1.Parlament pojam i porijeklo?

Prema organskoj podjeli vlasti parlament je državni organ koji donosi

zakone.On je zakonodovano tijelo.Parlament je mjesto gdje se slikovito rečeno
organizira diskusija.Parlement je mjesto gdje se govori,zbori pa otuda
vjerovatno u nekim državama za zakonodovano tijelo parlament postoji naziv
sabor ( Republika Hrvatska ).

U historiji parlamenta navodi se da je riječ parlament prvi put upotrebljena u

srednjem vijeku a njom se oznacavao razgovor svecenika u samostanu nakon
objeda.Kasnije je ta rijec oznacavala i svecane diplomatske skupstine koje su s
vremena na vrijeme organozovali kraljevi u Engleskoj.

2.Funckija parlamenta?

Zakonodovana funckija parlamenta smatra se funkcijom koja je u nadleznosti

parlamenta.Ova funckija kreće se izmedju dvije granice gornje koju cine ustavi i
donje koju cini uredba.Da je ova funckija dominirajuci segment nadleznosti
parlamenta vidljivo je po tome sto se u nekim drzavama parlament ili jedan
njegov dom imenuje kao zakonodovano tijelo.Zakonodavna procedura je
kompleksna. Ima tri faze: prijedlog zakona,fazu raspravljanja iusvajanja zakona
i fazu stupanja zakona na snagu.

Kontrolna nad radom izvršne vlasti je druga osovna funckija parlamenta

posebno nad radom vlade.U drzavama s parlamentarnim sistemom vlasti
parlament bira i razjasnjava vladu. U drzavama s dvodomnom strukturom
parlamenta vlada odgovara po pravilu samo donjem domenu.Najefikasnije
sredstvo za kontrolu patlamenta nad vladom je pravo parlamenta da dnosi
budzet. ( Vlast novcnanika ). Sva ostala sredstva kojima parlament vrsi kontrolu
nad vladom mogu se podijeliti u 2 grupe : sredstva putem kojih se parlament
obavjestava o radu vlade i sredstva kojima se pokrece odgovtnost vlade u
parlamentu.

Izborna funckija parlamenta naglasena je parlamentarnom i skusptinskom. U

parlamentarnom i skupstinskom sistemu parlamnti ugl.biraju nosioce izvrsne
vlasti.
Kvazisudska ovlaštenja parlamenta je funkcija koju u jednom broju drzava vrsi
parlament.Ispoljava se u njegovom ovlastenju da sudi nosiocima izvrsne
vlasti.Danas u vecini zemalja takvu funkciju vrsi poseban sud ili u koliko ne
postoji takav sud tu funkciju vrsi ustavni sud.

3.Struktura parlamenta?

U pogledu strukture parlamenta razvila su se dva rijesenja:da parlment bude

jednodomni organ,ili da bude dvodomni organ.Izuzetni su slucajevi da se
parlament sastoji od vise domova.Slucaj visedomnog parlamenta je Ustav
Francuske i Ustav SFRJ.Dvodomna strukutra parlamenta zagovarana je iz doba
francuske revolucije. Smatralo se da jednodomni parlament vise odgovara
konceptu nedjekjivog narodnog suvereniteta.

4.Bikameralizam federalni,politcki,ekonomsko socijalni ?

Naziv politicki bikameralizam iz uloge koju ima gornji dom.Uloga gornjeg doma
je politicka.Politicki bikameralizam pojavljuje se u dvije varijante: aristokratskoj
i demokratskoj varijanti.

Federalni bikameralizam posljedica je slozene politicke strukture federalne

drzave.Uzroci pojave federlanog doma nalaze se u teznji i potrebi da se osigura
ravnopravnost federalnih jedinica u okviru savezne drzave.

Ekonomsko-socijalni bikameralizam je takav oblik dvodomne strukture

parlamenta u kojoj drugi dom čini predstavništvo ekonomskih grupa, profesija i
različitih društvenih slojeva. Ova vrsta bikameralizma utemeljena je na
političkoj doktrini korporativizma. Političku doktrinu korporativizma
obilježavaju 3 bitna elementa: korporativni politički subjektivitet, korporativna
reprezentacija i dekompozicija državnog suvereniteta. U donjem domu bi bili
predstavljeni građani preko političkih stranaka, a putem tog doma u
parlamentu bi bili prezentirani i njihovi politički interesi dok bi u gornjem domu
pojedinci bili predstavljeni kao vršioci određene profesije ili kao učesnici u
određenoj ekonomskoj ili drugoj djelatnosti. Poslanike u gornjem domu birali bi
korporacijski kolektiviteti.

5.Nacin rada dvodomnog parlamenta?

Moguce su tri solucije.Prva je mogucnost da oba doma parlamenta sve

nadleznosti vrse ravnopravno.Druga mogucnost je da u okviru nadleznosti
parlamenta odlucuje samo jedan dom bez saglasnosti drugog doma.Treca
mogucnost je kada o izvjesnim pitanjima odlucuju oba doma na zajednickoj
sjednici.U tom slucaju domovi se spajaju u jednu skupstinu,ali i u toj situaciji
domovi parlamenta odlucuju samostalno.

6.Federalni bikameralizam?

Federalni bikameralizam posljedica je slozene politicke strukture federalne

drzave.Uzroci pojave federlanog doma nalaze se u teznji i potrebi da se osigura
ravnopravnost federalnih jedinica u okviru savezne drzave. Gornji dom ima
karakter predstavništva federalnih jedinica. Praksa federalnih država za pitanje
predstavljanja federalnih jedinica u osnovi poznaje 2 rješenja a to su: jedno se
zasniva na tzv. Principu pariteta ili principu jednake predstavljenosti, prema
kome sve federalne jedinice imaju u federalnom domu isti broj predstavnika, a
drugo rješenje se zasniva na principu nejednake predstavljenosti prema kome
se kod određivanja broja predstavnika federalnih jedinica uzima u obzir broj
njihovog stanovništva, pa shodno tome u manjoj ili većoj mjeri se odstupa od
principa pariteta.

7.Poslanicki imunitet neodgovornosti i nepovrijedivosti ?

Sadrzina imuniteta neodgovornosti znaci da se poslanik ne moze pozvati na

krivicnu odgovornost za izrazeno misljenje,stav ili glasanje u
parlamentu.Poslanik bez odobrenja ne moze biti lisen slobode niti se moze
protiv njega pokrenuti krivicni postupak.Imunitet neodgovornosti stiti poslanika
kad vrsi poslanicku funkciju u parlamentu,ali i kada ne vrsi poslanicku
funkciju.Djeluje samo za vrijeme trajanja poslanickog mandata.Ovim
imunitetom osigurava se sloboda clana da iskazuje misljenje,govor.Osigurava
slobodu govora odnosno slobodu izrazavanja.Imunitet neodgovornosti nastao
je prije imuniteta nepovrijedivosti

Imunitetom nepovrijedivosti stiti se vanparlamentna djelatnost

poslanika.Odnosi se u principi iskljucivo na krivicni postupak.Ovaj imunitet siri
je od imuniteta neodgovornosti jer obuhvata mnogo veci broj krivicnih djela.

8.Poslanicka nepodudarnost ?

To je legalna nekonzistencija istovremenog obavljanja funkcije poslanika u

parlamentu s nekom drugom funkcijom.Razlozi za propisivanje parlamentarne
nepodudarnosti su nacelni i prakticni.Primjena ili neprimjena instituta
parlamentarne nepodudarnosti odredjena je sistemom vlasti u datoj
drzavi.Nacelo parlamentarne nepodrudarnosti moze se primjeniti na tri
nacina.Ustav BiH ne sadrzi odredbe u parlamentarnoj nepodrudarnosti.Pitanja
parlamentarne nepodrudarnosti o kojima ustavi sute mogu biti predmet
zakonodavne regulacije.

9.Zasjedanja i sjednice parlamenta ?

Glavne funkcije parlamenta su legislativa i kontrola izvrsne vlasti.Trajanje

mandata parlamenta ne smije biti ni suvise kratko ni dugo.Jedno od vaznih
pitanja organizacije i rada parlamenta jeste trajanje njegovog zasjedanja.U
pogledu nacina zasjedanja postoje dva sistema:sistem stalnog zasjedanja i
sistem vremenskih odredjenih razdoblja zasjedanja parlameta.Zasjedanje je
period u kome se parlament sastaje,u kojem radi bilo preko svojih radnih tijela
bilo mna plenarnim sjednicama.Parlament svakodnevno ne mora odrzavati
svoje sjednice.Sjednica je okupljanje clanova parlamenta u sklopu zasjedanja na
kojoj clanovi parlamenta vode parlamentarne debate i donose odredjene
odluke.Ustavi reguliraju pitanje znacajno za organizaciju parlamenta.

10.Parlamentarna radna tijela i funkcioneri?

Oni su znacajni segment unutrasnje organizacije i nacina rada parlamenta.

Parlament moze raditi na dva nacina : na sjednicama u parlmentarnim
odborima. Odbori se osnivaju radi njegovog efikasnijeg rada. Postoje dva
klasicna sistema osnivanja odbora: Francuski i Britanski. Parlamentarni odbori
su pomocna radna tijela parlamenta. Osnvna funkcija parlamentarnih odbora je
pripremanje rada parlamenta s ciljem njihovog funkcionalnog rada. Osnovna
funkcija moze se rasclaniti na dva dijela : na podrucje zakonodavsta i
zakonodovanog postupka i na podrucje kontrole egzekutive. U
parlamentarnom odboru clanovi mogu biti i neparlamentarci. Clanove
parlamentarnih odbora bira parlament na plenarnim sjednicama. Posebnu
strukturu odbora imaju dvodomni parlamenti. Parlementarne funkcionere
biraju parlamentarci na plenarnim sjednicama.

1. Sef drzave pojam i evolucija?

Pod pojmom sefa drzave podrazumijeva se pojedinac i organ kojem je u

ustavnom i politickom sistemu pored klasicnih funckija predstavljanja
drzave,povjereno i obavljanje određenih izvrsnih poslova.Sef drzave gledano
historijski prethodio je parlamentu i nije se vezao samo za jednu drzavnu
funkciju,nego je istovremeno obavljao sve drzavne funkcije.To je bio period
aposlutne monarhije.Podjelom drzavnih funckija sef drzave postaje nosilac
izvrsne vlasti,a parlament zakonodovane.U fleksibilnoj podjeli vlasti dio izvrsne
funkcije povjeren je vladi. Sef drzave moze biti organizovan kao monarh i kao
predsjednik republike,na osnovu cega se drzave dijele monarhije i
republike.Monarh je osoba koja svoju funkciju vrsi bez ogranicenja trajanja
mandata,dok predsjednik ima ogranicen mandat nekoliko godina.Monarh ima
nasljedno pravo,dok predsjednik na tu funkciju dolazi izborima.

Monarh i monarhija prosli su određenu evoluciju i određene oblike a to su :

staleska monarhija,apsolutna,i ustavna.U aposlutnoj monarhiji monarh postaje
izvor sveukupne vlasti u drzavi.Nije ogranicen nikakvim pravilima.U ustavnoj
monarhiji vlast monarha određena je,i ogranicena ustavom.Staleska monarhija
karakteristicna je za period od 11 do 15 stoljeca.Bila je produkt usitnjene
politicke organizacije razvijenog feudalizma.

2.Izbor i organizacija sefa drzave?

Na funkciju sefa drzave moze se doci nasljedno i izborom.U prvom slucaju u

pitanju je monarh i monarhija,a u dr,predsjednik republike i republika.Postoji i
treci nacin dolazenja sefa drzave na funkciju a to je putem naoruzane sile.
Temeljno pitanje u vezi izbora sefa drzave je ko bira taj organ.To moze biti
parlament ili biraci.Bitno pitanje je i duzina trajanja mandata. U vecini drzava
mandat traje od cetiri ili pet godina. Sef drzave i minarh po pravilu je inoksoni
organ.Predsjednik drzave moze biti i kolegijlani organ.U kolektivnom swefu
drzave odluke se najcesce donose vecinom glasova njegovih clanova.

3.Ovlastenja i akti sefa drzave?

Karakteristicno ovlastenje sefa drzave bez obzira na sistem vlasti je da on

predstavlja drzavu u zemlji i inostranstvu. U tom svojstvu sef drzave postavlja i
opoziva diplomatske predstavnike svoje zemlje u inostranstvu i prima
akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika. Ima ovlastenja
i u vezi izbora drugih drzavnih organa, predlaze mandatara za sastav vlade,
predlaze ili imenuje sudije najvisih sudova, donosi odluku o raspisivanju
parlamentarnih izbora, ima pravo na suspenzivni a u pojedinim drzavama i na
apsolutni veto, ima pravo da svojim aktom proglasava zakone usvojene u
parlamentu, da potpisuje opce akte vlade. Ukaz kao akt sefa drzave moze biti
cisto deklaratorni akt, ali i pojedinacni pravni akt.

4.Mandat sefa drzave?

Vecina ustava savremenih drzava mandat predsjednika republike odredjuje u

trajanju od 4 ili 5 god. Duzi mandat od 7 god. predvidja ustav francuske, kao i
ustavi zemalja latinske amerike (6 i 7 god).

5.Sef drzave kao inokosni organ?

Predsjednicki sistem koji je karakterističan za SAD-e te države Latinske Amerike.

U takvom sistemu šef države je ujedno i šef vlade te se nalazi na čelu izvršne
vlasti. Ovlasti šefa države u tom su sistemu velike.

6.Polozaj i odgovornost sefa drzave?

Polozaj sefa drzave određen je oblikom i vrstom njegove odgovornosti.U

monarhiji sef drzave neodgovoran je i politicki i krivicno.Sef drzave kako
upredsjednicom tako i u parlamentarnom sustavu vlasti politicki je
neodgovoran.U predsjednickom sistemu vlasti sef drzave ne moze biti smjenjen
prije isteka vremena za koje je izabran.U predsjednickom sistemu sef drzave
podlozan je krivicnoj odgovornosti.U skupstinskom sistem predsjednik
republike odgovoran je pred parlamentom koji ga je izabrao.

7.Vlada pojam i porijeklo?

Pod pojmom vlade podrzaumijeva se izvrsni dio sistema drzavne vlasti koji
odlucuje..Vlada kao i sef drzave su organi izvrsne vlasti.

Vlada kao organ vlasti prvo se pojavila u Enegleskoj .Pojava vlade u toj zemlji
bila je rezultat sukoba parlamenta i monarha.Ministri su bili direktno podređeni
monarhu.

8.Izbor i sastav vlade ?

Vladu obrazuju parlamenti,vaznu ulogu moze imati i sef drzave.U

parlamentarnom sistemu vlasti vlada se obrazuje na osnovu politickog kriterija.
U ovom sistemu vlada dolazi na vlast voljom parlamenta. U parlementarnom
sistemu vlasti vlada se obrazuje na osnovu politickog kriterija.

9.Neutralne vlade,vlade nacionalnog jedinstva,ekspertske vlade,vlada u

tehicnkom mandatu?

Vlada moze biti obrazovana i od osoba koje koje ne pripadaju politickim

strankama,tzv.neutralne vlade.Razlozi obrazovanja ovih vladi su osiguranje da
zemlja koja se nasla u krizi izađe iz te krize. Poseban oblik politcki neutralnih
vlada su cinovnicke vlade.

Ekspertska vlada nije posljedica parlamentarne krize vec svejsnog cina

parlamentarne vecine da u vladu izabere strucne osobe.

10.Premijer i clanovi vlade?

Vladu cine predsjednik odonosno premijer i određeni broj ministara.Unekim

zemljama postoje i clanovi vlade po polozaju,to su najvisi drzavni funkcioneri.
Vlada moze funkcionirati i pod predsjedavanjem sefa drzave. Premijer je
centralna licnost u vladi .

11.)Ovlastenja I akti vlade

Vlada kao organ izvrsne vlasti ima jedino u parlamentarnom sistemu vlasti
samostalna ovlastenja.U parlamentarnom sistemu vlasti,bez obzira na nacin
izbora sefa drzave I njegova ovlastenja,vlada je ‘’efektivni organ izvrsne
vlasti,nosilac znatnijeg I vaznijeg dijela te vlasti’’.Klasicna ovlastenja vlade
izrazavaju se jednom uopcenom (sintetickom)formulacijom,po kojoj je vlada
izvrsni dio drzavne vlasti cija je funkcija izvrsavanje zakona parlamenta.Radi
ostvarivanja takve uloge vlada donosi odredbe I druge uopce pravne akte u
kojima se konkretiziraju I preciziraju odredbe zakona,sto omogucuje njihovu
primjenu. Pravo zakonodavne inicijative nije samo prijedlog da se odredjeni
zakon donose u parlamentu,nego I izbor materije koju treba regulirati
zakonom,formalnu prezentacij teksta zakona,sto je ne samo pravno-
tehni;ka,nego I politi;ka funkcija vlade.Posebnu vrsu opcih akata vlade
predstavlja tyv,delegirano zakonodavstvo.u tom slucaju vlada donosi uredbe sa
zakonskom snagom,na osnovu delegiranja zakonodavne vlasti koju vrsi
parlament.Parlamet moze na dva nacina izvrsiti delegiranje zakonodavne
funkcije;donosenjem tyv.zakona sa punim ovlastenjima,odnosno zakona o
habilitaciji kojima ovlascuje vladu da umjesto njega reguliredjenu drustvenu
oblast ili donosenjem tyv.okvirnih zakonau kojima se odredjuje okviri I opca
nacela u odredjenim oblastima,koja se reguliraju detaljnije propisima vlade..

12.Podzaonski akti-uredbe pojam I vrste

S obzirom na drustvene odnose koje reguliraju,uredbe se dijele nas pravne I

upravne.Pravne uredbe su one koje se donose kao kati vlasti,kojima se
utvrdjuje prava I obaveze pravnih subjekata.Upravne odredbe su one uredbe
kojima se uredjuje organizaciona pitanja unutar organa drzavne uprave.Uredbe
secundum legem mogu biti donijete samo na osnovu zakona,one
razradjuju,konkretiziraju zakon I moraju biti u skladu s njim,Uredbe praeter
legem potcinjenesu jedino prvenstvu zakona,njima se moze regulirati sve sto
zakonom nije zabranjeno ili na drgui nacin izuzeto iz materije
uredbodavstva.Uredbe supra legem su takve uredbe kojima se moze derogirati
I sam zakon.Pravni akti kojima izvrsni organ vlasti u stanju nuzde,ulaze u domen
zakonodavne funkcije,u ustavnopravnoj teoriji nazivaju se uredbe iz
nuzde.Slicno donosenje uredbe iz nuzde je I donosenje tzv.ukaznog
zakonodavstva.

13.Politicki akti vlade

Karakteristike akata vlade,odnosno politickih akata je sto oni nisu detaljno

regulirani pravom,ali to ne znaci da oni u odredjenom vidu nemaju I pravnu
dimenziju ,da nisu i pravni akti,jer je njihovo donosenje predvidjeno ustavnom I
mogu se donositi samo na osnovu izricitog ustavnog ovlastenja.Takodjer,akti
vlade,odnosno polticke kate karakterizira osobenost da sudovi nemaju pravo
konrole njihove zakonitosti,sto nuzno proizilazi iz njihove karakteristike das u
prvenstveno poloyicki akti.Akti vlade odnosno politicki akti su na primjer ;a)akti
kojima se daju pomilovanja I dodjeljuju odlikovanja,b)akti komandovanja
oruzanim snagama u ratnoj situaciji,c)akti kojima se ostvaruje diplomatska
funkcija drzave I sl.

14.Odgovornost vlade I ministarska odgovornost

Nacelo politicke odgovornosti ministara pred parlamentom najvaznija je oznaka

za razlikovanje parlamentarnog sistema vlasti od drugih nacina organizacije
odnosa izmedju najvisih drzavnih organa,legislative I egzekutive.Politicka
odgovornost vlade pred parlamentom moze biti solidarna I
individualna.Solidarna politicka odgovornost vlade postoji kada vlada kao
kolektiv,u cjelini,odgovara parlamentu,a individualna politicka
odgovornost,odnosnoministarska odgovornost postoji kada minister,clan
vlade,kao pojedinac,odgovara pred parlamentom.Interpelacija je nacelno
pitanje koje se odnosi na rad vlade,koje postavlja jedan poslanik ili
poslovnickim odredbama predvidjena grupa poslanika,o kojem se u parlamentu
void rasprava.Osim solidarne (kolektivne)odgovornosti vlade postoji I
individualna odgovornost njenih clanova (ministara)-ministarska
odgovornost.Ministarska odgovornost moze biti politicka,materijalna i krivicna.

15.Vojska-pojam I oblici

Pod pojmom vojske podrazumijeva se cjelokupna oruzana snaga jedne

drzave.Vojska je ,posmatrano s jedne strane,autonomni I izdiferencirani cinilac
u drzavi,a postamatrano s druge strane,ona je drzavni organ I dio cjelovitog
drzavnog aparata.Pozicija vojske u drzavi I drustvu I njen reazvoj mogu se
sagledavati u razlicitim dimenzijama,pocev od toga kako se vrsi
njenopersonalno popunjavanje,pa do razvoja njene tehnoloske baze I
ekonomske cijene koju proizvodi njena brojnost I nacin organiziranja.Pored
funkcije idbrane drzave,vojska ima I preventivnu funkciju,jer samim svojim
postojanjem odvraca od napada eventualnog agresora.Sa stajalista sadrzine
drzavne funkcije za vojske se moze reci da obavlja odbrambenu
funkciju,funkciju odbrane spoljnjih granica drzave.

16.Sistemi popune vojske

Postoje tri sistema popune vojske,a to su;1)profesionalna vojska koju cine

vojne osobe,zaposlene u vojsci na odredjeni rok I placeni za vrsenje vojne
sluzbe,2)regrutni sistem,koji se zasnivana obavezni sluzenju vojnog roka I
3)milicijski tip vojne organizacij.Drugi oblik vojske,nikad se ne pojavljuje u
svom’’cistom’’ vidu kako je navedeno,nego u kombinaciji s prvim sistemom.Prvi
oblik vojske postoji u SAD,Velikoj Britaniji I Kanadi.Treci oblik vojskepostoji u
Svicarskoj,Svedskoj,Austriji I Izraelu.

17.Odnos vojske prema civilnim organima vlasti

U teoriji se istice da uzroci poslusnosti vojske prema civilnim vlastima imaju

psiholoski karakter.S obzirom na fizicku snagu,vojska je u nesrazmjernom
prednosti u odnosu na civilne organe vlasti moze staviti pod svoju
kontrolu.Postoje dva glavna oblika podredjenosti vojske civilnim organima
vlasti,koji su posljedica sistema vlastiu odredjenoj drzavi,posebno sistemu
organizacije izvrsne vlasti.Prema prvom obliku ,vojska je podredjena
parlamentu,a prema drugom,sefu drzave.

18.Policija-pojam I uloga

Policija,zajedno sa vojskom cini drzavne organe s monopolom fizicke

prinude,Osnovna razlika funkcija vojske I policije je u tome sto je zdaca vojske
odbrana drzave od spoljne agresije,dok je zadacapolicije uspostavljanje I
odrzavanje unutrasnjeg drustvenog reda.Osnovna funkcija policije kao
dryavnog organa je odrzavanje javnog poretka,preventivnim I represivnim
radnjama.Nadzor nad radom policije moze biti unutrasnjji I spoljni.Unutrasnji
nadzor odvija se unutar same policije I ministarstva unutrasnjih poslova kao
vise instance.Spoljni nadzor primjenom razliciitih metoda obavljaju
parlament,vlada,tuzilac,ambdsmen,sve do gradjanja,medija I javnosti
uopce.Policijske snage ne postoje na nivou BiH.Policja postoji na nivou
entiteta.Osim ‘’redovne policije’’,postoji sudna I financijska policja.

19. Ustavni sud – pojam

U zemljama koje imaju manje ili više kruti ustav, kao osnovu ustavnog i
političkog uredjenja, ali ne samo u tim zemljama, potrebno je da postoje
odredjene pravne garancije za zaštitu i uspostavu ustavnosti i zakonitosti. Za
ustavno sudstvo moglo bi se reći da je to poseban i specifičan oblik kontrole
ustavnosti i zakonitosti opštih pravnih akata.

20. Funkcije ustavnih sudova

Funkcija (nadležnost) ustavnih sudova po pravilu propisuje se ustavom.

Nadležnost ustavnih sudova odredjuje se metodom enumeracije (taksativnog
nabrajanja). Osnovna nadležnost ustavnih sudova je kontrola ustavnosti
zakona. Pored kontrole ustavnosti zakona, kao najvažnijeg dijela nadležnosti
ustavnih sudova, u nekim zemljama ustavni sudovi vrše i kontrolu ustavnosti
ostalij općih pravnih akata, pa se u tom slučaju kontrolna funcija ustavnog suda
označava kao kontrola ustavnosti prava tzv.normativna kontrola. Zapravo je
riječ o kontroli ustavnosti, a u nekim zemljama moguće je govoriti o kontroli
zakonitosti, tj kontroli uskladjenosti podzakonskih normativnih akata sa
zakonom.
Kontrola ustavnosti normativnih akata, u pravilu je univerzalna, jer obuhvata
sve normativne akte izuzev ustava.

21. Kontrola ustavnosti normativnih akata – prethodna i naknadna,

neposredna i posredna

Kontrola ustavnosti zakona i drugih općih pravnih akata diferencira se na dva

oblika, zavisno od vremena kada se kontrola vrši. Jedan od oblika je prethodna
(preventivna) kontrola ustavnosti zakona i ostalih općih pravnih akata, koja se
vrši prije proglašenja zakona, odnosno prije stupanja na snagu općeg pravnog
akta. Svrha prethodne kontrole ustavnosti je onemogućavanje donošenja,
odnosno objavljivanja zakona i drugih općih pravnih akata čije su norme u
suprotnosti s normama ustava. Ne javlja se svugdje u istim oblicima.
Naknadna (represivna) kontrola, sastoji se u ocjenjivanju ustavnosti zakona i
drugih općih akata koji su već proglašeni, odnosno stupili na snagu. Cilj ovog
oblika kontrole je odstranjivanje iz pravnog poretka neustavnih zakona i drugih
općih pravnih akata.
U slučaju neposrednog ili apstraktnog odlučivanja o ustavnosti zakona, pitanje
ustavnosti zakona predstavlja samu bit spora koji sud mora rješiti, ‘tako da se
njegova zadaća sastoji u usporedbi i ocjeni zakona in abstracto bez obzira n
abilo kakav slučaj’. Pitanje ustavnosti meritum spora, u pitanju je ustavni spor u
pravnom smislu tiječi. Odluka suda povodom tog spora ima snagu propisa,
djeluje prema svima, s posljedicom stavljanja van snage neustavnog zakona,
odnosno drugog općeg pravnog aktra.
Kod posrednog ili akcesornog ocjenjivanja ustavnosti zakona ili drugog općeg
pravnog akta, ocjena ustavnosti nije meritum sudskog postupanja. Ocjena
ustavnosti u ovom slučaju javlja se kao prethodno pitanje koje treba riješiti
kako bi se mogla donijeti meritorna odluka o samom predmetu sudskog spora.
Kod posrednog odlučivanja o ustavnosti zakona, odluka suda ima učinak samo u
odnosu na konkretan predmet u kojem se neustavni zakon ne primjenjuje. U
ovom slučaju odluka ustavnog suda ima karakter pojedinačnog akta, koji djeluje
samo prema strankama u sporu.

22. Ostale funkcije sudova

23. Način izbora sudija ustavnih sudova

Izbor sudija ustavnih sudova nije jednoobrazno rješen. Sve se odredjuje sa

ustavima država. U ustavima preovladjuju rješenja prema kojima su za izbor
sudija ustavnih sudova nadležni različiti organi. Sudije ustavnih sudova, za
razliku od sudija redovnih sudova, nisu najčešće karijerne sudije, čak se u nekim
zemljama ne traži da sudije ustavnih sudova moraju biti pravnici. ‘ U izboru
sudija ustavnog suda mnogo više nego kod redovnih sudova dominira politički,
odnosno stranački kriterijum ‘.

Da postoje različitosti u izboru sudija i sastavu ustavnih sudova moguće je uočiti

na primjeru rješenja u Austriji, Njemačkoj i Italiji.
Ustavni sud Ausrije čine predsjednik, potpredsjednik, 12 sudija i 6 zamjenika
sudija. Predsjednika, potpredsjednika, 6 sudija i 3 zamjenika postavlja
predsjednik Republike na prijedlog Savezne vlade. Trojicu sudija i jednog
zamjenika sudije takodjer predsjednik Republike, ali na prijedlog Saveznog
vijeća, dok preostalu trojicu sudija i dvojicu zamjenika sudija takodjer postavlja
predsjednik Republike na prijedlog Nacionalnog vijeća. Kandidati moraju imati
završen pravni fakultet ili neki drugi fakultet društvenih nauka i najmanje 10
godina prakse. Sudije se biraju doživotno.

24. Uslovi za izbor sudija

25. Mandat sudija ustavnih sudova

26. Federacije stvorene agregacijom i devolucijom

Iako federacija može nastati na različite načine, kao dva najčešća načina
nastanka federacije izdvajaju se agregacija i devolucija. Dok agregacija
podrazumijeva dobrovoljno stupanje više samostalnih država u novu državnu
organizaciju – federaciju, devolucija predstavlja raslojavanje unitarne države na
više državnih cjelina koje zatim postaju federalne jedinice

27. Jednonacionalne i višenacionalne federacije ?

Može se reći da danas u svijetu gotovo da nema zemlje čije je stanovništvo

apsolutno etnički homogeno. To znači da i u tzv. Monoetničkoj federaciji pored
jedne najbrojnije nacije postoji određen broj drugih pripadnika.

28. Federacije sa stalnom i promjenjivom strukturom ?

Broj federalnih jedinica kao i teritorija federacije, ustavnopravno može biti

stalna i promjenjiva, te se stoga i razlikuju federacije sa stalnom i sa
promjenjivom strukturu. U federacijama sa promjenjivom strukturom,
promjene u pogledu broja federalnih jedinica i time područja federacije mogu
biti sljedeće : one koje proizilaze iz primjene novih federalnih jedinica u sastavu
federacije, one koje proizilaze iz secesije, odnosno odstupanja federalnih
jedinica iz federacije i one koje proizilaze iz unutrašnje reorganizacije broja i
unutrašnjih granica između federalnih jedinica. Federacije sa stalnom
federalnom strukturom su one koje u svojim ustavima ne pominju ni jednu od
pomenutih mogućnosti kojima se mjenja njihova struktura.
29. Položaj federalnih jedinica ?

Položaj federalnih jedinica u federaciji je utvrđen federalnim ustavom.

Federalne jedinice se razlikuju po broju stanovnika i površini teritorija. Bez
obzira na broj stanovnika i veličinu teritorija, federalne jedinice imaju jednak
položaj u federaciji, one su ravnopravne.

30. Podjela nadležnosti u federacijama – pojam i metode ?

Raspodjela nadležnosti u federalnoj državi vrši se njenim ustavom. Podjela

nadležnosti u materijalnom i formalnom smislu. Materijalna komponenta
iskazuje se u podjeli određene vrste poslova između federacije i federalnih
jedinica. Formalna sadrži instrumentariji putem kojeg kojeg se ostvaruju
nadležnosti federacije i federalnih jedinica. Ova pravila se utvrđuju federalnim
ustavom i mogu se promijeniti samo revizijom ustava. Metode – postoje dva
tradicionalna modela podjele nadležnosti u fedrealnoj državi. Jedan metod
raspodjelu nadležnosti vrši na način što ustavom određuje koje su nadležnosti
federalne vlasti , dok sve ostale nadležnosti koje ustavom nisu dodjeljene
federalnoj vlasti ostaju u nadležnosti federalnih jedinica – metoda pozitivne
enumeracije u korist federacije. Po drugom metodu nadležnosti koje ustavom
nisu pozitivno određene kao nadležnosti federalnih jedinica pripadaju
federalnoj vlasti. Nadležnost federalnih jedinica određena je metodom
pozitivne enumeracije, a nadležnost federacije na negativan način.

31. Dekoncentracija vlasti ?

Dekoncentracija vlasti - Koncentracija znači obavljanje upravnih poslova u

sjedištu centralnih organa državne uprave. Dekoncentracija podrazumijeva da
se ti poslovi obavljaju izvan sjedišta centralnih organa državne uprave, preko
njihivih ekspozitura.

32. Decentralizacija vlasti ?

Decentralicacija vlasti se sastoji u tome da što sva vlast nije isključivo smještena
u centralnim organima već izvjesnim ovlaštenjima raspolažu i drugi, po pravilu
demokratski konstituirani necentralni organi, koji su u izvjesnoj mjeri
samostalni u svom radu. Samostalnost može biti finansijske, organizacione,
funkionalne, personalne i druge prirode.
33. Lokalna samouprava pojam ?

To je oblik odlučivanja i upravljanja lokalnim zajednicama na užoj teritoriji,

neposredno od strane njenih stanovnika ili putem predstavništva kojeg
stanovnici neposredno biraju, kao i putem drugih lokalnih organa.

34. Principi lokalne samouprave – Evropska povelja o lok.samoupravi ?

Princip da je razvoj lokalne samouprave vezan za demokratiju , i da bez

demokratije nema lokalne samouprave.

35. Sistemi lokalne samouprave ?

Sistemi Lok.samouprave – određuju ih neka bitna obilježja realno postojeće

lok.samouprave. Jedno od obilježja je odnos države prema lokalnoj samoupravi.
U navedenoj relaciji moguće je da su lokalne jedinice organi države i državne
uprave, da su organi samouprave ili da su uporedo i organi državne uprave i
samouprave.

36. Autonomija –pojam ?

Autonomija kao pojam implicira samostalnost određenih društvenih grupa u

odnosu na druge grupe ili centralnu vlast. Potiče od grčke riječi autos- sam i
nomos-zakon.

37. Teritorijalna autonomija ?

Teritorijalna autonomija uspostavlja se u slučaju kada su posebnosti određenih

područja unutar unitarne države, ali u okviru federacije, takve da traže izraženiji
stepen političke samostalnosti nego što je to lokalna samouprava.
Ter.autonomija nalazi se na srtedini između lok. Samouprave i federalne
jedinice.

38. Dejstvo odluka ustavnih sudova

Odluke ustavnih sudova proizvode određene posljedice. Ustavni spor se

okončava konstatacijom neustavnosti ili kasacijom akta koji je predmet spora.
Zakon za koji je utvrdi da je neustavan neće se primjeniti u konkretnom sporu.
Zakon za koji je utvrđen da je neustavan i dalje ostaje na snazi. Odluka koja je
donesena u sporu važi samo za stranke u tom sporu. Izrazom kasacija u
najširem smislu označava se dejstvom odluka ustavnih sudova u postupku
neposrednog ispitivanja ustavnosti. Odluka kasacije ili ukida ili poništava zakon.
Za ustavne sudove važi načelo jednostepenosti suđenja. Protiv odluke suda ne
može se izjaviti nikakav pravni lijek.

39. Unitarna država ?

Ili jedinstvena država je takva država koja ima samo jedan ustav. Ona može
imati manji ili veći stepen teritorijalne decentralizacije. U vršenju državne vlasti
na teritoriji države centralnoj vlasti ne postoji nikakav konkurent. Što je stepen
decentralizacije manji to su razlike u odnosu na federalno uređenu državu
uočljivije. Opseg i trajanje delegacije nadležnosti u unitarnim državama
kontrolira centralna vlast na isti način kao što kontrolira veličinu, granice. Od
unitarne države treba razlikovati sjedinjenu uniju.

40. Federalna država ?

Federacija se sastoji od dvije kategorije, federalni karakter mora biti određen

federalnim utavom, federalnim ustavom vrši se raspodjela nadležnosti između
savezne vlasti i vlasti federalnih jedinica, za obavljanje funkcija federacije
saveznim ustavom se uspostavljaju posebni federalni organi, za obavljanje
funkcija federalnih jedinica osnivaju se sopstveni organi. Federalna država je
vrlo slična decentraliziranoj unitarnoj državi. Nadležnost federalnih jedinica
određuje se i mijenja ustavom. Federalna država je politička zajednica po
dvostrukoj osnovi. Federalne države imaju jedan zajednički pravni element.
Ustav BiH predviđa dvije vrste državljanstva: državljanstvo BiH, državljanstvo
entiteta.

41. Razvoj federalizma

Federalizam nije pojava novijeg doba. Susreće se još u starom vijeku, u antičkoj
Grčkoj. Izraz federalizam potiče od latinske riječi „foedus“; savez, ugovor. Kao
oblik političkih udruživanja u antičkoj Grčkoj spominju se državni savezi. Neki
teoretičari smatraju da je ideja federalizma starim narodima bila nepoznata dok
drugi smatraju da federalizam važi za svaki stadij državnopravnog razvoja
društva.

42. Konfederacija pojam

Konfederacija je savez država koji zadržavaju svoj suverenitet. Pravni akt kojim
se osniva konfederacija je međunarodni ugovor. Konfederacija nema svoju
teritoriju niti ima ijednu od tri klasične državne funkcije. Konfederacija nije
pravna osoba nego pravni odnos. Ona nema nikakve izvršne vlasti koja bi imala
pravo da svoje odluke nametne građanima.

43. Razlike imeđu federacije i konfederacije

Razlikovanje se zasniva na tri kriterija:

1. Pravnom osnovu zajednice

2. Pravnom osnosu organa zajednice prema građanima
3. Statusu država u međunarodnom pravu

44. Razlog stvaranja federacije

Federacija je najpogodniji oblik države čije se društvo odlikuje

nacionalnom , ekonomskom i kulturnom složenošću i različitošću. Etnički
faktor je jedan od dominantnih razloga za uspostavu federacije. Neke
federacije koje su nastale dominantno iz etničkih razloga, prestale su
postojati. Osim etničkog postoje drugi brojni razlozi. Historijski razlog
dolazi do izražaja u slučaju federacija koje su nastale metodom
agregacije- Historijski razlozi nazivaju se i tradicionalnim. Važni su i
geografski razlozi. Pod geografskim razlozima uglavnom se
podrazumijeva veliko prostranstvo zemlje. Bitnu ulogu imaju i ekonomski
razlozi.

45. Vrste federacije

Federacije stvorene agregacijom i devolucijom

Jednonacionalne i višenacionalne federacije
Federacije sa stalnom i promjenljivom strukturom
Federacije sa obzirom na način organiziranja federalnog područja