SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................................1
2. SUKOB INTERESA I PITANJE ODGOVORNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ.....2
2.1. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE I ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA
INTERESA.......................................................................................................................3
3. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA..................................9
3.1. ODLUKA POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA O
POKRETANJU POSTUPKA.........................................................................................12
3.2. ODLUKA POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA O NE
POKRETANJU POSTUPKA.........................................................................................14
3.3. KONAČNA ODLUKA POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU
INTERESA.....................................................................................................................16
4. ZAKLJUČAK....................................................................................................................21
LITERATURA.........................................................................................................................23

1. UVOD
Sukob interesa, kako ga Zakona definira, postoji kada su privatni interesi dužnosnika u
suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada:-privatni interes dužnosnika utječe na
njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili-se osnovano može smatrati da privatni
interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili-privatni
interes dužnosnika može utjecati njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti.
Dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno,
odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im
dužnosti te povjerenje građana. Nakon izbora ili imenovanja na javnu dužnost, dužnosnik je
dužan urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa i zaštitio
javni interes. Svrha ovog Zakona je sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti,
sprječavanju privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje
integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te
jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti. Radi provedbe ovog Zakona osniva se
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Povjerenstvo je stalno, neovisno i samostalno
državno tijelo koje obavlja poslove iz svoga djelokruga rada i nadležnosti, određenih ovim
Zakonom. Povjerenstvo se sastoji od predsjednika i četiri člana Povjerenstva. Povjerenstvo
imajući ulogu preventivnog djelovanja čini sve kroz različite upute, smjernice i mišljenja da
spriječi predvidljivi ili potencijalni sukob interesa i time tako djeluje proaktivno.

1
 2. SUKOB INTERESA I PITANJE ODGOVORNOSTI U REPUBLICI
HRVATSKOJ

Određene životne situacije i okolnosti koje se opisuju kao sukob interesa, a to su one iz kojih
proizlazi njihova mogućnost utjecaja na nepristranost dužnosnika u obnašanju javne dužnosti,
same po sebi ne predstavljaju protupravno stanje. Stupanjem na dužnost ne mogu nestati sve
poveznice određenog dužnosnika sa pojedinim osobama, poslovnim subjektima, interesnim
zajednicama, i drugim situacijama koje čine dio njegovog životnog puta i identiteta.1

Sukob interesa postaje povreda odredbi Zakona o sprječavanju sukoba interesa2 (dalje: ZSSI).,
a time i predmet pokretanja i vođenja postupka protiv dužnosnika od strane Povjerenstva za
odlučivanje o sukobu interesa, onda kada je dužnosnik propustio uočiti da se nalazi u
konfliktnim ulogama odlučivanja, ili kada je propustio uočiti postojanje nekih drugih razloga
iz kojih proizlazi sukob između njegovih osobnih, odnosno privatnih i javnih interesa, te kada
je slijedom navedenog dužnosnik propustio na primjeren način razriješiti ili upravljati
situacijom sukoba interesa u kojoj se našao.3

Osnovno pravilo kojim se nastoji postići svrha ZSSI, propisano je u članku 6. stavku 4., koji
obvezuje dužnosnika da nakon izbora ili imenovanja na javnu dužnost, uredi svoje privatne
poslove kako bi spriječio predvidljivi sukob interesa, a ako se takav sukob naknadno pojavi,
dužnosnik je dužan razriješiti nastalu situaciju na način da zaštiti javni interes. U slučaju
dvojbe o mogućem sukobu interesa, dužnosnik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli
privatni od javnog interesa.4

U obnašanju javne dužnosti, dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog.5

1
Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Abeceda sukoba interesa, Zagreb, 2013. str.
1.
2
Zakon o sprječavanju sukoba interesa (dalje: ZSSI), NN 26/11, 12/12, 124/12, 48/13, 57/15 - na snazi od
28.05.2015.
3
Ibidem.
4
Ibidem.
5
Ibidem.

2
Možemo razlikovati stvarni - postojeći, mogući - potencijalni i prividni sukob interesa:6

 Stvarni - postojeći sukob interesa je situacija u kojoj osobni interes zaposlenika u

javnom sektoru nedvojbeno može utjecati na nepristranost u obavljanju poslova,
 Mogući - potencijalni sukob interesa je situacija koja se može pojaviti i u kojoj osobni
interes može prevladati ako zaposlenik u javnom sektoru bude uključen u neki proces
odlučivanja,
 Prividni sukob interesa je situacija u kojoj javnost može steći dojam da bi osobni
interesi zaposlenika u javnom sektoru mogli na neprikladan način utjecati na
obavljanje poslova, ali to zapravo nije slučaj. Kod prividnog sukoba interesa samo se
doima da bi mogla postojati situacija sukoba interesa, međutim isti se, ako nije
kontroliran, može pretvoriti u stvarni sukob interesa i kao takovog nužno ga je
zakonski regulirati, utvrditi i ispitati. Iako je prividni sukob interesa veoma važan zbog
opasnosti da se pretvori u stvarni sukob interesa ili čak zlouporabu položaja i
korupciju, u zakonodavstvu Republike Hrvatske o sprječavanju sukoba interesa
zaposlenika u javnom sektoru isti nije dovoljno prepoznat i kao takav nije dovoljno
reguliran.

2.1. Ustav Republike Hrvatske i Zakon o sprječavanju sukoba interesa

Sukoba interesa situacija je u kojoj se sukobljavaju javni i privatni interes, odnosno situacija u
kojoj dužnosnik ima privatni interes koji utječe ili može utjecati na njegovu nepristranost u
obnašanju javne dužnosti.7

Privatni interes dužnosnika prema vlastitoj imovini, prema poslovima i aktivnostima, koje
dužnosnik obavlja uz obnašanje javne dužnosti te osobnih odnosa dužnosnika prema drugima
koji mogu dovesti do sukoba interesa.8

6
Republika Hrvatska, Ministarstvo uprave, Smjernice za upravljanje sukobom interesa zaposlenika u javnom
sektoru - Priručnik za upravljanje sukobom interesa zaposlenika u javnom sektoru, Zagreb, 2017. str. 5.-6.
7
Kušan, L., Sukob interesa, Udruga za demokratsko društvo, Zagreb – Split 2004., str. 2.
8
Gong, Vodič kroz sukob interesa,
http://gong.hr/media/uploads/dokumenti/Clanci/Vodic_kroz_sukob_interesa.pdf, (29.06.2018.)

3
Javni interes pretpostavlja poštivanje triju osnovnih načela:9

 načela zakonitosti,
 načela racionalnog i ekonomičnog raspolaganja javnim sredstvima, te
 načela transparentnosti u donošenju odluka.

U suvremenim ustavnim demokracijama konflikt interesa nalazi se u samom ishodištu

zloupotrebe vlasti političara i javnih dužnosnika s ciljem ostvarivanja privatne koristi.
Neovisno od uže ili šire definicije njihovih osobnih interesa, suvremena država
ustavnodemokratskog postanja nastoji tom izazovu odgovoriti tako što radi sprječavanja
konflikta interesa racionalizira i legalizira različite institucionalne mehanizme. U tom su
smislu odgovarajuće kontrole i provjere - checks & balances radi sprječavanja sukoba interesa
potrebne u svim demokracijama.10

Danas se u najvećem broju zemalja i jurisdikcija uzima da sukob interesa postoji onda kada se
javni interesi ili vrijednosti kompromitiraju privatnim interesima. Vijeće Europe drži da
konflikt interesa proizlazi iz situacije u kojoj javni službenik ima privatni interes koji je takav
da utječe, ili će utjecati na neovisnu i objektivnu izvedbu njegovih službenih ovlasti. Ukoliko
se ne prevenira, konflikt interesa može dovesti do niza štetnih djela, počevši od zloupotrebe
vlasti pa do nastojanja da se opstruira pravosuđe, odnosno do kriminalnog prisvajanja javnih
dobara radi privatne koristi. U svakom slučaju, potreba za efikasnim antikoruptivnim
instrumentima postaje danas sve važniji dio međunarodnog i europskog prava, ali je njihov
‘’prirodni’’ okoliš zapravo vladavinski aparat ustavnodemokratske države koja mu je i
tijekom protekla dva i pol stoljeća dala posebnu ulogu i funkciju.11

Najčešći institucionalni mehanizmi kojima država i civilno društvo nastoje spriječiti konflikt
interesa u kojima se osobni interesi kompenziraju na račun društvenog bogatstva su sljedeći:12

 imenovanja i promoviranja na temelju zasluga, integriteta pojedinca,

9
Ibidem.
10
Bačić, A., Sukob interesa i pitanje odgovornosti u ustavnoj demokraciji, Rad Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, Razred za društvene znanosti, 2012., str. 177.
11
Ibidem., str. 179.
12
str. 185.

4
  adekvatna kompenzacija - jasna pravila za rješavanje specifičnih sukoba interesa, npr.
deklariranje interesa u slučaju da dužnosnik ima osobni interes, te osiguranje etičnog
ponašanja u najopćenitijem smislu, npr. natjecanje prilikom javnih natječaja,
 dobro upravljanje kako bi se osigurala suglasnost s propisima,
 ‘’altruističko’’ vodstvo,
 legalni okvir koji djeluje kao brana i kazna počiniteljima,
 kontrola koju obnaša legislatura,
 kontrole od strane organizacija civilnog društva,
 zaštita ‘’zviždača’’,
 propisi o slobodi informacija koji omogućuju javni pristup internim dokumentima
vlade,
 neovisna sredstva informiranja koja istražuju zloupotrebe vlasti.

Ustavom Republike Hrvatske13 1990., uspostavljena je predstavnička demokracija čije

institucije, unatoč nekoliko sukcesivnih promjena (1997., 2000., 2001., 2010., 2014.)14 na
fundamentalan način i dalje zavise o integritetu konstitucionaliziranog sustava organizacije
vlasti.15 Međutim, integritet tih institucija ne dokazuje samo indikacija stanja o tome da li
politički predstavnici uspijevaju zadržati povjerenje javnosti, već i postojanje sredstava kojim
građani mogu, u određenim prilikama, prosuđivati garancije koje su povezane s njihovim
povjerenjem. Predstavnici, institucije i etika koja propušta priliku osnaživanja javnog
povjerenja razvlašćuje građane negirajući im pravo na sredstva kojima se uključuju u javne
prosudbe. Takve pogreške uvelike korumpiraju demokratski proces.

Svoju odanost demokratskom procesu i demokratskim načelima Republika Hrvatska je

potvrdila sredinom 2000. godine pristupajući Varšavskoj deklaraciji kojom se je usred velike
ustavne promjene u prilog demokratskog parlamentarizma, pred inozemstvom između ostalog
obvezala da će državne institucije biti transparentne, participativne i potpuno odgovorne
građanima te da će poduzeti korake u borbi protiv korupcije koja korodira demokraciju.16

13
Ustav Republike Hrvatske, NN 56/90
14
Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst, NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01,
76/10, 85/10, 05/14
15
Op.cit., Bačić, A., Sukob interesa i pitanje odgovornosti u ustavnoj demokraciji, Rad Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti, Razred za društvene znanosti, 2012., str. 189.
16
Ibidem.

5
Iako Ustav Republike Hrvatske poput većine drugih suvremenih ustava ne konstitucionalizira
izričito pojmove sukoba interesa i korupcije, u njemu se ipak nalaze čvrsti i pouzdani temelji
borbe protiv tih korozivnih elemenata demokratskog procesa. To se prije svega odnosi na
ustavne odredbe o vladavini prava i diobi vlasti, ali i na niz zakonskih odredbi među kojima
svakako idu i odredbe ZSSI.17

Svrha je ZSSI sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti sprječavanje

privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta,
objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje
povjerenja građana u tijela javne vlasti. Pri provedbi ZSSI detektirana su područja koja je bilo
potrebno unaprijediti odnosno preciznije regulirati kao što su širenje kruga obveznika na koje
se ZSSI primjenjuje i na osobe koje obavljaju dužnosti izložene visokim korupcijskim
rizicima, regulirati ograničenja za dužnosnike nakon prestanaka dužnosti, ograničiti limit u
vlasništvu udjela u poslovnom subjektu u vlasništvu dužnosnika, s kojim tijelo javne vlasti u
kojem dužnosnik obnaša dužnost može stupiti u poslovni odnos, provjeriti podatke iz izvješća
o imovinskom stanju dužnosnika (imovinskih kartica), profesionalizirati i depolitizirati
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa te unaprijediti sustav sankcija. Na kraju se
snažno isticalo uvjerenje da se novim ZSSI uvode rješenja koja bi trebala učinkovito riješiti
uočene nedostatke te unaprijediti koncept razumijevanja i sprječavanja sukoba interesa, a u
konačnici i učinkovito djelovati na suzbijanje korupcije u Republici Hrvatskoj.18

Zakonom o sprječavanju sukoba interesa uređeno je sprječavanje sukoba interesa između

privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, utvrđeni su obveznici postupanja
prema odredbama ZSSI, obveze dužnosnika o podnošenju izvješća o imovinskom stanju,
uređen je postupak provjere podataka iz podnesenih izvješća o imovinskom stanju
dužnosnika, trajanje obveza i ograničenja u poslovanjima dužnosnika nakon prestanka
obavljanja javne dužnosti, zatim izbor, sastav i nadležnost Povjerenstva za odlučivanje o
sukobu interesa te je uređen postupak pred Povjerenstvom i ZSSI predviđene sankcije koje
Povjerenstvo može izreći u slučajevima povrede odredbi ZSSI.19
17
Zakon o sprječavanju sukoba interesa (dalje: ZSSI), NN 26/11, 12/12, 124/12, 48/13, 57/15 - na snazi od
28.05.2015.
18
Op.cit., Bačić, A., Sukob interesa i pitanje odgovornosti u ustavnoj demokraciji, Rad Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti, Razred za društvene znanosti, 2012., str. 190.
19
Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, O povjerenstvu,
https://www.sukobinteresa.hr/hr/o-povjerenstvu, (29.04.2018.)

6
Prema ZSSI dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, nepristrano i
učinkovito, moraju se pridržavati načela odgovornosti, poštenja, savjesnosti, otvorenosti i
vjerodostojnosti te ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja
je s njima povezana - bračni ili izvanbračni drug dužnosnika, njegovi srodnici po krvi u
uspravnoj lozi, posvojitelj i posvojenik, srodnici u pobočnoj lozi do drugog stupnja i srodnik
po tazbini do prvog stupnja, te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima
opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom. Dužnosnici ne smiju biti u
nikakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost.20

Dužnosnicima je zabranjeno primiti ili zahtijevati dar ili kakvu drugu korist ili obećanje dara
ili kakve druge koristi radi obavljanja dužnosti, obećati ili izvršiti utjecaj na odlučivanje,
ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred zakonom, zlouporabiti
posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti; primiti
dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti, tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost
ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe,
obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara, utjecati na
dobivanje poslova ili javnih nabavki, koristiti radi osobnog probitka ili probitka povezane
osobe povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela te na koji drugi način koristiti
položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi
postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni
posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.21

ZSSI igra važnu ulogu u transparentnosti vlasti i njenih nositelja. Transparentnost je važna
zbog četiri generalne funkcije:22

 njome se osvjetljavaju postupci države i njene procedure,

 ona osvjetljava informacije o javnim dužnosnicima i kandidatima za državne službe,
 njome se olakšavaju određene socijalne transakcije, npr. podizanje optužnica,

20
Op.cit., Kušan, L., Sukob interesa, Udruga za demokratsko društvo, Zagreb – Split 2004., str. 2.
21
Ibidem.
22
Op.cit., Bačić, A., Sukob interesa i pitanje odgovornosti u ustavnoj demokraciji, Rad Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti, Razred za društvene znanosti, 2012., str. 196.

7
  ona omogućuje pronalaženje informacija o drugim osobama iz različitih razloga i za
različite svrhe.

Krajnje je neupitna potreba postojanja Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Primjena ZSSI
zasigurno će dugoročno imati pozitivno djelovanje u smislu eliminiranja pojava kao što su
sukob interesa i korupcije na najvišim razinama vlasti i sprječavanja kompromitacije javnih
dužnosnika navodeći ih da obnašaju svoje funkcije na ustavan i zakonit način.23

3. POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA

23
Ibidem., str. 200.

8
Radi provedbe ZSSI, osnovano je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, kao  stalno,
neovisno i samostalno državno tijelo koje obavlja poslove iz djelokruga rada i nadležnosti
određenih ZSSI.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa sastoji se od predsjednika i 4 člana.

Predsjednik i članovi Povjerenstva biraju se na razdoblje od 5 godina i mogu biti izabrani na
svoje dužnosti najviše 2 puta. Sredstva za rad Povjerenstva osiguravaju se u državnom
proračunu.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa čine:24

 Nataša Novaković, predsjednica Povjerenstva,

 Aleksandra Jozić-Ileković, članica Povjerenstva,
 Davorin Ivanjek, član Povjerenstva,
 Tatijana Vučetić, članica Povjerenstva i
 Tončica Božić, članica Povjerenstva.

Povjerenstvo ima stručnu službu - Ured Povjerenstva koji obavlja sve stručne, administrativne
i tehničke poslove za Povjerenstvo. Radom Ureda Povjerenstva rukovodi predstojnik Ureda
Povjerenstva Damir Kukavica.

Ovlasti predsjednika Povjerenstva za sukob interesa su:25

 Predsjednik Povjerenstva organizira i upravlja radom Povjerenstva,

 Predsjednik Povjerenstva određuje jednog od članova Povjerenstva kao svog

zamjenika u slučaju spriječenosti ili odsutnosti,

 Predsjednik Povjerenstva može zadužiti pojedinog člana Povjerenstva za određeno

područje rada iz nadležnosti Povjerenstva,

 Predsjednik Povjerenstva saziva i predsjedava sjednicama Povjerenstva,

24
Op.cit., Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, O povjerenstvu,
https://www.sukobinteresa.hr/hr/o-povjerenstvu, (29.04.2018.)
25
ZSSI, čl. 36.

9
  Predsjednik Povjerenstva potpisuje akte donesene na sjednicama Povjerenstva,

 Predsjednik Povjerenstva skrbi o pravilnoj i učinkovitoj provedbi postupaka pred

Povjerenstvom te obavlja druge poslove utvrđene ZSSI i drugim podzakonskim
propisima koje donosi Povjerenstvo,

 Predsjednik priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Povjerenstva i

nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Povjerenstva.

Nadležnost Povjerenstva za sukob interesa:26

 pokretanje postupaka sukoba interesa i donošenje odluka o tome dali određeno

djelovanje ili propust dužnosnika predstavlja povredu odredbi ZSSI,
 donošenje Pravilnika, kojim se uređuje način rada i odlučivanje Povjerenstva,
donošenje odluka, davanje mišljenja, propisivanje obrazaca i ustrojavanje registra radi
primjene pojedinih odredaba ZSSI,
 provjera podataka iz izvješća o imovinskom stanju dužnosnika sukladno odredbama
ZSSI,
 izrada smjernica i uputa dužnosnicima u svrhu učinkovitog sprječavanja sukoba
interesa,
 redovito provođenje edukacije dužnosnika u pitanjima sukoba interesa i podnošenja
izvješća o imovinskom stanju,
 suradnja s nadležnim tijelom za izradu zakona u području sprječavanja sukoba interesa
dužnosnika te podnošenje inicijativa nadležnim tijelima za predlaganje izmjena i
dopuna zakona,
 suradnja s nevladinim organizacijama i ostvarivanje međunarodne suradnje u području
sprječavanja sukoba interesa,
 obavljanje drugih poslova određenih ZSSI.

Povjerenstvo odlučuje na sjednicama Povjerenstva većinom glasova svih članova

Povjerenstva. Povjerenstvo može pokrenuti postupak iz svoje nadležnosti na temelju svoje
odluke, povodom vjerodostojne, osnovane i neanonimne prijave ili u slučajevima kada
raspolaže saznanjima o mogućem sukobu interesa dužnosnika. O pokretanju ili nepokretanju
26
Ibidem., čl. 30.

10
postupka, Povjerenstvo donosi pisanu odluku, te je o svojoj odluci dužno izvijestiti
podnositelja prijave.27

Povjerenstvo obvezno pokreće postupak iz svoje nadležnosti na osobni zahtjev dužnosnika.

Povjerenstvo će o pokretanju postupka izvijestiti dužnosnika te obvezno zatražiti njegovo
očitovanje o navodima prijave koje je dužnosnik dužan dostaviti Povjerenstvu u roku od 15
dana od primitka pisanog zahtjeva. Podnositelju prijave jamči se zaštita anonimnosti.28

Povjerenstvo ima pravo pribaviti činjenice i dokaze djelovanjem drugih tijela javne vlasti.
Nadležna tijela u Republici Hrvatskoj dužna su bez odgode, na njegov zahtjev, dostaviti
zatražene obavijesti i dokaze. Osim kad je Zakonom drugačije propisano, postupak pred
Povjerenstvom, osim postupka glasovanja, otvoren je za javnost. Konačne rezultate
provedenog postupka Povjerenstvo je dužno javno obznaniti. Odluke Povjerenstva moraju biti
obrazložene. Odluke Povjerenstva objavljuju se na internetskim stranicama Povjerenstva.29

Povjerenstvo vodi predmet za svaki postupak u kojem odluči pokrenuti postupak za

odlučivanje o sukobu interesa. Spis predmeta sastoji se od svih podnesaka, dopisa, zapisnika o
provedenim radnjama, akata Povjerenstva i drugih pismena.

Nakon što Povjerenstvo utvrdi povredu pojedinih odredbi ZSSI može dužnosnicima izreći
slijedeće sankcije:30

 opomenu,
 obustavu isplate dijela neto mjesečne plaće i
 javno objavljivanje odluke Povjerenstva na trošak dužnosnika.

Protiv odluke Povjerenstva može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike
Hrvatske.
27
čl. 39. st. 1.
28
st. 2.-4.
29
st. 5.-7.
30
Op.cit., Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Nadležnosti,
https://www.sukobinteresa.hr/hr/o-povjerenstvu, (29.04.2018.)

11
3.1. Odluka Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa o pokretanju postupka

Broj: 711-I-575-P-132/18-02-18
Zagreb, 11. travnja 2018.g.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), u sastavu

Nataše Novaković kao predsjednice Povjerenstva te Tončice Božić, Davorina Ivanjeka,
Aleksandre Jozić-Ileković i Tatijane Vučetić kao članova Povjerenstva, na temelju članka 10.
stavka 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“ broj 26/11., 12/12.,
126/12., 48/13. i 57/15., u daljnjem tekstu: ZSSI), u predmetu dužnosnice Danice Maršić,
zamjenice općinskog načelnika Općine Proložac do 28. svibnja 2017.g., na 5. sjednici,
održanoj 11. travnja 2018.g., donosi sljedeću

ODLUKU31

I. Pokreće se postupak protiv dužnosnice Danice Maršić, zamjenice općinskog

načelnika Općine Proložac do 28. svibnja 2017.g., zbog moguće povrede članka 8. i
9. ZSSI-a, koja proizlazi iz propusta da po pisanom pozivu Povjerenstva u danom
roku, koji je istekao 28. studenog 2017.g., podnese pravilno i potpuno ispunjeni
obrazac izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, povodom prestanka obnašanja
dužnosti zamjenice općinskog načelnika Općine Proložac.
II. Poziva se dužnosnica Danica Maršić da u roku od 15 dana od dana primitka ove
Odluke dostavi Povjerenstvu očitovanje na razloge pokretanja ovog postupka kao i
na ostale navode iz obrazloženja ove odluke.

Obrazloženje

Člankom 3. stavkom 1. podstavkom 43. ZSSI-a propisano je da su općinski načelnici i njihovi

zamjenici dužnosnici u smislu ZSSI-a. Uvidom u Registar dužnosnika utvrđeno je da je
Danica Maršić obnašala dužnost zamjenice općinskog načelnika Općine Proložac od 24.
svibnja 2013.g. do 28. svibnja 2017.g. Stoga je Danica Maršić, povodom obnašanja
navedene dužnosti, obvezna postupati sukladno odredbama navedenog Zakona.
Člankom 8. stavkom 1. ZSSI-a propisana je obveza dužnosnika da u roku od 30 dana od dana
stupanja na dužnost podnesu Povjerenstvu izvješće s podacima o dužnosti koju obavljaju
profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obnašaju, odnosno
djelatnostima koje obavljaju, o djelatnosti koju su obavljali neposredno prije stupanja na
dužnost i s podacima o svojoj imovini te imovini svoga bračnog ili izvanbračnog druga i
malodobne djece, sa stanjem na taj dan. Člankom 8. stavkom 2. ZSSI-a propisana je obveza
dužnosnika da u roku od 30 dana po prestanku obnašanja dužnosti podnese Povjerenstvu
izvješće o svojoj imovini.Člankom 9. ZSSI-a, propisano je da su dužnosnici dužni u izvješću o
imovinskom stanju dužnosnika unijeti podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima

Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Danica Maršić P-132/18, pokretanje
31

postupka, https://www.sukobinteresa.hr/hr/odluke/danica-marsic-p-13218pokretanje-postupka, (30.04.2018.)

12
sredstava kojima je kupljena pokretna i nepokretna imovina koju su dužni prijaviti.
Dužnosnici su dužni istinito i potpuno odgovoriti na pitanja o imovini, izvorima sredstava i
načinu njezina stjecanja, a koja se odnose na dužnosnika te osobe o čijem je imovinskom
stanju dužnosnik obvezan izvijestiti.
Člankom 20. stavkom 3. ZSSI-a, propisano je da obveze koje za dužnosnika proizlaze iz
članaka 8. i 9. ZSSI-a, počinju danom stupanja na dužnost i traju dvanaest mjeseci od dana
prestanka obnašanja dužnosti.
Člankom 10. stavkom 1. ZSSI-a propisano je da će Povjerenstvo, ukoliko utvrdi da dužnosnik
nije ispunio obveze iz članka 8. i članka 9. stavka 1. ZSSI-a pisanim putem zatražiti od
dužnosnika ispunjenje njegove obveze. Sukladno stavku 2. istog članka, rok za ispunjenje
naveden obveze ne može biti duži od 15 dana od primitka pisanog zahtjeva. Sukladno stavku
3. istog članka, ako dužnosnik ne ispuni obvezu u danom roku, Povjerenstvo će pokrenuti
postupak protiv dužnosnika zbog kršenja odredbi iz članka 8. i 9. ZSSI-a.
Uvidom u službenu evidenciju Povjerenstva utvrđeno je kako dužnosnica Danica Maršić nije
u roku od 30 dana po prestanku obnašanja dužnosti zamjenice općinskog načelnika Općine
Proložac podnijela izvješće o imovinskom stanju povodom prestanka obnašanja dužnosti.
Sukladno članku 10. stavku 1. ZSSI-a, Povjerenstvo je zaključkom broj 711-I-1889-IK-
3061/17-01-10 od 7. studenog 2017.g. pisanim putem pozvalo dužnosnicu Danicu Maršić da
u roku od 15 dana od dana primitka toga zaključka podnese Povjerenstvu pravilno i potpuno
ispunjeni obrazac izvješća o imovinskom stanju dužnosnika povodom prestanka obnašanja
dužnosti zamjenice općinskog načelnika Općine Proložac, uz uputu da se Izvješće podnosi na
propisanom obrascu u elektroničkom i ovjerenom fizičkom obliku.
Uvidom u zaprimljenu povratnicu, Povjerenstvo je utvrdilo da je dužnosnici Danici Maršić
navedeni zaključak dostavljen 13. studenog 2017.g.
S obzirom da dužnosnica u danom roku od 15 dana od dana primitka gore navedenog
zaključka, a koji je rok istekao 28. studenog 2017.g., nije ispunila obveze iz članka 8. i 9.
ZSSI-a, Povjerenstvo je, na temelju članka 10. stavka 3. ZSSI-a, donijelo odluku o pokretanju
postupka, kao što je navedeno u točki I. izreke ovog akta.
Sukladno članku 39. stavku 3. ZSSI-a, u točki II. izreke ovog akta, poziva se dužnosnica da u
roku od 15 dana od dana primitka ove odluke dostavi Povjerenstvu pisano očitovanje u
odnosu na razloge pokretanja ovog postupka kao i na ostale navode iz ovog obrazloženja.

PREDSJEDNICA POVJERENSTVA
Nataša Novaković, dipl. iur.
Dostaviti:
1. Dužnosnica Danica Maršić, osobno
2. Objava na internetskoj stranici Povjerenstva
3. Pismohrana

3.2. Odluka Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa o NE pokretanju postupka

Broj: 711-I-530-P-235-17/18-02-11

13
Zagreb, 13. travnja 2018.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), u sastavu

Nataše Novaković kao predsjednice Povjerenstva te Tončice Božić, Davorina Ivanjeka,
Aleksandre Jozić-Ileković i Tatijane Vučetić kao članova Povjerenstva, na temelju članka 10.
stavka 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“ broj 26/11., 12/12.,
126/12., 48/13. i 57/15., u daljnjem tekstu: ZSSI), u predmetu dužnosnika Željka Reinera,
potpredsjednika Hrvatskog sabora, na 6. sjednici, održanoj 13. travnja 2018.g., donosi
sljedeću

ODLUKU32

Postupak za odlučivanje o sukobu interesa protiv dužnosnika Željka Reinera,

potpredsjednika Hrvatskog sabora, neće se pokrenuti, s obzirom da navodi iz zaprimljenih
prijava od 13. i 15. svibnja 2017.g. ne upućuju na moguću povredu odredbi ZSSI-a.

Obrazloženje

Povjerenstvu je dana 13. svibnja 2017.g. podnesena neanonimna prijava mogućeg sukoba
interesa protiv dužnosnika Željka Reinera, potpredsjednika Hrvatskoga sabora, zaprimljena u
knjizi ulazne pošte Povjerenstva pod poslovnim brojem 711-U-1712-P-235/17-01-2, povodom
koje je otvoren predmet broj P-235/17.
Protiv istog dužnosnika Povjerenstvu je dana 15. svibnja 2017.g. podnesena još jedna
neanonimna prijava mogućeg sukoba interesa, zaprimljena u knjizi ulazne pošte Povjerenstva
pod poslovnim brojem 711-U-1723-P-236/17-01-5, povodom koje se vodi predmet broj P-
236/17.
Člankom 44. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se dvije
upravne stvari ili više njih zaključkom mogu spojiti u jedan postupak ako se prava ili obveze
stranaka temelje na istoj pravnoj osnovi i na istom ili sličnom činjeničnom stanju, a
javnopravno tijelo koje vodi postupak stvarno je i mjesno nadležno za vođenje svih tih
postupaka.
S obzirom da se oba predmeta odnose na istog dužnosnika te da se temelje na istom
činjeničnom stanju i istoj pravnoj osnovi, a Povjerenstvo je javnopravno tijelo nadležno za
vođenje oba postupka, Povjerenstvo je sukladno članku 44. stavku 1. Zakona o općem
upravnom postupku donijelo zaključak da će se povodom navedenih predmeta voditi jedan
postupak pod brojem P-235/17.
U zaprimljenim prijavama navode se okolnosti da je dužnosnik Željko Reiner, potpredsjednik
Hrvatskog sabora, imenovan vitezom reda Svetog groba Jeruzalemskog. U prijavama se
navodi kako se ovim imenovanjem dužnosnik stavlja u službu stranom vladaru te se u tom
smislu prijavljuje Povjerenstvu zbog moguće povrede odredaba ZSSI-a.
Člankom 39. stavkom 1. i stavkom 4. ZSSI-a propisano je da Povjerenstvo može pokrenuti
postupak iz svoje nadležnosti na temelju svoje odluke, povodom vjerodostojne, osnovane i
neanonimne prijave ili u slučajevima kada raspolaže saznanjima o mogućem sukobu interesa
dužnosnika, pri čemu se podnositelju prijave jamči zaštita anonimnosti. Sukladno članku 39.

Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Željko Reiner P-235/17, nepokretanje
32

postupka, https://www.sukobinteresa.hr/hr/odluke/zeljko-reiner-p-23517-nepokretanje-postupka, (30.04.2018.)

14
stavku 2. ZSSI-a, Povjerenstvo obvezno pokreće postupak iz svoje nadležnosti samo na osobni
zahtjev dužnosnika.
Člankom 3. ZSSI-a propisano je tko se smatra dužnosnikom u smislu navedenog Zakona i na
koje osobe se navedeni Zakon primjenjuje. Time je ujedno određen i krug osoba na koje se
navedeni zakon primjenjuje, odnosno djelokrug samog Povjerenstva.
Člankom 3. stavkom 1. podstavkom 2. ZSSI-a propisano je da su predsjednik i
potpredsjednici Hrvatskoga sabora dužnosnici u smislu navedenog Zakona. Stoga je i Željko
Reiner, povodom obnašaja dužnosti potpredsjendika Hrvatskog sabora dužnosnik.
Člankom 2. ZSSI-a propisano je da u obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj
privatni interes stavljati iznad javnog interesa. Sukob interesa postoji kada su privatni
interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada privatni interes
dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili se osnovano može
smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne
dužnosti ili privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju
javne dužnosti.
Člankom 5. ZSSI-a propisana su načela djelovanja dužnosnika, dok su člankom 7. propisana
zabranjena djelovanja dužnosnika.
Uvidom u internetske stranice Zagrebačke nadbiskupije utvrđeno je kako je 13. svibnja
2017.g. svečanim obredom i euharistijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali oviteženo
jedanaest novih vitezova hrvatske Magistralne delegacije Viteškog reda. Svečani obred
predvodili su Veliki meštar Viteškoga reda Svetoga groba jeruzalemskog kardinal Edwin
Frederick O’Brien i Veliki prior za Magistralnu delegaciju Reda u Hrvatskoj zagrebački
nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Veliki meštar Viteškoga reda kardinal Edwin Frederick
O’Brien, dekretom od 21. ožujka 2017. uspostavio je Magistralnu delegaciju reda Svetoga
groba jeruzalemskoga u Republici Hrvatskoj. Velikim priorom za Magistralnu delegaciju
Reda u Hrvatskoj, dekretom što ga je 16. veljače 2015. potpisao Veliki meštar Viteškoga reda
imenovan je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Magistralnim delegatom Reda u
Hrvatskoj imenovan je gospodin Claude Grbeša. Među novim vitezovima (9 laika i 2
svećenika) imenovan je i dužnosnik Željko Reiner.
Red Svetoga Groba u Jeruzalemu je rimokatolički papinski viteški red kojeg su izvorno
osnovali augustinski Regularni kanonici Svetoga Groba u Bazilici svetoga groba u
Jeruzalemu. Od 1945. godine Viteški Red Svetoga Groba u Jeruzalemu ima status pravne
osobe u kanonskom pravu te stoji pod izravnom zaštitom pape, koji osobno imenuje Velikog
meštra. Danas se procjenjuje da red ima oko 23.000 članova u 52 namjesništva diljem
svijeta, uključujući i vladare, prinčeve i njihove supruge, te šefove država iz zemalja kao što
su Španjolska, Belgija, Monako, Luksemburg i Lihtenštajn. Red je danas prvenstveno
počasna, javna udruga vjernika konstituirana od Svete Stolice kanonskim pravom. U Europi
postoje 24 namjesništva, 15 u SAD-u i Kanadi, 5 u Latinskoj Americi i 6 u Australiji i Aziji.
Članstvo u redu dobiva se preko pozivnice. Članovi moraju biti aktivni katolici (mogu biti i
laici i kler), dobroga ponašanja te imati minimalno 25 godina. Članove mora preporučiti
njihov mjesni biskup uz podršku nekoliko članova iz reda. Prije pristupanja redu, potencijalni
članovi odlaze na duhovne pripreme.
Povjerenstvo napominje i kako se člankom 40. Ustava Republike Hrvatske jamči sloboda
vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.
Člankon 14. stavkom 5. ZSSI-a propisano je da dužnosnici smiju biti članovi upravnih i
nadzornih tijela najviše dviju neprofitnih udruga i zaklada, ali bez prava na naknadu ili
primanje dara u toj ulozi, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.
Navedeno ograničenje odnosi se na članstvo u upravnim i nadzornim tijelima udruga, dok je

15
samo članstvo dužnosnika u udrugama dopušteno, odnosno nije ograničeno odredbama ZSSI-
a.
Uvidom u prikupljene i javno dostupne podatke, Povjerenstvo utvrđuje kako Red Svetoga
Groba u Jeruzalemu predstavlja organizaciju koju čini skupina vjernika, koja ima propisana
pravila pristupanja i ponašanja za svoje članove. Titula viteza kojom je imenovan dužnosnik
Željko Reiner prvenstveno je počasna i protokolarna titula navedenog reda, koja nije
neuobičajena među istaknutim pojedincima i nositeljima javnih funkcija diljem Svijeta. Samo
članstvo u navedenom redu Povjerenstvo stoga ne smatra protivnim načelima obnašanja
javnih dužnosti u smislu članka 5. ZSSI-a, niti smatra da bi sama činjenica članstva dovodila
u pitanje nepristranosti dužnosnika u obnašanju dužnosti potpredsjednika Hrvatskog sabora.
Međutim, Povjerenstvo ukazuje dužnosniku kako je u svakoj pojedinoj, konkretnoj situaciji, u
kojoj bi članstvo u predmetnom redu moglo utjecati na obnašanje njegove javne dužnosti u
Hrvatskom saboru, bio dužan zatražiti mišljenje Povjerenstva u smislu članka 6. ZSSI-a.
Slijedom navedenog, Povjerenstvo je utvrdilo kako navodi iz zaprimljenih prijava od 13. i 15.
svibnja 2017.g. ne upućuju na moguću povredu odredbi ZSSI-a te je donijelo kao u izreci.

PREDSJEDNICA POVJERENSTVA

Nataša Novaković, dipl. iur.

Dostaviti:
1. Dužnosnik Željko Reiner, osobnom dostavom
2. Objava na internetskoj stranici Povjerenstva
3. Pismohrana

3.3. Konačna Odluka Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa

Zagreb, 21. ožujka 2018.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), u sastavu

Nataše Novaković kao predsjednice Povjerenstva te Tončice Božić, Davorina Ivanjeka,
Aleksandre Jozić-Ileković i Tatijane Vučetić kao članova Povjerenstva, na temelju članka 30.
stavka 1. podstavka 1. Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“ broj
26/11., 12/12., 126/12., 48/13. i 57/15., u daljnjem tekstu: ZSSI), u predmetu dužnosnika
Predraga Rukavine, zamjenika općinskog načelnika Općine Povljana, pokrenutom odlukom
Povjerenstva broj: 711-I-180-P-64-15/18-02-10 od 5. ožujka 2015.g., na 2. sjednici održanoj
21. ožujka 2018.g. donosi sljedeću

ODLUKU33

Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Predrag Rukavina P-64/15, konačna
33

odluka, https://www.sukobinteresa.hr/hr/odluke/predrag-rukavina-p-6415-konacna-odluka, (30.04.2018.)

16
 I. Propustom dužnosnika Predraga Rukavine, zamjenika općinskog načelnika Općine
Povljana, da u roku od 30 dana od dana prestanka obnašanja navedene dužnosti u
mandatu 2009. – 2013.g. i početka obnašanja iste dužnosti u mandatu 2013. –
2017.g. ispuni obvezu podnošenja ispravno i potpuno popunjenog obrasca izvješća o
imovinskom stanju dužnosnika, koju obvezu dužnosnik nije ispunio niti nakon što
ga je Povjerenstvo pisanim putem pozvalo na ispunjenje ove obveze u daljnjem roku
koji je istekao 13. ožujka 2014.g., dužnosnik je počinio povredu članka 10. u vezi s
člankom 8. i 9. ZSSI-a.
II. Za povredu ZSSI-a opisanu pod točkom I. izreke ove odluke, dužnosniku Predragu
Rukavini izriče se sankcija iz članka 42. stavka 1. podstavka 2. ZSSI-a, obustava
isplate dijela neto mjesečne plaće, u ukupnom iznosu od 2.000,00 kn, koja će trajati
četiri mjeseca te će se izvršiti tijekom četiri uzastopna mjesečna obroka, svaki u
pojedinačnom iznosu od 500,00 kn.
III. Nalaže se dužnosniku Predragu Rukavini da u roku od 15 dana od dana primitka
ove odluke ispuni i dostavi Povjerenstvu pravilno i potpuno ispunjeni obrazac
izvješća o imovinskom stanju dužnosnika za prestanak obnašanja navedene
dužnosti u mandatu 2009. – 2013.g. i početak obnašanja iste dužnosti u mandatu
2013. – 2017.g., a u protivnom će Povjerenstvo protiv dužnosnika pokrenuti novi
postupak zbog povrede članka 8. i 9. ZSSI-a.

Obrazloženje

Povjerenstvo je na 87. sjednici održanoj 5. ožujka 2015.g. pokrenulo postupak za odlučivanje

o sukobu interesa protiv dužnosnika Predraga rukavine, zamjenika općinskog načelnika
Općine Povljana, zbog moguće povrede članka 8. i 9. ZSSI-a, koja proizlazi iz propusta da po
pisanom pozivu Povjerenstva u danom roku podnese ispravno i potpuno ispunjeni obrazac
izvješća o imovinskom stanju dužnosnika povodom prestanka obnašanja dužnosti u mandatu
2009. – 2013.g. i stupanja na istu dužnost u mandatu 2013. – 2017.g.
Odlukom o pokretanju postupka dužnosnik Predrag Rukavina pozvan je da u roku od 15
dana od primitka odluke dostavi Povjerenstvu očitovanje na razloge pokretanja postupka i na
ostale navode iz obrazloženja odluke te da Povjerenstvu podnese potpuno i pravilno ispunjen
obrazac izvješća o imovinskom stanju dužnosnika.
Dužnosnik je zaprimio odluku Povjerenstva o pokretanju postupka dana 3. veljače 2018.g., te
na istu nije podnio pisano očitovanje, niti je podnio potpuno i pravilno ispunjen obrazac
izvješća o imovinskom stanju dužnosnika.
Uvidom u Registar dužnosnika koji ustrojava i vodi Povjerenstvo utvrđeno je da je Predrag
Rukavina obnašao dužnost zamjenika općinskog načelnika Općine Povljana od 1. lipnja
2009. – 23.svibnja 2013.g., od 24. svibnja 2013. – 23. svibnja 2017.g. te da istu dužnost
obnaša od. 24. svibnja 2017.g.
Člankom 3. stavkom 1. podstavkom 43. ZSSI-a propisano je da su općinski načelnici i njihovi
zamjenici dužnosnici u smislu odredbi navedenog Zakona, stoga je i Predrag Rukavina,
povodom obnašanja dužnosti zamjenika općinskog načelnika Općine Povljana, obvezan
postupati sukladno odredbama ZSSI-a.
Člankom 8. stavkom 1. ZSSI-a propisana je obveza dužnosnika da u roku od 30 dana od dana
stupanja na dužnost podnesu Povjerenstvu izvješće s podacima o dužnosti koju obavljaju
profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obnašaju, odnosno

17
djelatnostima koje obavljaju, o djelatnosti koju su obavljali neposredno prije stupanja na
dužnost i s podacima o svojoj imovini te imovini svoga bračnog ili izvanbračnog druga i
malodobne djece, sa stanjem na taj dan. Člankom 8. stavkom 2. ZSSI-a propisana je obveza
dužnosnika da u roku od 30 dana po prestanku obnašanja javne dužnosti podnesu
Povjerenstvu izvješće o svojoj imovini. Izvješće se sukladno članku 8. stavku 9. ZSSI-a,
podnosi na obrascu čiji sadržaj propisuje Povjerenstvo.
Člankom 9. stavkom 1. ZSSI-a propisano je da su u izvješću o imovinskom stanju dužnosnici u
obvezi unijeti podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je kupljena
pokretna i nepokretna imovina koju su dužni prijaviti.
Člankom 10. ZSSI-a propisano je da će Povjerenstvo, ako utvrdi da dužnosnik nije ispunio
obveze iz članka 8. i 9. ZSSI-a, pisanim putem zatražiti od dužnosnika ispunjenje obveze. Rok
za ispunjenje navedene obveze ne može biti duži od 15 dana od dana primitka pisanog
zahtjeva. Ako dužnosnik ne ispuni obvezu u danom roku, Povjerenstvo će pokrenuti postupak
protiv dužnosnika zbog kršenja odredbi iz članka 8. i 9. ZSSI-a
Uvidom u službenu evidenciju Povjerenstva utvrđeno je kako dužnosnik Predrag Rukavina
nije u roku od 30 dana po prestanku obnašanja dužnosti zamjenika općinskog načelnika
Općine Povljana u mandatu 2009. – 2013.g. i stupanju na istu dužnost u mandatu 2013.g. –
2017.g. podnio pravilno i potpuno ispunjeni obrazac izvješća o imovinskom stanju
dužnosnika. Sukladno članku 10. stavku 1. ZSSI-a, Povjerenstvo je zaključkom broj: 711-I-
1276-PD/13 od 30. listopada 2013.g. pozvalo dužnosnika Predraga Rukavinu da ispuni i
podnese Povjerenstvu ispravno i potpuno ispunjeni obrazac izvješća o imovinskom stanju
dužnosnika u roku od 15 dana od dana primitka toga zaključka.
Postupajući po zaključku Povjerenstva, dužnosnik je 15. studenog 2013.g. dostavio izvješće o
imovinskom stanju dužnosnika. U provedenoj prethodnoj (administrativnoj) provjeri
podataka, Povjerenstvo je utvrdilo da dužnosnik Predrag Rukavina nije pravilno i potpuno
ispunio obrazac izvješća o imovinskom stanju dužnosnika. U uvodnom dijelu podataka, nije
naveo datum ispunjavanja obrasca izvješća i svoj MBG, u dijelu podataka pod brojem I. –
podatci o dužnosniku, dužnosnik nije naveo OIB-e malodobne djece, u dijelu podataka pod
brojem III. – drugi poslovi dužnosnika, pod točkom a) – poslovi koje je dužnosnik obavljao ili
obavlja, dužnosnik je obvezan navesti poslove koje je obavljao ili obavlja, a na temelju kojih
je stekao dohodak, upisan u dio izvješća pod brojem IV. – podatci o imovini, pod točkom 8. –
drugi primitci prema vrstama dohotka na godišnjoj razini, a u dijelu podataka pod brojem IV.
– podatci o imovini, pod točkom 10. – obveze dužnosnika, dužnosnik nije naveo ime ili naziv
vjerovnika za osobnu kreditnu obvezu.
Povjerenstvo je stoga dužnosnika zaključkom broj 711-I-1551-PD/13 od 29. studenog
2013.g. pozvalo da u roku od 15 dana od dana primitka istog ispuni i dostavi Povjerenstvu
ispravno i potpuno ispunjeni obrazac izvješća o imovinskom stanju.
Postupajući po zaključku Povjerenstva, dužnosnik je 23. prosinca 2013.g. dostavio izvješće o
imovinskom stanju dužnosnika. U provedenoj prethodnoj (administrativnoj) provjeri
podataka, Povjerenstvo je utvrdilo da dužnosnik Predrag Rukavina nije pravilno i potpuno
ispunio navedeni obrazac izvješća o imovinskom stanju dužnosnika. U dijelu podataka pod
brojem I. – podatci o dužnosniku, dužnosnik nije naveo točan datum početka mandata
2009.g., a u dijelu podataka pod brojem IV. – podatci o imovini, podatke upisane pod točkom
8. – drugi primitci prema vrstama dohotka na godišnjoj razini, dužnosnik je bio obvezan
upisati pod točkom 6. – iznos plaće dužnosnika na godišnjoj razini, odnosno pod navedenom
točkom bio je obvezan upisati zbroj mjesečnih plaća na godišnjoj razini, u bruto i neto iznosu,
stečenih na poslovima u poslovnom subjektu INA d.o.o.

18
Povjerenstvo je stoga dužnosnika zaključkom broj 711-I-456-IK-315/14-01-10 od 18.
veljače 2014.g. pozvalo da u roku od 15 dana od dana primitka ispuni i dostavi
Povjerenstvu ispravno i potpuno ispunjeni obrazac izvješća o imovinskom stanju. Navedeni
zaključak dužnosnik je zaprimio 26. veljače 2014.g. S obzirom da dužnosnik Predrag
Rukavina u danom roku od 15 dana od dana primitka gore navedenog zaključka, odnosno
do 13. ožujka 2014.g. nije ispunio obveze iz članka 8. i članka 9. ZSSI-a, Povjerenstvo je na
temelju članka 10. stavka 3. ZSSI-a pokrenulo predmetni postupak.
Povjerenstvo je u provedenom postupku nedvojbeno utvrdilo kako dužnosnik Predrag
Rukavina nije ispunio obvezu podnošenja ispravno i potpuno ispunjenog obrasca izvješća o
imovinskom stanju dužnosnika u roku od 30 dana od dana prestanka obnašanja navedene
dužnosti u mandatu 2009. – 2013.g. i početka obnašanja iste dužnosti u mandatu 2013. –
2017.g., koju obvezu dužnosnik Predrag Rukavina nije ispunio niti nakon što ga je
Povjerenstvo pisanim putem pozvalo na ispunjenje ove obveze u daljnjem roku koji je istekao
dana 13. ožujka 2014.g., čime je počinio povredu članka 10. ZSSI-a, u vezi članka 8. I 9.
ZSSI-a.
Člankom 42. ZSSI-a propisano je da za povredu odredbi ZSSI-a Povjerenstvo osobama iz
članka 3. ZSSI-a može izreći sljedeće sankcije: opomena, 2. obustava isplate dijela neto
mjesečne plaće, 3. javno objavljivanje odluke Povjerenstva.
Člankom 42. stavkom 3. ZSSI-a propisano je da će za povredu odredbi članaka 10. ZSSI-a
Povjerenstvo izreći sankciju iz stavka 1. točke 2. i 3. ovog članka.
Člankom 44. stavkom 1. ZSSI-a propisano je da sankciju obustave isplate neto mjesečne
plaće Povjerenstvo izriče u iznosu od 2.000,00 do 40.000,00 kuna vodeći računa o težini i
posljedicama povrede ZSSI-a. Uzimajući u obzir činjenicu da je dužnosnik izvješće o
imovinskom stanju, premda nepravilno i nepotpuno ispunjeno, ipak dostavio Povjerenstvu,
sadržaj dijela Izvješća o imovinskom stanju koji je nepravilno i nepotpuno ispunjen te dužnost
koju dužnosnik obnaša, Povjerenstvo smatra primjerenim dužnosniku izreći minimalni
propisani iznos sankcije obustave dijela neto mjesečne plaće od 2.000,00 kn.
Člankom 44. stavkom 2. ZSSI-a propisano je da sankcija obustave isplate dijela neto
mjesečne plaće dužnosnika ne može trajati dulje od dvanaest mjeseci, a iznos obuhvaćen
obustavom ne smije prelaziti jednu polovinu neto mjesečne plaće dužnosnika. U izvješću o
imovinskom stanju koje je dužnosnik podnio 11. rujna 2017.g. povodom ponovnog izbora na
istu dužnost, dužnosnik je naveo da dužnost obnaša profesionalno te da za istu prima plaću u
neto iznosu od 6.500,00 kn.
U skladu s gore navedenim, nalaže se dužnosniku Predragu Rukavini da u roku od 15 dana
od dana primitka ove odluke ispuni i dostavi Povjerenstvu pravilno i potpuno ispunjeni
obrazac izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, a u protivnom će Povjerenstvo protiv
dužnosnika pokrenuti novi postupak zbog povrede članka 8. i 9. ZSSI-a.
Slijedom navedenog, Povjerenstvo je donijelo odluku kao što je navedeno u izreci ovog akta.

PREDSJEDNICA POVJERENSTVA
Nataša Novaković, dipl. iur.

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove odluke Povjerenstva može se pokrenuti upravni spor. Upravna tužba podnosi se
nadležnom Upravnom sudu u roku od 30 dana od dana dostave odluke Povjerenstva.
Podnošenje tužbe nema odgodni učinak.

19
Dostaviti:
4. Dužnosnik Predrag Rukavina, elektroničkom dostavom
5. Objava na internetskoj stranici Povjerenstva
6. Pismohrana

4. ZAKLJUČAK

20
Sukob interesa je situacija u kojoj se sukobljavaju javni i privatni interes, odnosno situacija u
kojoj dužnosnik ima privatni interes koji utječe ili može utjecati na njegovu nepristranost u
obnašanju javne dužnosti. Prema ZSSI dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju
postupati časno, nepristrano i učinkovito, moraju se pridržavati načela odgovornosti, poštenja,
savjesnosti, otvorenosti i vjerodostojnosti te ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni
probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana - bračni ili izvanbračni drug dužnosnika,
njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, posvojitelj i posvojenik, srodnici u pobočnoj lozi do
drugog stupnja i srodnik po tazbini do prvog stupnja, te ostale osobe koje se prema drugim
osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s dužnosnikom.
Dužnosnici ne smiju biti u nikakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati
na njihovu objektivnost. Dužnosnicima je zabranjeno primiti ili zahtijevati dar ili kakvu drugu
korist ili obećanje dara ili kakve druge koristi radi obavljanja dužnosti, obećati ili izvršiti
utjecaj na odlučivanje, ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred
zakonom, zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje
dužnosti, primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti, tražiti, prihvatiti ili
primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog
tijela ili osobe, obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara,
utjecati na dobivanje poslova ili javnih nabavki, koristiti radi osobnog probitka ili probitka
povezane osobe povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela te na bilo koji drugi način
koristiti položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti
kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo,
sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.
Dužnosnici su dužni u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti izvještaj s
podacima o svojoj imovini, stalnim prihodima, te imovini svoga bračnog druga i svoje djece,
zatim jednom godišnje izvještaj s podacima za prethodnu godinu, te na kraju izvještaj po
prestanku obnašanja javne dužnosti. Dužnosnici za vrijeme obnašanja javne dužnosti primaju
plaću za dužnost koju obnašaju i ne smiju primati nikakvu drugu plaću ili naknadu, a drugu
javnu dužnost smiju prihvatiti samo uz suglasnost tijela koje ih je imenovalo, osim dužnosti u
političkoj stranci. Dužnosnici su dužni bez odlaganja izvijestiti tijelo koje ih je izabralo ili
imenovalo i Povjerenstvo o svakom pritisku ili neprimjerenom utjecaju kojem su izloženi u
obnašanju javne dužnosti. Dužnosnik koji ima 25% i više dionica, odnosno udjela u
trgovačkom društvu mora za vrijeme obnašanja svoje javne dužnosti prenijeti svoja

21
upravljačka prava na drugu osobu. Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa donosi
odluku o tome da li je određeno djelovanje ili propust dužnosnika povreda Zakona o
sprječavanju sukoba interesa. Postupak pred Povjerenstvom pokreće se na zahtjev
Povjerenstva ili na zahtjev dužnosnika, a Povjerenstvo može postupak pokrenuti i temeljem
prijave neke druge osobe ili temeljem anonimne prijave. O pokretanju postupka Povjerenstvo
treba izvijestiti dužnosnika i zatražiti njegovo očitovanje o navodima prijave. U pokrenutom
postupku Povjerenstvo utvrđuje činjenice, a druga nadležna tijela su dužna bez odgode, na
njegov zahtjev, dostaviti mu činjenice i dokaze. Sankcije koje Povjerenstvo može izreći
dužnosniku su obustava dijela plaće, opomena i javno objavljivanje odluke Povjerenstva.

LITERATURA

Stručna literatura

22
1. Bačić, A., Sukob interesa i pitanje odgovornosti u ustavnoj demokraciji, Rad Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti, Razred za društvene znanosti, 2012.
2. Kušan, L., Sukob interesa, Udruga za demokratsko društvo, Zagreb – Split 2004.
3. Ustav Republike Hrvatske, NN 56/90
4. Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst, NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00,
28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14
5. Zakon o sprječavanju sukoba interesa (dalje: ZSSI), NN 26/11, 12/12, 124/12, 48/13,
57/15 - na snazi od 28.05.2015.
6. Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Abeceda sukoba
interesa, Zagreb, 2013.
7. Republika Hrvatska, Ministarstvo uprave, Smjernice za upravljanje sukobom interesa
zaposlenika u javnom sektoru - Priručnik za upravljanje sukobom interesa zaposlenika
u javnom sektoru, Zagreb, 2017.
8. Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, O povjerenstvu,
https://www.sukobinteresa.hr/hr/o-povjerenstvu, (29.04.2018.)
9. Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Danica Maršić P-
132/18, pokretanje postupka, https://www.sukobinteresa.hr/hr/odluke/danica-marsic-
p-13218pokretanje-postupka, (30.04.2018.)
10. Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Željko Reiner P-
235/17, nepokretanje postupka, https://www.sukobinteresa.hr/hr/odluke/zeljko-reiner-
p-23517-nepokretanje-postupka, (30.04.2018.)
11. Republika Hrvatska, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Predrag
Rukavina P-64/15, konačna odluka, https://www.sukobinteresa.hr/hr/odluke/predrag-
rukavina-p-6415-konacna-odluka, (30.04.2018.)
12. Gong, Vodič kroz sukob interesa,
http://gong.hr/media/uploads/dokumenti/Clanci/Vodic_kroz_sukob_interesa.pdf,
(29.06.2018.)

23