Transformatori: Predavanja Iz Elektrotehnike (530) - Predavanje 11 I 12

Predavanja iz Elektrotehnike (530) - Predavanje 11 i 12
5. Transformatori
Transformator je električni uređaj čiji se princip rada zasniva na induktivnoj sprezi
među namotima primara i sekundara.
Podjela transformatora s obzirom na namjenu:

• Transformatori snage (energetski transformatori)
Služe za prijenos električne energije između dviju
elektroenergetskih mreža različitih naponskih nivoa. B  1,6 T.
• Mjerni transformatori
Služe za mjerenje. B  0,1 T.
• Energetski transformatori specijalne namjene
- za napajanje ispravljača,
- za aparate za zavarivanje, itd.
1
5.1. Podjela mjernih transformatora

Mjerni transformatori se prema veličini koju transformiraju dijele na:
• Strujne mjerne transformatore
• Naponske mjerne transformatore
Mjerni transformatori prema mjestu ugradnje mogu biti za:
• Vanjsku ugradbu
• Unutarnju ugradbu
Mjerni transformatori prema vrsti glavne izolacije mogu biti:
• Izolirani papirom impregniranim uljem
• Izolirani epoksidnom smolom

2
• Izolirani plinom SF6 (sumporni heksafluorid)
5.2. Podjela energetskih transformatora (1)

Podjela energetskih transformatora s obzirom na ukupan broj faza:
• Jednofazni,
• Trofazni
Podjela energetskih transformatora s obzirom na ukupan broj namota:
• Dvonamotni,
• Autotransformatori,
• Tronamotni,
• Regulacijski transformatori.
• Višenamotni,
Podjela energetskih transformatora s obzirom na konstrukciju:
• Uljni (prevladavaju),
• Suhi.
3

Trofazni transformatori u elektroenergetskom sustavu Republike Hrvatske s
obzirom na mjesto ugradnje i nazivnu snagu mogu se podijeliti na:
• Mrežne transformatore velike nazivne snage –

ugrađuju se u prijenosnim mrežama
Prijenosni omjer: 400 / 110 kV ; 400 / 220 kV
• Mrežne transformatore srednje nazivne snage –
ugrađuju se u prijenosnim mrežama
110 / 35 kV ; 110 / 10 (20) kV ; 220 / 35 kV ; 220 / 10 (20) kV
• Distribucijske transformatore – ugrađuju se u distribucijskim mrežama
35 / 10 kV ; 35 / 20 kV ; 10 / 0,4 kV ; 20 / 0,4 kV
• Blok-transformatore (generatorske transformatore)
na generatorskoj strani 3,15 kV do 30 kV; na mrežnoj
strani 110 kV, 220 kV ili 400 kV 4
Trofazni uljni distribucijski

transformator
- nalazi se u metalnom kotlu
ispunjenom uljem.
Trofazni suhi distribucijski

transformator
5
5.3. Konstrukcija transformatora

Trasformator se sastoji od:
Dilatacijska posuda
1. Aktivnih dijelova
• Jezgra
• Namoti
2. Pasivnih dijelova
• Izolacija
• Dijelovi za učvršćivanje
namota i jezgre
• Provodni izolatori, itd.

Distribucijski transformator
6
5.4. Jezgra i namot transformatora (1)

S obzirom na jezgru trasformator može biti:
1. Stupni (jezgrasti)
2. Ogrnuti
Jezgra i namot jednofaznog

PRIMAR SEKUNDAR
stupnog transformatora.
Primar – namot na koji se dovodi električna energija

Sekundar – namot s kojeg se odvodi električna energija 7
Jednofazni stupni transformator uobičajeno ima oba namota na istom stupu.
Niženaponski namot
Višenaponski namot
8

Jednofazni stupni transformator može imati oba namota raspodijeljena na dva
stupa.
Višenaponski i niženaponski namoti se motaju jedan preko drugog da bi bio što

manji rasipni magnetski tok.
9
Jednofazni ogrnuti transformator
10
Trofazni stupni transformator
Na svakom od stupova nalazi se namot jedne faze primara i jedne faze sekundara.
Namoti na istom stupu motaju se jedan preko drugog.
Višenaponski namot se mota preko niženaponskog namota. 11
Trofazni ogrnuti transformator
Na svakom od stupova
nalazi se namot jedne faze
primara i jedne faze
sekundara. Namoti na
istom stupu motaju se
jedan preko drugog.
Višenaponski namot se
mota preko niženaponskog
namota.
12
Jezgra transformatora se slaže od željeznih limova debljine 0,35 ili 0,5 mm, a
legirani su sa silicijem do 5 % u svrhu smanjenja gubitaka zbog vrtložnih
struja.
Izolacija između limova je papir ili lak debljine 0,04 – 0,06 mm.
Pravokutni se oblik jezgre koristi samo kod transformatora manje snage.

Kod transformatora veće snage, jezgra se slaže od limova različite debljine.
Namot je cilindričnog oblika

zbog magnetskih sila koje
djeluju radijalno.
13
5.5. Gubici transformatora

Gubici transformatora mogu biti:
1. Gubici u željezu ( PFe )
• Uslijed magnetske histereze
• Uslijed vrtložnih struja
2. Gubici u bakru ( PCu )
• Gubici u namotu primara ( PCu1 )
• Gubici u namotu sekundara ( PCu2 )
3. Dodatni gubici (npr. gubici u kotlu transformatora)
Uobičajeno je da se u teorijskim razmatranjima dodatni gubici zanemaruju. 14

5.6. Idealni transformator (1)

Za idealni transformator vrijede pretpostavke:
1 .  Fe =  (permeabilnost jezgre)
 Rm = 0 (magnetski otpor jezgre)
2 . PFe = 0 (gubici u željezu)
3 . PCu = 0 (gubici u bakru)
 R1 = R 2 = 0 (otpori namota primara i sekundara)
4 .  1 =   2 = 0 (rasipni magnetski tokovi primara

i sekundara)
15
Principijelna shema idealnog transformatora Značenje veličina:

u1 – napon primara,
i1 – struja primara,
u2 – napon sekundara,
i2 – struja sekundara,
N1 – ukupan broj zavoja

primarnog namota,
Struje koje ulaze u namote na mjestima
označenim točkom magnetiziraju N2 – ukupan broj zavoja
jezgru u istom smjeru. sekundarnog namota,
 – magnetski tok kroz jezgru

kojeg ulančuju oba namota.

Nadomjesna shema idealnog transformatora
d 1 d d 2 d
Prema Faradayevom zakonu: e1 = + = N1 ; e2 = + = N2
dt dt dt dt
Prema II. Kichhoffovom zakonu: e1 = u1 ; e 2 = u 2

17
Prijenosni omjer idealnog transformatora je:
e1 u1 N1
k= = =
e2 u2 N2
EMS sekundara e2 reducirana na primar opisana je izrazom:
N1
e2 = k  e 2 =  e 2 = e1
N2
U specijalnom slučaju kad su napon i struja sinusni, koristi se fazorski prikaz.
18

Za idealni transformator vrijedi da je:
U1 I2
U1  I1 = U 2  I 2  k= =
U2 I1
Idealni transformator vjerno preslikava napon primara na sekundar i struju

sekundara na primar bez gubitka energije.
Prazni hod idealnog transformatora je granični slučaj jer su tada struja sekundara I2
i struja primara I1 jednake nuli.
19
5.7. Realni transformator (1)
Rm  0 ; PFe  0 ; R1  0 ; R 2  0 ;  1  0 ;   2  0
Principijelna shema realnog transformatora 20

Značenje novouvedenih veličina:
 1 − fazor rasipnog magnetskog toka primara,
  2 − fazor rasipnog magnetskog toka sekundara,
 gl − fazor glavnog magnetskog toka.
21

Nadomjesna (ekvivalentna) shema realnog transformatora
Sa sheme se lako vidi da je: E1 = j  X m  I
Napomena: Nadomjesna shema i pripadni fazorski dijagram vrijede samo za

harmonijske (sinusne) struje i napone, tj. u stacionarnom stanju. 22

Značenje veličina u nadomjesnoj shemi realnog transformatora:
R 1 − radni otpor primarnog namota,

R 2 − radni otpor sekundarnog namota,
X 1 =   L 1 − rasipna reaktancija primara,
X  2 =   L  2 − rasipna reaktancija sekundara,

X m  X 0 − reaktancija magnetiziranja (poprečna reaktancija),
R 0 − nadomjesni otpor za gubitke u željezu (poprečni otpor),
23
5.8. Trofazni transformator (1)
Trofazni transformator velike nazivne snage 24

Trofazni
transformator
nazivne snage
300 MVA
u ispitnoj stanici
- Končar, Zagreb
25
26
Suhi trofazni kućni transformator – HE Đale
27
Trofazni kućni transformator 10/0,4 kV - TS Konjsko
28
Jedan od dva trofazna autotransformatora 400/220 kV - TS Konjsko
29
Blok transformator u HE Peruča 110/10,5 kV - 34 MVA - YNd5
Američki sustav: trofazni transformator  3 jednofazna transformatora
Namot višeg napona (VN namot)

1U
A 1V
B 1W
C
1N
a b c 2N
2U 2V 2W
Namot nižeg napona (NN namot)
30
Simetrični trofazni jezgrasti Jezgra nesimetričnog trofaznog

transformator s povratnim jezgrastog transformatora – danas
magnetskim putom – danas se koristi u Europi
se ne koristi
31

Europski sustav: trostupna jezgra transformatora – najčešća izvedba
1U
A 1V
B 1W
C 1N
• 1U 1V 1W 1N
A B C
•
• • ••
•
• • •
• • • • •
• •
a b c 2N a
2U b
2V c
2W 2N
2U 2V 2W
Priključak na neutralnu točku (zvjezdište trofaznog namota) 1N i 2N ne mora

biti izveden. Taj priključak je nužan na niskom naponu 230 / 400 V radi
32
mogućnosti priključka jednofaznih trošila.
1U
1V
1W
Trofazni
transformator
bez
2U priključaka
2V na neutralnu
točku
2W
33
Kod trofaznih mrežnih transformatora vrlo velike nazivne snaga, prvenstveno

zbog ograničenih mogućnosti prijevoza, rabi se peterostupna jezgra.
Kod peterostupne jezgre namoti se nalaze na tri unutarnja stupa.
34
35
Peterostupna jezgra transformatora snage 725 MVA – Končar, Zagreb

Pojedini namot transformatora može biti spojen u:
• Zvijezdu
• Trokut
• Cik-cak (lomljenu zvijezdu)
Spoj namota Namot višeg napona Namot nižeg napona
Trokut D d
Zvijezda Y y
Cik-cak Z z
Oznake NN i VN namota u ovisnosti o vrsti spoja 36

1U 1V 1W 1U 1V 1W 1N
D Y
y z
2U 2V 2W 2N
2U 2V 2W 2N
Dyn YNzn 37

Ako gledamo oba namota, spoj Yy se koristi samo kad se ne očekuje veća
nesimetrija po fazama.
Ako se očekuje veća nesimetrija po fazama, npr. kod distribucijskih

transformatora prijenosnog omjera 10 (20) / 0,4 kV, onda se najčešće koristi:
• Spoj Dy – kod transformatora nazivne snage iznad 250 kVA,
• Spoj Yz – kod transformatora nazivne snage do 250 kVA.
38
6. Sinkroni strojevi (1)

Sinkroni stroj može raditi kao generator i kao motor. Sinkroni stroj se obično
koristi kao generator i najvažniji je izvor električne energije u elektroenergetskom
sustavu.
Parametri najčešće izvedbe sinkronog stroja su:
• Trofazni generator,
• Na statoru armaturni namot s ukupno p pari polova; namot raspoređen
simetrično i nalazi se u utorima na obodu statora; namot uvijek spojen u
zvijezdu;
• Na rotoru se nalazi uzbudni namot; struja kroz taj namot (uzbudna struja) je
istosmjerna struja konstantnog iznosa; statorski i rotorski namot moraju
imati isti broj pari polova,
• Rotor je načinjen od punog željeza, a stator je lameliran (načinjen
39
od dinamo limova) zbog vrtložnih struja.
Shematski prikaz sinkronog stroja – oznake stezaljki

41

Sinkroni stroj može imati: Rotor s istaknutim (izraženim) polovima
Cilindrični rotor (okrugli rotor)
42
Šesteropolni
sinkroni
stroj s
rotorom
koji ima
istaknute
polove
43
Dvopolni
sinkroni
stroj sa
cilindričnim
rotorom
44

Električne promjene se odvijaju p puta brže od mehaničkih. To znači da
vrijedi da je:
ω = p  ω meh πn
 2π f = p
30
pn
 f=
60
gdje je  kružna frekvencija, meh kutna brzina, p ukupan broj pari polova,
f frekvencija armaturne struje izražena u Hz, dok je n brzina vrtnje okretnog
polja tj. rotora izražena u o / min  r / min  min-1  rpm .
45
Dakle, frekvencija armaturne struje f proporcionalna je brzini vrtnje

rotora n.
Indukcija ispod jednog pola ima približno sinusni oblik. Za kutnu brzinu vrtnje
ω meh = konst.
u statorskom se namotu inducira trofazni simetrični sustav

elektromotornih sila (EMS).
46
6.1. Princip rada sinkronog generatora (1)

Kada rotor magnetiziran istosmjernom strujom miruje, onda ima mirujuće
magnetsko polje u odnosu na stator. Magnetska indukcija u zračnom rasporu
ima sinusni oblik.
Kada se rotor magnetiziran istosmjernom strujom vrti, postoji okretno magnetsko

polje rotora u odnosu na stator. Rotor i okretno magnetsko
polje rotora vrte se istom kutnom brzinom jer je magnetska os rotora čvrsto vezana
za rotor.
Okretno magnetsko polje rotora u trofaznom simetričnom armaturnom namotu

inducira trofazni simetrični sustav EMS. U praznom hodu nema elektromehaničke
pretvorbe energije.
47
6.1. Princip rada sinkronog generatora (2)
Ako je generator simetrično opterećen, onda kroz armaturni namot teče trofazni
simetrični sustav struja. Trofazni simetrični sustav struja koji teče armaturnim
namotom stvara okretno magnetsko polje statora.
L1
L2
L3
G Pogonski
3 stroj
Dakle, kod sinkronog generatora u stacionarnom radu okretno polje rotora

za sobom vuče inducirano okretno polje statora što je nužan uvjet za trajnu
elektromehaničku pretvorbu energije.
48
6.2. Princip rada sinkronog motora (1)

Trofazni simetrični armaturni namot napaja se iz trofazne simetrične mreže.
Kroz namot teče trofazni simetrični sustav struja koje stvaraju okretno polje
statora.
L1
L2
L3
M Radni
3 stroj
Okretno polje statora za sobom vuče okretno polje rotora koje se mora gibati
istom kutnom brzinom kao i okretno polje statora. U tom slučaju i rotor, koji je
magnetiziran istosmjernom strujom, mora se gibati istom kutnom brzinom kao i
okretna polja.
49
6.3. Nužan uvjet za trajnu

elektromehaničku pretvorbu energije
Za svaki rotacijski električni stroj vrijedi nužan uvjet za trajnu elektromehaničku
pretvorbu energije:
Kod trajne elektromehaničke pretvorbe energije,

okretno polje statora i okretno polje rotora moraju se gibati
istom kutnom brzinom i u istom smjeru.
U specijalnom slučaju kod sinkronog stroja, u stacionarnom stanju, i rotor se vrti

istom kutnom brzinom i u istom smjeru kao i okretna polja rotora i statora. To se
događa zato što je magnetska os rotora čvrsto vezana za rotor,
odnosno miruje u odnosu na rotor.
50
6.4. Izvedbe sinkronog stroja

Vrlo mali sinkroni strojevi imaju jednostavnu konstrukciju i proizvode se
serijski. To su, u pravilu, motori, a njihove nazivne snage mogu biti čak i u mW.
Nazivni snage vrlo velikih sinkronih strojeva se mjere u MVA kod generatora
i u MW kod motora. Generatori mogu imati nazivnu snagu i iznad 1000 MVA.
Kod velikih sinkronih strojeva, nastojimo postići što veći stupanj korisnog
djelovanja.
Izbor izvedbe diktira vrsta stroja, snaga stroja i brzina vrtnje (n).
Za pogon sinkronog generatora koriste se:
• Parna ili plinska turbina; tada govorimo o turbogeneratoru (TG),
• Vodna turbina; tada govorimo o hidrogeneratoru (HG),
• Dizelski motor; tada govorimo o dizelskom generatoru. 51

6.4.1. Turbogenerator (1)
Obično p = 1; f = 50 Hz; n = 3000 o/min.
60  f
n=
p
Velika brzina vrtnje


što manji promjer rotora D

relativno velika
duljina stroja (izduženi rotor)

cilindrični rotor.
52
6.4.1. Turbogenerator (2)
Približno sinusni oblik magnetske indukcije na obodu statora dobije se tako što se
uzbudni namot namota na 2 / 3 oboda cilindričnog rotora.
Najčešće p =1, a kod vrlo velikih snaga susreće se ponekad i p = 2.

TG najveće nazivne snage 1710 MVA u nuklearnoj elektrani (p = 2).
Pod pojmom turbogeneratora često se podrazumijeva sinkroni stroj sa

cilindričnim rotorom.
Međutim, postoji i posebna izvedba koja odstupa od tog pravila. TG male nazivne
snage mogu imati i 4 istaknuta pola (p = 2) kad se radi o samostalnim
elektranama u industriji i na brodovima.
53
6.4.2. Hidrogenerator (1)
HG
ima
rotor s
istaknutim
polovima.
Približno sinusni oblik magnetske indukcije na obodu statora dobije se

oblikovanjem tzv. polnih papuča. 54

60  f
o/min 
3000
Brzina vrtnje za f = 50 Hz je: n= =  r/min
p p
HG mogu biti sporohodni, srednje brzine i brzohodni.
Sporohodni HG
 mala brzina vrtnje 
potreban veliki broj polova
 istaknuti polovi
 relativno veliki promjer
rotora D  kratki rotor.

55
HG male snage – horizontalna izvedba
Rotor s istaknutim polovima

- vertikalna izvedba
56
Spajanje
vodiča
armaturnog
namota
HG
57
Svici armaturnog
namota vrlo velikih
HG ponekad se sastoje
i od samo
jednog zavoja.
Danas su u pogonu HG nazivne snage do 1000 MVA.

58
Rotor generatora u HE Peruča – prije montaže istaknutih polova 59

Stator generatora u HE Peruča – tijekom montaže novog generatora 60

6.4.3. Dizelski generator (1)

Grade se za široki raspon brzina. Najčešće kao 4-polni do 8-polni (p = 2 – 4).
Snaga dizelskog generatora ograničena je mogućnošću izrade dizelskog

motora. Najveće nazivne snage su do 50 MVA (sporohodni).
Dizelski agregat se sastoji
od dizelskog motora,
generatora, postolja te
upravljačkih i pomoćnih
uređaja. To je najčešći
izvor električne energije
na brodu.
Dizelskom motoru se radi
stabilnijeg rada dodaje
zamašnjak. 61
Dizelski agregat
6.4.3. Dizelski generator (2)
62
Dizelski agregat – TS Konjsko
6.4.4. Sinkroni motori

Služe za pogone s konstantnom brzinom vrtnje kao što su pogon kompresora
i pogon ventilatora. Također se koriste se u reguliranim elektromotornim
pogonima. Koriste se i za pogon brodova uz upotrebu frekvencijskog pretvarača.
Sinkronom motoru brzinu vrtnje

(n) diktira radni stroj kojeg treba
pogoniti.
Grade se za vrlo male snage, a

tada obično imaju permanentne
magnete.
Najveće nazivne snage

iznose desetak MW, uz p  2.
63
6.5. Režimi rada sinkronog stroja
Generator daje radnu snagu u mrežu.
Motor uzima radnu snagu iz mreže.

2 1
Naduzbuđeni stroj daje jalovu
U2 (induktivnu) snagu u mrežu.
I2 Poduzbuđeni stroj uzima jalovu

(induktivnu) snagu iz mreže.
1 – naduzbuđeni generator
3 4 2 – poduzbuđeni generator
3 – poduzbuđeni motor
4 – naduzbuđeni motor
64
6.6. Sinkronizacija (1)

U trenutku priključenja sinkronog stroja na krutu mrežu moraju biti zadovoljena tri
uvjeta:
1. Napon generatora jednak naponu mreže UG = UM,
2. Frekvencija generatora jednaka frekvenciji mreže fG = fM,
3. Fazni položaj napona generatora jednak u sve tri faze

faznom položaju napona mreže.
Prvi uvjet kontroliramo pomoću dva voltmetra.

Drugi uvjet kontroliramo pomoću dva frekvenciometra. U laboratoriju se
to može kontrolirati i pomoću stroboskopskog efekta.
Treći uvjet, također, kontroliramo pomoću dva voltmetra.

U elektranama se koristi uređaj za sinkronizaciju - sinkronizator.
65
6.6. Sinkronizacija (2)

L1
L2 Zadovoljimo prva dva
L3 uvjeta i čekamo
zadovoljenje
trećeg uvjeta, tj. da
dva voltmetra
između mreže
i generatora
pokažu nulu.
Tada zatvorimo
tropolnu sklopku.
Nakon sinkronizacije,
sinkroni stroj
može raditi u bilo
kojem od 4 navedena
režima rada.
66
Ispitna pitanja – predavanje 11 i 12 (1)

1. Kako se transformatori dijele s obzirom na namjenu?
2. Nabrojite vrste gubitaka transformatora.
3. Nacrtajte principijelnu i nadomjesnu shemu idealnog
transformatora te objasnite korištene parametre.
4. Nacrtajte nadomjesnu shemu realnog transformatora s idealnim
transformatorom i objasnite korištene parametre.
5. Ako je na primar idealnog jednofaznog transformatora namotano 200 zavoja
i na njega je narinut sinusni napon efektivnog iznosa 100 V, koliko treba biti
zavoja na sekundaru transformatora da bi efektivna vrijednost napona na
sekundaru bila 5 V? (Odg. 10 zavoja)
67
Ispitna pitanja - predavanje 11 i 12 (2)

6. Koji su mogući spojevi namota trofaznog transformatora?
7. Nacrtajte shemu spoja YnD.
8. Nacrtajte shemu spoja Dy.
9. Ako se očekuje veća nesimetrija po fazama koja se grupa spoja koristi kod
distribucijskih transformatora prijenosnog omjera 10 (20) / 0,4 kV?
10. Ako se sinkroni stroj sa 4 para polova spoji na mrežu frekvencije 60 Hz
kolikom će brzinom n rotirati rotor sinkronog stroja i okretna polja? (odg. f =
60 Hz, p = 4, n = 900 o/min)
11. Kako glasi nužan uvjet za trajnu elektromehaničku pretvorbu energije?
12. Kako se sinkroni strojevi dijele s obzirom na vrstu rotora?
13. Nabrojite režime rada sinkronog stroja.

68
Ispitna pitanja - predavanje 11 i 12 (3)
14. Koje su moguće izvedbe sinkronog generatora s obzirom na pogonski

stroj?
15. Koje su osnovne značajke turbogeneratora?
16. Koje su osnovne značajke hidrogeneratora?
17. Koje su osnovne značajke dizelskog generatora?

18. Koja tri uvjeta moraju biti ispunjena u trenutku priključenja sinkronog
stroja na krutu mrežu?
19. Objasnite princip rada sinkronog generatora.
69

Transformatori: Predavanja Iz Elektrotehnike (530) - Predavanje 11 I 12

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Transformatori: Predavanja Iz Elektrotehnike (530) - Predavanje 11 I 12

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Transformatori: Predavanja Iz Elektrotehnike (530) - Predavanje 11 I 12

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Predavanja iz Elektrotehnike (530) - Predavanje 11 i 12

Podjela transformatora s obzirom na namjenu:

5.1. Podjela mjernih transformatora

• Strujne mjerne transformatore

• Naponske mjerne transformatore

Mjerni transformatori prema mjestu ugradnje mogu biti za:

Mjerni transformatori prema vrsti glavne izolacije mogu biti:

• Izolirani papirom impregniranim uljem

• Izolirani epoksidnom smolom

5.2. Podjela energetskih transformatora (1)

Podjela energetskih transformatora s obzirom na ukupan broj namota:

Podjela energetskih transformatora s obzirom na konstrukciju:

5.2. Podjela energetskih transformatora (2)

• Mrežne transformatore velike nazivne snage –

5.2. Podjela energetskih transformatora (3)

Trofazni uljni distribucijski

Trofazni suhi distribucijski

5.3. Konstrukcija transformatora

• Provodni izolatori, itd.

5.4. Jezgra i namot transformatora (1)

Jezgra i namot jednofaznog

Primar – namot na koji se dovodi električna energija

5.4. Jezgra i namot transformatora (2)

Jednofazni stupni transformator uobičajeno ima oba namota na istom stupu.

5.4. Jezgra i namot transformatora (3)

Višenaponski i niženaponski namoti se motaju jedan preko drugog da bi bio što

5.4. Jezgra i namot transformatora (4)

Jednofazni ogrnuti transformator

5.4. Jezgra i namot transformatora (5)

Trofazni stupni transformator

5.4. Jezgra i namot transformatora (6)

Trofazni ogrnuti transformator

5.4. Jezgra i namot transformatora (7)

Pravokutni se oblik jezgre koristi samo kod transformatora manje snage.

Namot je cilindričnog oblika

5.5. Gubici transformatora

1. Gubici u željezu ( PFe )

• Uslijed magnetske histereze

• Uslijed vrtložnih struja

2. Gubici u bakru ( PCu )

• Gubici u namotu primara ( PCu1 )

• Gubici u namotu sekundara ( PCu2 )

3. Dodatni gubici (npr. gubici u kotlu transformatora)

Uobičajeno je da se u teorijskim razmatranjima dodatni gubici zanemaruju. 14

5.6. Idealni transformator (1)

 Rm = 0 (magnetski otpor jezgre)

2 . PFe = 0 (gubici u željezu)

3 . PCu = 0 (gubici u bakru)

 R1 = R 2 = 0 (otpori namota primara i sekundara)

4 .  1 =   2 = 0 (rasipni magnetski tokovi primara

5.6. Idealni transformator (2)

Principijelna shema idealnog transformatora Značenje veličina:

N1 – ukupan broj zavoja

 – magnetski tok kroz jezgru

5.6. Idealni transformator (3)

Prema II. Kichhoffovom zakonu: e1 = u1 ; e 2 = u 2

5.6. Idealni transformator (4)

Prijenosni omjer idealnog transformatora je: