Translated from English to Bosnian - www.onlinedoctranslator.

com

Kovačević, Ž. et al: Proračun bušenja ...... Arhiva za tehničke nauke 2013, 9 (1), 35-42

Profesionalni papir
UDK: 622.332 (497.6 Banja Luka)
DOI: 10.7251/afts.2013.0509.035K

IZRAČUN PARAMETRA ZA BUŠENJE I MINIRANJE

ZA KAMENILAC '' DOBRNJA '' KOD BANJA LUKE

Kovačević Žarko1, Čelebić Miodrag1, Tošić Dražena1

1Rudarski fakultet Prijedor, E.mail: zarkokovacevic@hotmail.com

SAŽETAK

Upotreba eksploziva u savremenom rudarstvu veoma je važna za dobru, efikasnu i racionalnu

organizaciju za dobijanje čvrstih minerala, posebno u eksploataciji mineralnih sirovina na
rudnicima velikih kapaciteta. Tehnološke faze bušenja i miniranja u procesu eksploatacije vrlo su
važne u ovom slučaju, a analiza u ovom radu, jer specifično radno okruženje i tehnička
konstrukcija-vapnenac, gdje performanse i kapaciteti za daljnje tehnološke faze uvelike ovise o
zrnatosti pjeskarenih materijala (kapaciteti buldožera, kapaciteti utovarivača -bagera, kapaciteti
kamiona i oprema za drobljenje i brušenje kamena). Cilj ovog rada je dobiti najbolje parametre
bušenja i miniranja različitim kombinacijama eksploziva,

Ključne reči: eksploatacija, miniranje, eksploziv

UVOD

U modernoj rudarskoj industriji, za pravilnu efikasnu i racionalnu organizaciju dobijanja čvrstih

minerala, upotreba eksploziva neophodna je, posebno u eksploataciji mineralnih sirovina u
rudarstvu velikih razmjera sa velikim kapacitetima. Bušenje-miniranje jedan je od najutjecajnijih
faktora na cijenu eksploatacije mineralnih sirovina jer upotreba eksploziva u procesu dobivanja
minerala stvara uvjete za primjenu drugih savremenih rudarskih tehnika.

Tehnološke faze bušenja i miniranja u ovom procesu eksploatacije vrlo su važne u ovom slučaju
i analizi u ovom radu, jer specifično radno okruženje i tehnički građevinski krečnjak, gdje
performanse i kapacitet za daljnje tehnološke faze uvelike ovise o veličini čestica pjeskarenih
materijala (kapaciteti buldožera, utovarnih jedinica, kamiona i opreme za drobljenje i mljevenje)
[1].

Analizom fizičko -mehaničkih i tehničkih karakteristika stijene koja čini radno okruženje u
kamenolomu "Dobrnja" u Banjoj Luci, definiran je način odabira i definisanja parametara
bušenja i miniranja te izbornih kompleta za bušenje i eksplozive.

U skladu s dobro utvrđenim i prihvaćenim metodama izbora i proračuna parametara bušenja i miniranja, u
radu su obrađene različite vrste (kombinacije) eksploziva i njihov utjecaj na druge parametre (geometrija
bušenja, udaljenost između miniranih rupa, izgradnja eksplozivnih rupa itd.). The

Tehnički institut Bijeljina, Arhiv za tehničke nauke, godina V - br. 9. 35

Kovačević, Ž. et al: Proračun bušenja ...... Arhiva za tehničke nauke 2013, 9 (1), 35-42
rezultati takvog razvoja i varijante rješavanja pitanja izbora eksploziva, usaglašeni sa
konkretnim uslovima radnog okruženja, trebali bi pokazati veliki utjecaj na specifične uslove
rada i upotrebu određenih vrsta eksploziva, ne samo na efikasnost izvođenja bušenja i
miniranje u tehničkom, ali i ekonomskom smislu, gdje može značajno uticati na organizaciju i
troškove izvođenja ove faze tehnološke eksploatacije u rudnicima i kamenolomima.

OPIS DEPOZITA

Noseći tehnički građevinski kamen-vapnenac "Dobrnja" u Banjoj Luci nalazi se na sjevernim

padinama planine Manjača. Površinske istrage zahvaćene istraživačke aktivnosti su približno 30 ha.
Visinska razlika na pladnju od 490 do 650 mnm U geološkom smislu ovaj dio polja izgrađen je u
potpunosti od krednog krečnjaka. Rasprostranjenost vapnenačkog masiva mnogo je šira od područja
istraživanja, pa je ovo mjesto dio donjokrednih krečnjačkih formacija prisutnih na površini od
nekoliko kvadratnih kilometara [2].

INŽENJERSTVO- GORLOŠKE KARAKTERISTIKE DEPOZITA

Mineralni resursi predstavljaju vapnenac koji se javlja u obliku slojeva i nasipa. U pripovršinskim
dijelovima pukotine i pukotine imaju različitu orijentaciju i veličinu, od mikropukotina do centimetra.
Bili su ispunjeni glinom sa sitnim ostacima krečnjaka, rijetko kalcitom i površinskom zonom ispod
gornjeg sloja tla i crvenice. S smanjenjem dubine napuknuća i stijena postaje kompaktnija. Kartiraju
se i pećine koje su negdje prazne, a negdje djelomično ispunjene glinom pomiješanom s krečnjakom
prema unutra. Također, jesu li karstifikaciona udubljenja ispunjena ovim materijalom. Sve ove
karakteristike radnog okruženja odražavaju se na radne uvjete, stabilnost i iskopavanje [2].

Prema inženjersko-geološkoj klasifikaciji, ležište je predstavljeno sa dvije vrste stijena i stijenskih

masa:

1. čvrsta stijena i stijenska masa (vapnenac)

2. nevezane stijene (eluvij, diluvij, proluvij i nasip).

Proučavanjem fizičko -mehaničkih svojstava vapnenca iz istraživačke rupe i istraživačkog

sudopera, radni okoliš je dobio sljedeće parametre:

• tlačna čvrstoća u suhom stanju ............................................... ............................... 127,5 MPa

• tlačna čvrstoća u stanju vode ............................................... ........................ 96,9 MPa
• tlačna čvrstoća nakon smrzavanja ............................................... ............................ 103,6 MPa
• poroznost ................................................. .................................................. ......................... 1–3,4 %
• apsorpcija vode ............................................... .................................................. .............. 0,27 %
• gustoća ................................................. .................................................. ................... 2,67 gr/cm3

POSEBNI DIO

Na proizvodne i tehničke rezultate rudarstva utiču: struktura i lom stijene, tehničke karakteristike
miniranja, karakteristike stijena iskorištenih eksploziva, način aktiviranja minskog polja itd.

Specifikacije rudarstva zavise od odabrane opreme za utovar i transport, te opreme u pogonu za

drobljenje i sortiranje tehničko-građevinskog kamena i betona u uslovima "Dobrnja", a to su:

Granulacija: do 600 mm sa maksimalno 10% velikih granula 800 mm,

Sigurnost: uskladiti rudarstvo u smislu sigurnosti na rasipnim komadima [1].

Tehnički institut Bijeljina, Arhiv za tehničke nauke, godina V - br. 9. 36

Kovačević, Ž. et al: Proračun bušenja ...... Arhiva za tehničke nauke 2013, 9 (1), 35-42

DEFINIRANJE RADNOG OKRUŽENJA NA KAMENU '' DOBRNJA ''

Fizičke karakteristike stijena su:

a) struktura (fizički i morfološki izgled načina stijenske mase, odnosno oblik, veličina i raspored
pojedinih čestica od kojih je sama stijena napravljena) i krečnjački Dobrnja pripadaju
srednje spojenim stijenskim masama.

Vapnenac na "Dobrnji" spada u treću kategoriju po broju pukotina. Na slici 1. prikazan je otvoreni
profil sa stijenama "Dobrnja".

Slika 1 Vapnenac iz kamenoloma Dobrnja

b) specifična gustina i zapreminska masa (specifična težina različita težina po jedinici zapremine potpuno
sabijenog materijala i zapreminska težina-težina stijenske mase s porama po jedinici volumena)

Za krečnjak na kamenolomu "Dobrnja", specifična težina 26,9 kN/m3 i volumetrijske težine 26,2 kN/m
3.

c) poroznost (odnos zapremine pora u stijeni prema ukupnoj zapremini stijenske mase, izražen u
procentima, %).

Za vapnenac na kamenolomu "Dobrnja" utvrđena je poroznost u iznosu od 0,26% [2].

MEHANIČKA SVOJSTVA RADNOG OKOLIŠA Mehanička

svojstva stijena uključuju:

a) tvrdoća (otpor prema stijeni prodiranjem drugog, tvrđeg tijela u nju) Ovisno o načinu
postavljanja razlikuju se nekoliko vrsta tvrdoće. Tvrdoća se određuje i izražava u Shore
jedinicama Hs od 1-100.

Tehnički institut Bijeljina, Arhiv za tehničke nauke, godina V - br. 9. 37

Kovačević, Ž. et al: Proračun bušenja ...... Arhiva za tehničke nauke 2013, 9 (1), 35-42

b) Čvrstoća (stijena koja se opire uništavanju pod utjecajem neke vanjske sile pritiska, vlačne
sile, sile savijanja ili sile uvijanja)

Za krečnjak na "Dobrnji" određene su sljedeće čvrstoće:

• Tlačna čvrstoća u suhom stanju: 127,50 (MPa)

• Otpornost na pritisak u stanju zasićenom vodom: 96,90 (MPa)
• Tlačna čvrstoća nakon smrzavanja: 103,60 (MPa) [2].

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE RADNOG OKOLIŠA

a) volumski modul (izražen kao koeficijent lomljivosti, koji pokazuje odnos volumena stijenske
mase u masivu i minirane stijenske mase)

Za krečnjak na kamenolomu "Dobrnja" utvrđen je koeficijent lomljivosti u iznosu od 1,45.

b) otpor bušenja (otpor prema instrumentu za bušenje zavisi od čvrstoće, tvrdoće i žilavosti)

Razlikujemo pasivno i aktivno bušivost. Pasivna bušivost izražava jedinicu vremena za brzo
bušenje. Aktivna (abrazivnost) izražava stupanj istrošenosti lopatica organa po metru dužine
bušotine [3], tablica 1.

Tablica 1 Klasifikacija stijena na temelju abrazivnosti

Class Abrazivnost,
Ime Tipično kamenje
abrazivnost mgr/min

Krečnjak, mermer,
Veoma malo
I do 5 meki sulfidi bez kvarca,
abrazivno
apatit, kamena sol

c) otpornost na drobljenje (svojstva stijena da se odupru drobljenju pri čestim dinamičkim naprezanjima)-vapnenac
pripada srednjoj tvrdoj stijeni sa koeficijentom lomljivosti 0,7> k> 0,5

d) akustičke karakteristike (srednja brzina širenja uzdužnih i poprečnih valova kroz masiv stijene)

Na osnovu akustičkih svojstava koja se koriste za proračun akustičke impedanse stijenske

mase, što je od velikog značaja za odabir eksploziva, jer na osnovu akustičkih impedansa
eksploziva i stijenske mase odabiru eksplozive koji će se koristiti u procesu rudarstvo [3].

DRILLING

Prema uslovima, komadići veličine koji ulaze u postrojenje za prečišćavanje dobijaju prečnik bušenja d = 160
mm. Primjenom ovog promjera bušenja mogu se pojaviti velike količine negabaritnih komada, što bi
stvorilo dodatne troškove usitnjavanju sirovina. Kako bi se izbjegla mogućnost velikih količina
negabaritnih komada na "Dobrnji" će se najčešće koristiti u kamenolomima bušenje promjera 89 ili
105 mm

Tehnički institut Bijeljina, Arhiv za tehničke nauke, godina V - br. 9. 38

Kovačević, Ž. et al: Proračun bušenja ...... Arhiva za tehničke nauke 2013, 9 (1), 35-42

Prilikom izvođenja bušaće-minirajućih radova u realnim uslovima na terenu doći će se do

optimalnih parametara bušenja i miniranja. Prilikom odabira opreme za bušenje, provjerite ima
li bušilica mogućnost bušenja nagnutih bušotina i bušotina različitih promjera, što omogućuje
određivanje bušenja optimalnog promjera.

BLASTING

Tokom izvođenja bušaće-minirajućih radova u realnim uslovima na terenu doći će se do

optimalnih parametara bušenja i miniranja. Prilikom odabira opreme za bušenje, provjerite ima
li bušilica mogućnost bušenja nagnutih bušotina i bušotina različitih promjera, što omogućava
određivanje optimalnog promjera bušenja [4].

Određivanje miniranja

Odabir eksploziva za miniranje jedan je od osnovnih i najvažnijih zadataka u projektiranju

miniranja eksploziva koji se primjenjuje kao nosilac energije, glavno je sredstvo miniranja i ovisi
o uspjehu rudarstva [5].

U procesu projektiranja rudarstva vrši se odabir najboljih vrsta eksploziva na osnovu fizičko
-mehaničkih karakteristika radne okoline izraženih kroz seizmičke karakteristike i svojstva
eksploziva. Ovisno o seizmičkim karakteristikama (brzina širenja uzdužnih valova kroz masiv
stijene) i specifičnoj volumetrijskoj težini radne okoline izračunavamo akustičku impedanciju
stijenske mase [6]:

Zs = vu ⋅ γ,

vu - brzina širenja uzdužnih valova kroz stijenski masiv (3800–4500 m/s)

γ - gustoća stijena kg/dm3, (za krečnjak 2,67 kg/dm3).

Akustička impedancija krečnjaka je 10000–12000 mkg/sdm3.

Akustička impedancija Ze eksplozivi se smatraju proizvodom eksploziva gustoće δ i brzina

detonacije eksploziva D:

Ze = D ⋅ δ

Fizičko-mehanička svojstva stijena primarni su utjecaj na odabir vrsta eksploziva i specifičnu

potrošnju eksploziva. Korištenje energije eksploziva za određeno radno okruženje ovisi o
odnosu stijenske akustične impedanse i akustičke impedanse eksploziva, a najveća količina
energije se koristi za drobljenje ako je odnos jednak.

Međutim, u praksi je teško postići odnos Zs = Ze i uzrokovati da heterogenost radnog okruženja

i eksploziva, a osim toga pukotine i pukotine imaju vrlo veliku ulogu u apsolutnoj vrijednosti
brzine širenja uzdužnih valova kroz stenski masiv. Zbog svega ovoga možemo reći da između
akustičke impedanse eksploziva i stijena postoji ovisnost i proračun moramo uzeti u obzir
koeficijent refleksije k = 0,5-0,7
[3].

U ovom radu proračun se vrši na osnovu radnog okruženja s jedne strane i emulzije, praha i
eksploziva AN-FO sa drugih strana, Tablica 2 i Tabela 3. To ne znači da u budućem radu
kamenolom može ne koristiti druge vrste eksploziva koji imaju slične rudarsko-tehničke
karakteristike, a sve će ovisiti o potrebama kompanije koja je izvršila eksploataciju tog
kapaciteta, trenutnoj tržišnoj cijeni eksploziva, rudnika itd [1].

Tehnički institut Bijeljina, Arhiv za tehničke nauke, godina V - br. 9. 39

Kovačević, Ž. et al: Proračun bušenja ...... Arhiva za tehničke nauke 2013, 9 (1), 35-42

Tablica 2 Tehničke karakteristike upotrijebljenih eksploziva

Karakteristike Emulzija AN – FO AMONEX 1

Gustoća, kg/dm3 1,15 0,925 1,05

Zapremina gasova, dm3/ 847 1045 975

kg Energija exsplozije, kJ/kg 3851 3872 4228

Temp. eksplozije, kJ/kg - - 2740

Brzina detonacije, m/s 4500 2500 4100

Bilans kiseonika, % - 0 + 0,13

Tablica 3 Akustička impedancija krečnjaka, eksploziva i njihov omjer

Acoustic
Maks. Acoustic Odnos
Brzina od impedancija
Dencity, impedace of između
Eksplozivno detonacija of
krečnjak,
kg/dm3 impedancije
ezplozivi,
mkg/sdm3 Irock: Iexp
gospođa

mkg/sdm3

Emulzija 4500 1,15 5175 10000–12000 0,86 –1,03

10000–12000
AN – FO 2500 0,925 2313 0,41–0,50

10000–12000
AMONEX 1 4100 1.05 4305 0,68–0,82

IZRAČUN PARAMETRA BUŠENJA I MJEŠENJA

Prema izboru eksploziva u određenom radnom okruženju mogu se dodatno definirati

parametri bušenja i miniranja. U ovom radu je slučaj varijanti s različitim promjerima bušenja i
različitim kombinacijama eksploziva kao primarnih i pomoćnih naboja, Tablica 4. Na temelju
njihovih rezultata i njihove analize možemo odrediti optimalnu kombinaciju eksploziva, a zatim
geometriju bušotina i minska polja i izgradnja eksplozivnog naboja u bušotini [7].

Na početku kamenoloma optimalno se primjenjuje promjer bušenja od 105 mm i kombinacija praškastih

eksploziva kao glavnog punjenja i AN-FO eksploziva kao dodatno punjenje.

Ako tijekom kamenoloma ova varijanta ne pokaže zadovoljavajuće rezultate, predlaže se upotreba
bušenja drugog promjera i drugih kombinacija eksploziva, o čemu se govori u ovom radu.

Tijekom rada kamenoloma procijeniti prikladnost i druge eksplozive i bušenje promjera, kako bi
se pronašli potencijalno bolji i tehno-ekonomski parametri, isplativo bušenje i miniranje [8].

Tehnički institut Bijeljina, Arhiv za tehničke nauke, godina V - br. 9. 40

Kovačević, Ž. et al: Proračun bušenja ...... Arhiva za tehničke nauke 2013, 9 (1), 35-42

Tablica 4 Rakapitulacija parametara miniranja

Rudničke rupe promjera 89 mm, Rudničke rupe promjera 105 mm,

Meas.
visina klupe 20,0 m visina klupe 20,0 m

Primarni
AN – FO Prah ekspl. AN – FO Prah ekspl.
naknade
Sekundarno
emulzija AN - FO emulzija AN – FO
naknade
W m 3,0 3,5 3,6 4,0
a m 3,0 3,5 3,6 4,0
b m 3,0 3,5 3,6 4,0
m 1,0 1,0 1,0 1,0
Lminehole m 21,18 22,33 22,36 22,48
Lpitting m 0,9 1,05 1,08 1,2
Lprimarno pogl. m 17,5 3,37 18,0 4,0
Lsekundarno pogl. m 0,68 15,46 0,76 14,48
Lutikač m 3,0 3,5 3,6 4,0
P pr. gl kg 100,65 17,84 144,1 26,62
Psec. gl. kg 4,0 89,0 4,0 115,84
Pukupno kg 104,65 106,84 148,1 142,46
usporavanje gospođa 20,0 20,0 20,0 20,0
iznos m3 180,0 245,0 259,0 320,0
q kg/m3 0,581 0,436 0,572 0,446
sposobnosti m3/m 8,11 10,97 11,58 14,23

ZAKLJUČAK

Iz rezultata analize provedene u ovom radu moguće je donijeti sljedeće zaključke:

Radno okruženje ili stijenski materijal prije bušenja i miniranja ključni su za definiranje parametara
prema kojima će se izvoditi radovi ove tehnološke faze koja je vrlo važna s obzirom na tehničke i
ekonomske pokazatelje.

Fizička, mehanička i tehnička svojstva stijena koriste se kao ulazni podaci i izravno su povezana
s izborom parametara bušenja i miniranja.

Utjecaj rudarskih učinaka na rad opreme i strojeva u drugoj fazi tehnološke eksploatacije
utovara, transporta i pripreme (drobljenje i klasiranje) veliki je jer se na osnovu radnih i
proizvodnih karakteristika opreme dimenzioniraju parametri bušenja i miniranja te
performanse papiri za bušenje i miniranje trebaju biti maksimalno prilagođeni operativni
parametri utovarivačke i transportne opreme i objekata za pripremu.

Analizom specifične potrošnje eksploziva i geometrije minskog polja evidentno je da upotreba

bušenja većeg promjera u miniranju može dovesti do povoljnih učinaka radova bušenja-miniranja.

Rad je odabran računski najpovoljnijom kombinacijom eksploziva u pogonu, sa definicijom i

ostalim parametrima bušenja. Međutim, trenutna rudarska praksa pokazuje da je moguće da
se u budućem radu rudnika ili kamenoloma dogodi promjena s obzirom na rješenja, a sve u
skladu sa specifičnim radnim uvjetima, čiji će rezultati postići bušenje i miniranje,ili kao rezultat
nekih tehnoloških promjena.

Tehnički institut Bijeljina, Arhiv za tehničke nauke, godina V - br. 9. 41

Kovačević, Ž. et al: Proračun bušenja ...... Arhiva za tehničke nauke 2013, 9 (1), 35-42

(Primljeno 05. avgusta 2013, prihvaćeno 20. septembra 2013)

LITERATURA

[1] Malbašić, V. (2008). Glavni rudarski projekat eksploatacije tehnikečkog građevinskog kamena – krečnjaka na
PK „Dobrnja” kod Banje Luke, Prijedor. Fond stručnih dokumenata PK Dobrnja.
[2] Milošević, A., Salču, E. (2007). Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunučun rezervi tehničkog građ
evinskog kamena– krečnjaka na ležištu Dobrnja kod Banje Luke sa stanjem 20.12.2007. Prijedir. Fond struč
nih dokumenata PK Dobrnja.
[3] Purtić, N. (1991). Bušenje i miniranje, Beograd.
[4]. Majstorović, S., Malbašić, V. (2013). Uvod u rudarstvo, Prijedor.
[5]. Popović, N. (1984). Naučne osnove projektiranja površinskih kopova, Sarajevo.
[6]. Malbašić V., Čelebić, M. (2003). Određivanje sigurnosnih zona pri bušenju i miniranu u cilju maksimalno
mogućeće zaštite objekata na primjeni kamenoloma ,, Ljubačevo '' kod Banje Luke, Arhiv za tehnikučke
nauke, Bijeljina, br. 3.
[7]. Savić, M. (2000). Miniranje na površinskim kopovima, Bor. .
[8]. Simić. A. (2000). Tehnologija bušenja i miniranja, Univerzitet u Banjoj Luci.

Tehnički institut Bijeljina, Arhiv za tehničke nauke, godina V - br. 9. 42