Professional Documents
Culture Documents
Nikola Martinaga Zavrsni
Nikola Martinaga Zavrsni
UVOD
Cilj ovog završnog rada bio je definirati 3D modele terena, objasniti njihovu izradu i opisati
njihovu primjenu u graditeljstvu.
Završni rad je koncipiran u dva dijela, teorijski i praktični. U prvom poglavlju su obrađene
vrste 3D modela reljefa. Definirani su digitalni model reljefa i digitalni model terena.
Obrađeni su načini prikupljanja podataka, načini prikaza digitalnih modela terena, njihova
primjena i načini izrade. Nadalje, u teorijskom dijelu opisani su jedni od najčešće korištenih
programskih paketa za izradu digitalnih modela, Surfer i AutoCAD. Uz računalnu tehnologiju
jedna od tehnologija koja se najviše razvija je i svemirska tehnologija pa je zbog toga
obrađeno i satelitsko praćenje pomaka. Satelitskim praćenjem, uz korištenje digitalnih
modela, moguće je predvidjeti i spriječiti mnoge prirodne katastrofe.
U praktičnom djelu završnog rada izrađeni su modeli jezera Trstika na kojem se vrši
eksploatacija šljunka. Modeli su izrađeni u programskim paketima AutoCAD Civil 3D i
Surfer 9 (koristeći svih 12 interpolacijskih metoda) te nakon toga međusobno uspoređeni.
1
2. DIGITALNI 3D MODELI
Digitalni model reljefa (DMR) je, prema pravilniku o načinu topografske izmjere i izradi
državnih zemljovida, definiran kao brojčani zapis položajno i visinski određenih točaka i
geometrijskih elemenata koji prikazuju reljef zemljišta i iz njih izračunat matematički model
površine Zemlje (Slika 2.1.) (Udiljak, D., 2005.).
2
Svaka točka matematičkog modela jednoznačno je određena X, Y, Z koordinatama
Kartezijevog prostornog koordinatnog sustava. Kao što sam naziv kaže, DMR je model, tj.
najbolja aproksimacija Zemljinog reljefa, odnosno njegova manjeg dijela u digitalnom obliku
te zbog toga ima široko područje primjene. Mjerne tehnike u geodeziji (fotogrametrija) su
znanstveno područje koje stvara DMR čiji je ujedno i veliki korisnik, a koristi ga za stvaranje
slojnica visoke kvalitete, stvaranje ortofota i topografska kartiranja. Ipak, najveći korisnik je
građevinska struka za potrebe projektiranja cesta te računanja zemljanih masa. Pored toga,
DMR se koristi i za hidrološka modeliranja, geomorfološke simulacije i klasifikacije,
geološka kartiranja, modeliranje potencijalnih erozija tla, daljinska istraživanja (geometrijske
i radiometrijske korekcije snimaka), poljoprivredu (studije pogodnosti usjeva), meteorologiju,
klimatologiju, prostorna planiranja i urbanizam, šumarstvo itd. Na kraju treba spomenuti još
jednog velikog korisnika, ali ujedno i velikog proizvođača DMR-a, a to je vojska (borbene i
razne druge simulacije) (Udiljak, D., 2005.).
Digitalni model terena (DMT) je topografski model Zemljine površine koji uključuje
građevine, vegetaciju, puteve i, kao i DMR, prirodnu površinu terena (Slika 2.2.). Isto tako,
može uključivati i ostale izvedene elemente o terenu poput nagiba, zakrivljenosti, vidljivosti,
itd. Nastaje spajanjem dvaju modela, DMR-a i “Digitalnog modela objekata” (DMO-a).
Posljednji nastaje prikupljanjem podataka o izgrađenim objektima i može se opisati kao skup
malih pojedinačnih 3D objekata koji nisu međusobno povezani. Kao i DMR, DMT je
kontinuirani model, ali u kojem svaka točka u položajnom smislu može imati jednu ili više
pripadajućih visina. To se postiže spajanjem modela reljefa i građevina tako da model
građevina isključuje model reljefa na mjestima na kojima se nalazi i obrnuto.
Tahimetrija je polarna metoda izmjere pomoću koje se položaj točaka određuje mjerenjem
kuta i dužine tahimetrima (danas totalnim stanicama) te iz toga, ako nam je poznat položaj
stajališta, možemo izračunati Gauss-Krügerove koordinate (y, x, H) (Slika 2.3.).
Slika 2.3. Totalna stanica, mjerni uređaj za izvođenje tahimetrije (Leica TCRP 1203)
(URL 2.)
4
Globalni pozicijski sustav (GPS) je mreža satelita koja kontinuirano odašilje kodirane
informacije s pomoću kojih je omogućeno precizno određivanje položaja na Zemlji (Slika
2.4.). Primanjem informacija iz najmanje četiri satelita ili u realnom vremenu na temelju
primljenih signala od najmanje pet satelita, možemo precizno odrediti svoje koordinate na
Zemlji (Lapaine, M. i sur.).
5
Aerofotogrametrija je tehnologija pridobivanja podataka o položaju, veličini i obliku objekata
uporabom snimki iz zraka u analognom ili digitalnom obliku. Aerofotogrametrijski snimci
nastaju kao rezultat snimanja iz zraka kamerama posebno konstruiranim za tu namjenu.
Stereofotogrametrijskom restitucijom snimaka dobiva se 3D model terena. Idealan način
snimanja je cikličko snimanje, a ovisno o pokrivenosti područja snimanjem može biti
normalno-kutno, široko-kutno i super široko-kutno. Metoda aerofotogrametrije je pogodna za
izradu modela ravnih i velikih površina.
6
Radar sa sintetičkom antenom (SAR) je radarski senzor koji upotrebljava bočno postavljenu
antenu za kreiranje sintetičkog otvora (Slika 2.6.). Koristi se za stvaranje preciznih digitalnih
visinskih modela terena u velikom mjerilu. Karakteristike SAR metode snimanja su:
Satelitsko snimanje terena čine fotografije Zemlje snimljene upotrebom uređaja smještenih na
umjetnim satelitima ili svemirskim letjelicama (Slika 2.7.). Načini snimanja se, s obzirom na
energiju korištenu za snimanje, mogu podijeliti na pasivni i aktivni. Pasivni bilježi emitiranu i
reflektiranu energiju od objekata (npr. Sunčevu), dok aktivni emitira energiju prema površini
Zemlje i bilježi reflektiranu energiju. Najčešće korišteni podaci za izradu 3D modela su
topografski podaci o Zemlji snimljeni iz svemirske letjelice (SRTM - Shuttle Radar
Topography Mission) (Slika 2.8.). Program snimanja Zemljine površine iz svemirske letjelice
7
započet je s ciljem izrade najkompletnije digitalne topografske baze podataka Zemlje visoke
rezolucije i trenutno pokriva 60° sjeverne i 56° južne geografske širine (Tomić, H. i sur.,
2008.).
8
Jedna od metoda satelitskih prikupljanja podataka je metoda prikupljanja podataka u realnom
vremenu (GPS - RTK metoda - Real Time Kinematics) (Slika 2.9.). Ta vrsta prikupljanja
podataka spada u diferencijalni GPS, tj. DGPS metode.
Metoda prikupljanja podataka u realnom vremenu (RTK) je tehnika opažanja kod koje se
podaci opažanja sa jednog GPS prijamnika radio-vezom prebacuju na drugi prijamnik (ili više
njih) čiji se prostorni položaj praktički trenutno računa. To je moguće iz razloga što se jedan
uređaj postavlja na tzv. refrentnu bazu, točku poznatih koordinata, dok se položaj drugog
uređaja u pokretu, uređaja-šetača (rover), računa relativno s obzirom na prvo fiksno
opažalište.
Nepokretni uređaj na referentnoj bazi odašilje putem radio veze noseću fazu i korekcije iz
kodnih mjerenja prijamniku u pokretu koji računa koordinatne razlike s obzirom na referentnu
bazu u realnom vremenu tj. skoro istovremeno s mjerenjem. Suvremeni OTF (On the fly)
algoritmi ugrađeni u sistemski software uređaja omogućuju brzu i pouzdanu inicijalizaciju, tj.
početno računanje cjelobrojnih ciklusa faznih višeznačnosti noseće faze kod RTK tehnike
(Šljivarić, M.).
Slika 2.9. Princip rada RTK – GPS metode (Sorić, D., 2010.)
9
2.2.3. Digitalizacija slojnica i kota s postojećih karata
Slojnice (izohipse) su linije koje spajaju točke iste visine na topografskom prikazu. S
postojećih karata se digitaliziraju ručnom digitalizacijom ili skeniranjem. Nakon toga se
digitalizirane podloge s prikazom reljefa georeferenciraju pa vektoriziraju. Danas postoje
programski paketi koji nam omogućuju automatsku vektorizaciju prikaza reljefa pomoću
slojnica. Georeferenciranje je postupak prevođenja piksela iz koordinatnog sustava slike u
Zemljišni koordinatni sustav. To znači da podatke koji su u obliku skenirane karte ili
snimke nekog područja tek nakon georeferenciranja možemo nazvati kartom. Kod
digitalizacije se slojnice vektoriziraju određenim brojem točaka pri čemu se najčešće radi
o točkama infleksije duž slojnice. Pravilo je da digitalizirani podaci ne smiju odstupati od
analognih podataka.
U upotrebi je još i treća metoda koja je kombinacija (hibrid) gore navedenih metoda.
10
2.3.1. Nepravilna mreža trokuta
Čvor (node) je točka u kojoj se dotiču dva ili više bridova. Čvor je temeljni dio TIN-a i svaki
je određen (y, x, H) koordinatama.
Brid (edge) je linija koja spaja dva čvora. Zbog toga što svaki brid ima poznatu visinu (H) i
što znamo duljinu brida možemo izračunati nagib uzduž brida. Tri brida međusobno zatvaraju
trokut.
Svaki trokut, definiran bridovima i čvorovima, aproksimira izgled i ponašanje terena između
čvorova i bridova koji ga formiraju. Pomoću (y, x, H) koordinata svakog čvora možemo
dobiti informacije o nagibu, izgledu, površini i rasprostiranju pojedinog trokuta (Udiljak, D.,
2005.).
11
2.3.2. Rešetka ili matrica položaja s visinama
Rešetka ili matrica položaja s visinama (GRID) je pravilna pravokutna mreža visina kod
koje je potrebno znati koordinate (X, Y) samo početne točke dok je za ostale dovoljna samo
visina (H ili Z) (Slika 2.11.). Zbog toga je potrebno mnogo manje vremena za prikupljanje
podataka, a i količina podataka koju je potrebno pohraniti je smanjena u odnosu na TIN.
Drugi nazivi za GRID model podataka su “rasterski model“ i “približni model“ jer je potrebno
provesti filtriranje osnovnih podataka i interpolaciju. Uređeni podaci omogućuju spajanje
DMR-a ili DMT-a sa različitim slikovnim podacima dobivenim daljinskim istraživanjima.
Nedostatak ovakvog prikaza podataka je određivanje veličine ćelija (grida). Pri određivanju
veličine ćelija treba uzeti u obzir kompletnost i točnost osnovnih podataka.
12
Slika 2.12. Pojednostavljeni prikaz kategoričkog GRID-a (Udiljak, D., 2005.)
Osnovu kod kombiniranog modela prikaza DMR-a čini pravilna mreža točaka (GRID)
koja sama ne daje dovoljno vjeran prikaz terena pa se uvode dodatne karakteristične linije i
točke na mjestima kompliciranih geomorfoloških oblika (Slika 2.13.). Ovakav model prikaza
ima prednosti TIN-a da bolje prikazuje komplicirane geomorfološke oblike, ali i GRID-a jer
je smanjena količina podataka koja se treba pohraniti na računalu.
13
2.3.4. Usporedba TIN-a i GRID-a
Usporedba TIN i GRID modela dana je Tablicom 2.1. Odabir modela koji ćemo koristiti
ovisi o dostupnosti podataka, izgledu terena, tehnikama koje će se koristiti za analizu i obradu
modela, potrebnom mjerilu i rezoluciji podataka i terena.
GRID TIN
P
R - manja količina točaka za
E istu preciznost
D - jednostavna pohrana - rezolucija se prilagođava
N -kompatibilnost s podacima terenu
O daljinskih istraživanja - spremanje topologije
S - dobra analiza površina - prikaz kompliciranijih
T geomorfoloških oblika
I
14
Interpolacija se upotrebljava kako bi iz izmjerenih visina pojedinih točaka izračunali visine
ostalih (neizmjerenih) točaka te tako dobivamo prikaz kontinuiranog područja. Interpolacija
se u izradi DMT-a koristi još i kod pretvaranja GRID-a u TIN, interpolacije slojnica, itd.
Najvažniji kriteriji za odabir interpolacijskog algoritma su prilagodljivost kompleksnosti
terena i elementima prikupljanih podataka te točnost rezultata.
Osnovna podjela interpolacijskih algoritama je na globalne i lokalne (global-fit i local-fit).
Globalni algoritam uzima u obzir sve prikupljene podatke i iz njih izračunava jedinstvenu
funkciju za površinu cjelokupnog prikaza terena dok lokalni algoritam izračunava dio po dio
površine uzimajući u obzir najbliže susjedne točke (Udiljak, D., 2005.).
15
Postoji nekoliko lokalnih interpolacija i dijele se na sljedeći način:
- Interpolacija TIN-a :
- linearna interpolacija,
- 2nd exact fitted surface interpolacija,
- quintic interpolacija.
- Interpolacija GRID-a :
- metoda pridruživanja najbližeg susjeda,
- linearna interpolacija,
- bilinearna interpolacija,
- kubična interpolacija,
- IDW (Inverse Distance Weighting),
- Kriging.
16
3. PROGRAMI ZA IZRADU 3D MODELA
3.1. AutoCAD
GIS je prema definiciji NCGIA (National Center for Geographis Information and Analyses)
sustav hardware-a, software-a i procedura koji omogućuju managment, obrade, analize,
modeliranje, predstavljanje i prikaz georeferenciranih podataka sa svrhom rješavanja
kompleksnih problema planiranja i gospodarenja prostorom.
AutoCAD Map 3D sa svojim mogućnostima nije mjerljiv s kompleksnim GIS programskim
paketima, ali povezuje CAD i GIS pružajući direktan pristup podacima bez obzira na koji su
način spremljeni (AutoCAD Civil 3D 2011: Tutorials).
17
3.2. Surfer
Zbog različitih načina prikupljanja i korištenja DMR modela u različite svrhe, u Surfer-u
je ponuđeno više algoritama, odnosno metoda za interpolaciju vrijednosti.
18
anizotropiju i karakteristične trendove unutar skupa podataka na efikasan i prirodan način (Aš,
V., 2008.).
Razlikujemo dva tipa Kriging metode: Point Kriging i Block Kriging. Point Kriging metoda
procjenjuje vrijednosti točaka na čvorovima ćelija, dok Block Kriging procjenjuje prosječnu
vrijednost pravokutnog bloka centriranog na čvorovima ćelija. Block Kriging kreira uglačanije
konture, ali budući da ne procjenjuje vrijednosti na točkama, ne svrstavamo ga u “savršene“
interpolatore pa se stoga Point Kriging koristi kao početni. Za veće skupove podataka Kriging
metoda je spora.
Prilikom procjene Krigingom, svakom podatku uključenom u postupak dodijeljen je određeni
težinski koeficijent (λ) kojim je procjenjen njegov utjecaj na ukupni račun. Na taj način su
određene zavisnosti i utjecaji pojedine lokacije s obzirom na njezinu udaljenost od točke čija
se vrijednost procjenjuje.
U pravilu će model s većim brojem kontrolnih točaka, većim dosegom, manjim odstupanjem i
bez anizotropije imati puno veću pouzdanost kod procjene težinskih koeficijenata.
19
3.2.1.3. Metoda inverzne udaljenosti
Metoda lokalne sredine (Moving average method) dodjeljuje vrijednosti točkama mreže
tako da određuje srednju vrijednost podataka koji se nalaze unutar određenog područja čvora
mreže. Također mora biti definiran i najmanji broj podataka koji se uzima u obzir. Točka
mora biti smještena u središte područja u kojem se računa srednja vrijednost. Podatak,
odnosno njegova vrijednost koja se dobije za svaki čvor, je jednak aritmetičkoj sredini
podataka koji se nalaze unutar definiranog područja s mjerenim vrijednostima. Ukoliko je broj
podataka unutar definiranog područja manji od graničnog broja podataka, vrijednost u točki
neće se izračunati (Aš, V., 2008.).
20
3.2.1.6. Modificirana Shepardova metoda
21
3.2.1.9. Metoda radijalnih baznih funkcija
Metoda radijalnih baznih funkcija (Radial basis function method) predstavlja raznoliku
skupinu interpolacijskih metoda. Sve metode točno interpoliraju i teže ka formiranju glatke
površine. Glavna ideja je da svaku neprekinutu površinu aproksimiramo nizom jednostavnih
površina, tj. baznih funkcija. Dakle, interpoliranu vrijednost određujemo kao linearnu
kombinaciju baznih funkcija.
22
3.2.1.12. Metoda mjerenja podataka
Metoda mjerenja podataka (Data metrics method) sastoji se od pet koraka. U svakom od
koraka možemo izabrati između različitih statistika:
23
Slika 3.2. Usporedba metoda interpolacije s točnošću DMT-a od 5 m u programu Surfer
(Yang, C. S. i sur.)
24
4. PRIMJENA U GEOTEHNICI
25
5. SATELITSKO PRAĆENJE POMAKA
26
satelita te se u odnosu na taj uređaj određuju vektori prema pomičnim mjernim uređajima koji
najčešće imaju i mjerenje nagiba. Iz vektora uređaji, gotovo trenutno, proračunavaju
koordinate promatranih točaka. Svaki pomak i/ili promjena smjera vektora znači pomak
promatrajuće točke. Za svaku točku može se odrediti položaj u lokalnom koordinatnom
sustavu (y, x, H) koji omogućuje praćenje pomicanja i deformacija na mjernim mjestima pa
time i cijelog promatranog objekta (klizišta, kamenolomi, deformacije na zgradama, itd.).
Vrijeme intervala mjerenja ovisi o objektu mjerenja i o cilju samog mjerenja. Vrijeme
izvođenja mjerenja se podešava na način da se odabire interval vremena u kojem će sustav
bilježiti podatke (sustav u određenom intervalu prikuplja mnoštvo podataka te odabire
najreprezentativnije) te nakon koliko vremena se mjerenja ponavljaju.
Na temelju 20 minutnih mjerenja, koje se vrši 24 sata na dan, moguće je s 99,73 %
vjerojatnosti otkriti sva pomicanja veća od 1,2 mm, a i relativna pomicanja veća od 3 mm
(Rošer, J. i sur., 2010.).
Slika 5.1. Vrsta opreme na referentnoj i promatranoj točci (Rošer, J. i sur., 2010.)
27
5.2. Smetnje kod satelitskih mjerenja
Pri mjerenju GPS-om treba voditi računa o raznim izvorima pogrešaka koji se
razlikuju od onih kod klasičnih terestičkih mjerenja:
28
6. KONKRETAN PRIMJER
29
Slika 6.2. Učitavanje točaka u AutoCAD Civil 3D
30
6. U izborniku SHOW TOOLSPACE odaberemo opciju SURFACE desni klik
mišem CREATE SURFACE.
Potvrdimo sa OK.
Potvrdimo sa OK.
31
Slika 6.4. Generirana površina jezera pomoću slojnica
Pomoću programskog paketa AutoCAD moguće je dobiti dobar prikaz reljefa pomoću
slojnica što je vidljivo iz Slike 6.4., ali i iz Priloga 2. Da bi dobili bolji prikaz reljefa potrebno
je dodatno očistiti oblikovanje i to na način da brišemo točke koje pokazuju velika odstupanja.
1. Nakon što pokrenemo Surfer u izborniku (iznad alatne trake) odaberemo opciju GRID
nakon čega se otvori padajući izbornik u kojem odaberemo opciju DATA (Slika 6.5.).
32
Slika 6.5. Programsko sučelje Surfer-a i padajući izbornik GRID
33
Slika 6.6. Prozor izbornika Grid Data
34
6. Učitamo GRID dokument koji smo ranije stvorili.
Slika 6.8. Prikaz terena Contour modelom dobivenog Kriging metodom interpolacije
35
Slika 6.9. Površina dobivena u Surfer-u Kriging metodom interpolacije
——————————
Gridding Report
——————————
36
Data Source
Data Counts
37
Univariate Statistics
————————————————————————————————————————————
X Y Z
————————————————————————————————————————————
Minimum: 5129161.77 6402395.75 97.82
25%-tile: 5129283.3 6402491.9 108.43
Median: 5129396.21 6402562.82 119.45
75%-tile: 5129502.94 6402628.76 129.57
Maximum: 5129612.5 6402746.63 136.28
38
Inter-Variable Correlation
————————————————————————————
X Y Z
————————————————————————————
X: 1.000 0.622 -0.028
Y: 1.000 -0.086
Z: 1.000
————————————————————————————
Inter-Variable Covariance
————————————————————————————————
X Y Z
————————————————————————————————
X: 15618.003384413 6817.056198892 -41.247387229015
Y: 7700.7597794223 -87.798398102004
Z: 136.39713995642
————————————————————————————————
Kovarijanca ulaznih podataka pokazuje kako se dvije vrijednosti zajedno mijenjaju oko
matematički očekivane vrijednosti. Ako se oba dobivena podatka razlikuju od matematički
očekivane vrijednosti u istom smjeru onda je kovarijanca pozitivna, a ako se razlikuju u
suprotnim smjerovima onda je negativna.
39
Planar Regression: Z = AX+BY+C
Fitted Parameters
————————————————————————————————————————————
A B C
————————————————————————————————————————————
Parameter Value: -2.9809709361898E-005 3.1570735412161E-005
70.051395669531
Standard Error: 0.000131421058525850.00018716027356783941.32688271789
————————————————————————————————————————————
Inter-Parameter Correlations
————————————————————————————
A B C
————————————————————————————
A: 1.000 0.622 0.075
B: 1.000 0.828
C: 1.000
————————————————————————————
ANOVA Table
————————————————————————————————————————————
Source df Sum of Squares Mean Square F
————————————————————————————————————————————
Regression: 2 -2.9282296784222 -1.4641148392111 -0.010678
Residual: 575 78840.47512447 137.11386978169
Total: 577 78837.546894792
————————————————————————————————————————————
Ovaj dio sadrži podatke o planarnoj regresiji. Pomoću planarne regresije izračunavamo
ravninu koja se najbolje poklapa s najmanje tri ulazne točke.
40
Nearest Neighbor Statistics
—————————————————————————————————
Separation |Delta Z|
—————————————————————————————————
Minimum: 0.58258046616855 0
25%-tile: 6.1011884083445 0.53
Median: 8.365859190829 1.75
75%-tile: 10.868748777456 3.98
Maximum: 22.962099207091 13.48
Lambda: 0.0036547086320066
Clark and Evans: 1.0221809500662
Skellam: 1075.7841435563
Dobivena grupa podataka prikazuje nam odnose između susjednih točaka. Prikazani su podaci
o udaljenosti i razlici u visini između susjednih točaka te odstupanja tih podataka od
očekivanih matematičkih vrijednosti.
41
Exclusion Filtering
Duplicate Filtering
Breakline Filtering
Gridding Rules
Semi-Variogram Model
Component Type: Linear
Anisotropy Angle: 0
Anisotropy Ratio: 1
Variogram Slope: 1
42
Search Parameters
Search Ellipse Radius #1: 286
Search Ellipse Radius #2: 286
Search Ellipse Angle: 0
Minimum Data: 8
Maximum Data: 64
“Gridding Rules” daje podatke o odabranoj metodi interpolacije i izvještaj o načinu izvođenja.
Output Grid
Grid Geometry
X Minimum: 5129161.77
X Maximum: 5129612.5
X Spacing: 4.5528282828328
Y Minimum: 6402395.75
Y Maximum: 6402746.63
Y Spacing: 4.5568831168817
Grid Statistics
Z Minimum: 97.857102530524
Z 25%-tile: 113.40752133804
Z Median: 131.37327768137
43
Z 75%-tile: 145.17198462513
Z Maximum: 154.68179343407
Z Midrange: 126.2694479823
Z Range: 56.824690903546
Z Interquartile Range: 31.764463287094
Z Median Abs. Deviation: 15.395275086325
Z Mean: 129.27643916003
Z Trim Mean (10%): 129.58337341486
Z Standard Deviation: 16.581839709644
Z Variance: 274.95740815631
44
Slika 6.10. Površina dobivena u Surfer-u metodom najmanje zakrivljenosti
45
Slika 6.11. Površina dobivena u Surfer-u metodom triangulacije s linearnom interpolacijom
Metoda susjedstva ima jako velika odstupanja i ne stvara slojnice pa možemo zaključiti da
je potpuno neupotrebljiva na ovom primjeru (Slika 6.12.).
46
6.2.5. Metoda lokalne sredine
Modificirana Shepardova metoda pri izračunu uzima u obzir samo vrijednosti koje se
nalaze unutar određenog područja i zato se ubraja u lokalne metode. Model dobiven ovom
metodom ne odstupa u većoj mjeri od modela dobivenog Kriging metodom ili modela
dobivenog u AutoCAD-u, no svejedno pokazuje manja odstupanja (Slika 6.14.).
47
Slika 6.14. Površina dobivena u Surfer-u modificiranom Shepardovom metodom
48
Slika 6.15. Površina dobivena u Surfer-u metodom inverznih udaljenosti na potenciju
49
6.2.9. Metoda radijalnih baznih funkcija
50
Slika 6.18. Površina dobivena u Surfer-u metodom lokalnih polinoma
51
6.2.12. Metoda mjerenja podataka
52
7. ZAKLJUČAK
Digitalni modeli terena su tek nedavno došli u upotrebu i imaju relativno kratku primjenu,
no već su se pokazali iznimno efikasnom metodom u projektiranju, proračunavanju i
donošenju važnih odluka. Vrlo široko područje primjene tih modela nam govori dovoljno o
njihovoj efikasnosti i mogućnostima. Primjenjuju se u građevini, geotehnici, geodeziji,
geologiji, rudarstvu, zaštiti okoliša, a primjenjuje ih čak i vojska koja je uz geodeziju jedini
proizvođač takvih modela. Najveće prednosti digitalnih modela terena su brzina, efikasnost,
točnost, ekonomičnost, jednostavnost izrade i konstantan razvoj. U kombinaciji sa satelitskim
praćenjem postaju vrlo efikasni i u sprječavanju klizišta, predviđanju erupcije vulkana, itd.
Jedni od najupotrebljavanijih programa za izradu digitalnih modela terena su Surfer i
AutoCAD te je u njima izrađen praktični dio ovog završnog rada. Zadatak je bio iz dubina
jezera Trstika, prethodno izmjerenih dubinomjerom, i točaka oko jezera prikupljenih RTK
metodom, generirati digitalni model terena. AutoCAD Civil 3D se pokazao, uz dodatna
čišćenja prikaza, kao dobar program za generiranje Contour modela te je model generiran u
tom programu imao uglančane i neprekinute linije. Surfer je, sa svojih 12 metoda
interpolacije, program u kojem je lako moguće generirati digitalni model terena. Ipak, zbog
načina prikupljanja podataka, potrebne točnosti, kompleksnosti terena ne mogu se uvijek
primjenjivati svih 12 metoda interpolacije, niti pokazuju istu točnost. U ovom primjeru
najveće točnosti su pokazali model dobiven AutoCAD-om i model izrađen u Surferu Kriging
metodom interpolacije, koja je ujedno i početna (default) metoda interpolacije. Surferova
metoda prikupljanja podataka nije dala nikakve rezultate.
53
POPIS LITERATURE
54
gps.jpg&w=410&h=350&ei=viXyT9YviNu0Bv6FrY8P&zoom=1&iact=hc&vpx=806
&vpy=187&dur=263&hovh=207&hovw=243&tx=118&ty=135&sig=1045048750821
41760882&page=1&tbnh=150&tbnw=177&start=0&ndsp=15&ved=1t:429,r:3,s:0,i:9
1
13. AutoCAD Civil 3D 2011: Tutorials (15. lipanj, 2012.), preuzeto na:
55
http://www.ownersguidepdf.com/download-manual-ebook/autocad-map-3d-2012-
tutorial-pdf.pdf
15. Hamrah, M.; Shoajee, D.; Mosavi, A. (2006.): Evaluation of DTM Generation in
Surfer 8.0 (10. lipanj, 2012.), preuzeto na:
http://www.gisdevelopment.net/proceedings/mapindia/2006/student
%20oral/mi06stu_128.htm
16. Lapaine, M.; Lapaine, M.; Tutić, D.: GPS za početnike (15. lipanj, 2012.), preuzeto
na:
http://www.kartografija.hr/old_hkd/obrazovanje/prirucnici/gpspoc/gpspoc.htm
17. Rošer, J.; Ristović, I.; Vulić, M. (2010.): Applicability of Continuous Real-Time
Monitoring Systems in Safety Assurance of Significant Structures, (16. lipanj, 2012.),
preuzeto na:
http://www.google.hr/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=3&ved=0CFQQFjAC&url=http%3A%2F
%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile
%2F96661&ei=fjvsT6rQHaOo4gSexKSWBQ&usg=AFQjCNEFgRBJU6Sa_ror3Nws
CyobeHKquA&sig2=uxvb_o1QrN23h2uy1DAPRQ
18. Sorić, D. (2010.): Primjena geodezije u uređenju okoliša (10. lipanj, 2012.), preuzeto
na:
http://www.google.hr/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=2&ved=0CE0QFjAB&url=http%3A%2F
%2Fkig.geof.hr%2Frpaar%2Findex.php%3Foption%3Dcom_phocadownload
%26view%3Dcategory%26download%3D10%3Adsoric%26id%3D2%3Adipling
%26Itemid
56
%3D15&ei=KoPsT4rBKOGm4gTyrKmWBQ&usg=AFQjCNFUSvCd6o6aWnELptB
I-AW6LLfIyQ&sig2=VqneXAUplI9jV8QuBwlIcw
19. Šljivarić, M.: Integracija RTK-GPS-a i dubinomjera u mjerni sustav za nadzor rječnih
plovnih puteva (10. lipanj, 2012.), preuzeto na:
http://bib.irb.hr/datoteka/149492.irtkecho.doc
20. Tomić, H.; Cetl, V.; Kapović, Z. (2008.): Specifičnosti modela prostora za izradu
karata buke (15. lipanj, 2012.), preuzeto na:
http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200904/2.pdf
22. Weiber, R.; Heller, M.: Digital terrain modelling (15. lipanj, 2012), preuzeto na:
http://www.wiley.com/legacy/wileychi/gis/Volume1/BB1v1_ch19.pdf
23. Yang, C. S.; Kao, S. P.; Lee, F. B.; Hung, P. S.: Twelve different interpolation
methods: A case of study of surfer 8.0 (10. lipanj, 2012.) preuzeto na:
http://www.isprs.org/proceedings/xxxv/congress/comm2/papers/231.pdf
57
POPIS SLIKA
58
Slika 6.7. Padajući izbornik MAP 34
Slika 6.8. Prikaz terena Contour modelom dobivenog Kriging
metodom interpolacije 35
Slika 6.9. Površina dobivena u Surfer-u Kriging metodom interpolacije 36
Slika 6.10. Površina dobivena u Surfer-u metodom najmanje zakrivljenosti 45
Slika 6.11. Površina dobivena u Surfer-u metodom triangulacije s
linearnom interpolacijom 46
Slika 6.12. Površina dobivena u Surfer-u metodom najbližeg susjedstva 46
Slika 6.13. Površina dobivena u Surfer-u metodom lokalne sredine 47
Slika 6.14. Površina dobivena u Surfer-u modificiranom Shepardovom metodom 48
Slika 6.15. Površina dobivena u Surfer-u metodom inverznih udaljenosti
na potenciju 49
Slika 6.16. Površina dobivena u Surfer-u metodom prirodnog susjedstva 49
Slika 6.17. Površina dobivena u Surfer-u metodom radijalnih baznih funkcija 50
Slika 6.18. Površina dobivena u Surfer-u metodom lokalnih polinoma 51
Slika 6.19. Površina dobivena u Surfer-u metodom polinomske regresije 51
Slika 6.20. Površina dobivena u Surfer-u metodom mjerenja podataka 52
59
POPIS TABLICA
60
POPIS KRATICA
3D - Trodimenzionalan
CAD – Computer Aided Design
DGPS – Diferencijalni globalni pozicijski sustav
DMO – Digitalni model objekata
DMR – Digitalni model objekata
DMT – Digitalni model terena
GIS – Geografski informacijski sustav
GNSS - Global navigation satelit systems
GPS – Globalni pozicijski sustav
IDW - Inverse Distance Weighting
LIDAR - Light Detection and Ranging
MSM – Modificirani Shepardov model
NCGIA - Center for Geographis Information and Analyses
OTF – On the Fly
RMS – Root mean square
RTK – Real Time Kinematics
SA – Selective Availability
SAR - Syntetic Aperture Radar
SRTM - Shuttle Radar Topography Mission
TIN - Triangulated irregular network
61
POPIS PRILOGA
Prilog 1 Popis koordinata jezera Trstika 2011.
Prilog 2 Digitalni model jezera Trstika izrađen u program AutoCAD Civil 3D
62
ŽIVOTOPIS
OSOBNI PODACI:
Ime i prezime: Nikola Martinaga
Datum i mjesto rođenja: 11. 02. 1991. Koprivnica
Adresa: Koprivnička 117, Kunovec Breg, 48 000 Koprivnica
Telefon: 098 979 0888, 048 861 255
E-mail: nmartinaga@gmail.com
OBRAZOVANJE:
2009. Preddiplomski sveučilišni studij geotehnike, Geotehnički fakultet,
Varaždin
2006. – 2009. Gimnazija “Fran Galović” Koprivnica, opći smjer, Koprivnica
HOBI I INTERESI:
Sport: nogometni sudac
63