Brijuni

Brijuni su otočje i nacionalni park u

Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana, Brijuni
a sastoje se od 3 otoka i 11 otočića.[1]

Sadržaj
Zemljopis
Povijest
Brijunski sastanci
Nacionalni park Brijuni
Izvori
Koordinate: 44°54′46″N 13°45′50″E (https://geohack.toolforge.or
Vidi još g/geohack.php?pagename=Brijuni&params=44_54_46_N_13_
45_50_E_type:landmark)
Vanjske poveznice
Lokacija Istarska županija
Galerija slika
Država Hrvatska
Površina 33,9 km2
Zemljopis Najbliži grad Pula
Utemeljen 27. listopada 1983.
Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske Službena Nacionalni park Brijuni (https://www.np-
stranica brijuni.hr/hr)
obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od
14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km
kvadratna (površina otoka i akvatorija; na brijunski akvatorij
otpada 80% ukupne površine).

Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7

km2, a manji su Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić,
Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim.

Povijest
Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati
tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće Karta Brijuna
tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli etnički
nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom,
lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća... Za vrijeme velike Egejske
seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije
Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli Rimljani, a od 6. do 8. st. otočjem je (kao i Istrom) vladao Bizant.
Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski
ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije
iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz 15. stoljeća.
Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj
flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji",
Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalnim
parkom i omiljena su turistička destinacija.

Brijunski sastanci

Brijuni su i otoci gdje je doživotni predsjednik Jugoslavije

Josip Broz Tito imao rezidenciju i primao goste,među kojima
su bili u prvom redu političari svjetskog glasa, a također i Drvored borova na Brijunima
eminentni umjetnici iz svih oblasti umjetnosti te drugi svjetski
uglednici.

Na Brijunima je svjetski glasoviti hrvatski fizičar Dubravko Tadić bio glavni organizator prve međunarodne
konferencije iz fizike u neovisnoj Hrvatskoj VIIth Adriatic Meeting on Particle Physics, zajedno s D.
Klabučarom i I. Picekom. Održala se od 13. - 20. rujna 1994.).[2]

Na Brijunima je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman održavao brojne sastanke. Najpoznatiji je
Brijunski sastanak od 31. srpnja 1995. na kojem je s generalima Hrvatske vojske i drugim vojnim
dužnosnicima dogovorio konačni plan vojno-redarstvene operacije Oluja čija je uspješna izvedba Hrvatskoj
(i BiH) donijela mir.[3]

Danas su i meka mnogih turista i mjesto gdje se održavaju kazališne predstave zahvaljujući poznatom
glumcu i redatelju Radi Šerbedžiji. Danas su također mjesto gdje ponekad visoki dužnosnici nove hrvatske
države povremeno primaju inozemne delegacije u službenoj rezidenciji.

Izvori
1. Istarski otoci - Otočni sabor (https://www.otocnisabor.hr/otoci/istarski). www.otocnisabor.hr.
Pristupljeno 25. siječnja 2021.
2. Metelgrad (http://library.foi.hr/m3/mda1.php?B=1&sqlx=S00001&A=0000013507&vrsta=kat&
grupa=PRIRODOSLOVLJE&H=&Upit=TADI%C6,%20Dubravko%20dr.%20prof.%20(Zagre
b)) Tihomir Vukelja: Dubravko Tadić. Fakultet organizacije i informatike Varaždin.
(pristupljeno 5. travnja 2020.)
3. Brijunski transkript (http://www.nsf-journal.hr/issues/v11_n1/pdf/0000016885-07%20NSF-20
10-1%20Brijunski%20stenogram-nevjerodostojna%20verzija-39.pdf)

Vidi još
Safari park Brijuni
Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
Bizantski kastrum

Vanjske poveznice
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Brijuni

Brijunski transkript (http://www.nsf-journal.hr/issues/v11_n1/pdf/0000016885-07%20NSF-20

10-1%20Brijunski%20stenogram-nevjerodostojna%20verzija-39.pdf)
Fotografska radionica Brijuni (http://www.markovrdoljak.com/foto-radionica-brijuni/)
 Nacionalni park Brijuni (https://web.archive.org/web/20120521012924/http://www.brijuni.hr/)
Fotomonografija NP Brijuni (http://www.markovrdoljak.com/gallery/fotomonografija-nacional
ni-park-brijuni/)
Fotografije Brijuna (http://brijuni.aventin.hr)

Galerija slika

Arheološki lokalitet, Vila

Verige
 Zalazak sunca Ostaci bizantskog
kaštela

Kaktusi Spomen-ploča Brijuni, Pula i Obala

Robertu Kochu okolica iz zraka

Parkovi Hrvatske

Brijuni • Kornati • Krka • Mljet • Paklenica • Plitvička jezera •

Nacionalni parkovi
Risnjak • Sjeverni Velebit

Park prirode Biokovo • Park prirode Dinara •

Park prirode Kopački rit • Park prirode Lonjsko polje •
Park prirode Medvednica • Park prirode Papuk •
Parkovi prirode Park prirode Telašćica • Park prirode Velebit •
Park prirode Vransko jezero • Park prirode Učka •
Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje •
Park prirode Lastovsko otočje

Strogi rezervati Hajdučki i Rožanski kukovi • Bijele i Samarske stijene

Brijuni

Otoci Veliki Brijun • Mali Brijun • Vanga (Krasnica)

Obljak (Okrugljak) • Pusti (Madona) • Vrsar • Sveti Marko •

Otočići Sveti Jeronim (Jerolim) • Supinić (Šupinić) • Gaz • Grunj (Gruni) •
Kozada (Kotež) • Galija • Supin (Šupin)

Hridi i grebeni
Kabula • Črnike • Stine
 Pličine Burić • Gaz • Stura • Vrbanj • Pusta • Porer • Salpe • Kotež • Grunj

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Brijuni&oldid=5906169"

Ova stranica posljednji je put uređivana 26. lipnja 2021. u 21:43.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se primjenjivati i
dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.