Professional Documents
Culture Documents
Mkostic Nsrbija
Mkostic Nsrbija
SRPSKO-UKRAJINSKO DRUÅTVO
SERBSÓKO-UKRAÎNSÓKE TOVARISTVO
NOVI SAD
MITA KOSTIØ
NOVA SRBIJA
I
SLAVENOSRBIJA
NOVI SAD
2001
4
5
PREDGOVOR
UVOD
postala popularna, a joå viåe joj je ugled porastao bio usled boj-
ne slave ruskog oruëja u borbama protiv Åveda i Turaka. Na ruskog
cara su ih upuøivali i gospodari Vlaåke Åerban Kantakuzin i œe-
gov naslednik Brankovan. Prvi œihov izaslanik u Petrograd ni-
je doneo odgovora. Na to su Srbi iz Austrougarske u jesen 1704.
poslali caru Petru jednog od svojih najuglednijih æudi, koman-
danta Titela Panteliju (Panu) Boëiøa,7 koji je veø 1695. u çinu
tisuønika srpske milicije kao narodni izaslanik iåao u Beç ra-
di osloboÿeœa Ÿorÿa Brankoviøa.
Pana Boëiø dobio je teëak zadatak, da Srbe privede u rusko
podanstvo.
U Moskvi ga je primio drëavni kancelar Teodor Aleksijeviç
Golovin i on mu je u audijenciji (25. novembra) ocrtao razoçaraœe
doseæenih Srba u beçku vladu. Za svoju vernu sluëbu øesaru protiv
Turaka doëiveli su mnogu krivdu od øesarskih naçelnika, stoga su,
kaëe, œega poslali svi srpski glavari koji ëive pod øesarem u
ugarskoj zemæi na granicama Turske, da moli cara Petra da ih pri-
mi za svoje podanike i verne; oni su uvek gotovi na sluëbu protiv
muslimana bez svake plate i trebovaœa, samo za jedino pravosla-
vije; ni oruëja ne trebaju, a koliki øe broj œihove vojske biti, sam
øe se car zaçuditi. Ujedno mu je joå spomenuo da su i drugi Srbi
koji ëive pod Turcima i Mleçiøima s œima istog miåæeœa,
druge nade nemaju, do u Boga i u ruskog cara, ako ih on napusti, svi
øe pravoslavni propasti.8
Nije poznato åta je ruska vlada na to odgovorila, zna se samo
da je Boëiø ostao u Rusiji i stupio u rusku vojsku, 1718. godine je
tamo umro i ostavio za sobom sina Ivana.9
Nagli porast ruskog carstva pod carem Petrom poçeo je Aus-
triji zbog verskog srodstva œenih novih podanika Srba s pravo-
slavnom Rusijom bivati sve viåe nezgodan, åvedska diplomatija
je u Beçu to nepovereœe prema Rusiji joå viåe podsticala. Tako
je poçetkom 1707. godine cara Petra izvestio œegov poverenik na
7
Raiçò, J., Istorìa, Ì¿, 542. „Glasnik“, HH¿ÌÌÌ, 124 i 158; Koçubin-
ski, 95; Radoniø, dr J., Grof Ÿorÿe Brankoviø (Beograd, 1911), 527, 530.
8
Solovóevò, Istorìá Rossìi, H¿, prilog 4; Koçubinski, 25–26.
9
Ibid., 98.
NOVA SRBIJA I SLAVENOSRBIJA 15
50
Popovò, Voen. posselenìá, 604–605.
51
Kaemmel, O., Illustr. Gesch. d. neuen Zeit; II, 576.
52
Solovóevò, HHÌÌÌ, 10.
NOVA SRBIJA I SLAVENOSRBIJA 25
29
Poln. sobr. zak., br. 9919.
NOVA SRBIJA I SLAVENOSRBIJA 59
NOVA SRBIJA
(OSNIVAŒE NASEÆA)
16
Solovóevò, ibid., 161.
78 MITA KOSTIØ
NOVA SRBIJA I SLAVENOSRBIJA 79
12
Solovóevò, o. s., 161.
13
DA, Illyr.-serb.
14
Biografija J. Vitkoviøa: „Letopis Matice srpske“, kœ. 3, 16.
15
DA, Promemoria für Grafen Kayzerling, Wien den 30. Aug. 1752.
88 MITA KOSTIØ
NOVA SRBIJA I SLAVENOSRBIJA 89
49
Popovò, o. s., 608.
108 MITA KOSTIØ
NOVA SRBIJA I SLAVENOSRBIJA 109
7
DA, Note an Pretlack, 1752, bez datuma.
116 MITA KOSTIØ
NOVA SRBIJA I SLAVENOSRBIJA 117
SLAVENOSRBIJA
34
Up. Skalókovskìy, A., Hronol. obozrínìe istorìi novoross. kraá.
(Odessa, 1836). Izvod iz œega: Svetiø, M., Srblói u Russìi, „Golubica“,
1840, 270–287. Spasiø i Agatonoviø, Srp. ustanci u vezi sa nar. seobama
u tuÿini, kœ. ÌÌ.
128 MITA KOSTIØ
NOVA SRBIJA I SLAVENOSRBIJA 129
17
Arhiv za istoriju karlovaçke mitropolije, 1912, 62.
NOVA SRBIJA I SLAVENOSRBIJA 137
govu.6 Dana 21. marta 1762. je istraga protiv generala Horvata ob-
novæena i Spiçinski je kao istraëiteæ ovaj put u Jelisavetgradu
od Horvatovih ranije zastraåenih oficira primio mnoåtvo
tuëbi na œega. Na to je general Meåçerski poslat da istragu na-
stavi a kad je Katarina ÌÌ doåla na vlast, poverila je voÿeœe istrage
generalima Meægunovu i Gæebovu.
Poåto su na taj naçin mnoga Horvatova nedela utvrÿena, uka-
zom od 11. jula 1763. liåen je generalskog çina i uprave nad Novom
Srbijom i prognan je na sever Rusije u Vologdu,7 gde je 1780. umro.
Imaœe mu je rasprodano i deficit od 64.999 r. proneverenog
drëavnog novca namiren, a Nova Srbija do daæeg ukaza potçiœe-
na Vojnoj kolegiji.8
Ta Horvatova osuda pruëala je dovoæno razloga da se oba srp-
ska naseæa preustroje. U tu svrhu poslate su tamo dve komisije da
staœe prouçe i podnesu predlog o reformi. Ukazom od 22. marta
1764. Nova Srbija pretvorena je u „Novorosijsku guberniju“ a 11.
juna (22. jula) je i Slavenosrbija s Ukrajinskom utvrÿenom lini-
jom nazvana „Ekaterinska provincija novorosijske gubernije“ i
1775. je dodana Azovskoj guberniji. Te iste godine uniåten je i ta-
bor zaporoåkih kozaka, Seç (síçò), jednim veåtim manevrom ge-
neral-majora Petra Tekelije, koji je kao nagradu za to od carice
Katarine dobio veliko imaœe u Vitepskoj guberniji.9
Kolonizacija Novorosijskog kraja poçela je zatim naglo da
napreduje. Krajem 1784. su u svoj Rusiji zavedena namesniåtva.
Teritoria ukinutih Nove Srbije i Slavenosrbije kao i Zaporoë-
ja uåla je u sastav Ekatarinoslavskog namesniåtva, pri çemu je
6
Bradtfort-Essart, Memoires de la Prinzesse Dashkoff dame d’honeur de
Catherine II. (Paris–Leipzig, 1859), I, 88–92. Francuski tekst tih memoara
ima i: „Arhivò kn. Voroncova“, kœ. HHÌ. Inaçe sve drugo priçaœe kn.
Daåkove o Novoj Srbiji nije taçno. Up. i Bartenåtajn, o. s., ¿ÌÌ.
7
Gubernijski grad danaåœe Vologodske gubernije, 710 vrsta istoç-
no od Petrograda.
8
Up. Solovjeva, Piåçeviøa, Skaækovskog i Rus. biograf. slovarò;
meÿutim Sava Tekelija ima sasvim drugu, svakako pogreånu, verziju o
svråetku generala Horvata. („Letopis MS“, 33, 11–14).
9
Bìografìá Petra A. Tqkqli, rossìyskogò generala („Letopis MS“,
33). Napisao Sava Tekelija. („Let.“, 185, 188).
NOVA SRBIJA I SLAVENOSRBIJA 141
33
Muraåkincevò, A., Hersonskaá guberniìá, Brokgauzò-Èfronò, Ì. s.
34
Up. Cvijiø, J., Metanastaziçka kretaœa, œihovi uzroci i posle-
dice („Srpski etnografski zbornik“, HHÌ¿), 51.
35
Istu severnu granicu duë reçica Tjasmina i Visa, pritoka
Dœepra i Siœuhe, imala je i Nova Srbija.
36
Vidi kartu Hersonske gubernije: Brokgauzò-Èfronò, o. s., HHH¿ÌÌ.
148 MITA KOSTIØ
NOVA SRBIJA I SLAVENOSRBIJA 149
DODATAK*
POGOVOR
Slavko Gavriloviø
156
GRAŸA ZA BIBLIOGRAFIJU 157
GRAŸA ZA BIBLIOGRAFIJU
O SEOBI SRBA U RUSKO CARSTVO
U H¿ÌÌÌ VEKU
Ì. ARHIVSKI IZVORI
RUSIJA
UKRAJINA
RUSIJA
UKRAJINA
KŒIGE
56. POSUNÓKO, O. M.
Istoriá Novoî Serbìî ta Slov’ánoserbìî. – Zaporiëëá : RA
„Tandem-u“, 1998
57. RIBALKA, Ì. K.
Ìstoriá Ukraîni : Vìd naydavnìåih çasì do kìncá H¿ÌÌÌ st.
Harkìv : Osnova, 1995. – 446 str.
58. RIGELÓMAN, A. A.
Letopisnoe povestvovanie o Maloy Rossii. – Moskva, 1847
50. ROZANOV, G.
Otrôvok povestvovaniá o Novorossiyskom krae iz origi-
nalónôh istoçnikov poçerpnutôy. – Odessa, 1851. – 53 str.
60. RUDÁKOV, Pavel
„V sluëbu i veçnoe podanstvo...“ : serbskie naseleniá Nova
Serbiá i Slavánoserbiá na ukrainskih zemláh (1751–1764).
–Kiev : Obwestvo „Ukraina Serbiá“, 2001. – 176 str.
61. Seoba Srba u Rusiju u 18. veku. – Beograd : „Sluëbeni list SR Ju-
goslavije“, 1995. – 184 str.
62. SKALÓKOVSKIY, A.
Bolgarskie kolonii v Bessarabii i Novorossiyskom krae. –
Odessa, 1848. – 156 str.
63. Istoriá Novoy Seçi ili poslednego Koåa Zaporoëskogo :
izvleçeno iz sobstvennogo Zaporoëskogo arhiva. – Odessa,
1841.
2. izd. – 1846
3. izd. – 1885
64. Opôt Statistiçeskogo opisaniá Novorossiyskogo kraá : ge-
ografiá, ètnografiá i narodoisçeslenie Novorossiyskogo
kraá. – Odessa, 1850. – 366 str.
65. Hronologiçeskoe obozrenie istorii Novorossiyskogo kraá
1731–1823. – Odessa, 1836. – 300 str.
66. Istoriá Novoî Sìçì abo ostannóogo Koåa Zaporozókogo. –
Dnìpropetrovsók : Sìç, 1994. – 678 str.
67. SOLOVÓEV, S. M.
Istoriá Rossii s drevneyåih vremen. – Moskva, 1964–1965. –
715, 646 str.
68. TEKELIJA, Sava
Opisanije ëivota. – Beograd : Prosveta, 1966. – 403 str.
GRAŸA ZA BIBLIOGRAFIJU 163
78. ANDRIEVSKIY, A.
Serbô v Kieve
U: Kievskaá starina. – 1885. – Tom 11, str. 381–395 ; Tom 12,
str. 505–511.
79. ARSENIY, arhimadrit
Sofroniy Dobraåeviç – arhimandrit Novoy Serbii
U: Kievskaá starina. – 1884. – Tom 10, str. 276–304.
80. BAËOVA, A. P.
Iz qgoslavánskih zemeló – v Rossiq
U: Voprosô istorii. – 1977. – V. 2, str. 124–137.
164 RADOVAN MIØIØ
Radovan Miøiø
REGISTAR
Bajanac Marko, krajiåki kaplar Beç 11, 12, 14,15, 25, 26, 27, 28, 30,
126 36, 37,38, 41, 45, 46, 47, 48, 49,
Bajanac Petar, poruçnik Potiske 50, 51, 58, 63, 67, 68, 69, 71, 72,
krajine iz Kaœiëe 42, 60 73, 74, 76, 79, 80, 81, 82, 84, 86,
Bajezitoviø Atanacko, kapetan 87, 92, 93, 95, 94, 95, 100, 105,
Potiske krajine iz Çuruga 41 109, 111, 112, 113, 114, 118, 119,
Balamiri Nikolaj, prota iz 120, 122, 125, 129, 130, 133, 135,
Erdeæa 48 136, 143
Baleviø Jovan, sindikus Srem- Beçej 29, 39, 41, 42, 43, 44
skih Karlovaca 89, 96 Beçej, srpsko naseæe u Novoj Sr-
Balkan, Balkansko poluostrvo 16, biji 102, 103
101 Beçkerek 30
Baæevo, mesto u Srbiji 21 Beåka, srpsko naseæe u Novoj Sr-
Banat, 13, 32, 36, 39,40, 45, 46, 47, biji 102
49, 54, 56, 59, 67, 72, 73, 74, 79, Bibikov, pukovnik (inëeœer)
81, 85, 102, 105, 134, 135, 145 ruske vojske 123, 124, 126
Bartenåtajn Josif, grof, pred- Bitner, sekretar ruskog poslan-
sednik Ilirske dvorske de- stva u Beçu 77
putacije 26, 45, 46,67, 69, 70, Bobin Mijat, krajiåki vahtmaj-
71, 72, 109, 114, 129, 130, 135 ster 60
Bastoviø Atanasije, Grk 99 Bogdanov Georgij Mihailoviç,
Batka, selo u Banatu 30 general-major ruske vojske 142
Baturin, mesto u Malorusiji 52 Bogosavæev Maksim, krajiåki
Bahmut, utvrÿeni grad u Slave- redov 126
nosrbiji 123, 124, 126, 141 Bodroå, mesto i sediåte isto-
Baçka 33, 35 imene ëupanije 30, 33
Bela, ugarski kraæ 115 Boëiø Ivan, general-major u ru-
Beograd 23, 93 skoj vojsci 14
Berezovka, reka u Ukrajini 64 Boëiø Paniø v. Boëiø Panteli-
Bernes, grof, austrijski posla- ja Pana
nik u Petrogradu 27, 48 Boëiø Pantelija Pana, kapetan
Bestuëev-Rjumin Aleksej Petro- Potiske krajine, komandant
viç, grof, ruski kancelar 26, Titela, potpukovnik u ruskoj
27, 45,47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, vojsci 11, 14, 15, 20, 21, 22
54, 58, 60, 61, 67, 68, 70, 72,74, Boka Kotorska 145, 146
75, 77, 79, 80, 83, 84, 86,109, 112, Boska, selo u Banatu 30
110, 113, 120, 123,131 Bosna 97, 100, 111, 146
Bestuëev-Rjumin Mihailo Pe- Bot, austrijski poslanik 48
troviç, grof, ruski poslanik Boåkov Ÿorÿe, krajiåki kvar-
u Beçu 45, 47, 53, 67, 76, 80, 126 tirmajster 55
171
Tisa 30, 32, 43, 46 Ukrajina 18, 19, 27, 54, 104, 99
Titel, mesto u Potiskoj krajini Uksunoviø, kapetan iz Nove Sr-
14, 30, 34, 38, 39, 41, 42 bije 104
Tjasmin, reka u Rusiji 65 Ulfeld, grof, austrijski drëav-
Tokaj, mesto u Ugarskoj 11, 23, 60, ni kancelar 26, 67, 68, 70, 72,
67, 74, 80, 85, 129, 132, 133 76, 83, 87, 129, 131
Toma, sveåtenik iz Peçke 46
Tomaåev Ëivan, barjaktar Mo- F
riåke krajine iz Åajtina 42
Tomaåeviø Neåko, barjaktar Fedvar (Feldvar), srpsko naseæe
Potiske krajine iz Petrova u Novoj Srbiji 102, 103, 147
Sela 42 Fejervari Ladislav, kapetan Po-
Tomin Todor, barjaktar Potiske tiske krajine iz Novog Ko-
krajine iz Ostrova 42 viæa 41
Tor, tvrÿava u Rusiji, sada Slav- Feldvar, mesto u Potiskoj kraji-
jansk 19 ni, danas Baçko Gradiåte 41,
Trebinski Ivan, major u ruskoj 42, 43, 44
vojsci 142 Fenlak, mesto u Potiskoj krajini
Trebiœe 21 39
Trnovac Jovan, barjaktar Mo- Filipoviø Petar, stanovnik
riåke krajine iz Pavliåa 42 Sentomaåa 106
Trst 16, 48, 87, 95, 96 Filipoviø (Filipoviç) Georgi-
Tur, reka u Rusiji 64, 93 je, kapetan Moriåke krajine
Turska 9, 11, 12, 13, 19, 20, 34, 56, iz Glogovca, major u ruskoj
67, 79, 87, 89, 91, 93, 94, 96, 97, vojsci 43, 56, 60, 121, 142
111, 113, 115, 130, 137, 145 Franc, nemaçko-austrijski car
Turci 14, 16, 17, 18, 19, 22, 31, 32, 38, 134
36, 39, 51, 52, 93, 94, 144 Francuska 26, 36, 93, 76, 115, 130
Fridrih ÌÌ, pruski kraæ 10, 25,
U 26, 27, 28, 31, 67, 68, 69, 71, 75,
94, 130, 134
Ubaviø Jovan, poruçnik Mo- Futog, mesto u Baçkoj 100
riåke krajine iz Glogovca 43
Uvalov Igœat, pukovnik u ruskoj H
vojsci 142
Ugarska 11, 15, 18, 19, 20, 21, 22, 30, Hag 35
32, 44, 59, 62, 66, 67, 69, 70, 71, Harer, austrijski general-audi-
74, 80, 87, 89, 90, 93, 102, 105, tor 118
106, 107, 109, 111, 115, 117, 118, Harkovska gubernija 143
122, 123, 132, 133, 134, 135, 136, Haxi Makri-Puæezi, albanski
138, 139, 141, 144, 145, 150 „derviå paåa“ 99
187
Hersonska gubernija 143, 146, 147 Horvat Mihajlo, brat Jovana Hor-
Hercegovina 96, 100, 146 vata, kapetan Moriåke kra-
Hodoå, manastir u Banatu 74 jine iz Peçke, potpukovnik u
Holandija 16, 35 ruskoj vojsci 42, 56, 60, 71
Horvat Antun, pukovnik u ruskoj Horvat Samojlo, neøak Jovana
vojsci 142 Horvata, pukovnik u ruskoj
Horvat Georgij Ivanoviç, neøak vojsci 142, 143
Jovana Horvata, general-major Horvat Samojlo, otac Ivana Hor-
u ruskoj vojsci 142 vata, vojvoda velikovaradin-
Horvat Dima v. Horvat Dimitrij ski 143
Ivanoviç Hrvatska 111
Horvat Dimitrij, sin Mihajla Hrniø Rista, ruski agent 55, 60,
Horvata, potpukovnik u ruskoj 73, 80, 81
vojsci 71 Hrœakoviø Jovan, barjaktar Po-
Horvat Dmitrij Ivanoviç, sin tiske krajine iz Titela 42
Jovana Horvata, brigadir u
ruskoj vojsci 71, 142, 143 C
Horvat Ivan, sin Jovana Horvata,
pukovnik u ruskoj vojsci 142 Carigrad 76, 91, 93
Horvat Ivan Dimitrijeviç, ne- Cvetinoviø (Cvetinoviç) Josif,
øak Jovana Horvata, general- kapetan Moriåke krajine iz
major u ruskoj vojsci 142 Peçke 43, 55, 56, 60, 142
Horvat Ivan Samojloviç v. Hor- Cibuæev, srpsko naseæe u Novoj
vat Jovan Srbiji 103
Horvat Jovan, potpukovnik Mo- Cips, mesto u Ugarskoj 20
riåke krajine iz Peçke, gene- Crna Gora 56, 93, 94, 96, 98, 87,
ral-poruçnik u ruskoj vojsci 139
9, 22, 24, 25, 28, 29, 43, 45, 49-67, Crno more 19, 137
69, 70, 71, 80, 81, 84, 85, 86, 89, Crnogorci 16, 82, 89, 90, 93, 94,
90, 91, 92, 97, 98, 99, 101, 102, 95, 96, 97, 98, 100, 129, 134, 135,
103, 104, 105, 106, 107, 117, 118, 136
119, 122, 123, 124, 125, 126, 137,
138, 139, 140, 141, 142, 143, 144, Ç
145, 147, 149
Horvat Josif Ivanoviç, sin Jo- Çanad, mesto u Moriåkoj krajini
vana Horvata, general-poruç- 30, 38, 42, 43, 50, 56, 60, 62, 118,
nik u ruskoj vojsci 142 120, 121
Horvat Marko, deda Jovana Hor- Çanad, srpsko naseæe u Novoj Sr-
vata 143 biji 102, 103
188
Grafiçki urednik
Svetko Borovçanin
Sredoje Laliø
Lektor i korektor
Aleksandra Kolariø
Slog i prelom
Joëef Blaho
Åtampa
Åtamparija Stojkov
949.711”17”
KOSTIØ, Mita
Nova Srbija i Slavenosrbija / Mita Kostiø. – Novi Sad :
Srpsko-ukrajinsko druåtvo, 2001 (Novi Sad : „Stojkov“). –
192 str. : ilustr., mape ; 21 cm
Tiraë 1000. – Predgovor / Sredoje Laliø: str. 5–8. – Pogovor /
Slavko Gavriloviø: str. 151–155. – Beleåke uz tekst. – Beleåka
o autoru na koricama. – Bibliografija: str. 157–167. – Registri.
ISBN 86–902499–1–5
a) Srbi – Istorija – 18. v.