Pakeri

• izolacijske alatke koji sudjeluju u kontroli pridobivanja fluida i tlakova u bušotini;

• moraju udovoljavati jednom od sljedećih zahtjeva:
• izolirati bušotinske fluide i tlakove;
• zadržati plin pomiješan s tekućinom (olakšano podizanje prema površini);
• odjeliti eksploatacijske zone;

• sudjelovati u određivanju volumena prstenastog prostora (kod podizanja

tekućina plinom i slično).
• Podjela pakera:
• s obzirom na duljinu trajanja ugradnje:
kratkotrajna ugradnja,
dugotrajnu ugradnju (eksploatacija ili utiskivanje fluida);
• s obzirom na način ugradnje:
na radnom nizu cijevi,
na proizvodnom nizu cijevi,
opremom na žici;
• s obzirom na način aktiviranja:
mehanički,
hidraulički,
s posebnim sustavom aktivacije.
• Projektant odabire:
• Materijal s obzirom na:
• Osnovna naprezanja: vlačno, tlačno , gnječenje i rasprskavanje
• Koroziju(fluid i zrak) i abraziju (čestice)
• Odgovarajući navoj (navojni spoj, duljinu brtvenice i sastav brtvila)
Utječe i na sile u sustavu tubinga i pakera

Promjena tlaka unutar kanala bušotine za različite radne uvjete

 tlak na dnu niza cijevi obično je pri obradama viši nego pri injektiranju;
 tlak na ušću ovisi o dozvoljenim radnim tlakom ušća bušotine (čvrstoćom na
rasprskavanje materijala zaštitnih cijevi i proizvodnog-radnog niza cijevi)
 nagib krivulje ovisiti će o:
promjeru niza utisnih cijevi,
količinama fluida koji se u jedinici vremena utiskuju te
tlaku obrade.
Promjena stanja u bušotini ili njene namjene
• promjenom stanja u bušotini ili njene namjene (eksploatacija, injektiranje, obrada,
zatvaranje/gušenje) mijenjaju se temperature i tlakovi unutar i oko cijevi
• promjene i njihovi utjecaji ovisit će o:
 tome je li niz cijevi povezan s pakerom,
 tome na koji način je povezan s pakerom,
 tipu pakera, te
 je paker postavljen
• promjene tlaka i temperature uvjetovat će:
 promjene u duljini tubinga ako je omogućeno pomicanje brtvenice unutar
polirane sržne cijevi pakera;
 tlačna ili vlačna naprezanja u tubingu i pakeru ako kretanje nije slobodno;
 razdvajanje sa stalnim pakerom ako je kretanje dozvoljeno, a duljina brtvila
nije dovoljna;
 otpuštanje pakera ukoliko tlačna ili vlačna sila djeluje u smjeru oslobađanja;
 otvaranje ventila za izjednačavanje tlaka.

Moguće veze niza cijevi i pakera

 paker se postavlja u bušotinu kao alatka kojom se:
o odjeljuje niz zaštitnih cijevi od unutrašnjosti tubinga;
o odvaja prostor između dvije koncentrično postavljene cijevi;
 raspored tlaka u bušotini uz primjenu tubinga ili u sustavu tubing-paker
potrebno je razmotriti kako bi izabrali odgovarajući sustav za određene
uvjete.

RASPORED TLAKA U BUŠOTINI I TUBINGU KADA JE SLOBODN OBJEŠEN U BUŠOTINI

 tlak na ušću u prstenastom prostoru jednak je ležišnom tlaku umanjenom za

hidrostatički tlak stupca fluida u tom prostoru;
 tlakovi u tubingu ovise o o gubicima kod protjecanja od ležišta do ušća;
 propuštanje tubinga ili spojnica u plinskim bušotinama ne predstavlja nikakvu
opasnost;
 veća razlika tlakova u tubingu i prstenastom prostoru u naftnim bušotinama;
 pada tlaka na ušću u prstenastom prostoru ovisno o podizanju nivoa fluida;
 može doći do erozijskog djelovanja na zaštitne cijevi i njihovog propuštanja;
 mogućnost propuštanja povećana je kada se u prstenastom prostoru ostvaruje
pretlak na ušću.
RASPORED TLAKA U BUŠOTINI I TUBINGU KADA JE tubing povezan s pakerom
 prstenasti prostor obično ispunjen “paker” fluidom;
 za naftnu bušotinu diferencijalni tlak preko stijenki tubinga je mali i mogućnost
propuštanja tubinga je minimalna;
  za plinske bušotine, diferencijalni tlak preko stijenki tubinga raste do nekog
maksimuma na površini (povećana opasnost propuštanja tubinga zbog nepovoljnog
odnosa opterećenja tubinga i promjene temperature).

Propuštanje tubinga kod plinskih bušotina

 najveća je opasnost od propuštanja tubinga na malim dubinama (blizu površine) jer
su:

 tlakova najveće,
 vlačno naprezanje tubinga najveće, i
 najveće promjene temperature;
 jedan od preventivnih načina smanjenja tog djelovanja je primjena fluida male
gustoće u prstenastom prostoru uz dodavanje tlaka s površine.
Propuštanje tubinga kod naftnih bušotina
 u naftnim bušotinama propuštanje zbog performansi protoka obično ne predstavlja
drastičan problem;
 u obje situacije fluid veće gustoće u prstenastom prostoru je loš paker fluid sa
stanovišta oštećivanja opreme i formacije
 u sustavu tubing/paker potrebno je ugraditi i dodatnu opremu:
 prijelazi za odlaganje,
 opreme za kontrolu protjecanja (dubinski regulatori protoka i
mlaznice, debelostijene spojnice i dr.);
 cirkulacijske alatke (klizna vrata, klizni rukavac i cirkulacijska spojnica),
 dubinski sigurnosni ventil
Veza tubinga i pakera
 do pomaka tubinga u odnosu na paker dolazi zbog skraćenja ili produljenja niza cijevi;
 promjene duljine nastaju pri promjenama tlaka, temperature ili primijenjene sile;
 povezivanje tubinga i pakera može se ostvariti na tri načina:
 paker dopušta slobodno kretanje tubinga,
o promjer tubinga je manji od promjera polirane cijevi pakera,
o promjer tubinga je veći od promjera polirane cijevi pakera,
 paker dopušta ograničeno kretanje tubinga (dosjedno prame),

 paker ne dopušta kretanje tubinga.

Kretanja i sile u sustavu tubinga i pakera
• veličina naprezanja zbog opterećenja kod različitih radnih uvjeta određuje izbor
tubinga.
• ulazni podaci za proračun:
o gustoća "paker" fluida,
o gustoća fluida unutar tubinga,
o tlak u prstenastom prostoru na površini,
o tlak u tubingu na površini,
o temperatura na površini,
o temperatura na kraju tubinga,
o pad tlaka u tubingu uslijed trenja (teško se procjenjuje).

Ugušena bušotina
• gustoće fluida u tubingu i prstenastom prostoru su jednake;
• nema povišenog tlaka u tubingu i prstenastom prostoru na površini (glavi bušotine);
• na paker je ostvareno određeno nasjedanje.
• temperatura na dnu tubinga približno je jednaka temperaturi ležišta.
Eksploatacija
• kretanje nafte i/ili plina kroz tubing prema površini uzrokuje promjene naprezanja;
• maksimalni tlak u tubingu je veći nego kod ugušene bušotine.
• prosječna temperatura tubinga se povećava.
• zadovoljavajuća metoda određivanja temperature je određivanje srednje vrijednosti
između temperature na dnu i na površini za uvjete protjecanja.
Utiskivanje pod povećanim tlakom (stimulacije/skviziranja)
• utiskivanje cementne kaše, kiseline ili fluida za frakturiranja
• ovi uvjeti su najčešće mnogo teži s obzirom na ostale uvjete rada tubing
• djeluju u kratkom vremenskom periodu
• visoki tlak u tubingu i velike gustoće fluida
• protutlak u prstenastom prostoru
• efekt hlađenja zbog utiskivanja fluida s površine kroz tubing u bušotinu
Dogovorene oznake kod izbora tubinga
Promjena duljine niza tubinga
 rezultat su djelovanja tzv.:
 klipnog efekta - promjene duljine zbog djelovanja tlaka iznad i ispod brtvećeg
sustava na odgovarajuću površinu ili zbog mehanički primijenjene sile;
 efekta izvijanja - koji nastaje kao rezultat djelovanja mehaničkom tlačnom
silom na donji kraj niza cijevi, ili kao rezultat djelovanja povećanog tlaka
unutar niza u odnosu na tlak u prstenastom prostoru;

 efekta širenja ili sažimanja - koji rezultiraju iz promjena unutarnjeg i vanjskog

tlaka;
 temperaturnog efekta - koji se ostvaruje zbog promjene temperature sustava
u kojem se cijev nalazi.
 moguća prisutnost različitih fluida unutar cijevi i u prstenastom prostoru;
 stvarna sila određuje se s obzirom na promjenu od početnih na konačne uvjete.
 promjena duljine označena kao klipni efekt može se odrediti pomoću Hook-ovog
zakona

L1  
L  Fa


L  Ap  Ai  pip  Ap  Ao  pop 
E  As E  As

Stvarna sila na pakeru (Fa)

Fa  Ap  Ai  pip  Ap  Ao  pop

pip  pipf  pipi --- > promjena tlaka u tubingu od početnih do konačnih uvjeta

pop  popf  popi --- > promjena tlaka u prstenastom prostoru od početnih do konačnih uvjeta

Izvijanje
 ukoliko neka tlačna sila djeluje na dno tubinga doći će do njegovog izvijanja;
 djelovanje tlačne sile smanjuje se s udaljenošću od dna;
 zazor između uzlaznih i zaštitnih cijevi određuje prostor izvijanja;
 izvijanje se može ostvariti zbog:
 tzv. “posjednute” težine niza (aktiviranje alatki nasjedanjem), ili
 zbog djelovanja različitih tlakova unutar i izvan cijevi;

 nasuprot tome promjena tlaka mijenja se od početnih na konačne uvjete, a isto tako i
težina niza po jedinici duljine kada je uronjen u fluide.
Određivanje neutralne točke i fiktivne sile

Ap pip  pop 
n
w'f

w'f  ws   if  Ai   of  Ao  g ---- težina niza po jedinici duljine u konačnim uvjetima

F f  Ap  pip  pop 

R 2  Ff
2

L2   , za n<L
8  E  I  w'f

R 2  F f2  L  w'f  L  w'f 
L2     2   , za n>L
8  E  I  w'f  F f  Ff 
 

Promjena duljine tubinga uslijed napuhavanja ili sažimanja

1  2 
  g  r 2    g   2
 i r o 2   p 2 2  piu  rr  pou
L    L   L
3 E 2 E 2
r 1 r 1
r r


p najnepovoljniji slučaj zbog promjene duljine uslijed „napuhavanja” je kada je trenje uslijed
protjecanja fluida jednako nuli!

Temperaturni efekt
 promjena temperature uzrokuje skraćenje ili produljenje tubinga;
 prosječna promjena temperature određuje se na temelju promjene temperature na
ušću i dnu kanala bušotine u početnim (i) i konačnim (f) uvjetima

tuf  T ff tui  T fi
t  
2 2
 linearni koeficijent toplinskog istezanja za čelik Bt

L4  L  t  t

Promjena duljine niza cijevi zbog početnog nasjedanja ili natega

 ukupna promjena duljine zbog različitih efekata ne uračunava promjene ostvarene
početnim nategom ili nasjedanjem tubinga!
 kretanja tubinga unutar pakera rame ograničava kretanje tubinga na dolje; kod
ograničenog
 promjena duljine ostvarena zbog nasjedanja kada ne bi bilo dosjednog ramena koje
ograničava kretanje tubinga:


L5   L*1  L*2 
produljenje niza zbog početnog izvijanja: L1
produljenje niza zbog izvijanja uslijed početnog nasjedanja: L2

L6  Lu  L5

(ΔL6) ima negativni predznak (skraćenje),

 izračunata vrijednost predstavlja kretanje tubinga u pakeru nakon promjene
tlaka i temperature;
(Δ L6) ima pozitivni predznak (produljenje)
 pomak ne može ostvariti zbog ramena koje ga onemogućava;
 umjesto toga ostvaruje se međudjelovanje između tubinga i pakera.

 kada paker ne dopušta kretanje tubinga (čvrsta veza obično je ostvarena navojnim
spojem), promjena tlaka i temperature, ako bi rezultirala promjenom duljine niza,
uzrokovala bi silu između tubinga i pakera (F p).
 tada je stvarna sila jednaka:

 fiktivna sila:

F f*  F ff  Fp
Mogući načini aktiviranja pakera
1. nasjedanjem
2. nategom
3. rotacijom
4. hidraulički
5. kombinirano (uz primjenu električnog impulsa, eksplozivnog naboja ili prijelaza za
aktiviranje).

Pakeri koji se postavljaju nasjedanjem:

 njihova primjena je najbolja kada tlak u prstenastom prostoru iznad pakera
premašuje tlak ispod pakera (npr. eksploatacijske bušotine);
 ograničenja:
 veliki diferencijalni tlakovi koji mogu otežati oslobađanje pakera;
 promjene zbog smanjenja temperature mogu prouzročiti deaktiviranje
pakera;
 promjene zbog povećanje temperature mogu rezultirati izbijanjem pakera.
 dio težine cijevnih alatki prenosi se na elemente aktiviranja pakera;
 prvo se aktiviraju klinovi, a nastavkom djelovanja aktivira se i brtveći sustav;
 da bi paker ostao aktiviran potrebno je cijelo vrijeme podržavati minimalni iznos
nasjedanja!

Primjena pakera koji se aktiviraju nasjedanjem

 najviše se primjenjuje pri osvajanju, ispitivanju kao i opremanju bušotina za
eksploataciju;
 ukoliko sadrže dodatne hidrauličke klinove, mogu se upotrebljavati i za sve vrste
utiskivanja u slojeve (obrade, cementacije pod tlakom itd.);
 "J" brava osigurava nesmetanu ugradnju pakera do dubine aktiviranja
 za deaktivaciju brave paker mora biti opremljen tarnim segmentima ili
oprugama.
 TIP G (Baker hughes)
o najjednostavniji paker za aktiviranje nasjedanjem;
o robustan, jednostavan za upotrebu;
o primjenjuje se za opremanje eksploatacijskih bušotina;
 o primjenom spojnice za pražnjenje i hidrauličkih klinova može se primijeniti i za
stimulacijske radove ili testiranja;
o ima samo jedan brtveći element.
o sintetska guma (prirodne gume rijetko primjenjuju zbog sklonosti bubrenju).
osnovni dijelovi:
 sržna cijev s navojnim spojevima na koje je moguće postaviti spojnice,
pa ga je moguće primijeniti i za aktiviranje nategom (okrenutog
naopako);
 prsten čeljusti (klinova) s tarnim segmentima i "J" bravom; konus;
 element; i
 držač brtve.

• sržna cijev je velikog unutrašnjeg promjera pa omogućava lako prolaženje

mjernih ili kontrolnih uređaja;
• tijekom ugradnje spušta se 0,5 m niže od dubine ugradnje;
• laganim zadizanjem omogućava zadizanje zatika iz kraćeg utora "J" brave;
• zakretanjem udesno za četvrtinu okretaja omogućava se pomicanje vretena s
konusom i brtvilom u smjeru klinova
Gume (elastomeri) pakera
• sposobne su podnijeti velike deformacije uz zadržavanje elastičnosti;
• Poissonov omjer za elastomere obično je oko 0,5;
• trebale bi biti otporne na djelovanje različitih kemikalija i proizvedenih
fluida, bez vulkaniziranja u uvjetima povećanih temperatura u bušotini,
čak i kod dugotrajne primjene;
Spojnica za pražnjenje
• odreznog omogućava komunikacija unutrašnjosti tubinga s prstenastim
prostorom.
• spojnica se ugrađuje u otvorenom ili zatvorenom položaju ovisno o
postavljanju vijka;
• otvaranje i zatvaranje postiže se nategom ili nasjedanjem.
• tubing se može osloboditi od pakera i na gornjoj spojnici koja je krupnim
navojem spojena sa sržnom cijevi (primijena natega uz rotaciju)!
 BOC i BOCL pakeri
o primjenjuje se pri eksploataciji i ispitivanju bušotina do 2500 m;
o moguće ih je primijeniti i za utiskivanje (do 200105 Pa diferencijalnog tlaka)
ukoliko se:
 nasjedne većom težinom tubinga i
 doda protutlak u prstenasti prostor;
 o za lakše uvjete u bušotini (do cca 2000 m) preporuča se BOC paker, a za dublje
bušotine BOCL.
o BOCL paker ima šest brtvenih elemenata (BOC ima četiri) i veću duljinu sržne
cijevi ;
o dulja sržna cijev omogućuje jače udarce pri oslobađanju pakera u slučaju
zaglave;
o oba pakera imaju ventil za izjednačavanje tlaka (ventil za uspostavljanje
cirkulacije),
o moguće je uspostaviti cirkulaciju, a da se paker u potpunosti ne oslobodi.
o oznaku “F” (BOCF, BOCLF), znači da im je unutarnji promjer sržne cijevi
jednak unutarnjem promjeru tubinga na koji se navrću.
 TIP R-3 (Baker hughes)
o se pri eksploataciji i ispitivanju bušotina do 3500 m;
o 3 500 m - granična dubina do koje se preporuča (je moguće) ugrađivati pakere
koje se aktivira nasjedanjem;
o je opremljen dvostrukim klinovima, moguće je obavljati i utiskivanje fluida u
slojeve (obrade, cementacije pod tlakom i sl.).
ugradnja:
• prije ugradnje potrebno je provjeriti da je "J" zatik u vodoravnom dijelu brave;
• pri ugradnji ventil za izjednačavanje tlaka je u otvorenom položaju, pa
tekućina prolazi kroz njega i sržnu cijev;
• oslobađanjem brave i nasjedanjem, zatvara se ventil za izjednačavanje tlaka,
aktiviraju čeljusti i brtveći elementi;
 Paker BOCU (Lane wells Company)
o upotrebljava se za odvojeno ispitivanje ili eksploataciju (u slučaju više
otvorenih intervala);
o može se primijeniti i za ispitivanje pojedinih slojeva koji su neposredno iznad
čepa u koloni kao jedini mehanički paker u bušotini;
o postavlja se nasjedanjem tubinga za što treba ispod sebe imati oslonac;
o kod dodavanja opterećenja na paker pucaju odrezni vijci te težina
nasjednutog tubinga izbacuje brtvene elemente uz stijenku zaštitnih cijevi.
o oslobađanje pakera ostvaruje se zadizanjem tubinga.

Pakeri koji se postavljaju nategom

 primjenjuju se kada je tlak ispod pakera veći od tlaka iznad pakera u prstenastom
prostoru (utisne bušotine, kemijska obrada, frakturiranje ili skviziranje;
 Ograničenja:
• veliki diferencijalni tlakovi koji mogu otežati oslobađanje pakera;
• smanjenjem temperature može doći do kidanja tubinga;
 • povećanje temperature može uzrokovati oslobađanje pakera.
 TIP AD-1 (Baker hughes)
o za plitke i srednje duboke bušotine do 2000 m;
o najviše se primjenjuje za sidrenje tubinga (s brtvećim elementom ili bez njega)
kod bušotina koje proizvode dubinskim klipnim sisaljkama;
o u utisnim bušotinama;
o može se upotrijebiti i pri ispitivanju pojedinih intervala, sam ili u kombinaciji s
jednim od dvojnih pakera na nateg.

Aktiviranje:
• paker se ugrađuje do željene dubine;
• okretanjem u lijevo za 1/4 kruga (to je otprilike jedan krug na površini)
oslobađanje „J” brave;
• stvarnu silu za aktiviranje pakera koju je potrebno ostvariti na površini
potrebno je izračunati za zadane uvjete u bušotini;
• u slučaju da se paker ne može osloboditi normalnim putem, pristupa se
oslobađanju dodatnim nategom dolazi do kidanja sigurnosnog prstena,
tako da vodilica, brtveći element i konus padnu na spojnicu, pa pošto su
čeljusti oslobođene).
• ukoliko nije moguće upotrijebiti veći dodatni nateg (ili taj nateg nije
dostatan), moguće je paker osloboditi na sljedeći način: tubing se stavi
pod dodatni nateg i okreće se 20 ili više puta u desno (gornja spojnica
odvaja se od sržen cijevi).
 Paker "TOP"
o posebno je povoljan za primjenjivanje u bušotinama za utiskivanje vode;
o primjenjuje se i kao sidreni paker pri opremanju bušotina dubinskim klipnim
sisaljkama, te pri ispitivanjima i obradama slojeva;
o se nategom nakon oslobađanja brave, okretanjem u desno za tri okretaja na
dubini pakera.
 Dvojni pakeri
o aktiviraju se nategom i nasjedom;
o primjenjuju se u paru s drugim tzv. "sidrenim" pakerom pri odjeljivanju
dijelova kanala bušotine.
 Paker tip "C-1" (Baker hughes)
o dvojni paker koji se postavlja nategom;
 o primjenjuje se za odjeljivanje slojeva pri ispitivanju, proizvodnji ili utiskivanju
u slojeve;
o za aktiviranje mu je potreban "sidreni" paker koji se aktivira nategom;
o u bušotinu se ugrađuje osiguran odreznim vijcima, koji se pri postavljanju režu
i dodatnim nategom aktivira brtva;

Pakeri koji se aktiviraju rotacijom

 rjeđe je od prethodnih načina aktiviranja;
 u slučajevima kada drugi načini aktiviranja pakera nisu mogući (velika dubina, veliki
otklon kanala bušotine);
 Paker Husky M-1
o može se aktivirati nasjedanjem i rotacijom;
o elementi brtvi postavljeni su pri samom vrhu pakera, čime se sprječava
nakupljanja taloga ili nečistoća oko klinova;
o toga otvaranjem rasteretnog ventila omogućava se ispiranje prostora iznad
brtvi prije oslobađanja pakera;
o u vrlo plitkim bušotinama kada se ne može ostvariti dovoljan iznos nasjedanja
za aktiviranje, moguće ga je ostvariti samo rotacijom tubinga.

Pakeri koji se aktiviraju hidraulički

 aktiviranje ovih pakera ostvaruje se narivanjem tlaka kroz tubing
 ubacivanje kuglice u sjedište ventila ili ugradnja čepa;
 aktivira se hidraulički bez potrebe za mehaničkim pomacima uz mogućnost
zabravljivanja nakon aktivacije;
 primijenjuje se za eksploataciju, ispitivanje ili utiskivanje fluida;
aktivira se:
• ubacivanjem kuglice u spojnicu za aktiviranje;
• primjenom diferencijalnog ventila za pražnjenje;
• ugradnjom čepa u prijelaz za odlaganje ili klizni rukavac ispod pakera.
 Paker "RH“ (Otis engineerin corporation)
o paker se ugrađuje u zabravljenom stanju osiguran odreznim zaticima;
aktiviranje:
• ubacuje se kuglica;
• tlak fluida potiskuje konus ispod klinova koji se šire i utiskuju u stijenku
zaštitnih cijevi;
• aktiviranje brtvi;
 • unutrašnji klinovi služe za održavanje pakera u aktiviranom stanju;
• hidraulički klinovi aktiviraju se nakon brtvi i služe za podržavanje
djelovanja tlaka odozdo, kako bi se spriječilo kretanje pakera prema
gore.
• primjenom dodatnog tlaka izbija se sjedište kuglice i ostvaruje
komunikacija s ležištem.

Deaktivacija:

 izjednačavanjem tlaka iznad i ispod pakera deaktiviraju se hidraulički

klinovi;

 natezanjem tubinga odrezuju se zatici;

 relaksacija brtvi i izvlačenja konusa ispod klinova.

Alatka za selektivno aktiviranje

 namještanjem različitih tlakova otvaranja adaptera moguće je u niz alatki postaviti

nekoliko ovih pakera i selektivno ih aktivirati.

 brtva pakera sastoji se od tri elastomerna elementa;

 vanjski su veće tvrdoće, a unutarnji je manje tvrdoće, pa se lakše deformira.

Jednopstruki, dvostruki i trostruki pakeri

Paker "K" (Baker hughes)

 paker se ugrađuje na tubingu;

 iznad njega obično se postavlja neka cirkulacijska alatka, koja omogućava protjecanje fluida
pri ugradnji;

 koristi se za skviziranje;

 dvostruki klinovi (gornji se aktivraju hidraulički a donji dodatnim nategom).

Pakeri za "napuhavanje"

 aktiviraju hidraulički;

 osim nosećeg tijela i brtvećeg elementa, nemaju druge standardne dijelove pakera.
Paker PIP (Lane wells Company)

 za jednokratnu primjenu;

 idealan je za primjenu:

 u otvorenom dijelu kanala bušotine;

 unutar kolona zaštitnih cijevi sa znatno oštećenim stijenkama;

 u situacijama kada treba proći kroz suženi prostor, a izolirati znatno veći presjek.

 koriste se za izoliranje dijelova formacije (kratkotrajno ili dugotrajno), pri eksploataciji i

injektiranju, cementiranju, testiranju itd;

 samo brtvilo ispunjava se vodom ili naftom prije ugradnje, a fluid tijekom ugradnje
popunjava prostor između brtve i tijela pakera;

 deaktivacija se zadizanjem alatki i rotacijom u desno (preko utora na vanjskoj površini tijela
ispušta se zarobljeni fluid).

Stalni pakeri

 jednostavni s malo dijelova,

 aktiviraju se ili hidraulički ili primjenom posebnih alatki i adaptera za ugradnju;

 često se nazivaju bušivi jer je to bio jedini način njihova oslobađanja;

 danas se mogu deaktivirati i vaditi bez uništenja.

Paker D (Baker hughes)

 postavlja se ili opremom na “žici” ili na radnom tubingu prije ugradnje konačnog proizvodnog
niza cijevi;

 svi dijelovi pakera izrađeni su iz materijala koje se lako buši (lijevano željezo, olovo bronca).

 pri aktiviranju pomoću eksplozivnog naboja koristi se ostvarena energija ekspanzije plinova;

Načini spajanja pakera i tubinga

 tubing se sa pakerom spaja pomoću:

 usadne brtvenice (s navojnim spojem - onemogućava kretanje),

 brtvenice s dosjednim ramenom,

 posmične brtvenice (omogućava slobodno kretanje kroz paker).

 brtve mogu biti vezane (vulkanizirane) ili tzv. „V” brtve

Dodatna oprema ispod pakera

 na donji kraj pakera moguće je osim obične vodilice postaviti:

 prijelaz za odlaganje ili ventil sa zaklopcem;

 vodilicu s navojem za produžnu poliranu cijev;

 produžetak za obušivanje u koji se smješta vreteno i rukavac za prihvat alatke za

obušivanje.

Bubreći pakeri

 Bubreći pakeri predstavljaju novu tehnologiju koja omogućava dugoročnu izolaciju pojedinih
zona koje se koriste za selektivnu proizvodnju.

 Ocjenjivanje i ispravnost primjene ove nove tehnologije je još u fazi istraživanja i procjene.

 U nekim slučajevima, bubreći pakeri su korišteni kao nadomjestak hidrauličkim i mehaničkim

pakerima.

 U drugim slučajevima, koristili su se kao zamjena cementu utiskivanom kroz lajnere, kako bi
osigurali zonsku izolaciju.

 Bubreći elastomerni paker je u stvari gumeni element učvršćen kemijski ili mehanički, uz
pomoć metalnih prstenova koji se stavljaju na oba kraja gumenog elementa, na tijelo alatke.

 Prsteni povećavaju sposobnost podržavanja diferencijalnih tlakova i služe kao

usmjerivači prilikom spuštanja alatki u bušotinu.

 Glavna značajka gume (elastomera) je ta da značajno bubri kada je u kontaktu s

aromatskim ugljikovodicima ili slanom vodom.

 Pakeri mogu biti napravljeni za pojedine primjene, guma se može staviti na alatke
bilo kojeg promjera, a vanjski promjer i duljina brtvećeg elementa je prilagodljiva za
željenu svrhu.

 Do sada su razvijene dvije vrste sustava bubrenja elastomera.

 Pri prvom sustavu se koriste elastomeri koji bubre kada su u kontaktu s

ugljikovodicima.

 Bubrenje se postiže kroz proces difuzije i počinje kada molekule gume apsorbiraju
molekule ugljikovodika

 Paker koji bubri u kontaktu s ugljikovodicima je bubreći elastomerni paker koji bubri
zbog apsorpcije ugljikovodika.

 To je proces difuzije, to jest spontanog miješanja dviju ili više tvari kroz njihovu
dodirnu površinu ili propusnu membranu.

 Čestice putuju iz područja više u područje niže koncentracije.

 Proces uključuje ispreplitanje molekula ugljikovodika s molekulama gume.

 To ispreplitanje uzrokuje širenje molekula gume.

  Paker bubri kada ugljikovodik prodre u gumu i biva zarobljen u matriksu gume zbog
prirodnog afiniteta molekula polimera i ugljikovodika.

 Proces je ireverzibilan i zahtijeva male količine ugljikovodika za pokretanje.

 Tipične temperature rada za paker koji bubri u kontaktu s ugljikovodicima su 80 do

130 °C.

 Drugi sustav koristi elastomere koji bubre u kontaktu s vodom.

 Bubrenje je u ovom slučaju bazirano na principu osmoze.

 Voda će ući u matriks gume što će izazvati bubrenje gumenog elementa.

 Budući da je osmoza ovisna o razini saliniteta elastomera i fluida u okruženju,

promjene u bušotini mogu dovesti i do suprotnog procesa.

 Rezultat difuzije vode u gumeni element je bubrenje elastomera.

 Brzina bubrenja ovisi o temperaturi, salinitetu fluida u okruženju, vrijednosti pH, te

sastavu fluida i polimera. Kako bi se osiguralo spuštanje sustava na željenu dubinu,
vrijeme bubrenja mora biti kontrolirano.

 Vrijeme bubrenja se kreće u granicama od 5 do 100 dana.

 Spomenuto vrijeme bubrenja, tj. mogućnost odgode bubrenja, ima mnoge prednosti.

 Prilikom planiranja opremanja, vrijeme potrebno za bubrenje pakera može se

iskoristiti za obavljanje drugih zadataka pri opremanju.

 Još jedna prednost bubrećih pakera u odnosu na tradicionalne pakere za nezacijevljeni kanal
bušotine je ta što će bubreći pakeri prije početka procesa bubrenja imati manji vanjski
promjer.

 Ta činjenica dozvoljava spuštanje niza u bušotinu pri većim brzinama, manji rizik od
klipnog efekta i zaglave alata koji može proći kroz manja suženja u kanalu bušotine.

 Kada je bubreći paker postavljen na svoje mjesto, postoji niz prednosti nad
standardnim pakerima.

 Većina mehaničkih pakera zahtijevaju posebne korake prilikom aktivacije, uključujući

manipulacije alatkama, spuštanje aktivirajućeg mehanizma ili primjenu tlaka na pakere, dok
bubreći pakeri, medij koji im je potreban za bubrenje, osiguravaju iz okruženja unutar
bušotine bez potrebe za obavljanjem dodatnih radnji.

 Tijekom procesa izrade pakera nije potrebno zavarivati dijelove na alatku, nema pokretnih
dijelova i ne zahtijeva aktivaciju na površini ili unutar bušotine.

 Paker se stavlja u niz alatki, spušta se u bušotinu sa čitavim nizom, što uvelike
doprinosi jednostavnosti upotrebe.

 Ne postoji potreba za specijaliziranim radnicima kod rukovanja navedenim alatkama.

 Bubreći pakeri se također kemijski učvršćuju na cijevi duljine 9 do 12 m, ili na kratke cijevi
duljine 3 do 6 m u duljinama koje mogu podnijeti različite diferencijalne tlakove preko
pakera. Dostupni su i kao rukavci za navlačenje na cijev, duljine 0,3 m.