•Nastavni predmet: Fizikalna kemija

•Razred: 3. razred
•Nastavni plan i program/Kurikulum:
Elektrokemija • Kemijski tehničar
•Trajanje: 6 sati
•Pripremila: Christina Varžić
Dragi učenici i drage učenice,
kako bismo vam olakšali učenje za vas smo pripremili
materijal za samostalni rad.
U ovom materijalu su sadržaji koji se odnose na
nastavni
predmet: Fizikalna kemija
Materijal sadrži i poveznice na:
https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/e
dutorij/api/proxy-guest/15cf791a-4c97-4f29-84d9-17c1
b47ceccc/kemija-2/m05/index.html
Materijal sadrži i zadatake za vježbu. 
Vaši nastavnici će vam također pružati podršku u učenju
na daljinu.
Želimo vam uspješno učenje!
ELEKTROKEMIJA
• Elektrokemija je grana
kemije koja se bavi
proučavanjem zakonitosti
pretvaranja kemijske energije
u električnu
( galvanski članak )

• i pretvaranje električne
energije u kemijsku
( elektroliza )
Povijest elektrokemije

• Elektrokemija je mlada grana

kemije.

• Stvarni razvoj elektrokemije i

njeno izrastanje u posebnu
znanstvenu disciplinu počinje
krajem 18. stoljeća
eksperimentima Galvanija
(1791.) i Volte (1792.).
Galvani,
Luigi

• Galvanijevo veliko otkriće sastojalo se od

zapažanja da se žablji kraci trzaju kada se
dotaknu s dva različita metala koji su na
drugom kraju međusobno spojeni.
 • Već slijedeće
Volta, Alessandro godine fizičar
Volta objasnio je
Galvanijevo
otkriće kao efekt
za koji je nužan
kontakt dvaju
različitih metala.
Galvani je tako
slučajno
napravio prvi
galvanski članak,
dok je Volta
(1798.) napravio
prvi Voltin stup
 • Sposobnost oksidacije
Reaktivnost
• Oni koji lakše otpuštaju elektrone jači su
metala reducensi i reagiraju burnije s kiselinama
 • Reaktivnost metala može se prikazati na pravcu
• Lijevo od vodika su metali koji s kiselinom
istiskuju vodik, a desno metali koji ne istiskuju
vodik iz kiselina
• Metal najbliže vodiku je najmanje reaktivan
( plemeniti metali), a najudaljeniji je i
najreaktivniji ( neplemeniti metali)
Reaktivnost
metala
• Metali, osim s kiselinama mogu reagirati i s vodenim otopinama
soli.
• Iz otopina soli metali će izlučit one metale, koji su u nizu elemenata
poredanih po reaktivnosti, ( redukcijskoj sposobnosti ) desno od
njih.
•  Da bi reakcija bila moguća, reaktivniji metal mora biti u
elementarnom stanju, a manje reaktivan u ionskom obliku
Elektrodni
potencijal
• Težnja metala da oksidira
( otpusti elektrone) mjera je
za ELEKTRODNI
POTENCIJAL
• Različiti metali imaju
različitu težnju za
oksidacijom, pa im je
prema tome i različit
elektrodni potencijal
( Voltin niz)
Kako se određuje
elektrodni potencijal

• Kao standardna elektroda prema kojoj se određuje

potencijal druge elektrode uzima se standardna
vodikova elektroda. (SHE)
• Elektrodni potencijal standardne vodikove
elektrode je nula pri svim temperaturama.
• Spoji li se standardna vodikova elektroda u članak s nekom
drugom elektrodom, npr. cinkom, očitavanjem napona na
voltmetru može se odrediti elektrodni potencijal druge
elektrode
• Na osnovi vrijednosti elektrodnih potencijala načinjen je
elektrokemijski niz elemenata ili Voltin niz
Galvanski članak

• Galvanski članak je uređaj u kojem se kemijska

energija pretvara u električnu.
• Najpoznatiji je Danielov članak, a sastoji se od:
dvije elektrode, elektrolita i elektrolitskog mosta,
elektrode moraju biti različitog elektrodnog
potencijala
Galvanski članak
• Metal uronjen u
otopinu vlastitih iona
čini odgovarajući
POLUČLANAK
• Negativniji metal je
ANODA, a pozitivniji
metal je KATODA
• Zn = -0,76 V
• Cu= 0,34 V
 Galvanski članak - reakcije

• ANODA-oksidacija • KATODA-redukcija
A(-) Zn(s)→Zn2+(aq)+2e- K(+) Cu2+(aq)+2e- →Cu(s)
SHEMATSKI PRIKAZ GALVANSKOG
ČLANKA dvostruka crta –elektrolitski most

Zn(s)│Zn2+(aq) ║ Cu2+(aq)│Cu(s)

jedna crta granica elektroda - elektrolit

 Ečl = 0,34 V- (- 0,76V ) = 1,1 V

Razlika potencijala
među elektrodama
naziva se NAPON
ČLANKA
On je jednak razlici
elektrodnih
potencijala katode i
anode i uvijek ima
pozitivnu vrijednost
Ečl = E ( katode) –
E(anode)
 U talinama i vodenim otopinama elektrolita nalaze se
slobodni, pokretljivi ioni, koji se pod utjecajem
električnog polja gibaju prema suprotno nabijenoj
elektrodi.
Provodi se u elektroliznom članku u kojem se električna
energija pretvara u kemijsku

Elektroliz Anoda se spaja na pozitivni pol, a katoda na negativni pol

izvora električne struje.

a
Elektrolit može biti talina ili vodena otopina neke soli,
kiseline ili lužine.

Nakon što se elektrode urone u elektrolit i spoje na izvor

istosmjerne struje dolazi do procesa elektrolize.
Na anodi dolazi do oksidacije , a na katodi do redukcije.
Elektroliz
a–
elektrokemijski ELEKTROLIZA
proces, pri
kojem se uz
pomoć struje
VODENE
na elektrodama TALJEVINE
OTOPINE
odvijaju
reakcije
redukcije i
oksidacije ELEKTROLIZA
VODE
Elektroliza
taline NaCl
• Natrijev klorid, NaCl (s),  je ionski
kristal koji se zagrijavanjem iznad
800 °C rastali.
• Na taj način nastaje talina,
elektrolit u kojem se nalaze
natrijevi i kloridni ioni, koji se
slobodno gibaju
• U talinu se urone grafitne
elektrode i spoje na bateriju
Elektroliza taline • Nakon zatvaranja strujnoga kruga dolazi do
NaCl usmjerenoga gibanja iona prema suprotno
nabijenim elektrodama. Natrijevi ioni,
Na+ (kationi) usmjeravaju se prema negativnoj
elektrodi, katodi, a kloridni ioni, Cl– (anioni)
prema pozitivnoj elektrodi, anodi.
• Na katodi se Na+ ioni reduciraju, a na anodi se
Cl– ioni oksidiraju.
• Elektrolizu taline natrijeva klorida možemo
prikazati reakcijom:
Elektroliza vode

• Elektroliza vode je
elektrokemijski proces
kojim se voda razlaže
na vodik i kisik uslijed
djelovanja vanjskog
izvora napona zbog
kojeg električna struja
prolazi kroz vodu.
• Elektroliza se izvodi u
Hoffmanovom aparatu
Elektroliza
vode
Pri elektrolizi vode na
elektrodama se odvijaju
sljedeće reakcije:
 • U vodenim se otopinama, osim
Elektroliza molekula vode, nalaze i ioni
disociranih soli, kiselina ili lužina.
vodenih
• Na elektrodama reduciraju ili
otopina oksidiraju oni ioni ili molekule za
soli čiju je reakciju potrebna manja
energija.
 • Elektrolizom vodenih otopina soli u
kojima se nalaze kationi alkalijskih i
zemnoalkalijskih metala te aluminijevi ili
Elektroliz amonijevi kationi, na katodi će se
reducirati molekule vode i nastat će
a vodenih vodik
• Ako se u vodenoj otopini nalaze složeni
otopina anioni:

soli CO32- , SO42- , NO3- ….

oksidirati
na anodi će se

molekule vode i nastat će kisik

Elektroliza
vodene • Budući da je standardni redukcijski
potencijal natrija (Eº (Na+/Na) = – 2,71 V)
otopine negativniji u odnosu na standardni
NaCl redukcijski potencijal vode, (Eº (H2O/H2)
= – 0,83 V), na katodi dolazi do redukcije
molekula vode
• Stoga se elektroliza vodene otopine
natrijeva klorida prikazuje jednadžbama
kemijskih reakcija:
Ponovimo:
1. Zadatak
Promotri sliku članka i riješi zadatke:
a) Odredi koja je elektroda
u članku anoda, a koja
katoda
b) Napiši jednadžbe
reakcija na polučlancima
i redoks reakciju u članku
c) Izračunaj E članka
Rješenje
a) Magnezij je negativna elektroda ili anoda jer je
njegov standardni elektrodni potencijal ( -2,363
V) negativniji od standardnog potencijala olova (
-0,126 V)
b) A(-) Mg ( s)→ Mg2+ + 2e-
K(+) Pb2+ + 2e-→ Pb
Mg + Pb2+ → Mg2+ + Pb

c) Ečl = Ek - Ea = -0,126V-(- 2,363V)= 2,237V

2. Zadatak E°(Al3+│Al) = −1,66 V;
E°(Zn2+│Zn)= −0,76 V;
E°(Fe2+│Fe)= −0,44 V; E°(Cu2+│Cu)
Na temelju zadanih = 0,34 V; E°(Ag+│Ag) = 0,80 V
redukcijskih
potencijala zaključite
s kojim će metalnim • A. Ag+ (aq)
kationom reagirati
bakrena pločica. • B. Zn2+ (aq)
• C. Fe2+ (aq)
• D. Al3+ (aq)
 • A – Jedino redukcijski potencijal za Ag+
veći je nego za Cu2+, a da bi se reakcija
Rješenje spontano odvijala, potencijal članka
mora biti pozitivan, E(članak) =
E(redukcija) – E(oksidacija) = E(Ag+|Ag)
– E(Cu2+|Cu) = 0,80 V – 0,34 V = 0,46 V
 •Za koju se od navedenih vodenih
otopina elektrolizom na anodi razvija
kisik, a na katodi vodik?
•A. K2SO4(aq)
3. Zadatak •B. KCl(aq)
•C. CuI2(aq)
•D. CuSO4(aq)
Rješenje
A – K2SO4, kalij je metal prve skupine periodnog
sustava elemenata, a elementi prve skupine
elemenata ne izlučuju se na katodi iz vodenih otopina
nego na katodi dolazi do redukcije vode i nastaje
vodik
- Na anodi dolazi do oksidacije vode i nastaje kisik jer
se kisik ne izlučuje iz skupinskog aniona
 Ponovite !
• Za utvrđivanje znanja pogledati pregled nastavne
teme na poveznici:
• https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-no
auth/edutorij/api/proxy-guest/15cf791a-4c97-4f29-
84d9-17c1b47ceccc/kemija-2/m05/j02/index.html
• https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-no
auth/edutorij/api/proxy-guest/15cf791a-4c97-4f29-
84d9-17c1b47ceccc/kemija-2/m05/j03/index.html
Hvala na pažnji