Professional Documents
Culture Documents
Matematika III - Zadaci Za Vježbu Iz Redova
Matematika III - Zadaci Za Vježbu Iz Redova
Matematika III - Zadaci Za Vježbu Iz Redova
za vježbu – redovi
1. Ispitati konvergenciju reda:
∞ n3
⎛ 1⎞
a) ∑ ⎜ n sin ⎟ .
n =1 ⎝ n⎠
Rješenje: Iskoristimo Košijev korjeni kriterij, pošto je dati red pozitivan. Imamo da je
n3 n2
⎛ 1⎞ ⎛ 1⎞
q = lim n ⎜ n sin ⎟ = lim ⎜ n sin ⎟ .
n→∞ ⎝ n⎠ n→∞ ⎝ n⎠
Poznata asimptotska jednakost sin x ∼ x ( x → 0 ) ovdje nam neće pomoći pošto bi imali da je
1 1
n sin ∼ n ⋅ = 1 ( n → ∞ ) .
n n
( −1) x 2 n +1
∞ n
x3 x5
Znamo da je sin x = ∑ = x − + − ... ( x ∈ )
n = 0 ( 2 n + 1) ! 3! 5!
x3
Otuda, možemo postaviti sljedeću relaciju: sin x ∼ x − ( x → 0).
3!
1
−
⎛ ⎛1
n2 n2 ⎡ −6 n 2 ⎤ 6 1
1 ⎞⎞ ⎛ 1 ⎞ ⎛ 1 ⎞ −
Zato je q = lim ⎜ n ⎜ − 3 ⎟ ⎟ = lim ⎜1 − 2 ⎟ = lim ⎢⎜ 1 − 2 ⎟ ⎥ =e 6 < 1,
n→∞ ⎝ ⎝ n 6n ⎠ ⎠ n→∞ ⎝ 6n ⎠ n→∞ ⎢⎝ 6n ⎠ ⎥
⎣ ⎦
što znači da dati red konvergira.
∞ n !e n
b) ∑ n+ p
, p ∈ , (ispitni zadatak!)
n =1 n
n !e n
Rješenje: Neka je an = . Tada je
n n+ p
n !e n
n +1+ p n+ p
an n n+ p n! e n ( n + 1) 1 1 ( n + 1) ⋅ ( n + 1) 1 ⎛ n + 1 ⎞ n + p
= = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ = ⋅⎜ ⎟
an+1 ( n + 1)!en+1 ( n + 1)! en+1 n n+ p n +1 e nn+ p e ⎝ n ⎠
( n + 1)n+1+ p
n+ p
n+ p ⎛ 1⎞ ⎛ 1⎞
1 ⎛ 1⎞ 1 ln⎜1+ ⎟ 1 ( n+ p ) ln⎜⎝1+ n ⎟⎠
= ⋅ ⎜1 + ⎟ = ⋅e ⎝ n ⎠ = ⋅e .
e ⎝ n⎠ e e
( −1)
n −1
∞
x 2 x3
Znamo da je ln (1 + x ) = ∑ xn = x − + − ..., x ∈ ( −1,1) .
n =1 n 2 3
⎛ 1⎞ 1 1
Zato je ln ⎜ 1 + ⎟ ∼ − 2 ( n → ∞ ) , pa je
⎝ n ⎠ n 2n
⎛1 1 ⎞ 2 p −1 p
1 ( n + p )⎜⎝ n − 2 n2 ⎟⎠
n n p p
an −1+ − 2 + − 2 − 2 p −1 p
∼ ⋅e = e n 2n n 2n = e 2n 2n2 ∼ − 2 + 1.
an+1 e 2n 2n
Iskoristićemo sada Rabeov kriterij. Imamo da je
⎛ a ⎞ ⎛ 2 p −1 p ⎞ 2 p −1
lim n ⎜ n − 1⎟ = lim n ⎜ − 2⎟= .
n→∞ ⎝ an +1 ⎠ n→∞ ⎝ 2n 2n ⎠ 2
2 p −1 3
Prema tome, dati red konvergira ako je >1⇒ 2 p > 3 ⇒ p > .
2 2
∞ ⎛ 1 3 ⎞
c) ∑ 3 n ⎜⎜ 4 + 2 − 3 8 + 2 ⎟⎟ .
n =1 ⎝ n n ⎠
1
1 ⎛ 1 ⎞ ⎛ 1 ⎛ 1 ⎞ ⎞2 α
Uputa: 4 + = 4 ⎜1 + 2 ⎟ = 2 ⎜1 + 2 ⎟ ∼ 2 ⎜1 + 2 ⎟ ( n → ∞ ) , jer je (1 + x ) ∼ 1 + α x ( x → 0 ) .
n2
⎝ 4n ⎠ ⎝ 4n ⎠ ⎝ 8n ⎠
3 ⎛ 1 ⎞
Međutim, na sličan način bismo dobili i: 3 8 + ∼ 2 ⎜1 + 2 ⎟ ( n → ∞ ) ,
n2
⎝ 8n ⎠
α
pa vidimo da relaciju (1 + x ) ∼ 1 + α x ( x → 0 ) treba poboljšati.
∞
⎛m⎞ ⎛m⎞
Znamo da je (1 + x ) = ∑ ⎜ ⎟ x n = 1 + mx + ⎜ ⎟ x 2 + ... ( m ∈ , x ∈ ( −1,1) ) .
m
n =0 ⎝ n ⎠ ⎝2 ⎠
α α (α − 1)
Otuda imamo: (1 + x ) ∼ 1 + α x + x2 ( x → 0) .
2
Iskoristiti ovu relaciju i svesti dati red na hiperharmonijski.
⎛ 1⎞
d) 3 ln ⎜ n tg ⎟ .
⎝ n⎠
Uputa: Poznata relacija tg x ∼ x ( x → 0 ) ovdje nam ne može koristiti.
Pošto su izvodi funkcije f ( x ) = tg x jednaki:
x 3 2 x5 17 x 7
(Inače, može se pokazati da je tg x = x + + + + ... )
3 15 315
x3
Otuda je tg x ∼ x + ( x → 0).
3
Iskoristiti ovu relaciju i svesti dati red na hiperharmonijski.
∞ n2
⎛ 1⎞
e) ∑ ⎜ n arcsin ⎟ .
n =1 ⎝ n⎠
α
∞ ⎛ 1 2 2⎞
f) ∑ sin ⎜ e n − − cos ⎟ (diskusija po parametru α ∈ )!
n =1 ⎜ n n⎟
⎝ ⎠
∞
1
g) ∑ .
n = 2 ( 2 n + 3 ) ln ( n + 1)
2
1 1
Uputa: ∼ ( n → ∞ ) , zatim iskoristiti Košijev integralni kriterij.
( 2n + 3) ln ( n + 1) 2n ln 2 n
2
∞ ⎛ n21+1 ⎞
h) ∑ ⎜ n − 1⎟⎟.
⎜
n =1 ⎝ ⎠
1 1 ln n
ln n ln n
( n → ∞ ) , zatim iskoristiti Košijev integralni kriterij.
2 +1
Uputa: n n 2 +1
−1 = e ln n n
−1 = e n 2 +1
−1 ∼ ∼
n2 + 1 n2
a0 ∞
Dakle, F ( x ) = + ∑ an cos nx, x ∈ [ −π , π ]. Pri tome je:
2 n =1
⎛ ⎞
π u=xπ dv = sin xdx 2 ⎜ π ⎟
1 2 π
a0 = ∫ x sin xdx = ∫ x sin xdx = = ⎜ − x cos x 0 + ∫ cos xdx ⎟ = 2.
π −π
π0 du = dx v = − cos x π ⎜ 0 ⎟
⎜ ⎟
⎝ 0 ⎠
2π 2π 1
∫ x sin x cos nxdx = x ⋅ ⎡sin ( n + 1) x − sin ( n − 1) x ⎤⎦ dx =
π ∫ 2⎣
an =
π 0 0
1 ⎡π π ⎤
= ⎢ ∫ x sin ( n + 1) xdx − ∫ x sin ( n − 1) xdx ⎥ .
π ⎢⎣ 0 0 ⎥⎦
1 1
Parcijalnom integracijom se lako dobije da je ∫ x sin kxdx = − x cos kx + 2 sin kx za svaki realni broj
k k
k ≠ 0. Ako je k = n − 1 ∈ , dobijeni rezultat očito nije definisan za n = 1. Zato koeficijent a1 treba
izračunati posebno. Dakle,
π
2π 1π
1⎛ 1 1 ⎞ 1
a1 = ∫ x sin x cos xdx = ∫ x sin 2 xdx = ⎜ − x cos 2 x + sin 2 x ⎟ = − , dok je za n > 1 :
π0 π0 π⎝ 2 4 ⎠0 2
1⎡ 1 1 ⎤
an = ⎢ − π cos ( n + 1) π + π cos ( n − 1) π ⎥ =
π ⎣ n +1 n −1 ⎦
( −1)
n
( −1)
n
n⎛ 1
= ( −1) ⎜
1 ⎞ n⎛ 2 ⎞
= − − ⎟ = ( −1) ⎜ − 2 ⎟ .
n +1 n −1 ⎝ n +1 n −1 ⎠ ⎝ n −1 ⎠
Najzad, imamo da je
∞ ( −1) n
1
F ( x ) = 1 − cos x − 2 ∑ 2 cos nx ( x ∈ [ −π , π ]) , pa je zato
2 n=2 n − 1
∞ ( −1) n
1
f ( x ) = 1 − cos x − 2 ∑ 2 cos nx ( x ∈ [0, π ]) .
2 n=2 n − 1
∞
( n + 1) 2n+1 x n . Zatim sumirati red ∞ 2n ( n + 1)
3. Naći oblast konvergencije i sumu reda ∑ ∑ n! .
n =0 n! n =1
( n + 1) 2n +1
Rješenje: Označimo an = ( n ∈ ) . Tada je
n!
( n + 1) 2n+1
n + 1 2n +1 ( n + 1) ! ( n + 1)
2
an
= n! = ⋅ ⋅ = (n ∈ ) ⇒ R = ∞, dakle oblast konvergencije datog
an +1 ( n + 2 ) 2n + 2 n + 2 2n + 2 n! 2 ( n + 2)
( n + 1)!
stepenog reda je cijeli skup realnih brojeva .
Neka je f ( x ) = ∑
∞
( n + 1) 2n+1 x n . Integriranjem član po član ovog reda dobijemo:
n =0 n!
x n +1
∞ ( n + 1) 2n+1 ∞
( 2x)
n +1
∞
( 2x )
n
f ( x )dx = ∑ n +1 + C =
∫ n =0 n!
∑
n =0 n!
+ C = 2 x∑
n =1 n!
+ C = 2 xe 2 x + C.
Zato je f ( x ) = ( 2 xe2 x )′ = 2e 2 x + 2 xe2 x ⋅ 2 = 2e2 x (1 + 2 x ) , za sve x ∈ .
Specijalno, za x = 1 imamo da je
f (1) = ∑
(
∞ n + 1) 2n+1 ∞ ( n + 1) 2n
= 2∑ 2
∞
= 2e (1 + 2 ) ⇒ ∑
( n + 1) 2n = 3e2 .
n =1 n! n=1n! n =1 n!
4. Naći sumu reda ∑
(∞−1) ⋅ n
n
.
n =0 ( 2n + 1) !
Rješenje: Pođimo od funkcionalnog reda
( −1) nx 2n+1 = 1 ∞ ( −1) ( 2n + 1 − 1) x 2n+1 = 1 ∞ ( −1) ( 2n + 1) x ⋅ x 2 n − 1 ∞ ( −1) x 2n+1 =
∞ n n n n
∑
n =0 ( 2n + 1)! 2 ∑ n =0 ( 2n + 1)! ∑ ( 2n + 1)( 2n )! 2 ∑
2 n =0 n = 0 ( 2 n + 1) !
1 ∞ ( −1) x 1 ∞ ( −1) x
2n n 2 n +1 n
1
= x∑ − ∑ = ( x cos x − sin x ) .
2 n = 0 ( 2n ) ! 2 n =0 ( 2n + 1) ! 2
Ovo vrijedi za sve x ∈ .
Suma traženog reda dobije se kad se uzme da je x = 1. Dakle,
2nπ 2nπ
∞ cos ∞ sin
5. Naći sume redova A = ∑ 3 i B =
∑ 3 .
n =1 2n n =1 2 n
2nπ 2nπ 2π 2π
n
⎛ ⎞
∞ cos + i sin ∞ ⎜ cos + i sin ⎟
Rješenje: A + iB = ∑ 3
n
3 =
∑ ⎜
3 3
⎟ .
n =1 2 n =1 ⎜ 2 ⎟
⎝ ⎠
2π 2π 1 3
Neka je z = cos + i sin = − +i . Tada je
3 3 2 2
1 3
− +i
2 = −1 + i 3 ⋅ 5 + i 3 =
∞ n 2 3
⎛z⎞ z ⎛z⎞ ⎛z⎞ z 1 z
A + iB = ∑ ⎜ ⎟ = + ⎜ ⎟ + ⎜ ⎟ + ... = ⋅ = = 2
n =1 ⎝ 2 ⎠ 2 ⎝2⎠ ⎝2⎠ 2 1− z 2 − z 1 3 5−i 3 5+i 3
2+ −i
2 2 2
−8 + 4i 3 2 i 3
= ... = =− + .
28 7 7
2 3
Izjednačavanjem realnih, odnosno imaginarnih dijelova slijedi: A = − , B = .
7 7