝑒
𝜂
λ=0,02

Proračun pumpe se vrši na osnovu najnepovoljnije grane, odnosno najudaljenijeg radijatora, u

ovom slučaju je to grana 2.

Pad pritiska računamo po obrascu:

𝑙 v2
Dp=(Σλ𝑑 +Σx) ρ +ρgh
2

Dp=16638,15 Pa
Grana: Dužina [m]
Grana 1 28,9
Grana 2 29,7

Potrebnu snagu pumpe računamo pomoću obrasca:

𝑉̇ ∗ ∆𝑝 0,000092 ∗ 5006,71
𝑃= = = 0,62 𝑊
𝜂 0,75

22
Podaci korišteni pri proračunu pada pritiska:

l=29,7 [m] - dužina do najudaljenijeg radijatora,

xk = 2,5 -koeficijent gubitaka na koljenu,

λ=0,02 -koeficijent liniskih gubitaka

v= 0.2 [m/s] – brzina strujanja vode,

d = 25 [mm] - prečnik cijevi

Usvaja se pumpa HALM HEP Plus(N)nazivne snage 4 - 23 W čije su karakteristike date na

sljedećoj slici:

Slika 6.1 Prikaz karakteristika odabrane pumpe[3].

23
7. Izbor podstanice

Kompaktne podstanice projektovane su za upotrebu u sistemima daljinskog grijanja.

Koriste se u mikro i makro mrežama kao i u niskotemperaturnom i visoko temperaturnom

opsegu, za zagrijavanje stanova, porodičnih kuća, stambenih i poslovnih objekata.Izrađuju se u
različitim veličinama u skladu sa zahtjevima korisnika sa izborom izmjenjivača, mjerno-
regulacione opreme i druge opreme od renomiranih svjetskih proizvođača.

Kapacitet toplotnih podstanica zavisi od namjene, a izrađuju se kao mini toplotne podstanice
kapaciteta od 15 do 100 kW, i veće podstanice od 100kW pa do 5000kW , odnosno preko
5000kW po zahtjevu kupca.

Potreban kapacitet toplotne podstanice:

Qukupno = 14668,24=14,6 [kW]

Zbog sigurnosti količina toplote se uvećava za 15 %, tj: ΣQ =14,6∙1.15=16,79 [kW]

Slika 7.1 Prikaz mini-kućne toplotne podstanice snage od 15-100 kW[2].

24
 Slika 7.2 Shema mini toplotne podstanice[2].

8. Klimatizacija

Prostorije koje su klimatizuju su 4, 5, 6.

Za vanjsku projektnu temperaturu usvajeno je 34 0C a za unutrašnju za sve klimatizirane

prostorije 260C.

Ukupno toplotno opterećenje se računa prema sljedećem izrazu:

𝑄 = 𝑄1 + 𝑄𝐴 + 𝑄𝑉 [8.1]

gdje su:

𝑄1 − unutrašnji dobici toplote [𝑊];

𝑄𝐴 − vanjski dobici toplote [𝑊];

𝑄𝑉 − ventilacioni toplotni gubici [𝑊].

25
8.1. Unutrašnji dobici toplote

Unutrašnji dobici toplote se računaju prema sljedećem izrazu

𝑄1 = 𝑄𝑃 + 𝑄𝑀 + 𝑄𝐸 + 𝑄𝑃𝑅 [𝑊], [8.2]

gdje su:

𝑄𝑃 − toplota koju odaju ljudi [𝑊];

𝑄𝑀 − toplota koju odaju različiti električni uređaji [𝑊];

𝑄𝐸 − dobici toplote od rasvjete [𝑊];

𝑄𝑃𝑅 − dobici toplote od susjednih prostorija [𝑊].

8.1.1.Toplota koju odaju osobe

Toplota koju odaju osobe se računa prema sljedećem izrazu:

𝑄𝑃 = 𝑁𝑜𝑠𝑜𝑏𝑎 ∙ 𝑄𝑢𝑘𝑢𝑝𝑛𝑜 , [8.3]

gdje su:

Nosoba − broj osoba koje borave u prostoriji;

Qukupno − ukupna toplina (osjetna + latentna) koju odaje jedna osoba.

𝑄𝑃 = 4 ∙ 115 = 460 𝑊

26
8.1.2 Toplina koju odaju električni uređaji QM

Toplota koju odaju različiti električni uređaji za određeno vrijeme svog rada u toku dana
predstavljena je u sljedećoj tabeli. Ukupna toplota koji odaju električni uređaji iznosi 𝑄𝑀 =
538,47[W]

Tabela 8.1. Toplota koju odaju električni uređaji.

Električni uređaj Radno vrijeme Odavanje toplote [W]
uređaja
Električni štednjak 1 166,6
TV 2 21,87
Usisivač 1 50
Frižider 24 300

8.1.3 Toplota od rasvjete QE

Koriste se tri sijalice od 100 W . Usvaja se da se sva snaga sijalice pretvara u potpunosti u
toplotu. Količina emitovane toplote po klimatiziranim prostorijama je data u sljedećoj tabeli.

Tabela 8.2. Toplota koju odaju sijalice.

Prostorija Odavanje toplote
[W]
Dnevni boravak 300
i kuhinja

27
8.2. Vanjski gubici

Vanjski dobici toplote računaju se prema sljedećem izrazu:

𝑄𝐴 = 𝑄𝐹 + 𝑄𝑊 [𝑊], [8.4]

gdje su:

𝑄𝐹 − dobici toplote kroz prozore [𝑊];

𝑄𝑊 − dobici toplote kroz zidove transmisjiom [𝑊].

8.2.1. Gubici toplote kroz zidove transmisijom

Tabela 8.3. Gubici toplote kroz zidove transmisijom.

PODACI O TEMPERATURAMA
Vanjska projektna temp. te [°C] 34
Unutrašnja projektna temp. tnt [°C] 26
Razlika temperatura tint- te [°C] -8
TRANSMISIJSKI TOPLOTNI GUBICI
Građevni dio A k A.k tint- tv
[m2] [W/m2K] [W/K] [°C]
vanjski zid (prema zraku) 55,9 0,202 11,29 -8.00
staklo/prozori/vrata 8,64 5,2 44,9 -8.00
Ukupni transmisijski toplotni gubici Q w =∑kA (t int - t v ) [W] -440,52

Napomena: Vrijednosti ukupnih vrijednosti toplote imaju predznak (-) jer se mora odvesti ta
količina toplote da bi se postigla željena temperatura

28
8.2.3. Dobici toplote kroz prozore

Dobici toplote kroz prozore se računaju na sljedeći način :

𝑄𝐹 = 𝑄 Z QT [8.5]

Gdje je :

𝑄 Z -toplina generisana zračenjem ,

QT -toplina generisana transmisijom .

Toplina generisana zračenjem QZ

Tabela 8.4. Toplota generisana zračenjem.

Zračenje toplote kroz prozore
Građevinski dio I A r g I∙A∙g·r
[W/m2] [m2] [-] [-] [W]
Prozori - S 140 0 0,48 0,63 0
Prozori - J 370 2(90x180) 0,48 0,63 362,5
Prozori - I 220 60x90 0,48 0,63 35,92
Prozori - Z 230 2(90x180) 0,48 0,63 225,34
Ukupni dobici zračenjem Qz=∑ I∙A∙g·r = 623,76 W

Toplina generisana transmisijom kroz prozore

Tabela 8.5. Toplota generisana transmisijom kroz prozore.

PODACI O TEMPERATURAMA
Vanjska projektna temp. te [°C] 34
Unutrašnja projektna temp. tnt [°C] 26
Razlika temperatura tint- te [°C] -8
TRANSMISIJSKI TOPLOTNI GUBICI
Građevni dio A k A.k tint- tv
[m2] [W/m2K] [W/K] [°C]
Balkonska vrata 8,12 2,3 18,67 -8.00
Prozori 8,64 5,2 45,08 -8.00
Ukupni transmisijski toplotni gubici Q T =∑kA (t int - t v ) [W] -509.36

29
8.3 Toplina ventilacijskih dobitaka QV

Toplina ventilacijskih dobitaka računa se na sljedeći način :

QV = Qh-QR [W] [8.6]

Gdje je :

𝑄ℎ - rashladni učinak hladnjaka-rekuperatora [W]

Qh = Vz ρz (he - hint-ulaz)/3,6 [8.7]

QR -Toplina dobivena procesom povrata toplote

QR = Vz cz ρz (te - tint) λ [8.8]

VZ - potrebni zapreminski protok zraka [m3/h],

ℎ𝑒 - entalpija vanjskoga zraka [kJ/kg],

ℎ𝑖𝑛𝑡−𝑢𝑙𝑎𝑧 - entalpija zraka ubačenog u prostor [kJ/kg].

Gustina zraka 𝜌𝑍 = 1,2 (kg/m3)

Razlika entalpija iz tabele (ℎ𝑒 − ℎ𝑖𝑛𝑡−𝑢𝑙𝑎𝑧 )= 65 – 47 = 18 kJ/kg

Tabela 8.6. Toplina ventilacijskih dobitaka.

Toplina ventilacijskih dobitaka, QV
Ukupni potrebni volumen zraka Vz [m3/h] 84,57
Specifični toplotni kapacitet zraka cz [kJ/kgK] 0.28055
Razlika entalpija he - hint- [kJ/kg] 18
8
Razlika temperatura ∆T [°C]
Koeficijent povrata topline na rekuperatoru λ [-] 0.5
Rashladni učinak hladnjaka Qh = Vz ρz (he - hint-ulaz)/3,6 396,87
Toplina dobivena procesom povrata topline QR = Vzcz ρz (te - tint) λ 84,77
Toplina ventilacijskih dobitaka [W] QV = Qh-QR [W] 312,18

30
8.4 Usvajanje klima-uređaja

Tabela 8.7 Ukupna vrijednost toplotnih gubitaka

Topl.gubici Vrijednosti:
QP 460
QM 538,47
QE 300
QT 509,36
QZ 623,23
QV 312,18
∑ 2742,86 [W]

Na osnovu proračunatog usvaja se:

Wind Free klimatizacijski uređaj bez izravnog puhanja, 3,5kW

8.1 Prikaz izabranog klima uređaja[4].

31
LITERATURA:

[1] Postavke projekta

[2] Internet

[3] https://termometal.hr/upload/catalog/groups/135/tehnicki-katalog-lipovica.pdf

[4] http://www.samsung.com/hr/air-conditioners/

32