Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Odsjek za filozofiju
Kolegij: Antička filozofija
Nositelj: izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić
Izvoditelj: dr. sc. Matija Mato Škerbić
Akademska godina 2019./2020., ljetni semestar

Antička filozofija – seminar

Zadaća 21.4.2020.

U sklopu seminarske rasprave ispunite sljedeće zadatke:

1. kroz minimalno nekoliko rečenica odgovoriti na pitanja koja su pripremili izlagači(ce)

seminara na temu 'Platon – VII. knjiga Države' (Belić i Jozić)

Platon je smatrao da je kreposna duša ona koja uspije pobjeći iz spilje. Ako čovjek uspije
doprijeti do svijeta ideja, on tada posjeduje svjetlost, kojom može obasjati sjenu u osjetilnom
svijetu i zapravo ju raskrinkati. Dokle god čovjek ne uspije doći do svijeta ideja, on ne vidi
„širu sliku“. Hoće li čovjeku biti bolje kada dođe do svijeta ideja? Ako je vjerovati učenjima
Platona, trebalo bi biti, budući da onaj tko uspije pobjeći iz spilje jest uistinu krepostan
čovjek.

2. kroz minimalno nekoliko rečenica kritički promotriti i usporediti izlaganja odn.

prezentacije i postavljena pitanja na temu 'Platon – VII. knjiga Države' (Belić i Jozić)

Kolegice su dobro opisale Platonovu doktrinu o svijetu ideja te alegoriju spilje. Međutim,
manjak u ovim izlaganjima je sama Dijalektika te nedostatak opisa osjetilnog i opipljivog
svijeta u njoj.

3. kroz minimalno nekoliko rečenica odgovoriti na pitanja koja su pripremili izlagači(ce)

seminara na temu 'Aristotel - vrline ili krijeposti' (Skledar i Štiglić Perić)

Za Aristotela je vrlina temelj idealne ljudske zajednice, a on je u Nikomahovoj etici opisao

etičke (vezano uz ne razumski dio duše) i dianoetičke vrline (vezane uz razumski dio duše).
To su: mudrost, razboritost, hrabrost, pravednost, samosavladavanje, predanost,
velikodušnost, plemenitost duše, časnost, blagost, istinitost, uljudnost i prijateljstvo.
Smatram da su obje vrste vrline jednako vrijedne jer čovjek mora znati rabiti sve svoje vrline,
bile one vezane uz razum ili emociju. Krepostan čovjek je onaj koji u cijelom svom životu
postigne ono što je za njega uistinu dobro, a cijeli život je živio na jedan pravedan način.

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišni kampus Borongaj, 10000 Zagreb
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
Odsjek za filozofiju
Kolegij: Antička filozofija
Nositelj: izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić
Izvoditelj: dr. sc. Matija Mato Škerbić
Akademska godina 2019./2020., ljetni semestar

4. kroz minimalno nekoliko rečenica kritički promotriti i usporediti izlaganja odn.

prezentacije i postavljena pitanja na temu 'Aristotel - vrline ili krijeposti' (Skledar i
Štiglić Perić)
Obje kolegice su na objektivan i kvalitetan način obradile izabranu temu, s naglaskom na
kreposti gdje su si dale truda to protumačiti što jednostavnije, ali dovoljno kvalitetno kako bih
razumio što je Aristotel želio reći.

Zadaću predati do petka 28.4.2020. u 10.00 sati.

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišni kampus Borongaj, 10000 Zagreb