Professional Documents
Culture Documents
Intech-Special Tunnel Blasting Techniques For Railway Projects - En.bs
Intech-Special Tunnel Blasting Techniques For Railway Projects - En.bs
com
19
Više Ramulu
Centralni institut za rudarstvo i istraživanje goriva, Nagpur,
Indija
1. Uvod
Iskopavanje tunela uobičajene su karakteristike rudarskih i građevinskih projekata. U
nedostatku početne slobodne plohe, za iskopavanje tunela, nanosa i rudničkih cesta koristi
se metoda punog miniranja, koja ima mnogo sličnosti u konfiguracijama i u različitim
ciklusima rada koji slijede tokom iskopavanja. Veći dio svjetskog godišnjeg napretka tunela i
dalje se postiže bušenjem i miniranjem. Uprkos inherentnim nedostacima oštećenja
stijenske mase, bušenje i miniranje imaju neusporediv stupanj fleksibilnosti i mogu
prevladati ograničenja strojnog iskopavanja pomoću mašine za bušenje tunela (TBM) ili
zaglavlja cesta. Uprkos većem tehničkom napretku, prednosti poput niskih ulaganja,
dostupnosti jeftine hemijske energije u obliku eksploziva, laka prihvatljivost za inženjere u
praksi,
Budući da se tuneli različitih veličina i oblika iskopavaju u različitim uvjetima stijenske mase,
odgovarajući dizajn miniranja uključujući obrazac bušenja, količinu i vrstu eksploziva,
redoslijed pokretanja je bitan za postizanje dobre brzine napredovanja uzrokujući
minimalnu štetu okolnoj stijenskoj masi. O cijeni i vremenskoj koristi iskopavanja uglavnom
odlučuje stopa unaprijed i neželjena oštećenja.
www.intechopen.com
480 Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
Kod miniranja tunela eksplozivi su potrebni za izvođenje u teškim uvjetima, jer je jedno
slobodno lice (u obliku tunelske plohe) dostupno za razliku od miniranja na klupi gdje
postoje najmanje dva slobodna lica. Stoga je potrebno više bušenja i eksploziva po jedinici
zapremine stijene koja će se fragmentirati u slučaju miniranja tunela. Drugo slobodno lice,
nazvano "rez", stvara se u početku tokom procesa miniranja, a efikasnost tunelskog
miniranja uvelike ovisi o pravilnom razvoju usjeka. Faktori koji utječu na razvoj usjeka i
ukupne rezultate eksplozije ovise o nizu faktora koji uključuju vrstu stijenske mase, uzorak
miniranja i konfiguracije tunela.
2. Mehanika miniranja
Mehanika miniranja tunela može se koncipirati u dvije faze. U početku se nekoliko rupa koje
se nazivaju izrezane rupe miniraju kako bi se dobilo slobodno lice ili praznina ili izrezalo duž
osi tunela. Ovo predstavlja čvrsto stanje pjeskarenja gdje nema početnih slobodnih
površina. Kada se rez napravi, preostale rupe se miniraju prema rezu. Ova faza miniranja
slična je miniranju sa klupe, ali s većim ograničenjem. Rezultati miniranja tunela ovise
prvenstveno o efikasnosti miniranja usječenih rupa. Prvi naboj ispaljen u rezanju podsjeća
na miniranje kratera. Livingstonova teorija kratera sfernog naboja (Livingston, 1956)
sugerira da lomljenjem izazvanim eksplozijom dominira tlak eksplozivnog plina koji
podržavaju Liu i Katsabanis (1998). Duvall i Atchison (1957),
Priroda utjecaja dva pritiska, odnosno naprezanja i plina, različita je u spojenoj stijenskoj
masi, gdje su valovi naprezanja korisni u fragmentaciji jer spojevi ograničavaju širenje
valova naprezanja. Plinovi, s druge strane, prodiru u zglobne ravnine i pokušavaju odvojiti
stijene. Veličinom i oblikom ulomaka u spojenim formacijama dominiraju tlak plina i
karakteristike spoja. Uloge vala naprezanja i pritisaka plina ne razlikuju se u drugoj fazi
miniranja tunela. No s dostupnošću slobodnog lica, upotreba stresnog vala se povećava.
Pucanje stijene pucanjem i reflektiranim vlačnim naprezanjem aktivnije je u drugoj fazi zbog
stvaranja reza u prvoj fazi.
Parametri koji utječu na rezultate eksplozije tunela mogu se klasificirati u tri grupe:
www.intechopen.com
Posebne tehnike miniranja tunela za željezničke projekte 481
Aspekti oštećenja stijenske mase izazvane eksplozijom oko otvora tunela i njihova procjena
bili su predmet dubinskog istraživanja već duže vrijeme. Vrsta oštećenja može se grupirati u
tri kategorije: (i) oštećenje tkanine usljed loma, (ii) strukturno oštećenje koje iskorištava
diskontinuitete i smicanje, i (iii) litološka oštećenja koja uzrokuju razdvajanje između dvije
različite stijenske jedinice ili litološke granice između sličnih vrsta stijena .
Chakraborty i dr. (1996a) uočeno u tunelima Hidroelektričnog projekta Koyna, Faza – IV slabo
povlačenje i mali prekid u vulkanskoj breči niske vrijednosti Q, brzine P-vala i modula elastičnosti.
S druge strane, veliki prelom na stranama zbog vertikalnih i subvertikalnih spojeva i
zadovoljavajuće povlačenje pronađeni su u kompaktnim bazaltima koji imaju relativno mnogo
veću vrijednost Q, brzinu P-vala i modul elastičnosti. Činjenica se pripisuje prisutnosti dobro
izraženih spojeva u kompaktnim bazaltima kojih nema u vulkanskim brečama.
Smjer uranjanja miniranih slojeva pri povlačenju mogao bi se dobro osjetiti pri miniranju na
razvojnim površinama rudnika ugljena Saoner, gdje je povlačenje povećano za 11 posto u
galerijama za podizanje u usporedbi s onom u galerijama za uranjanje (Chakraborty, 2002). Duži
krugovi u tunelima mogu se povući kada su dominantni sklopovi spojeva normalni prema osi
tunela. Dok se bolje povlačenje može postići pri uranjanju vratila ako su diskontinuiteti paralelni s
linijom koja spaja vrh Vs u V-Cut Haganu (1984).
www.intechopen.com
482 Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
Zajednička orijentacija
Štrajk u odnosu na Face Advance Prekrivanje krova
Dip
osovina tunela
Strmo Paralelno Vrlo siromašno Vrlo male
Strmo Preko Veoma dobro Vrlo velike
Nježan Preko Fer Veliko
Umjereno Preko/koso Dobro Mala
Tablica 1. Utjecaj zajedničkog smjera na pojavu (Chakraborty, 2002)
Blage, umjerene i strmo uranjajuće ravnine zglobova označavaju kutove nagiba kao 0o-30o, 30o-
60o i 60o-90o respektivno. Slično, udari u odnosu na os tunela spominju se kao paralelni, kosi
i poprečni kako bi označili da je kut presjeka udruženog udara s osi tunela 0o-30o, 30o-60o i 60
o-90o respektivno.
Inženjeri International Inc. izmijenili su osnovni RMR (MBR) koji uzima u obzir prilagodbe oštećenja uzrokovane
eksplozijom, kao što je prikazano u Tablici 2, predloženi su za planiranje podupiranja zastoja rudnika
(Bieniawski, 1984). Poglavlje 4 u ovoj publikaciji definira osnovne RMR.
Ouchterlony i dr. (1991) primijetili su da bi zona oštećenja mogla biti do 0,5 m uz oprezno
miniranje tunela. McKenzie (1994) je povezivao prag vršne brzine čestica PPV
(vmax) za početni prijelom s jednoosnom vlačnom čvrstoćom (qt), Young-ov modul i P-val
brzina (Vp, m/s) kao što je prikazano ispod:
-3
q Vstr 10
vmax = t , gospođa (3)
E
gdje
qt = jednoosna vlačna čvrstoća, MPa,
Vp = Brzina P-vala, m/s, i E =
Young-ov modul, GPa.
www.intechopen.com
Posebne tehnike miniranja tunela za željezničke projekte 483
6. Konturno pjeskarenje
Učinkovitost konturnog miniranja često se mjeri u smislu "Faktora pola lijevanja" (HCF) u
kojem dominiraju projektni parametri konturnih rupa, orijentacija spoja i raspodjela
eksplozivne energije.
Općenito, dvije vrste konturnog miniranja se koriste u tuneliranju, i) predcijepanje i ii) glatko
pjeskarenje. Kad se istodobno ispaljuju dvije blisko nabijene nabijene rupe, valovi
naprezanja nastali iz dviju rupa sudaraju se u ravnini između rupa i stvaraju sekundarnu
zateznu napetost koja je okomita na os rupe i olakšava produženje radijalnih pukotina duž
linije koja spaja rupe. Klinanje eksplozivnim plinom djeluje u korist produženja pukotine duž
iste linije. Stoga je bitno zadržati tlak plina sve dok se pukotine s oba kraja ne spoje
odgovarajućim izbočenjem. Nadalje, vrijeme kašnjenja susjednih rupa mora biti vrlo
precizno kako bi se valovi naprezanja sudarili u sredini i da bi se mogla smanjiti
proizvoljnost loma između rupa.
www.intechopen.com
484 Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
Kod glatkog pjeskarenja, intervali kašnjenja između konturnih rupa i najbližih proizvodnih
rupa drže se visoki kako bi se olakšalo potpuno kretanje materijala u proizvodnim rupama
prije nego što konturne rupe eksplodiraju, tako da se širenje plina u konturnim rupama
događa prema otvoru. Ponekad se rupe izbuše između dvije napunjene rupe za pjeskarenje
i drže se nenapunjene. To se naziva lažne rupe (slika 1). Koncentracija naprezanja u
najudaljenijim i najbližim mjestima lutnih rupa postaje velika da izazove pukotine iz lažnih
rupa koje se protežu prema nabijenim rupama. Stoga se prijelom kontrolira duž željene
konture.
U nekim slučajevima koriste se tehnike sječe ili obrezivanja gdje se prvo uklanja središnja
jezgra iskopa kako bi se smanjilo naprezanje, a zatim se usvaja naknadna cijepanja kako bi
se uklonila preostala stijenska masa duž željene konture. Tehnika se općenito naziva
'sječenje' ili 'podrezivanje' [Calder i Bauer (1983), slika 2].
www.intechopen.com
Posebne tehnike miniranja tunela za željezničke projekte 485
Linijsko bušenje usvojeno je kao alternativna tehnika u kojoj se niz nenabijenih rupa buši
duž konture s razmakom od 2-4 puta promjera rupe (Du Pont, 1977). Rastojanje niza praznih
rupa od posljednjeg reda napunjenih rupa drži se 0,5-0,75 puta od normalnog opterećenja.
Prazne rupe se spajaju tijekom glavne runde pjeskarenja i stvara se razdvajanje duž konture.
Prema Holmbergu i Perssonu (1978), razmak unaprijed podijeljenih rupa trebao bi biti 8-12 puta
veći od promjera rupe za miniranje. Sljedeći projektni parametri za razmak konturnih rupa, omjer
opterećenja i razmaka konturnih rupa i linearna koncentracija naboja pri glatkom pjeskarenju
predlaže Holmberg (1982):
Detalji o dizajnu kontroliranog miniranja koje preporučuje Olofsson (1988) prikazani su u tablici 3.
Pilot vratilo dubine 123 m iskopano je za 95 dana metodom Long Hole Raise Blasting (LHRB)
radi bržeg i sigurnijeg poniranja vratila u prelivno vratilo, prolazeći kroz različite vrste
bazaltnih formacija, u hidroelektrani Ghatghar u Maharaštri. Uzorak punjenja rupe za
miniranje prikazan je na slici 3. Primjena ove tehnike rezultirala je uštedom od 75% vremena
i 60% troškova iskopa u odnosu na konvencionalnu metodu poniranja šahta.
www.intechopen.com
486 Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
Slično, pilot prenaponsko vratilo promjera 3,0 m dubine 130 m iskopano je tehnikom vožnje sa
podizanjem dugih rupa na shemi navodnjavanja liftom u projektu Koilsagar. Ova brza i isplativa
tehnika iskopa vratila dovršena je za samo 60 dana uz uštedu od 70% i uštedu vremena za 95% za
razliku od konvencionalne metode uranjanja vratila. Profil iskopanog pilot prenaponskog vratila
na projektu Koilsagar prikazan je na slici 4.
www.intechopen.com
Posebne tehnike miniranja tunela za željezničke projekte 487
Slika 4. Profil pilot prenaponske osovine iskopane pri podizanju dugih rupa u Koilsagaru
Na osnovu performansi miniranja trail rock plug -a napravljen je konačni dizajn miniranja čepa
t slijedi istaknute karakteristike:
Lažne rupe su napravljene iznad rupa za krune, na udaljenosti od 0,3 m, kako bi se smanjilo
oštećenje stijenske mase.
Bušotina s vrha korištena je za prenošenje inicijacije u rupe za miniranje.
www.intechopen.com
488 Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
Konačni uzorak miniranja čepova prikazan je na slici 5. Ova nova tehnologija, koja je
autohtona, mogla bi spasiti Crores od državnih blagajni.
Usvajanjem izuzetno opreznog pristupa, svih 10 armirano -betonskih čepova, svaki po 125 m
3 volumena, u 5 jedinica uklonjeno je kontroliranim miniranjem bez nanošenja ikakvih
oštećenja okolnoj periferiji i nosu stuba u projektu Srisailam na lijevoj obali APPGENCO -a
dok je električna kuća bila u radnom stanju. Uzorak kontroliranog miniranja opisan je u
nastavku:
i. Bušene rupe dubine 1,5 m izbušene su sa razmakom od 0,15 m između rupa na strani
nosača i na 0,20 m unutar periferije.
ii. Periferne rupe su prethodno podijeljene zračnim podovima. Faktor polovice lijevanja
perifernog miniranja bio je oko 95%, što ukazuje na nisku razinu oštećenja. Predcijepljeni
priključci za miniranje i zid nakon miniranja s polulijevenim rupama prikazani su na slikama. 5
(a) i 5 (b).
iii. Na naslovu je napravljen rez, koji je proširen i produbljen kako bi napravio pilotsku rupu u
utikaču duž svoje osi.
iv. Balansna betonska masa naslova smanjena je s manje naboja u odnosu na prazninu.
v. Dno je minirano metodom klupe.
vi. Opljačkanje je izvršeno mehaničkim i ručnim putem.
vii. Kontinuirano praćenje vibracija eksplozije provedeno je tokom eksplozija na bliskom,
srednjem i dalekom polju.
viii. Urađena je analiza podataka o vibracijama za naknadno miniranje i za razvoj opće
jednačine prediktora.
www.intechopen.com
Posebne tehnike miniranja tunela za željezničke projekte 489
www.intechopen.com
490 Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
www.intechopen.com
Posebne tehnike miniranja tunela za željezničke projekte 491
In-situ tlačne čvrstoće također su određene pomoću Schmidtovog ispitivanja udara čekića.
Prosječne RQD vrijednosti stijenske mase dolamita kreću se od 40-60%. Svojstva upijanja
vode izmjerena na ispitnom mjestu iznosila su 1,2% s obje strane. Poboljšane performanse
glatkog pjeskarenja u obliku glatkog profila prikazane su na slici 7. Rezultati su bili dosljedni
za 12 probnih eksplozija u dolomitskom tunelu. Kontrolirano miniranje ograničilo je pojavu
na samo 3%, što je bilo 27% s konvencionalnim miniranjem u tunelima. Prosječni polovinski
faktor je izračunat kao 85%.
Slika 7. Poboljšane performanse miniranja glatkim pjeskarenjem u obliku glatkog profila u KHEPP
-u
Slijedeći trend otvorenog miniranja, u nekim rudnicima i tunelima korištena je tehnika miniranja sa
kašnjenjem u rupi pomoću električnih detonatora sa zakašnjenjem kako bi se poboljšalo povlačenje po
miniranju i smanjile vibracije tla. Budući da je zatvaranje u izrezane rupe maksimalno, a performanse
miniranja u tunelima uglavnom ovise o razvoju izrezanog dijela, kašnjenje u rupi je korišteno samo u
izrezanim rupama. Najvažnije karakteristike uzorka kašnjenja u rupi su:
1. Dio rupe na ovratniku je miniran prije dna. Stoga je zatvaranje na dnu rupe bilo manje
tijekom pečenja.
2. Paluba srednjeg stupa između dva punjenja u rupi držana je najmanje 0,6 m kako bi se
izbjegla simpatična detonacija. Ova paluba osigurala je ograničenje za najnižu cijenu.
www.intechopen.com
492 Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
Ova tehnika je uspješno primijenjena na bazaltnoj stijenskoj masi centralnih željezničkih tunela i
stijenskoj gnajs masi projekta Lohari Nag Pala Hydel.
Zračni podovi sa donjim rupama razvijeni su kako bi se izbjegli opći nedostaci srednjeg
zračnog krova i kako bi se pojednostavio složen postupak punjenja povezan s njim. Aspekti
dizajna tehnike objašnjeni su u sljedećim odjeljcima. Donja rupa sastoji se od zračne
podloge na dnu rupe u suhim rupama pomoću odstojnika ili zatvorene PVC cijevi,
prekrivene na gornjem kraju. Karakteristike dima odstojnika moraju se ispitati prije
nanošenja u podzemni rudnik uglja. Ako su rupe za miniranje mokre, na dnu će se stvoriti
vodena podloga pomoću odstojnika na koji je pričvršćen uteg za utonuće u
www.intechopen.com
Posebne tehnike miniranja tunela za željezničke projekte 493
dno. Poželjno je da promjer odstojnika bude jedna trećina promjera pukotine radi lakšeg
spuštanja i sprečavanja da naboj ide na donju stranu tijekom utovara. Navedene vrijednosti
duljine zračne palube uzete su kao osnova za optimalnu dužinu donje palube koja je iznosila
oko 10% dubine rupe (Mead et al, 1993). Rupa sadrži eksplozivni stub i stub kao kod
uobičajenog punjenja, ali s odstojnikom na dnu. Princip zračnih podnih obloga u dnu rupe
za postizanje optimalne interakcije eksplozivne energije na stijenskoj masi
i dole je navedeno:
Smanjena energija udara oko rupe za miniranje uslijed amortizirajućeg učinka zračnih podova, što
bi u protivnom rezultiralo drobljenjem
Eksplozivna interakcija energije i stijene više je na dnu zbog relativne reljefne zone koja
postoji u toj zoni.
Učinkovito lomljenje prstiju nastaje udarcem i refleksijom udarnih valova na dnu rupe
i. Visoko zatvoreni prst na nozi nema eksplozivna naboja, ali je izložen udarnoj energiji visoke
koncentracije, što rezultira lomom dobrog prsta i niskim intenzitetom vibracija. Smanjeni
ii. ukupni udarni udar smanjuje lom i oštećenja leđa.
Dizajn naboja rupe za miniranje za proizvodne eksplozije sa donjim zračnim podovima je slika 9.
Slika 9. Dizajn naboja rupe za miniranje za proizvodne eksplozije sa donjim zračnim postoljem
www.intechopen.com
494 Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
Primjena ovog alata umjesto konvencionalnog rezanja rezultirala je poboljšanjem vuče za 5-10% u
dolomitskim tunelima i 8-12% u tunelu od gnajsa. Poboljšane performanse miniranja dosljedno su
zabilježene za 20 probnih eksplozija u tunelima gnajs i 25 probnih eksplozija u dolomitskim
tunelima.
www.intechopen.com
Posebne tehnike miniranja tunela za željezničke projekte 495
Ime
Svrha Reference
Softver
Neuronski
Modeliranje besplatnog računarstva Leu SS i dr. (1998)
umrežavanje
www.intechopen.com
496 Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
www.intechopen.com
Posebne tehnike miniranja tunela za željezničke projekte 497
Granični uslovi:
Nakon unosa ulaznih informacija, softver obrađuje cijele podatke i daje geometriju rupe za
eksploziju i obrazac punjenja za izrezane rupe i druge rupe odvojeno. Podaci o izlazu koje
daje softver TUNNELBLAST dati su na slici 12, slici 13 i tablici 5 i tablici 6.
Slika 12. Konstrukcijski izlaz eksplozije iz TUNNELBLAST -a za izrezane rupe srednjeg utora
www.intechopen.com
498 Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
Kratko kašnjenje
Ime Opteretiti, Razmak, Br Punjenje/rupa, Ukupno
Br. (25 ms
kvadrat m m rupe kg punjenje, kg
kašnjenje)
www.intechopen.com
Posebne tehnike miniranja tunela za željezničke projekte 499
Ukupno
Odgoda Br Naknada po
Opis rupa Teret Razmak Naplata/
Ne. rupe rupa (kg)
kašnjenje (kg)
Lakše rupe 8 6 0.6 0,75 0,95 5.7
Rupe za podršku 9 6 0.6 0,75 0,95 5.7
Potporne rupe-II 10 6 0.6 0,75 0,95 5.7
BottomHoles 11 10 0.4 0,70 1.8 18
Krunske rupe-I 12 5 0.8 1.2 1.6 8
Krunske rupe-II 13 5 0.8 1.2 1.6 8
Krunske rupe-III 14 4 0.8 1.2 1.6 6.4
Krunska periferija
15 3 0.6 0.3 0.6 1.8
rupe
Bočne periferne rupe 16 8 0.6 0.3 0.6 4.8
Tablica 6. Detalji dizajna i punjenja rupa za miniranje, osim izrezanih rupa
10. Zaključci
Recenzije o razvoju oštećenja stijenske mase i konturnog miniranja donose važne
informacije o primjeni kontroliranog miniranja na terenu i procjeni i kontroli oštećenja.
Doprinosi CIMFR -a posebnim tehnikama miniranja tunela rezultirali su poboljšanjem
produktivnosti i sigurnosti. Na temelju različitih tema o kojima se govori u ovom radu mogu
se izvesti sljedeći zaključci:
iii. Izuzetno oprezne tehnike miniranja usvojene su kao izuzetno oprezan pristup, za
uklanjanje 10 čepova od armiranog betona, svaki zapremine 125 m3, bez nanošenja
www.intechopen.com
500 Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
11. Reference
Bieniawski, ZT, (1993). Klasifikacija stijenskih masa za inženjering: RMR sistem i
budućim trendovima. U JA Hudson (ur.), Sveobuhvatno rock inženjerstvo: principi,
praksa i projekti, Oxford: Pergamon Press. V.4, str. 553-573
Calder, PN i Bauer, A. (1983). Presplit dizajn miniranja za površinsku kopu i podzemlje
mine, 5th International Cong. o Mehanici stijena,Melbourne, Vol. 2, str. E185- E190.
Chakraborty, AK (2002). Razvoj modela predviđanja za optimalno projektiranje eksplozije u
minirati puteve i tunele pod različitim uvjetima stijenske mase, Ph.D. Teza, Indijska
rudarska škola,Dhanbad, Indija, 298 str.
Chakraborty, AK, Jethwa, JL i Dhar, BB (1996b). Predviđanje faktora praha u mješovitom
stanje lica: razvoj korelacije zasnovane na istraživanjima u tunelu kroz bazaltne
tokove, Inženjerska geologija, Elsevier Science BV, Holandija, br.
47, str. 31-41.
Chakraborty, AK, Murthy, VMSR i Jethwa, JL (1996a). Problemi sa miniranjem u
podzemna izgradnja kroz stvaranje zamke Deccan: Neka iskustva na hidroelektrani
Koyna, IV. faza, Tunelska i podzemna svemirska tehnologija,
Elsevier Science Ltd., Velika Britanija, sv. 11, br. 3, str. 311-324.
Chakraborty, AK, Murthy, VMSR, Jhanwar, JC, Raina, AK, Ramulu, M. i Jethwa JL
(1998). Konačni izvještaj o razvoju klasifikacije stijenske mase za računarski podržano
projektiranje tunela,Projekat bespovratne pomoći finansiran od Ministarstva vodnih
resursa, Govt. Indije, 136 str.
du Pont, EI, (1977). Priručnik za blastere, 175th Obljetničko izdanje, EI du Pont de
Nemours, Inc., Wilmington, Delaware. Pp.526-541.
Duvall, WI i Atchion, TC (1957). Pucanje stijene eksplozivom, USBM, RI 5356,
Referentna baza eksploziva na CD-Romu, Međunarodno društvo inženjera
eksploziva, Ohio, SAD, 1997.
Gupta, RN, Singh, RB, Adhikari, GR i Singh, B. (1988). Kontrolirano pjeskarenje za
Podzemni iskop, Međunarodni simpozij o podzemnom inženjerstvu, 1417. apr.,
NewDelhi, Indija, str. 449-460.
Holmberg, R. i Persson, PA (1978). Švedski pristup konturnom miniranju, Proc. of
Godišnja konferencija o istraživanju eksploziva i miniranja, Referentna baza eksploziva
na CD-Romu, Međunarodno društvo inženjera eksploziva, Ohio, SAD, 1997.
www.intechopen.com
Posebne tehnike miniranja tunela za željezničke projekte 501
Itasca Consulting Group Inc. (2202). Kod protoka čestica u 2 dielerije - Teorija i
Pozadina, Mnneapolis, SAD. str. 1.1-1.28.
Jensen, RP i Preece, DS (1999). Modeliranje interakcije eksploziva/stijene tijekom pred
cijepanje pomoću ALE računske metode, Proc. 6th. Međunarodni simpozij za
drobljenje stijena miniranjem, Južnoafrički inst. rudarstva i metala., Johannesburg,
8-12. augusta, str. 199-202.
Johansen, J. (1998). Savremeni trendovi u projektiranju tunela i miniranja, IDL Industries Ltd.,
Hyderabad, Indija, str. 34-41. Langefors, U. i Kihlstrom, B. (1973).Moderna tehnika
miniranja stijena, John Willey &
Sons, str. 188-257, 299-301.
Leu SS, Lin S. -F., Chen C. –K. I Wang S. -W. (1998). Analiza faktora praha za
miniranje tunela pomoću neuronskih mreža, The Int. Journal for Blasting and
fragmentation, Balkema AA, Netherlands, Vol. 2., br. 4, str. 433-448.
Liu, L. i Katsabanis, PD (1996.). Numeričko modeliranje učinaka zračnih podova/
razdvajanje u proizvodnji i kontrolirano pjeskarenje, Proc. 5th Međunarodni simpozij o
fragmentaciji stijena miniranjem, FRAGBLAST-5, Montreal, Quebec, 25-29., Pp. 319-
330.
Livingston, CW (1956). Osnove neuspjeha stijena,Tromesečnik škole u Koloradu
Rudnici, Vol. 51, br. 3, jul ..
Lopez Jimeno, C., Lopez Jimeno, E., Carcedo, FJA i De Ramiro, YV (1995). Bušenje
i miniranje stijena, Balkema AA, Rotterdam, str. 200-204 i 259-260. McKenzie, CJ
(1994).Miniranje za inženjere, Blastronics Pty. Ltd., Brisbane, Australija. Olofsson, S., O.
(1988). Primijenjena tehnologija eksploziva u građevinarstvu i rudarstvu,
Applex, Arla, Švedska, 303 str.
Ouchterlony, F., Nyberg, Sjoberg, C., Johansson, SE. (1991). Procjena zone oštećenja prema
merenja vibracija, Aspo laboratorija za hard rock, Izvještaj o napretku,, br. 3, str. 25-
91.
Pokrovsky, NM (1980). Vožnja horizontalnim radovima i tunelima, Izdavači Mir, Moskva,
38-41.
Pusch, R. i Stanfors, R. (1992). Zona smetnji oko miniranih tunela na dubini,
Međunarodni časopis Rock Mech. Mining Sci. & Geomech. Apstr.,Vol. 29, br. 5, str.
447-456.
Pusch, R., Hokmark, H. i Borgesson, L. (1993). Karakterizacija strukture i naprezanja
stanje stijene u blizini s obzirom na utjecaj miniranja, Proc. 4th International Symp. o
fragmentaciji stijena miniranjem, FRAGBLAST-4,Beč, Austrija, str.175-
181.
Ramulu, M., (2009), Oštećenja stijenske mase uslijed ponavljajućih vibracija eksplozije u podzemlju
iskopavanja, IISc odsjek doktorske disertacije- G23635, 624.15132 P09, IISc Press.
Ramulu, M., Chakraborty AK i Sitharam TG, (2009), Procjena oštećenja bazalta
stijenske mase uslijed opetovanog miniranja u projektu željezničkog tuneliranja - studija
slučaja, Tunneling and Underground Space Technology, Vol.24, str. 208–221.
Ramulu, M., Sitharam, TG, (2011), Oštećenje stijenske mase izazvano eksplozijom U podzemlju
iskopavanja-Prijave za projekte niskogradnje, LAMBERT Academic Publishing GmbH
& Co. KG, 66123 Saarbrücken, Njemačka, ISBN (978-3-8433-9318-
8)
www.intechopen.com
502 Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
www.intechopen.com
Projektiranje infrastrukture, signalizacija i sigurnost u željeznici
ISBN 978-953-51-0448-3
Izdavač InTech
Željeznički transport postao je jedan od glavnih tehnoloških napredaka našeg društva. Od kada je prva željeznica prijevozila
ugljen iz rudnika u Shropshireu (Engleska, 1600.), uloženo je mnogo napora da se poboljša ovaj koncept transporta. Jedna od
njegovih prekretnica bio je izum i razvoj parne lokomotive, ali komercijalna putovanja željeznicom postala su praktična dvije
stotine godina kasnije. Od ovih prvih pokušaja željeznička infrastruktura, signalizacija i sigurnost razvili su se i postali složeniji
od onih koji su se izvodili u ranijim fazama. Ova će knjiga čitateljima pružiti opsežan tehnički vodič koji pokriva ove teme i
predstavlja kratak pregled odabranih željezničkih sistema u svijetu. Cilj knjige je da posluži kao vrijedna referenca za studente,
nastavnike, naučnike, članove fakulteta, istraživače i inženjere.
Kako referencirati
Da biste ispravno referencirali ovaj naučni rad, slobodno kopirajte i zalijepite sljedeće:
Više Ramulu (2012). Posebne tehnike miniranja tunela za željezničke projekte, projektiranje infrastrukture, signalizaciju i
sigurnost na željeznici, dr. Xavier Perpinya (ur.), ISBN: 978-953-51-0448-3, InTech, dostupno na: http: //www.intechopen .com/
knjige/projektiranje infrastrukture-signalizacija-i-sigurnost-u-željeznici/poseban-tunel-
miniranje-tehnika-za-željezničke projekte-