E,R]CH FROMM ~ DJElLA u 12 'sve:zab

l~daju »NAPRlJED«

:&dava~ko tlgovaCka, radllil oJ'grullzaclja :Z:~,gub~ f'1l1motleev& 30

NOUT

Izdlllvacka 1adnli or~nkacijl' Boogpal. 'll'emzije 2.1

UrtJili

Zeljko FoUout i Gv~deQ Flego,

Erich Fromm

S onu stranu okova

il ... , uZ1Je

jJ{ oj 5:lIrr,et s .M arx(Jm .i Frtudom

PreWfJ

Stanisbv Tuksar

ZAGREB 1986

Erid! JF:ror:nm

lIEYONli THE CHAlNS Of n.lUS10N

'@ I'lli).;! b:1 Simol! & Sctw~!I>t¥" Inc". We,w YMIc,

.1 Neb osobna is.t:wdist'P: 7

]I Zajednickc Qsn~ 16

III Poj,aIDOO"vjek-a~. :mJJjeg<ovep:rim4!!1: 28

IV 'Covjekol'lla 'ev~ija 33-

V LjudskamoU'vacija: 38

vm Bcle~l'!Ii 'PQjed~ac i' bol~D druStvo 43-

vn P'o jam mentafulo.g zdra.vlja 61

VilE Mn-d:i.vidu.a:lni. Ii ,drustvenj hm.kW.r 69

IX lliimtveno nesvjesne 8.5-

x: Sudbiru\ ,c.biju trorija 126

XI Nelle smdne iooj e 139

xu (;¥eoo

Ind.eks imena

Ull Dl

I

Neka osobna ishomsta

'ukolikol se ,fovjek upUa kaki(il je ikada dQ~no do tog;!. da. se zalilte:resira za ena podrucja ~ lOOjam. biIa. predodl"ed:e~ na da,~UZIDU najvaiJIij'e mjest:o tij'eko'm Dj~g~\f~ tiv()ta~ ne&: ron bifi Iako izmad jedno\5lavan odgovor •. MQz!:b je bio .Io{$en s mJd.ll:mdjom· spram odreiienTh pitanjal no m~--eb1i_tno j~ i ~a je iWtJ~j och-edenili utite~Ja ill ()!Oc~ih idej.a. m :PISOb:mih. islrn.slta~ Dna ,f)~OS~Q ga l'eprivclo staii »j ~gQvih ~am:i]ih m~'eresa. 'ft.o 2:na koji j~od ovin faktora. oikedio -tijek njege,va .£ivota? I ckilStaj 2cli li netko precizuo saznati relaDv:.tl.U, tetinu.. ~ 'till f:aJ!:to('.a~ ni~,tao&im. detaljlne pwmjesne ~U.tobiOigralije ne lDQ2i.e nt poku!latl d.~1i Qdggyo:re.

]lnduti d:a:.swha qve lmj'ige nl. u kojem .s~u&:J1l1ni~e .da bude pmriiemowl vee prije lntdektutimo:m autobi~j,QUI~ jp!Jkmat 6'11 izab!raili n.ekoOliko iskus,tava lz do'ba m(ljeg rubru:ntih:a. lo]ia . sa .me do¥e~3 do mojeg kas:nijegzarni_manja. za teorlje Fre,u:da.. i Mmxa i njihova -me~us()bna odnom.

teUm li._:!Shvatiti kakQ j:e problem ~og3. za~t,Q Jjudidje-luju. na nacill .!Iim :kioji to Cine :postoo za me oa.: ,aikvavrhmlskog .:int~esa. llloglQ bi hii.1i dovQljnQ I1:tetcpos'lta\i'itii. da sam bio je-cmac i awJji'Wa. .,oat. i majke skll.one depltls<ijiiJ• i. da je to dostajal0 da izuOov:e m.oje .zanimanj e za Cuanovate i il:aj:m.o\fite umrke 1Judskih r~a1cija~ Dapaee, nvo se sje6am. Jednog: dogat'faja. ~mom. da rul je tada brIo o;~o, dV@aest g;odina. ~ koji me je pobkoo na miili ddek1J'J ponad onili locIje sam: iml{il. do !ada. i koji ,je pri:p'r'~Q umimanje: za FRuda s~ CSe se oeUovati. tek ~ebik godma k~smj;e.

Evotog dogadaja:. upomao Sam! roJoou. .zenu,. prlja.teU~cu obl1elji. Imam. je mofda. dvad.esetiJ'l~ gQdjna~ hila je ujepa, prlvma~ i j05 k~omc slikariea ._ prvi sliw .lojeg sam ikada uP·omao. Famtim dasam cuo da je biln ZMUCena~:oo da je nakoll neloog vremena pl'ekhJ.ul:a .:zaruke. Famitlm ito ·da. Je blla gotovc neprestano 'u ,dnls.tvu svojeg' obudovjelog oca.pvema mojem sjecanJu bio jeto s:!ar~ Il1ezarnimijiv ~o'vjek nepri:v:la~m ~zgled~ fli sam take samo ~io (mo~da je moj sud bio ponesto pod utjecajem ljubQmore).. TaM, jednog d!ima~ lUG sam aa ~,okantne novosu; orne jreumro~ a neposredne nakon toga ona se ubiJIa i osmvila ,opo:rWru. u kojQ) je stavi~a kao l.l~l<jet 2:elju da blue pokopana. zajedno sa. SVQjim ocean,

Nikada. do< tada nisam blo CUD' za .EmF ol" komp.leks ilim incestu.¢ne cdnose .izmed1l kceri i >DCa. No, blo sam. duboko wmut. l'a me je mlada .t~na pJ'Uieno prlvlaCi1a.~ prezirao S<U!L'l ne;pdvlaena ·ocat i nikada. pd§ e nlsam pOZfiavao nikoga t10 hi I'ocimo samoubojs.tvo. Po:gndUa me .lIIisao: »Kako j e to mogu&?«. Kako je moguee da Ujepa mlada Zlma orule tolikQ zaljubijena u sViojeg oca da viSe voll hiti jpokopana: uz njega nego da ~.vi za .zivowa isHkarska.. zadovoli,stva.?

Naravno, Qdgovol' nisam znao, nOjpitalJ:!.je »ka:lm j-eta. mo-o gu6e« j,e smalo·, A ikad sam. seupeznao S .Freudovim toori~ j runa. Cim. se ~a S11. one DUe odgover na zounjujuce i. zastras.uju6e. Iskustvo u do'ha kada SNllSIe poCi!nja~ :razvijati u mladdca.

Moje zanimanje za Mar.)l;;Qve id.eje ~ posvednlkc:ija poUldinU. Bio SMl odlg.ojeJnl. 11 religiomo j lrebrej.skoj .,obifeUi i nap'isi iz S'!al'C~ .zavje-ta diraU su me i razvesclJav.aIDi 'viSe no. ist", drugo ,cemu. sam. bio .~zlo~en. No nije to bb;;! slucaj sa svima d.o isle mjere: bila mi· je dnsadne, cal;: sam bio nesklcn pdCi (I, osvajanju Kanaana od .str~e Hebreja~ .lUSm:n cij en~oprlCe Q Mordolkaju ill. 1Esteri~ ruti sam. uta vriij,eme sma:tmo vrijednlm Pjesm1;u nad pjesmama" No~ pl"iCa (II neposluhu Adama i . Eve" 0' AbrahamoVU\ zauzimtuljll kod Boga

8 -

%8 spas:nan~ka Sod.ome i GQmore~ 0- Jenlnem pos~anju, u Nini:!li i .mm.ogi mugi dijielQvi Biblije dubol!:·o su me se dojmID... Ami l'i~e ad iooga: bio sam ganut' .p~ knjigarna lzaij,ej Amosa i Hosea.~ i to lletoUk.o njiha:vima.pom~a i Qbja-vam.a ne'Volji. kolfko Iljihlfvim obec~jima, »na kraju ~aam«. kada Ce nM'odi»maOev'e prekov.aU 111 plu:gQve~ a lwplja: u srpove. Ne6e vi~e narod dizat mac~ I1IQtiV naroda rut se vise ucit ra:tovmlju« (iz; 2,4)~ kada. ce sri narodi. ~].tl prlj.a· 'ltelji i kada Ce }~zem~p bit! puna znanja 0 Go.spodinu kao i;;10 vode polrivajilll. more~?* Vaija op6eg mira: i ~k];ad,"tme. diu. sviw narcdima d:uhoko me se dojmjla kada:mi Je bllo aVanae8t ilitl'maestgoruna .. Vjerojai]lQ se nepesredni r.~lQg za Oru zaokup~jrnQst ideJwn mira Ii wteemacionalizm..a moZe Jl3ti u sihullc1ji -u kojoj sam se sAm nah'4io: l1.ebre.jski "dje~k u .kdcatJiskoj 'Q,kolffii s isk'llstvQW :m.alllffih .antisemits.kih epiizoda, ali fu .!.... 5to je vafpiJe ~ osjeeajeru IH.':ob,lcnosti i ptipadmstv.a klanu :!i.W. Q~bje strane, Nisam VOliO' pripadnistvo .kl;anu~ IDQzda tho vises,to sam neodel] iyo ~e]joprekoraci1i emotivnu izolacijia usamljenog, I"annaZenog djeCaka. Sto je: za me mog~o biU J.U:budljivije i lj,ep~e od.pllo!Qcke vizije urriverzmuog bratstva j mh-a?

Mo~da me se sva ta cso boa isknstva ne bi taka duJiJ1ok:o i 'l:rajUQ kosnnla da nije bile clogaaaja kojije vise od ~Cega drugog odtedio'moj razyi tak: prvog svjetskQg: rata. Kada j~ rat .zapoceo ljed -19M. g.orurn:e bio sam eetmaestQgodisnji djec<lk za kojeg sa ratna w:buden_ja~proslave pObj!=lM i tragedij a smrti pojedimh vojDlka koje sam po.:mavao bile najviSe do~adasnje: Iskustvo, Nisam se bavio pro],lemcm rata :kOlO takvog; nisam bie pO<gpde:n njlegovom. besmislenom ne-. nUlllaIlQS!¢U,. .No, uskoro se sve to ~:;m:djenilQ. Fomogla sn mi pri tnme neka ismtva s uciteljima. Moj tiliiteJj latinskog,. .:koji je U slTojim iekcijwil1.a tijekom dyiju predratnth godina prog1asio .svojom omiljenom mabm:iJ)ID iZli:lU }lSi vis pacem.

9'

para. ·be)1um« (,.,Aka, kUs mil:' .prlprema] se za rat") j 'Qdu.Se"Vi~ se f.;:a,da je rat iz'bio. ShvaUosam da .nje,gQ'Va izra2ie.na.~a~ 'bJ;inut~t za ~il' nij~. fJlo~a . bi ti. istins:kQm. _ Kako je mogu~ da .cov'jek 100]1 se U,\ll]ICk: CiI_m.O t~ko zabrinu.tim za mil:' m~e s~a bi!itako.buCno ~nesen. Tatom? Odtada Wlo mi ,je t~:srCQ 'VJ:eoovatl u.naCclo da naon;rlla:vanje euva. mir~ cak i kada s.u se ,._~ .t:o zru~gaU Ijudi sviSe dobl'e vo~je i pos~en.ja od.mo:Jeg u[:tteIJ~!.' Ia:hnskog' ..

. ~ednako ~~ .itako bio Os~wnt .histeiijoM _hldnJe. protJv ~ntanaca ko:)a je Jlrohujala. NJemaCkom' till godina. Oni su lznenada postal! j efUni piaeenici. z]i I beskropidmm. koji suo p~ku:Sa~an. u1lis!av~ti. :na~eneviue i svakog povj erenja do'stoJne. DJemaeke heroje. Usred te nacianalne hjste,r~je. je~ ~.~ se ~og;adaj ~tlce u mojem sjec~jUl,. Na satu eng~_eskog J~z~ka bilo nam je narel1enq IHI'Uciti. ::!1aprunet bd.ta.nsku nacl.()~aJnubimnu. Ta pam. je naredba hila .. lzdana yrije Ijet~Qg Taspus~ ~o~ j: jootrajao mir, Kada je nastava ponov.o z~:poc~ nu d_JecE!.Cl, ,djelolniC1lo zbog nes~asIuka i jer ~ smo dJcl:QmlC~ ._bili zar~rurl l"aspolooenjem 0' .. »Otl1raZffiloj .&g~.e .. sJko:J"""~reko.s.mo, uGrtdju da odbijam« Jilauc]ti nacionalnn mmn~. (lmh" kOji. ~u. _nam sada ~_ajgOri.nepri§ atelji. Jos s,~da ga v~djm predi ClJellm raaredom kako Qdgovara. na na~e proteste, :i11orucru~ sndJ,eslom ihladnokrvno govon: )}Neruojte se zaw.mva tt, .DO' sada Engles.ka. jo.s nikacla nije izgublla ratl« 1310 je to glas: z-dra'V1og duha i l'eaimma us.red. nexdrnve nrurlnje - i bio Je to gias FlostovaIil.og i cijenjQlOg uC.itelja! ,!a ~~illna. ~:e.0emcn i smfren, rnclomuan.. naonna ~oji Je hila azrecena . bdl su po,uka... pr-osvjedj enj e, ProibHi su se boz :suludi 'obl'azac mdn.je i ns:donam.og saunJ)·uzdizanja., navndad me. da file pH~ ~ nzmisijam: liKako j,e m mOg:tlee'?«

~~mJ.ao sam-stariji.li. moJe su srunnje rasle, Od:nltten broj mOJIh uJala~~ bratifu i smrijih :Skolsklli dm~ova bI0 Je ubijen u .ratu •. Poi::nedono'S...na p't,edvl~aDJa: generala pokazaJa Sn se pogresnim.a .iuskoro sarn. na!<ul'~.o razumijevati dvostmki sm_isao :fa~gO"vom 0 ;Ilstrn;t~kim.povla.Cfnjima~ i »pobjedo-

10

nOSllloj obrani«. I Jo:s: .~~.n~iMQ dQg.owl-o. Nje.m.di je. tlsak 00, simoS polSelb opisivao, rat kao nametnut ;njemaCko:rn narodn ed strane zavidnih susjeda kojlsu zf:!_ljeli 1lI.guiiti Njemacicu kako bi se l'_ije~ili uspjesnog suparnika, Rat je bin opisi van ];:ao· torba za slebodu, Ta nije lil se NjeIr.l.~a.. horila Pl"Otiv samog otjelovljenja rrepstva i ugnjetavanja ~ ;ru.skog cara?

Dok je sveto na t.r:enutak z.vu.calo uvjedjivo, posebno. je:r se nisu fuM gIasovisu:J?,oohlog miSlje.:lJja.~mo1e vjerovanje u te tvrdnje "hila je poljuljano SUJ].lnjam.a.P,dje s'llega.post;a.. j.a]a je ~l:l:lJemca cia je sve 'vec1broj - 5ocijaHstickih. za8:tu.p~ nib gls.s8!.Q J?Iodv ratnog budJeta III Reichstagu. i kr.itii:':ki go,vorio protiv slufbenog stava njemacb vlade. Tajno je kolalabroiSura s nas1:o·v:om )'accuse (Op,tui.uiern)~ ~o]a je raspr.aiv]jala piltanj e krl vice 2:<\ rot -barem koliko ;re: ja sjecam ~ b]to.o, sa staj alista zapadnm saeezrdka, Tu. se do.kazivalo cia carska vlada .nijempoS!.o- bUa liJ.evm~ irtva napada negoda je, zajedno sausi]\I'O"ugarskom vlado:m~ hila lI.l velik.oj mjerlodgovorna za rat,

Rat se nsstavlo .. Rovo-vi su seprestlrali.od svicarske grn~ nice prema sjeveru do mora. Razgovarnlo'· se·,$ vojmcima i saanavale (I .t:i:1I0tU koj iva de zarvareni u rovovima: I podzemnim sklnnistima, izlozeni. koncentrlrano] artHjerijskoj vatrji kOJBl1 je prethodila neprijateljskom napadtr, pokusawju~i uvljek izoo·vaproboj. a nikad ne uspijevajuct, GQrnn.u :za go~ dinom zdravi ;ijudi u svakem narodu, :Z.iveci 'j[Jopu:t: U"ltOti,~ nj.a u kav,ezim~, u:Mjrui su se medusobao puskama, :ruCnim gl"anat:ama, strojnlcama, bajonetama, K[anje se nastavlj.alo,. a pratila su gao la2:na ohec:1:mja: u brzu pobjedu, .laiua. 'Uvje~ :rav<I.liJ.ja u vlastitu nedtUnosll:. lazne optuZoe protiv opakog lIl.e]J'rljatdjaj. latne ponud.e za mir, :it neiskreni na.'!ije8taj~ uvj eta za rnir,

810 je s·ve to du'[je traJal0 to sam se vise mjjenj ao ad djeteta u muskafca i ;tiID. je: orzibnjnijepos:tajalopit.anje: »Ka:11.:0 je to mogu.ce?({ Kak.o je moguce da milijum. l§udi nastav-

u

Ijaju boraviti u rovovlma, ubijati neduine Ijude' 'drugi_h ner()~~ sim~ d~:u~taju.cIa .. budu ubijenl I time nauose najdubIJu bol ~VOJl_m roditelJlma, Zefiama. ,Prijateljima? Za. sto se bo:re~ Kako je moguce da Ohjestrane "jeruju cia se bore. za m~r 1 :ll?~odu? Kako je bilo moguce da rat izbije kada SUo SVi tvrdill da sa ne ~e'? Kako je moguce da se rat nastavlja kada obje strane uvieravaju da ne fele nUl:ak'la: ~vaJan~a vee jedino o~vanje vlastitlb. nadomdnib. posjeda 1 mtegnteta? Ako su obje strane, kao s10 su to' buduci do~da:~i pokazali, fe:U~le osvaJanja i slavu za njihove poJiticl\:e 1 vojne vode, ~o Je bUo moguee da suo milij uni dQPustili da budu poklanl ~s obje strane zbog nesto te,dtoEija i tastine lleki~ . ~aa? Da 11 } ~ rat rezultat besrniS:~enog sJu~aj.a Hi je posl]ed~ca odredenih dcrustvenih. i polititkill razvojnih procesa koji slijede vlasttte zakone i koje se ll10Ze shvatiti ......... Ili cak. pred:vJidjeti - pod pretpostavl{omda se poznaje pria• roda tih zakona./'

Kada je Jl.918. rat zavriio hio sam duboko zabrinut mladi c(fl1jek opsjednut p,jtanjem kako je rat bio mogue, ~cljom da shvatim Iracionalnosr .ponasanja ]judske mase, strastve .. n~m.viudnjom za mirom .i meduna:rodnim razumijevanjem. SUnrISe, postao sam duboko sumnjicav spram ~l\'.ili s]ufbenm id.oologija i deklaracija, i is.punjen uvjerenjam »da u sve valja sumnjarl«.

P~kusao ,s.81m p.oka2:ati koja S.u. iskustea u deba moje mla~OSti stvorila uvjete za moje gorljivo zanima.nje za uce.nja Freuda I Ma.rx:a. Bia sam duboko zabrinut pitanjima sobzir~m .na jmijvidualne i drustvene fenomene i bio~ saruzdjan Qdgovora •. Nasaa sam odgovore i tt Freu.dovom i ill. Mar:xovom s1stemu .. No, bin sam ta:koaer potalrnut .suprotnostirua: izme'Ull ta~ dva ,si~te:m.,'ll i zeljom da razrijeSim te proturjeenosti. Ko.nacno, kako sam pcstajao sve odras.1ijim i sto sam. vise studirao, tim. sam vffie sumnjae u neke }i'retpostavke ,unut~ dv.ajusistema. Moj .glavni Interes bio je jasno zacrtan, HtlQ

,.!!_m sh!!titl. ~!~~e koji v~adaju _g jtivC!_tu ojedinca i z~

12

.:!·-"s'=""a t~ ljudi iU njjhcwa.Ldr.uitt.@.gj,J~isten.cHi. Poku-

UJ,III,J. L-rt' ,. -JIll' ~ ~ ......... _ _ .... __ ... ~ __

sao sam 'Uvidjeti ta·n.u. isting. u Freui!)o'llim pqjmovima na-

SUPIotO'~r pr.etPos:t.aYN .koje. su .zab~ewle. rev~ju: P·Ok~-

Sao' sam uthmti ISto s Marx-uvom t·e·o.nJom~ dok .konafno msam pokusao postiCi sinteeu koj:a. hi proizl!.aziJa iz razumijev-anja i krltikeobaju mlslilaca, Ta.j pok:u!aj .nije Sf: .zbivao js1dju~.iw s pomccu spekulaelje, Nij:e to :z:bog wga .§ro _ bih malo dr.za,o do puke spekuladJe (sve ·omi 0 tome tko spehillr.a). No,~ vjierujiutl u nadmocnu vrljednost spajanj~ em]?!rijskog pl'omatr.anj.a ~a spekulacl.jom (deISm pote5ko~a 'U savremenim drustvenim znanostima proWazi liz toga s.to &sto saddav,aj;1I1 enipirijsk.a. prnmatrauja bez spek,ldac,ijel. uvijek sam nastojae da mi miAIJenje bude vcdeno promatra-

'Inj.em ,einjenica i trudie se. reVldiira.n vlasfite teodJe ka"da·

L J_e prgu;ta~~nJ;, tQ~~_pl:\I'~a!~ •. --.. .. '. .. ~. ~ .

S.~o se mo]lh.pSiholoskih t,~orlja: tl~ nnao sam _ lliZVrsno

mjesto za p.:romatranj-e".:.preko trideset i, pet godina .No sam psihoonaliticar u praksi, ~Mlr.lUclozuo sam 'ispi.tiva.oponaSanje, slobcidne asocijacije i. move ljudf koje sampod:\1l'&aillaG psfuoanalJiZ'.t Nema ni jedIq jedinog t.eorijskog :l3.k1jut.ka o Ijudskoj psihi, ni U ovom ni u ostalhn djelima, koji se ~e bi temeljio na krlti&.om promatranju Ij'udsikog ponaSallja prcvedenog ttijek·om tog Pisiboanaliticlog rada, Sto se Dl:?" jeg proueavanja dmJtvenog lPonasanjanoebio sam. manje iakthran sudlonik nego u psihoanalitiCkoj .praksi.Iako sam oduSevljen.ozain.teresinll!l 2a politiku ad svoje jedanaeste m dvanaeste godine '(kada sam 0 politici razgovarao sa. socijalistom koji [e radio za mojegoca)sve do danas, mao sam tikotte:r da rtemperamentem nisampodoban za PQUtiCku. aktivncst. Zbog toga nisam sucije1ovao ni u kojQj sve do nedavna. kada sam. se pridruZio . Americkoj sQcijalistiCkoj partiji i postao aktlvan U pokretu za .. mir. ·Nisam to·ucinio :zbog toga sto bili p:roID.ij.ewo misljenje S obzirem na moje spos.obnostl.. ve.c sroga 5.(01 sam Clsjetto· da mi je d.umost ne Q;StaU pasi:'V'an. u s.v~j.etu k~li, Cini .5e, kre6e, spram katas~

--- ._ ---

13

lIw';u' e sam jzabrao. P:ridodao hili odma.h da je utome bilo i 0 . ,osjeeaja abame.. Sto nam se ville lint da ovaj .nas s:'\i'ijeit postaje nelich.a.v:iji ii dehumaJiliziraniji to pojedinac mez:e Q.sjctiUivecU potcrebu da tude i :ra.d.i. zajedno s: muSla.roi~ wa i .Unanl1t .kq.j:i dijele isle l]rudske hrige •. ja srun do:ista osjeti(!l tu petrebu 1. zab."lalan sam. ZiiI: stimulatlvn>o i Dhrnbro~ juee dlV,garstvo G'Djn .. s koj:i.m:a! sam. imao sreeu raditi. No~ pl;\~nisamabimo ~u4je]owo u..pGHt.icimoja: sociololsk,a. misao. ne temeljise· ;ls'kJ!ju.livo na- Jrnj~gama. Isimi Z3, volju, bez- Man:.a i u: ,lle~mmanjoj mj'eri dmgihwdioo usoeiologijji IDoje bi misljeDj'e bilo ~i1§enosvQjih DajvollZn1jih :poUcaja. All", pO\l'~jesnJ) xa:zdoblje koje sampl\oiiviJo pos;1lalo je dru· stvem labora.torlj_ bez greSke.Prvi scvje-tsld rat, nj,emaCla i mska ;I'ie~j a, },(l0 j'edafasimla. \1, I'taIDiji" pola,gano pdbti:iavanJe pobjede na.cb:_IDa u NjemaCk<oj, pro:p~,lii~olP!aca-: vanje l.US\ke lievo~udje1' s,anjolsld. graOanski. rat, ,dro:gi svje"t,. s].;:i rat i utrka u ::noomavanJu. sve je to iIllldilo po~je -'t~pidjskog promatJranja kojeje: dop'uS1ab 'tvo[bu .wpe-tela 'i njiho'Vo verllicir~je ilIi od1biadvan,j e, Budnei da sam. se i.ivo ~om :~j,e:vanje :polii'i~kih zhivanja, a iUlvijek shvaeajuci da tem.per~tom ms.am b:lo. stvoren sudje1~wlti 1I.mjitna.~ postigao, sam odre~n stu.panj ,objekd:vnosti..". premda ,00 .ibemasnostii ~ ko:lu nekl politolo~ V'je.J:uJu da Je uvjet :m iuibj,eki.'lvnost.

Do sada sam pokusawa. Otmtlgu5ti i~Uaocu. CIa pod~}eH sa mnom neb od iskustarv,a i mm:i ,kGje su .meu.Cbliile~~o prijemCiviim .kadas:El!IIl '11 svqJiDldvadesetim. g:odillnama'dosoo u. dodir s Freudcrrim i .Marx~vim idejama. 'Iijelilom sIijedeCili stranica ~eliobih ostav.iti ~o stram. u,Pllcivanje: na ,mo;j Q~obI!liraz,vitM i govodti. 0 idejam;!1!, i iteodj skim pojmovitua. FreudO:-VIDl i Ma'l"XO'v,im, .njilil)'Vim meauso bnim prOturjeCllo" stima i. 'mojim vlutitim sm.tetiCk1m idejama koje ~'r'Qid~ze ~ JPO~usaja! dasbvatim i nurije~im te protw-Jemo&U.

Postoji~ :medutim, potvelha za joo j ednompdmjedbom prije: ;00 s~o zapocneIlll .Qspmvij~.tii 0 siste.m:hrla. Mar~ 1. Freuda,

14

II

ZaJedniCkle' osnove

F,rije . n.o._sm se upi!l~timn rasp.ra.w. Q deta1j~a. ~vih i FreudoVilit~orijaZielio . bib. . b-ate opiSIlQ' eertatl ilemeljne, ~re;mi~~, zaje~61e ob?ji;ci .misHIaca.,iai*cko itIo iz k~j,~g Je pmlzaS;lo Dj:a.hov,o- ml:S.Jljeil!.je.

Te1lemeljne ideje mogu ss najbc,Ije. m:aziti u. tri. h-a~Jre Wm.oje~ dvije mnske ~ jednoj kriscm'l.Skoj,. To: 81:1: 1) De- o:mlIu~, bus es dub.itandumJr-U sve \"iilljiit. s;u.~, 2) Nihil .b~ num .<1 ~ibi. ali:D,ln~ puto (T!e.rencUe) (N:iJ~ta .:mIt Ij_udskog ni~ ."i~ I 3) Mstma ce te osiohoditi.

P: • r:-----~ ~

rva JlZretr.:a j:zrazava., one sto hi se mogllo naz.vati »kriHc.

kim ~~«. T~j jestav brakte..risticm za suvreme;.!~t~na: nest, No aok se U iI;1,rlrodnint manostima sUfflIlja odmooi liI~1:avnom na svjedo~anstvo o~jcta., nakilaiRJ~nja i. tradiciioll.a[~ l.Uhmll!jje.D:ja~ 1!J. ,Ma.rxorliU i .!fr-eud.ovumi~lj~nju 5rulU1j.a se Qdred:eno odno~ lila covjelove misli. Q njemu satnome 1 !O !dru:gima. J:Cao! !to 6i pokus~.ti pokaaa d 1ll.po~osWn~ It PQg]:a~ij~,· o svij~ti. MarX; je vje.rovao da je·veti &0 Qnoga ~,tp' IDJ]slimo o sebr i. druglma pOllpuna Huuja~ »ideo~ogijatl:. yJ~royao .i~da ,:su. p.ase .iPojediMCne midi .mode1ir~ne pr-eroa IdE'iJamako:)e !li'U"Jljil svWro di!'ulto, ,dntStlrO i da su 1I:e ideje ~ ,~&ene p~~b:nom striUktw:om i nacmom mnl~o.mrarnja druiSM. P.i\WlJ:a.v. 8kepfi~ i sumnjiieav s~av :sp:n.m, s:rihideoIOgi~~, ideJa ~ li.dea~a km;d.t.eristican je za MaJl'lta. Uvij'ek :ie u nJib. ,S1.:Wm.]ao knOll z'ru::l:Htskinr..ne eko.nomske i. ru-u~tvene ~terese injegov je skepticizam bio tako, jakda jejed~. ~k.adamogaQuJPotrijehili rljeti pOfJut slQboda~ istfna. pxav~ .1 touyravQ zoog c.rn;ojeruce da su 1b[Je ,ad kOl'Ji.sti tomil'dm .:zllo-

.M

upotrebama; a: ne moo sto sloboda.pra.vda :W. Istinane bi bile za njega n~jl!isevrijednosU.

Pnu,d_ je ra:zmHmjaJQ s isith.!l. })-.u.it!iCkim stavom«. Cijela: njegov~ (lsi.h.oanrui~icb metoda m.oze, $e Opi~:sa:ti kao .Xlumje:tnest sumnjee. Imp!re~o:n]ran. nekhn JWpnoUCkimpQkush!:ma. kojisu PQk:~li do koj'emje.re esoba u transu roofe vjel'~ vad u stvarnost neeega stooci~o ruje stvarno Fre~1l1d.je otbio i!:a vecillaideja osolb~ loje nffisU!. ~. transa istQ tako ne Cldgovara s,tvarno!SH. ada. s dmge strane veal d~o o'Itogastol_ je. :s:tval'll'l\Q nije svjesn.o. Marx. je misHo 00 jeosnova s1tVamo;;ij, dmstveno-ekQlilo.ms~a strnkrura druUva. dok je Freud vjerQvao da je to Ubidin;o.z;no ustrojstvo Jloje6tinca. A ipak, obojica. su .lzmZ.avala. ~s to nepomirlj iVQ :nepovje:r,enje u :kliseje .. idejet r.acionalizacije iideo~Ojg]j,e koji .ispurnjiavaju. liuds....b:: .misU ~,.l:»ji tvore te-mclj onog iSt~) h'lvu s.nv,ac.:l.jun' kaQ!- stvarnest .

Taj st.el)~i!wam spram ~opcepriffiIv.a,6ene :r:n:rnsllih: nem'jclihlO je povezan s vjerovanjem u:osiohaltajutu sna:gu istine. Mar..t je zeUo oslo bod! Ii. 60vJeb o:ko,vaovlsn.osti, otud.enostl" robevanJa. ekonamiji, Koja, je hila njeg~w metoda? .Ne sila. ,k;aQ sto se op6ooim 'Vje-ro.j',e. :tello je -p:rid.ob:i~i razumvecine ~ju.di. D'okbi,.p:rema :njegovu. s.hvacanjuj• sila mo.g"rna 'Mti upom... jeMjen~ Uo bi. :manjina .monuaQd.olin si!lomvoIj~ 'Vee-me,. Jli4:arXiU glavni pI\clbh~mmje bie m.ebaniz:am ~janiavlasti u dna-vi vee kako pridobiH razusn Ijudi.U svo:joj »propa-. gan.di« Marx ~ njeg:ovi legitimni nasljednici upotreblj.av.ill so metodu Sl.lP'IQtnU ODOj koju upokeb~j,ava]:u Sli. OlStaM. politi_.;: ~ar.ii~p'aaan:S.ki~ fasistiCli iIi kg'munis.tiCki. On lIlije kJiQ vt:sid utjecaj demag:oMtim uvjeravanjem. stvarajnCi jpolmrlpnouc!ka st;mJa.poduprta strahcmod terora, vee ,mi:\1'anj'e.m 'illi.\ smi.sao za s"tvMnostJ. Istlnem, Pr.etpostavbki.oja tv«i ,wad,i:nu Marx.ova ):lomj a ismne« is~a je eo u Freu.da! cQvjek zivi s nuzjj.ama jer tel:iluii.Jie cine jad stvamog llvot£!l pOdfi051J:i~ vim.. U:zmogne H.p.repoznati. iluzije kao iakve~ 1510 ce :reti lIiZmogne ~i seprobudltt 11:: stanja po~usl1Jia,t.ada ceae m.OCi

17

opametiti, postati. svje"slrul vIa.stitih. sila i snaga i promije-

• , •. )I" ~ "1 ,.. .;0; ): b-· 1!.

lllh s.tvamost na tau na ... in oa l UbJe vise nece . :~.ti potreeae,

.. LaZ:na svijeste, ;tt.j. isk;rivlje:na sUb stvamosU slabl oo\i'jeka,

n:t· d d· . ..' ·~A,· ti' .. 1........ .• # 1;1"- _., UJI.. 1 U .0 uu sa Slvatnosi;;.U, ama I, 0U:6 .... ,v,araJucu s [l1I.U reai-

Dosti emi ga j,aeim. Odatle je Marx: vjao,vao da je njegovo najvainije oru.ije is1;inaloit:rivanje stvarnostf S onu strann

·~ij:a. i jdleol()gija koje j,e zabiv,aju. U tome kZii. nzrok za jedinsrven,Q ,obUjeri;je .marksistiCke :propaga:nde: ona je ernotivni poziv na llekepoUticke ciljeve, PQJnijeSmla sa znanstvenom analizom dmstvenih i po,vjjesillh pojasa, Najbolji primjel' takve mj:eSavineje~ maravno, Komuni$tiCld manifest,~. Onu . kratkam. obltku sadtii hrilj antnn i IuctdJ,m amillzupo.. vJijes.H. utjecaja e:kQnoonskih L'imbenika i Idasnih ednosa, Isto-

vremeno, to je politiCki pamflet kojt za:vrsava gorljivim emotivnim posivom radn~ckoj 'klasi, ~injemcu da politicki vooa morau Isto vriJeme biti drus~l zwmstveillk i. pisaC nijepokazao . sarno Marx. :angels,Bebcl.Jaures, Rosa Luxmn.burg, Lenjin i mnogi d!_"Ugi prvaci soci~1islick()g pokreta bili su pisci i istrativaei u drustl/enlln znanestima i poUtici. (Cak je i Staljin, Covjek s malo 1rnjii:evnog i znansrsenog talenta, brio prisi1jen. jpis.ati. kn] i;g:e iii dati da ill drugi napUlu u njeg'l'V1Q ~roe hlobi dokazao legitimnost toga. da je naslij edlo ,Ma,rxa I Lenjina.] Meautim.' pod St~jmo.m se u stl.'arl taj aspekt socijalizma potpuno promijenio, Buduci da sovjets'ki sis1em ne .smije biti predmetom znanstveae analjze, sovjet« :skI dntswem ,:manstverud po!Sta~i Sin apologetf njim.o.va siste. rna i igraju ananstvema ulogu same u tebnicKom aspektu ba-

veCi se pl'oizvodnjom, dm:stribucijom,. ~gamzacijom itd.

Dok je Mal"X!'Il i:sHna,bfla ondje za inWvanje drustvene promjene, Freudu je bila ondje za :izazivanje mdividualne promj ene, Svj'esnost je hila. .g1a:vni 'agens 11 Fre'udo'Voj terapiJi . .-~kq__Jlacije1!l. _'prefllal-PJ:Wdov1m...naJJal;_im~._moZ'e s_t#:' livid. u_izmiSfj'en :karakter 5vQji.h svjesnih idej,a~ uzmqgoe li

~"............. -_--- -- ~...... '

~vatitLsw.amost .im. tili~i~ej~ i ~i~ p.esvjesQ.o~ .~i~,Snjm.

.~~bit 6e, sn~ da se .rijdi .s;!ir,ojili imcioDal!nos~ ~ ;;_~

- .... - -..--

18

~o'l'mi~ FreudQY cil] da .. daQ1Q gdje stoji idm;o.rabiti ego Il moZe: se ostvad,tii samo naporom, razuma CIa p,rodl'0 U fikci.j e i stigne do svjesnosti 0 stvarnostt. Upravo Je ta furikclja razuma .i Istine ono sio pSihaanalitickojterapiji daje jec:Unstveno. obiljeije menu svhn ostalim obheima terapije, Svaka analiza pacijenta nova je i izvorna istrativa&a pustolovina. Dok je, niir~V,llo, :istina; da posteje opee teorije i naMa kojd se mogu primje-I1jivati, ne post'oji obrazac, »for.. mula« koja se maze prim:i;Jenitl na pojedinca pacijenta .ill pomoci mu ukoliko se primijenl. Kao SID M:arxu poUticki voda mora bitl drus tveni snanstvemk taka za Freudatiera. peut morSilbiti u6enjak sposoban da oba.vlja istr$!;tivanjie~ Za. obojtcu istina je bitni medij tr,ansformacije drustva, edno sno pojedinca. Svjesnost je kIJuc·· za drustvenu. i individualnu terepiju,

Marxova tvrdlJlj~ da je »zahtjev za odrlcanjem ad nuzija 0< njezinim uzrocima zahtjev za edrieanjem 'od uzroka koji zantije1.'aju iluzije,c< mogla Je' biu postavljena i ad strane Freuda, Obojica SU htjela osloboditl covjeka od okova njegovih iluzlja s namjerom da mu cmoguce da se prdbudi j, dJcluje lao slohodan ~Jek.

TreCi csnomt element zajecW.icki obama sistemima je njihoy hur.rlanizam. Humanizam u tom smislu da svaki covjek predstavlja. cita,,!o co,vjeeaD.s,tvo. Odatle pl."oizlazi i to' da ne posto jf nis ta ljudsko sto bi, mu moglo, b:Ui tude. Marx je blo ukodje.njen u tu tr3.dici§u~ u kojoj su_Vol~taire._Les:sing. H;~rder. Hegel. i Goeth~ neki od najistaknutijih pn~dsta.vnika:

Freud je ,ttl'aziQ svoj' .h~anizam prvenstvenc tU svojem pojmu nesv jesnog, Pretpostav ljao je da su svim ~judjma zajedni.c,}~~e :lis te nesvjesne teinje pa da ee se oda tIe mod bolje razlUnjeti jednom l~ada. se usude ukopati u podzemnl svijet nes~jesnog. Mogao j.e ispri:tiva:ti nesvjesna mastmIja. sv'ojeg ~acijenta. a da nije osjiec:'ao ;pre.zir. osudiva.nje~ pa CU, .ni lZnena6.enje'. »Mate.rijal od. kojeg sa sastavljeni sno1ii« .00

19

I q]tav S'vijet D.esvjeoSfl,Gg postao je predmetom .:iiS'uazivaqja uprnvo zbo,gtoga. :;~o- je Fr,eudprirnao nje,gG'!{,e duboloo Ijud- 5100 i univerzalne l,vruite:te.

Sumnj a i sn .. ga, j~t.hJe i humanisma wdeca su i pokreta~ka. nacela Ma:rxov{]., i. Freudova dje~a. Ipak, 'OYO uvodno ,oglavlje ,koje se bavi :z;ajedniadm osnevama 1..: .kiOjHl su proizis-Ie obje IljihQ'\'~ Jdeje bilo 'hi ekmjeno kad . se ne hi:smo ,PQ~ba:vili harem. joo jedn.om ertem zajednickiom obama si:steIDin1a;nj~ho'v~m d~jalekUckim. i dinami,ekim pristupnm s~viilm.01sti.Rasprava ,0 to] teml utoILko j,~ vatnlj,a sto je u aw..:glosaboIisKiIlil 2IemJj,ama Hegclio,va fHo!llofija. 1b:U~ dugo vremena fieJPoznani~ corn pa dlnamicki pristup M.ao::a, fu Freuda nije bio odmah p.rihvat-en. .za'po~nimo s nekoliko jp'rimjer,a, s ~Qdrutj.a psiho. liogije i sodoiogije.

Uzmim.o co,vjela ~.oji se ieDIo' ttl puCa,., Obrou;ac je llvijek isU. ZaljuMjuje se u zgodnltl djeVQjiU1 .~eni se njome. i ~~! nesene je sretan [edao .kratko'!(I'T]jenH;~,. l'ada se ]poemj€! ia:illiti da se njegolva re-na ~Qnasa despctskf, da mil og:rani~ r , Cava slobodu ltd. Nakon razdoblja ji kojem se lzmjeujuju svade ::i pomirmJa On se za]jubljujie u drugu djevoj:kil:l koja. lie. za~raVQ',. 'v.dosliena njeg;o'V1oj :ZeIJi. Dob~va. razvod i zew se svojem, doIg'Om);!velikiom Ijlll.a\b<:lr.viM. Medutim" dolazi do istog ciild.usa s neZ!!la 101m ,modif.ita~jama.~ OJ] se opd D;. Ijriblj:uje u .sHtmru. il:i~ djevojke. :ponovo serast.a.vrnja :ii, !~i :svojomtreoom »veHkom. Ijubavi« .. Opet se zbiva istffi.c:iklw;, zaljubljuje se u OOtvnu djevofk.u~ uvjeren dOll [e ovaj puta. to istinska Lprava .ijubav (zabol'a,vljajuct cia je u to bio uvjeren svakw prosli pute) j :teli se njcme oieniH. 81)0 bismo reklt pos]!jlednjoj djevojci lead M nas ~p'itaJla sa m~i~}e:nje 0 sS!:nsa;ma XSL sretan brak s nji:m.e?P!ostoji neko.liklo ID'rri~b~pa. oVQ,tne p.r-oblemu. Pnr.ii. je potpuno bjhcv.ffio'ri.stickJ, .Meroda ovog pristupa je z~k]jucwvati -0 huduCe.t11. ~onasanju ria temel]lil proslog .. Vrijedio b~ovajargumen1t.: S oDzirom cia je napustio zenu veG~d. Jlutavdo je vje"tOjatno da 6e 'to. uciniU i cetvrti pllJ1af pa jezbog toga. ~suvise' liskantn.o u&H 5e za W1J.. MnogQ

20

toga govori '1.1, pruog: ova,me, empid&nm i trijemcm, 'P.i!:i:stupu. No, Jjevojlina :majb.,. upo-t:reWjavajuCi ta] p.ristup'~ teS~obi mogla :rruaeiodgo'yo,I' na jedan. kterkina'fgwuen't~ 'Tal a~~ men tglasi:: iako J e fHllvrieno istiniro da j e 1I1a ism llI.aem postupi.o· trl pu.tifl.iz: toga. ne proizIazi dh. ce ~Qi uCim.ti. i ,o.vaj· puta..l'a, & l'Ieci.~ kao protnargumrntc,! di se promijenio (odnosno tko u.op.6e mole. maU da se metkoi ,g,e roo:~ prorm,... jeni.tit?' ill. da druge Xe:oo, nisu stvamo bile cd one v.rste koju je megae dulboko wljeti~ d<:lk mu je ona, .ppsijeOOj~~ uistin:uprimje,vM'l •. .Nema 1llvjerljiivog .~m :.kQji,bi mal-ka megla upotrijehiti fraUv takvog ,na&a mz.misljanja.U stvad,.jeci:a.om. nak.on '~ro ugl~da (;Q'vJeka- i primijeti. da je GIl drubok~ ushitenn_jezinom, ktSeri lP'l.ajb., mom pr~omij;e.nitI mi~ijenje :i, bid. lP'udobi'Jena za kterkin ~aV'.

Oba ,5U pr.wswpaJ i kderm I majcin,; med~. Om se :sas.toje ad ,redvi&mja t:emel!jenog na jpGna§anjiu u: p~losti, :iIi na r.iiJeama :ii. d_jcloVMjU., 1W sadafinjo!5,ti,pa nemai nacma da se !doka& ,da 1;11 'tap.~d.vid:'anja blla V6e od. m:l!g~dMja .. . Sito bi, za razli.ku ed ·Ovoga, bia dinamiBd pristup 2' Bil!:

stvari u tom pris.tupu jest. p:oodrije~i, ispodl pov.rslne prnQog i.!Ii. s8ld~njegpi()naSMj31 :W. shvatiH S:i1age koje su stvbrHe ,oorazac p(»l_aSmja u proslosti.· AkG! .~ ,snage ii daJjeposto.j'e

~ ".. ~ !i:' • b k '6' . ·.,.J;:·t· d ~"1t: •• -d

p!l!e'~PQ:'iitav.l1Ul Je, aa Let\l'tti ara '1]£ e mu,,;~.'l '. ro~!.;lJle ,0 I

prdl.hochUih. S- dru-ge strane, u1wIDiko su sepmrmje:rule snage koje cine ,oilladmt!U nj,egova PQ:fiaSanja.. :moralo, 1b:ii se primat\i moguCnQs.tj par hl :i!. vjeI'Ojatnoot d:ookCijeg lshoda, usprkos po.nasOlnja u proslosti. Koje su to s.nage 0 kojima.. 'ovdj:e geva'tim.a,? N~je 110' )I1.t01 rillstenozn(il Diu su to! izmHljotine a:piSt:.r:aJk:tne s~ekubdj~,. Njih se mote prepOZI1la'ti empirijski aka SIe. prouci pon~anJe esobe aa Qdgo,vam]Ua naem. ,No.zemo. naprimjer, iI'Rtposta:viJi da. ita] 60vjek nijeprelkmuo povezanost s ma] kQro.~ da- je vdo nardsoiidn.a ooo'ba s. diu:bokom sumnj.oon u,vh\st.itu mu~ko!St~ da jenedo:zreH adole.scent 5 ttrajno,m potre'bom za diyljenj~m }" ljubavl]ru, tak<~! fta ,jednom .kada .nai4e, na: ienu koja. ispilmjava t1e PQwebe Oml

II

Inn dosadt ubrzo nakon sto ju jecsvojio, On. treba nove do~ za svoju pdvlacnos.t i zbo,g· toga mora traZiU now zenu ko:]a ga. u to mora uv jeriti. Jstov1"emeno~ on je 'I!l stvari ovi~ san 0 :f~nama, on ih. se boj i. Zato svaka podu.za prisu tnost raOO 'n. njemu. osje~ajem zatoeenja iok1oyanosti. Snage koje. su ovdJ e na djelu ~egova. su narclsoidnost, ovisnose, sumnj a u samog sebe, koje stvaraju potreibe kaje dovode do one ~teakci]a k~oje smo opisaU. Te snage~ kao sto rekoh, nisu ill ill koje~ slueaJu rezuItat apstraktne spekulacije, Mogu se promatratt na mnoge Meine: isp.i~ujuCi sne, slebodne asocijaclje, ~astanja, ;promatrajucl :izraZaj Ilea, pokrete, nacin go~ora 1~ •. Pa . ipaK, . o~~ &~to nisu dwektno vid[jiv'e nego ih se mora lZvest~ zak]JuClvanJent. Nadalje, nlme Ih se uvidJeti trekun:ltar 1eorij~Qg okvira odnosa 'U kojem .imaju mjesto i ~cenJe. I sto je .najvaZnijej, te snage ne samo da nisu s:v~e~ne =. takve, nego stoje u protutJd~;nosti sa svj esnim 'mtsIInU!Il osobe '" k-.ojoj se r:adi. 'J.:±'I. j e osoba tskreno uVj.ere:na da ~-e ~11 dJevo;iku yoIjeti zauvijek, da nije ovisna, da je 8~~ mil 1 sigurna u sebe, Zbog toga Lprosjecan oo.vjek mislt.oveko: ako neki muskarac istinski osjeea da voli zenu kako ~etkG) mo~e !,~d.v.idjeU d.e. Ce ~e ostaviti nakon kraeeg vrernena pOZllvaJuCi .86 samo na takve mltske tvo.r-evme kao s:ftO 5U »povezanost s majkom«, »narelsoidnost« itd? Nisu Ii ne-

Cije oel i uSi boJji sud od takvih dedukcija? . -

Problem 11 Rmrksistickoj sodo~ogiji upravo je takve vrste, Na o?o~e, ~.iest~. ee je_?an primjer oUitakiod'er najboiji uvcd, NJemaCka J.e :zapoOcla dva reta, jedan 1914. i dnlgl 1.939 .• u kojima je gotovo uspjda, osvojitt svoje zapadne su-

', ~j,edo iporaziti Rusjju, Nakonpoeetnili uspjeha Njemacka le. o~a. puta .hila poraaena uglavnorn ;zabva1juju.Ci prevlada~~~tlcoJ. suaZl " SJ,edinjenih. Dr.~-ava .. Njem,aC_ka. je ekonomija ?lla znatno Q~tecenal pa ~pak sa aba pum ubrzo opo:rnvila

.1 ~pet do deset godina, nakon rata postigl.a je ekOflO,Plsku .i "\rojnu .snagu s1ienu ofiOj koJu je posjedQvala prije :ra:ta. :nat' ']13$1 nesto pre-1~o· petnaes.t goilina nakon pa·r.aza koji j~ je

22

umstio znatnc viSe od onaga. u ratu 1914--1918. NjemaCka. je ponovo najja~a industrijs&a i\!iojfla gila (nakon Sovjetskog Saveza) u Evr'()l'L b,gubila [e znatan dio pdjasujeg teritodjal a ipak [e uspJemija ne,go ikad prije, Sad.asnja Njemacka ima demo1o:atski I,efi__rn, ima malo. armiju, moma.. ricu i .z:rakopillovnesnage'. Dna izjavljuje da .ne6e pokusau POn.OVOI sllom o..svojiti izgubHem teriterij premda se nije: odrekla zahtjeva za tim teritorijem. Na tu nom Njenmcbt glledaju sa strahom i sumrtjicavo~cu Sovjetski Sav,e.z i mala grupa lapadnih saveznika, Ohrazloknje u tim krugovima glasi: Nje.t11ma je dva pula napala sv()je susjede, ponovo S~ naorusala usprkos dvaju poraza, genera]! »nove~ Njemac. ke istl SU onl- koji .\in s.~ui.iljj Hideruj• i zato treba oCekivati da de Njemaeka pokusa ti i tl"eCi. pu ta" i ovo.ga pula napasti SoVljetsJd Savez s namjerom daponmro stekne svoje izgubljene terjtorije, Na ovakav argument zemlje c~amce NA'fO-a i ved dlo [avnog mnijenja odgovaraju da, su 1I;e sumnje neosnovane 'i~ zapravo, ciste tlapnje: nije Ii to nova- i demokriuska Nj emaeka, nlsu U njeziini \rode izjaviU da zele mir. Jilije Ii njemaeka, armija tako malena (dv.anaest divizija) da ne IDo.2e bitiprijetnja niknme? Uzmu. ]1' se U obsir same izja.ve njen1aCke vlade (l!j·emjuCi iak da govore istinu) i sadas.nja· Djem~cka snaga, tada se zaisea stav NATO-a: c1;oi sasvim uvjerljivlln ... Dokazuje U netko da ce Nij~ci ponOVQ napasti zbog toga 810 S'll to ucinill i prije, i to predstevlja pdticQ.O ul'jedjiv argumeat, oslm ~o netko t-o ne opovrgne time 8lO se Njema~k:a mogla potpuao promijeDiti. Ovdje, kao i II sIu~ caju navedenag psihoI'I?:!kog primjera,. podrucje na.gadanja 00 se napusnti tek ukoliItoi sezapocne anaIizimti sDage koje cine pozadlnu njemaCikog' ~tka.

NJemaCka~ nmi p.rido.slka mmm veIikim iapadrum indus,trijsltim .sistemb;na, zarpooela. je 'sv·oj· spe:ktakulami ras:t na;ion 1871. U 1895. godininjezioa je pl'Oizvodnja -celika dl> stigla ra~i:nu Velike Britanije~ a do 1914. Nje;maClka je i:maIa naj~.poSQbnmju jD~ustIijsku maSmocijll. ~uV'elike 'potpomognu-

.23

tu trijemoml rams,fiQim iob~:Q1Van.om mmd.Cllom kluam),; DOl ne i dCI'"roljOQ sffov.ma i malo loloni:ja., -Kakob] "do m:aikslmuma oswari]a Sll'oj ,ekODOmskipotencijal morala 'se iikitm, i QSV'O] Ui teri torije ,koje su pes] edovale s:ffin:rvlne IIIJ:.Evropi i Afr~ci. Istevremeno je pruska tradicij a QsJ;gurala Njematkoj ofid.rslcl .stale.z 8 dU!gom U'adidjom Idiscip'~ine, lQjaJnosti ":t edsnesti aI'ooiji. fudustrijskipolt;e:ncijal sa. svojOn1 InherentJiIDm ~endendjom. za.eksp:;;Inzijom. stopio se sa S'po~oblms,('U iI. ambicijama vojnog sweza ill po.staoek$p~'l.ma .srujesa kaja, j'l;l cdeela Njematku u njezlnu pnru ratau avanwtu 19U, goodine. Dok l1jemack,a .v~ada ]pod! lI3:ethmann~Hol1wego:m nije te~la za ratom, u rat ] e gun;n.ula v>Qjl:nJ.Slvo" pa .j,e vee tri :mjeseca .:nakon po 6etk~ rata. prihvatHa, ratne n8lmjere kako su j,oj m pdkazaU p.redstavmci njemacke teiik!e industnlje ji v,elikih banaka, 'l:i 51][ ,eUjeri hiU maJlje.vi~e identi.cm onlma .kioje je x.ahti]evao. Alldeuucner Verba:"d~ poJiticbo~~r.ka t1b. mdustrijsk:il!. kwg:Qva. od, devedeserih gndina 11.9. stoljeca; francusld, belgijskii lukSiernb1!ldki izvoriiugljenai ,icljez:a, Jrolon:ije u AfrIci (posebnQ Katanga) i ne:ki ted todji na Isto- 1m:_ Njemacb je ior:g!!libila rat,' no isti ~u. industdJ:tIlcii <llidd ~<illi SVO]U moe u:sp'rko.s I'evoludje za koju se na trenutak misillo da6eugih"orlU ttl moe. 'fiiJekQnI' trldesetih, go dina 20. swlJ;eca N]emaeka j,e ~On.O'ViO dostigla_ nadllmocni polcda j ko:j i je dria~a prlje 19141. godme. No ¥eUka, eko.nomska hiza sa, iest mllijun'ilnezi¥JJposJ'enUn. ugrQ:;dla je ci~av kapiCaIistl.cl:l slstem, SocljallsU ikmnunisH .. zajedn.o ;nrsu hUi daleko od osvaja.nj a powrvine gmsova naroda, a os;hn toga. I naClsti su C?kupHi millijune na svajoj navedne ,antikap:i.talistickojpla.tformi, J:nd:ustrljaki~ bankad .i generalt ,rihv,attili su Hitlerovuponudu da -slomiparuje ljevice 1 s:hn.dibte i da izgradi l!1<1:.cionalistjlli dM zajedao S novom I SfiaZnOm. aI'I'.nlljom.. Zauzvra.tbilo mn je dopWireno proves U svo] rasni program :koji njegw.i ludustdjski ivojui saveznie! nisu pesebno vo .. lieU, no uisu m,use ni od vise proU v.m. J edina nacis+ic,ka snag;:! koja. je mog~a biU pd_jetojom ~I!J.dustrU<likfuma :iarmijl,

24

SA rrupe,bib je 1!IDiS.tma s"!I!eop6iPl masam,m njezinih 'v,o(Ja 1934. ,gornne. HideI'oV je cilj bie -. jzved,ba is:~og o:nog; p:lam.a kakav je bio Ludendorfo¥ iz l'9'1I.4. godJme. Ovaj su se puta ge.ne:rali vise us1ru&ivali pdIikom ~humanja rata, No, pock:. .ian simpatijama z:a:p\8idnih vIada Hitler ,jie us:pio illV'Jerlti svoje generale u. s'Voj superiorni talent i 'uisp,mvnost s'Vojih vojnm. plano:va. Zadobio joe nj:iliovu. podri}u.m. rat 1939. go dine koJi je imao iste cUjevebo i Kaisefl)v iz .1'9'14.~a]IJad se ,dobrohotno odtlosio .spram Hil1em sve do19~8. i blage je p1Iot:estirao prodv oj egovih ra:snih. i. politiicldh. IU\Qgona~an se situ.acija.lpmmiiienilakada je J],<J;stavio djclo-qa:ti neoprezno itako prl.slHo Veliku Brimnij u i Francusku na rat. Od tada nastoj~io se da rat prodV' Hli.t~en izgleda. kae ratpJlotiv dikltatm:-eJ dck je to u. stv,arl.. no i rst 19'14,. bio rat protiv napada D3 ekl),h.omslti i poJliti~li po~,ozaj zapadnih :si~a.

Nakan ponm Njem:~ckaje :ismoristUa legendu. .ilia. je drugi ':8'Vje~ski rat bi.orat p.rotlv naci:sdcke ,dik.~atureJ :rjdivSi se najupadljiv.ijib ~ najp,orz;nadjihmacistick_ih vo&t (~ Eplatiwi zna tne. svote no<vcaZwov.i!ma i .izrae~skoj vIaCU- na Ime reparacija) I tvrd.eei da je. nova. Njem!l!tka: petpnno :radicita' o~ crn:f!: Kai5er~ .i Biuera.,. No,. iI! stvarnosti temelj~ se situa..clj.a mJie JlIIomij.errlla .. Njemacb je htdus.uija danas ms~o it'!lko, jaka. DO i jpd,je dm:gog $vjcts.:togmta. osim !ito se iUEH'itorij jos vise :smanj io. Njenul.Cki joe v,ojni :5ta~d jQS uvij ekist! p.are;mda. au junkerl. izgubm .svoje eko:!lomsketemelj:e 11 istoCnoj Pm·, siji. Snage Djemal'k.og eksplartzioni:lnla.koj,e su poS'mjrue 19£4. i 193:9'. j05 sit. uvij:ek fste, s~mo ~to su ovaji puta snabdjevene joS- jafim Dabojem .emoeionamo.g dinaID~zma: zah~jevoID;za, povratkom ))ub:adieriillhtl; teritqrij.a, N:jemaeki su Vlone lldto naucm. 'Ovaj puta iPo~azeu S;;(V'ezmstVUl ~a Sjedinjenim Ddavama, um.jeS~Q' da im. jerruajja.cazapadna sj]a:,ol1elilcijalni nep'rija'teli. Ov.aj su se ]pula. stoflili s o~taUm dijelom :zapa,rl.ne E \rrope. sa mao mom ~ansQm .cia iskrsnu kao vooeea 'sib nove federalne Bvropel !it ve~ su ek.onomski 1vo]no najjaca s.Ua., -Nova Bvro:pa~ p'redwa'ena Njema~kom,. bit6e i:sl:o taka eks~

p31i1z:ionisUcka no stars Njemack:a. :2::elj:na da 1l.rati prijm.nje nJemacke teri~odje ona ce hili jo!!i vecom pdjetnjom .miro. Ovime ne 2elim dfl!.ti nasTI:utiti da nJemaC!ka .2\di rat, a pogo~~ vu me t.ern'l!cmuklea.tni r-at. 000 Stio ~eliID .reei je da se nova .Njlema~ka. J1,~qa. da, 6e jpost[ci svoje eiljeve beerata, saro,Qm p:rijet:njom prevladavajucQfl.l. silom nakon 5to bud.e uspnstavljellla. (Adenau.er [e uradio in1lervjulll,6, .. 'oi.!ljika 1'952. ustvrdio: »Jedinom,kada Zapad Dude ja'k stvodt & se polaz.w~te za mi. l'Ioljubive ]]ifegovore sa ciljera da se u minl oslebode, ne samo sovjetskit! zoaa nego Cl tava p,!'I1Ob~jena Evropa istocna od :Zeljeznezavjese~.)' No." oVaOCavprorafun ~Jerojatno\i-odi u rat jer SQvjdski h~ok nepe estaei miran za wijeme dok Njemack~ postaje sve jaclOtIl kae ~to te nisa ostale ni Velika Brita:n:ffija. i Francuska m9!4. ~, 1939.

Smjs~o je ponovo u tQm.el da djeIuju ekonomsk_e •. 'dl"illshre .. ne, i emoclonalne Sfli31:ge kojes,u, proine1e dva rata tmU,tar dvadeset i pet godma i kO'j,e 'M moida prcizvele i uea .. Nije SlVM u i!i,ome SID hi netko i.eUQ -rat, T;e sIlage djeluju Ijudima iza lecta i dovode do odredemhprocesa kQjii proinrode rat. Sam.oanaliz:a tm snaga mo~e nam pomoCi da shva.timo' preslest i preCilvldiimo buducnost, a. ne 118iZor koji:. je ograni~ cen na promatranje fenemena .ka.kv.ipostoje utom trenutku,

M;[til'X ima prethodnike kao i Freud. Fa ipak,.5vaki je ad. njili po' prvi P1!ltprist1llpio gllojem predmetn u dun.u. znans:~vcnGg razUD1:ijev:anja, Onl su za d.ruttvQ m pojeruncOl. uemm svo'il!]d na svoj nacm ono sto. je fiziolog[jaucinUa za tivu: s:t;amkn i teorij.ska. fizikazaa tom. UiiiliU je vidio drustvo Ka,ozamrsenu srrukruru s rru:iilitim.pn:.wsl{lvnim no £pak ustanov[j~vim slJ)"gama. Poznavanje tl!h. snaga dopuSm:ra:z;u.~ mij'evan}e pmslosti i do odredene mjexe predvidanje buduencsti, fie u smislu p'Jt~dV'id.an]ia dogaaaja. kJ)j~ ce se n:uino dogoditl, w,c prije ogran~cenib. altemativa imleCliu ~ojilll ce se izvriiti 'iz:bor.

FlIeud je ,oikrio d;a jecQv jet li:aoduselJ'I1o b.iCe stm'ktura sna;ga nabijenih energijom. ad kiojfu S11. mUO'lepr-omslowe.

1 ,ovdje se radl 0 :manst\!lenom. 2adatJru !'aZ-umiJe,vrulja ~ tete.t imftWteta i usmjeK._nJa \tihs,llaga S :Ilamjerom r;azumt.

~'1 . ,. . d . '" '. T ~'.~~. ~~ l.. •• ;1'., • .(.. ... "'" I

j~ja pros '@sti 1 pre VltlLa~Ja 3JJ . .&.w.lI.1a'iidva za UUUIw.,;J.~Q;:;I~. '

ovdje je i'IOw.jena mogut:fi samo utolikio kolikQ je dopusta dana. strukWm snaga, NadaJjel is.tilflSK.a: lXIj.omjena U smfslu ,en_e~etskih prQ1Ujiena uautac dame atrukturenesamc rut zahtiJjeva, dubo.ko :razl!1mUcwamje lih snap i zaikon:itosti :koje mpo:meu nego i veUlo::e n__Qpore i vol:ju.

,ZajedroCka pod~oga iz,koje je pr1l)izal~la i MarxQva i FrelI~ dova misac jecsttu krnjnjoj ,in:stancii, shvacanje Jrun1arnzma ioovjemosti koje se, prob·jsavsi iz "judeo-kdcanske i grC:ko~ -rimske ltx.adicljer{lcH\Cllii,Q poja:vllo .uevt\o~8kojpo,vjjesns ren~amClm i potpumo. razmou 18. f"19. s~QljeiCu. H1:lID3ru.~ sOck[ ideal! renesanse bie j e ::razvit;:ik tot~lnog, ilHll1!l'efiaimog covj'eka (uomo uni'V'efsatej' k.g.Jeg se smatralo na.jv~!.lim:rascvatom prioodnog r~oja. F~udova ebrana prava oovjeb'1oi',ih primdhlb POr1'Va. p.rotiv s:na;ga dmstvenlli ,k)ol!.vetn:dJa, leao 1. njegov ideal da:razum kon:Ul"oUr3L :il QpIemenjiuje te porlv,ej dio Je humanisticJi)e: ill'acficije. Marxo'V pretest prol~iv d!rlll~tv~~ nag poret1blil. u kojem je 'fovjel esakacen svojom podl@no.. ~tu ekono:miji i nje:gov .idea] pu_nogr~vitkac lota1no'g;,,~eotu~ denog .oOovj,ek.a dto je iste hum.a.n:isUC:ke iltr.a.dicije. Freudova v~2ija. billa je smera,B. njiego'vnm mehanid.stw.c~.o.m mate;rijau.~ S1I:iC}joIA £i~orllo:fijom .koja. .lIe potrebe Ijudske prirode mma.cila. k~,Q blmo spolne pmrebe. Ma:rxo:va je 'riz~j,a il,n~ mafmo ~a upravo sate ~to je iIlvidio' 'os~a.cuju.CL efekt k]asI!log dmStva i taK:o mogao stvoritf vbijn neosakat5ena cOli'j'eka i moguo., l"Jiosti njegova m.z;vitka jjednom kada ~tvo postane potpumJj l"U!du . F·.' .J' .',. b ~ ... 1~t. .. 1_.~ '·f·,· . t· . all". " ad'~":" 1:I:!it. J.sum. reua j e . 10 JJIIuerauu re erma or, . J]t~a~ ,l'.. l.o..!;U_l

;re\',o]iucionar. K.rl~o god bUI ra:z.llCi ti. ID~usobno~ zajedniiCb [Till je beskomp'I1omisna kljOlll da ,osWobode, covje..ka:~, jednako lleskomprQmisna vjera. ill iSDI!IU kao s:redstvo osI.cibadanja i nVje:renje da ,ll.vjiem za to OLslobollenJe ~~eu. oovjekovoj ~po'; :so bnc~ii d<i slomi. oi1ov,e. Bu.zije.

2:1

-III

Pojam >oovjeb

i njegove prirode

Op6e je shvacanje da SQ. svim Ijudima" zajedmcke nsnovne ~t?m8~e i fido~Q.ske crte i nijedan J.rnj>ecnik ne bi .m pomislin da se ne mote ,o:zaoariU: svakim cQvjdtom b~ >o~ira. na T~SU i boju !sUm, m.e~od~ma. koje prinljen.i!uje na Ijude v~asbte rns~. No~ pos~.eduJe U fuvJek i zajednickQ .ism ps:~~ lhickQ ~SU·O]~.tV'Q? [)a h je svlm ljudima zajedmcka ifsta ijud.s'k~ pu.l1oda? P.ostoji li takav entitet kaQ ~to je ~ljudsk.a. pnroda«?>

To jepitanje bez S'WmlI¥je~isto alade:rns.ke p.rjrode. Ako hi . ",e, Ijudi razUkovaJi. til svo1ojremeljnoj pswckoj i mentalno] stm_kturl lkak:o bismo }nogU gorv(Hiti {!I Covjemosti izvan ,fu!o~oskog ianammskog smisla? Kake bismo mog~i ~. ZUIDJCt:t »-stranca,\\I:kad bi: bio U o.s.nlCl'Vi razticj:t ad. nas? Kako bismQ mogU razumijevati umjetnost potpuno 'razli:citm iuI~ ~I~. nj]jh?v~.m_itov~, drnmu •. Ici.par.;;tvo, :do. ne zbog lmje:~ da. SVJl di-Jellimo Istu ljuds.ku :JP1ri:nldll?

.. . ~~jern~ poimanjeeovjec]lQsti :iihurnatJizma '~emeljl se na Jl.deJIIJudske primae kaj.a. je zajedni&a svKm ]judima. To je. bila premisa budisti~k.e DO I judeo-h~cafiske. rnisU. Bu.~ jerazvio> s.liku oovjebu egzistencij.all.stickim i antropo~?slim pojmovima i p.rctPQstavlj.ao da j:stjlpsiliic~i zakon! vnjedle za sve [jude JeI" je »~~juds.ka. sUu2Idia« ~Ma .m sve nas, da svi mi zhim.o u ilw;iji odvojenosU i .:ueunisthl'>osti

. ~vak!og paj>edinaenoge:ga, da svi p-okusa,vamQ .:izna.ci !OdgQVoi' JIa\ p~bI~~~e~s~e:ncije PO~lepnom ~eljom. za .mdriavanjem ~tva,n, u~~J~CUJU61. tu ~oh~c~u sivaI' »j.a~~ da svi.mil patffimo jer JS: taJ oogovoJ!' fivotu Iafan i da 00 mQ~mo rije.Sin patnje,

28

sama ~vmjem. isp!t'avDog IiJdlovon: pl1evIadavanjem .iluzije 10 o.d,\rojenostij preVJIadaVtlifijem ]pon!epn.osU i sa,gledava.njem Imleljrnh istina koje gos.pooare nasoro. egzlstencij om.

Judeo·hsCan_s.k~ tradic.wj.a~ jpojmovno odred:en!:l S ebzirom na vrho:mog .stvorltclja, jJ vladara, Bogar defimra1a..je OOvj ~'" lk~ na drukCiji nacm.. J>eda;g mun_a;rac i j:edna. Ze,na 'pra:rodi~ tcliisu. cijeJ.e Ijudske rase i ili prnrodlit:elji. kao ::1. sve Iduce generacije s rvcrenl SUilna prlhku Boga'll:. Sv~.ooi dijele is~e temcljne hrak~edstike kQje ill line Iju.dskima, iI. to im emnguclIlje da se medusebno jpQZ1UljU..:ii. vole. To je ,'lI'emrnsa.: za jplJ::lorOCku slikU! :mesijanskog vremena.~· .mH>olj'ubiw jediins:tvo titavog covjecanstva .

. Medufilozo.fima.· je: Spmo!Z8(, otac mode-me dillrulllicke psihologij.et po~tu1!irao sliku. covjelove JI:1drode ill pojmu »modela lju:dsk:e prirode«, koj.i jeus:!ano>vljiv i ow:>ediv iiz: kQjeg> p:roizlaze zakom Ijuds~og n?OO.dan,ja i reakcije. L;ovj:ek ~ a ne same IJudi ,ci:v>eUi ene km~ ~. se mote ~umjeti kao i s:vakQ d'ro_go'Jl\1d:rodno biee jet je >i5ovjek sawno j'edan i isti zUo.m vriJede za sve nas u svim vremenima, Fmo~afi Ul. i 19,. stol] eta (po:sehno 'Goethe i 'Herder) su V§eI\OVaU da covjeb nest ,(HunumJtlit)pr.[l'IoitetiJJa. covjelll vodj iklvj·eka.u svevi§e l"<U;V,ojrnce .~tup~jeve.Vjerov.an su ·tak1oUer da svaki.pojedi~ac nQ~,.l!Isebj ne SilIHIO .!Svoju .mdividuaJnol$t nego i 5Vi11 c:ovjee.~O$t sa s'VIm. njezinimm.ogu6ilostim<l .. Sma~rali SUI tivQtn~m :ladatkom. D2V.iitak s.pramtotalli.~eta kroz pojeainarno:SI1, d81 j e pori'll 6ovjetni01sU. dan svakeme ida. ga moZe :razumje~:i. svako ~judsko b.iCe.l

Danas j~ idejia 0 ljud:sloolj prwodi mobUi covjeka izguhi1a povjerenje !cljd!Q>Dllcno jja se 1.1 1re6oji mjerl j.avUa .s]i:epISa 0 mdafUickim 11 ~ps.trrak~mm pojmovima pnput Jlbtti >oovjekat<:i:~ ali I djelomice zbog togas~o je nestalo iskustvo oovjelnOiSti moje jebUo podlogom bumst~cltih. judeo·h~cans.kih. spfnozisti~kiih. i p:ro~jetiltdj:5klli. pojmo1va. SU:n!emeni. psihQlorl. i .sOOolQZi sklonl S>U smattailti fovjelapr.azniim lisb:;nmpapim na koji ~vaka .kwtur.a:iispis'Uiie S\i1oj llekst. Om lIIe porifu jedin-

,~tven9st ]judske rase. ali ne ,odr:eduju go'to\to mkakav sadrza ~ 1 Me takvom pojmu Oovj,eenosti. jI

Nasuprot takvnn suvremenlm sklonostlma. Marx i p',.. d

su p- retpo - t .. I' Ii d . ' '. '. • Teu

' .. ". ,:savJa, ~ a .Je ~o'liJekov'o,ponaSanje r,aJzum1Jivl.)

upr~vo zbog .to'ga. sto J~,pon<1'sanje Cavjeka. koje IDooe bitl odredeno pojmovnna Dl'egova psihickog f duhovnou ka.J."ak~

tera, ' ~

,. ~e,tPo~stavlj a~uci postoia~je .Ij udske prlrode Marx nije di~eh? . o~p~u poEl:,e~ku br~n]a lJudske prirode s njezinim poJed~acr:un manifestaci] arna, On je tinio razliku izmed »'opce. l]udsk__e prircde« i »ljudske prfrode "-,, d'f'-"" ,. - u

, _ k - . • - ' .,' . , - I.~O 1 terrane u

sva:om, .pOVIJesn:mn l'"az.doblju«.~ Opcu Ijudsku prirodu, na~a~o; mka~~~ne mosamo opaz.iti jer je O!l!O sto prornatramo ~~l]ek specif.iLc-na manifestacija ljudske prirode u rnzUCit'm Jkum'~l:una: NQ, Jz Hh railiCitili manifestacija moguce je ~z.. \'e~u. s~~ leo ta »opca ]judska priroda,~. koje ru zaKonitosU. r kO:J,e nJo~ vla~~jU i ko!~ su to potrebe Oovj,eka kao takvog ..

',' ? ,sv'~Jun r~ml]m ~_a~'lsl~a Marx jo,s uvijek ~opcu Ijudsku jpr:ro~u« ~lv,~»bit~ c0:VJeka«. Kasruj,e je napustio taj ter~n jer Je zebo po~as~iti da »b.it ,?ovjeka rtije aps.trakcija

pl'IrOdena. svakomodvojenom ])OJedincu,{(,.M!ilia :. k d!

ze,llo, :izb j',eei da ne ostavi don am d' a ie I) l.t.l.ti %or:, v', ;eJ ek, - 1.8.,_ ~ l~[" 1~_ .'.. '~'- J' IU ,,., ,",OJ' ,J ,a ID],S ].0

~., 0 0 :rl.:VarrpoVIJes.nom sadrzaju, Za Marx'" J",e Xo • k nri

d b or. ",' ,,<,,;. vJeova pn-

roa IJ,a, dana mogucnost, sklol'!ll u~"~., ta, l'~U.J1."T. - .: ,

k ,', ". . • - r , • .iI" .... .11)1 LI1)Aa SJrovlna

dOJ~, , kako se~lru., ,~~~ ta~va ne mo~e biti izmijenjena istn

~ako kao $~Q SIl v,ebcma 1 struktura ljudskog mozga ostale

]s,te , 0 .. ,d pacetka. dvilizadje. Pa hpak ,oovJ~ek se ,. .. . ' .

. k:' ' " .. " ," . .:1: -. ' -.:>, rmjenja n-

J_c, om povlJes~i. On ]C prou;vod povijest! i. on se trarufot'~

~~a kr'~z SV?Ju povijest, Postaje onfm stQ jest U nl.ogucnoS~l. PQvJ.Jes't je, p,ro(:es c~vj'e]mva .sarnostveranja Jrazv]j~jem

. ~ proeesu rada ~ onih mogUoCno..sti koj e su mu dane f'O.a~Je~ •. ». ;. zato Mo ... oje1okupna takoz:vana svjetska nisto ... nJ~, niJe~iSt~ drugo :dQ p:r:oizvoooja Covjeka. pomoeu oovje-; k..ova rada" n.l~,ta dntgQ do nastajanje prirode oza covjekal.

30

on jm,a ,otigledan Thlohoriv dokaz 0, svom ro..1'enju. pOIDoCu s~moga sebe, Q' S,V(Hil1 procesu nast.ajanj'(l.«5

Marx se protivio dvama stavo,vima: nehlstorijskoro po ko-

jenl [e fuvjekova prlroda bitprisutna od sfunog pocetka povijesti, i relativistiCko.m prema kojem oovjekova priroda nema nikakvu uro&nu kvaUte!u j same je odr,a:z; drn§.tvenih uvjetovanosU. N.oo.u sam nijie nikada potpuno rnzvio vlasti» tu teorlju lIIl po,gledu.oovjekove prirode koja transcendira i nehistorijske i r,elativistick.e stavove. Zbog toga [e ootao otvorenl:m l'a:z:lil:~Hm i proturjecnim interpret adj ama,

UsprkQ,s tome, ]z njego,va pojma 0 co-vjeku, proizlaze odredene ideje 0 Ijiud!skoj p,~to]ogiji i Ijudskom zdravllu- Sto se tiee glavneman]{estadje psihic:ke patQlogije, Ma\l'X govor:i o osakacoenom i ,0 otuaenom ,Oovjeku. sec se, pak, ticegla'l/ne mantfestaciJe psihicko-'S, zdravlje, 01;1 gevori 0 dJdatnom. produkUvnom i neovisnom Cov]leku. .Na ove (emo se pojmove watin ' kas:r.dj e nakun sto r,aspr,avfmo' PQj am ljudske mQtiva~

cije u Marxa i Fre-I.lda.

U ovnrn trel1utku~ medntim, moramo se vr:atitl napojam

Ijudske pri.rode u Freudav'Oj- midi. Ikome tko je upoznat s FreuooiVlm siste:mom [edva da je potrebno obja~njavati -da je predmet njegova istrativanja bio 60vjek qua ~vjek ili, u Spinoz~noj temiino]ogiji. da [e F.reud izgradio ~modelljudske prirode«. Taj je .model sagraaen u duhu materijaIistiCk.e. midi 1'9. stoljeea., UJ\i'jeka se sbvatalo DO stroj pokretan relativno trajnom koUaoom spolne energije nazvane »libidOli., Taj libido uzrokuje bolnu napetost koja. se smanjuje samo cinom fizli:fkog oslobaitanja. Tom. oslobad'anju bolne napetosti Freud je dae ime »mitillk« .. Nakon smaujenja napetos:l.i libidinozo3 napetostpo'~.ovo raste z-ahv.aljujuci kemizmu tijda, ru:roluj1ll6 novu potrebu za -smanjienjem napetostr, tj .. ugodnim zad!ovQlj.enlem. Taj dinamiz:am koji vodi Qd ;napetosti do QPuS1\a:[~ja, .i. ponOlVne nl3lpetosti, 00 'bola do utitka i tmnovn:og bola. Freud je nazvao .»IlaCelom uf]t:ka«. On ga je protustavlo »naeelustvarnosti« koje Ifovjieku fJovori~to

da trnii Lsto da -.iz:bjegava, u stvarnom svljetu u kojem ztvi. kako hi osigurao svoj opstanak, OVQ nacdo stvarno..slioesto je u sukobu 5 lIiul.cel,om. ufitka~ a ,odrediena ravnoteza metfu' njima tlvjet je mentalnog zdravlja, S druge strane, ako [e jedno od ovih d.vaju naCda neuravnoteieno rf:zultat- su neurotidne Hi psihoticne manitestacije ..

FJIUE:mE. 1J~ TRiECE. il''O~LAVUE

1. l!sp~ H. A. ~orif~ Ge.is_t doer Go,_ethez.eit, Koehler und Ame]ang, _Leip. 71~ 1~.58" .. 4: lzd~,! briljafia;t~ 'd:mak c Goetheovom djelu IpJt~gel1ia Z covJe6Jt zdeo.l: Oscar Seidhne, _ Essays i~ German Comparative: U. terature, University of North CaroJinaP:ress. Cha.~ti! Hin (N. C.)- 1.96~.. Jl" _ _

2. Karl M:.arx, Capitar~ I, Chades H. Kerr Co" Cbic<ilgo 1'906. str; 668. (KUUlin1L. Zagreb. 190m.

3. Karl Man:; i Friedrich Engels, German IdeDlogy, izdali s uvodom R.Pa.scata Tnternational Publishers Co., Inc., New York 19'39', . st r, 19'8, (kuniv E. F.)"

4. ~red~tavnid SOl' §ds.k:og marksssma ~. neki nekoD1luIDsli&i pisci :i;;:;] avlli _ sa da se pogl.edi 1:>mlru:'[.og Marxa«. bIro su izrdenii u Fflozolsk1t:'t r'!~pisima. bi'~ raz.]:ikuj U or1" onih :&z:re1og Marxa.«. Ja, ~~tfutl!m. ~aJedn~ s ."eCmom. nesovjct:>Jdh ma:t'k~~s'ta i socijalistic. ~lh . hu;marusta. vJerupmJ: da ]e takva mtet:P.remc.~]a neodri.:i.w .i. da Is1I::l}ui!lyO .sluii namjeni IdentUiciranja sovjetska id.eologije s Mar~ Xovun. Jdejama, Usp, raspravu 0' tom. pi.tanju ue E. Fromm Marx'$:

CQncept .01 Man, Frederick Ungar Publishing Co., Inc" N~w York 1961; SiT. 69. i. da,Iie i R.Qber~ l'u:cke~., Philosophy and Myt.h in Karl Marx. Caml:lndge UruveISlty Pre-ss, 1961..

5. Karl Man: - Friedrich Engels, Rani f:a:davi, Naprije:d. Za~b 1976, str ... 286,

IV

"'_ • _1-

COVJ'CAOVa

evolucija

Freud, kao i 1-iarx, vldi raz .... itak covjeka u el'olutivnQn pojmovtma. Uo,k,vfml, svojih ideja,.o razvitku pojedinca FJ.!e!Ud pretpostavlja da je i glavna pokretaeka snaga, spclna energija, pld:v-rgruuta evoIlI.lc.ij i ko ja se zbiva od rodenj,a do pu.berteta 'U. fivotu svakog po jedinca, Libido prulazi kroz odrenene stupnjeve: prvo je usredotocen na ,sisanje jj ujedanje d-ojeneeta'- potom na proces analnog i mokraenog lizbacivanja i kOnaC-fio, na genitalnd aparat, Libido jest i nije Istl u povijestt svakog poj,edinca. Njeg:ov·e su mcgucaostf lste:., no njegove se manifestadJe nrije;njaju. on procesu mdrvfdualne tWOluciJe.

Freudova slika razvUka IjtJ.d·ske rase Ii~i. n nekim aspektirna na razvi tak po jedinea, dok se u drugima rn:dik:uj e. On vid-i pri!rnitivnog oovjeka k_ao onog 'koji potpuno zadovnljava sve svoje ins1inkt,e, uldjucujuti i one perverzne instfnkte koji cine dio primitlvne spelnosti. No ta] primitivni covjek" jnstinbivno potpuno zadovoljen, nije stvaralac kulture i civilLz:acije. fa ipa:k? 60vJek iz rarloga koJe Fileud. nije objasnio, zapoCinje stvarati dvillizaciju. SarnQ to samostvaeanje prisiljava ga da se edrekne neposrednog i potpuneg zadovolilenja njegovih .mstinkata .. Frustrfranl instinkt pretvara se u nespolnu. mentalnu i dusev.lIlu. eJJlergij"u:. .ko_ffa CiWi kamen tem.cl._jac chd:Iizacije. (f:reud j:e nazvao .owpre.ob:razbu spolae u nespolnu ener,iiju »subliimacij.om.«,· uPQt.t,ebljavajuci ,analogiju iz kemije.), 510 se ciwYzacija viSe ,razvija to Covje'k 'Ul veeoj mjeri subllmlra, aU i znatmje fnlstrira s,voje avorne· UbidinClme

33

lU'J,ticaje. On. pooblje mudrlji i ku.1tiviranijl~ no Istovremeno fostaje u odredenmn. sm[:s~u manjesr~talll Qd.primiitiv]].Qg Covjeka . .i skloruj~ neurozama .koje su. rezul:l:at preve:l~e fru~ stt~e Instmkata. Taka liovjek postiilij,e lIlezadm.f,oljm ~$m.om. ci:vm~acijom ko]'l:U. [e stvorio. Do.k je pOlifijes.iIli rezvitak po:ti~ rivna pojava, sagleda Use sa sla jali~~a. ]?l'Ioiz-rodi civiHza.cije on je takQd'er irazvitak koji impHdr.a povedano nez:adQVoljatvo i povecane moguenosti za llenfQZ!!l.

Drogi aspekt Freudove toorlje povijesti u vezi je s »Edl~ POV11l1. kompld{som~. U dJelu Totem i tabu en Ia2Vlja bipa-. tezu da odJUGU]l!!C] korak izpdmIUv:lle u ci.viH:~Jranu ]ptlvijest leZi 11 pohuni slnovajn-etiv OCB! i II ubojstvu omrznutog oca .. Smo'vitad~ stvaraju druStveni sistem utemeljen na ugOV'{H'il kQji is!djuouje dalja ubojs:I: .... a :meaU!. suparnieima i OiSigm:'aW usUmovljenje meralnosti, EvoJuci.j.a dje~eta. prema F.reudu~ slijedl sHbn :put. DjicCak u dobiod pet ill sest godJina inten- 2:lvno je ljubemoran na svojeg Qea i pod.skujeubi]a~ke:fjeIDje samo pod pritis.kom prijetnje kasm-adjom. Da b~ se oslolbod!io trajnog straha on mternalizira tabu Incesta .i tako .s tvara jezgm ol{Q .koje ce izrasti nj,egova:l!s<lIvjest« (super~ ego), Kasnije Ce zabrane i Jl:apovJjesti izreeene od strane drugih au torieet a i dru ~tva om pridodane iz.v,om]llIJ, tahuirna koje je izrekac etae, Ma:r.x nije pokusao madill skieu po1edinacne ,evdludje. On Sf;! l.li31v]Q sarno razvltkom covjeka u ]povij esti,

Povijest, je, prerna Marxu, u svojem tijeku. odredeaa 10'0- thmiranhn protuslaeljima. Pmiz,,-adne mage narastaju i taI::Q dolaze u. sukob sa starijirn e'kooomskim, dmStvemm I P"" litick:iru. oandma, Taj' smcQb (nap:rimjer. lzmemn pmno~ .stroja. i preahodne drustvene oI'ganizadje manufakture) d!ovo(ll do dmst:venih i ekooamskih prom] e:ll:1l. ~[edutim~ nova stabUnost ponovo se d.o·v·odi u pitanje daUwm nzV]tkQlll p:.fG~ll'oclnib. s:naga ~a prlmjet ~ p~:rn1str(l)j 'u,o-trebo:m benzine, clektricne i atomske energije), dovoddi do novihdrustvemh

:l!A • . ~.

obHkakoj;i bolje. odgovaraju ;uovimp~~rodw~ sn~g<m)..1. Paweln.o sa sukebom iw~u ,proizvodl1lh sna~.l d:ustveno~ ~ oliUCkib. s trukttu'a j avlj,a se sake b mern:u d.rostve:tmU klasa!~. Feudalp:a. klasa ib:nirana =. starijim proiz'Vo~ obilli, cima u. st!!kobu je is iIilOVQm. srednjom k~asom. m~dlli. m;a.nu~ f'a.kt'Urist~ i PQslovnm ljudi1 a ta ista sl~ednja klasa u nekmn '!kamijem trenJu.tltJu borit 6e se ])1['Oti.V •. :radniCke klase i.votta '\i'elik~th .ro.onopoJi:stic.kili llod~ ko:ji na,ginju gusen)li1!. ra-

nijih i mMjih 'oh~ po~e~l. .

CovjekoV2l;' p'sihl&~ e.\"Olu.cijia dogada :se ~ ~ovijesno~ pro: cesu. Sredi~nji pOj:Rffi MaxxQye evoluOO:l:ustic~e teor~Je ~etl u b:wjei.ovu. odnosu s~(am prirode i 11 ramtkutog.odlll.J)s~t. Na poeetku PQvijesn on, jrepo,tfUUQ ovisan 0 priIl9di. 1P~.ro~ .. sam. evolucije ,on pos~aje 8l~ vise i viscl]:eaw.s.m I{) ,n!!,"{uh. :zapocinje (fvla&:'VilU i preob;Ukova:ti pdmdu. u precesu _ra~a~ a .preohlikovanjem. pdrode -fuvjek traIIS.fO[IDJm sclle: 'C?vJe •• kOlla.Qvisnost 0 pr~rod:ii ograniCuje njegovu slobedu lit 1lJ~~ vu SPOSOb!ilDst r'azmlsljanja! u mnogQCe:iJllu on. jepaputt. djeleta.' OnpastepeIl.01 odrasta i tek bela je po,t,lUlO ,Qvlladao J?rlro:d[oro·i tako: postao neovlsnlm bieem mo~e Iazwja~i sve svoje jnte1eltuame i emocio'nalnesposobnosh: M.~u:xu~le. S?c,ijalistiCko dru~tv'o.omo u kO'jem ,adras.t~ '0o:'Jek .po~n}e .razvij aD. sve svqj:e moCi. IdllCi. Qd~omak ~~ap!tal~ ~~(lva neke .UarKQve ideje na lLrternu;. ~o.D.i. s~an org~ dru~tvene pro.iJzvodnJe. znatno su }ednj)stavll.iiJ~ i.e .p:oov.klniji od

burtoas~Qga, ali p.oavajllili M nezre']ostt ~m~hrldu~nog ~~ vjebk;o~i se j;O'~ nije otrga~) odllHlp~e. ~oe. ~.o)a ,gill je S o-stallma. vezivaJa. u prijodn~ ro dQi\TS~1!l c)elmu, ~'. ELi!! odl1C1- is.Una. - neporu:edn\Q(g gOlspodstva IpotoojenolSti. OmsU u~slov~ !jeni ms]rlm stupnjem l'azvilttka pl'ohvodnih snaga md~ iod~ gcwamju~ s~u~m odnoskna ~judl "U o.kvirn proces~ p~ ~odnje fujllimrd. materijahmg.2ivoila, pia ~lijedl t~a 1. sk~,. ,aem:m OMO.Sima: meclu njhna samima i lZD!le4u n).ih lPIlll~ rode. Ova ses,tv<U'M s~eno.st oglooa. id.ejno 11. st:a.rim. !l?d~

3S

rodnim. i nal'IOdDim :religiJaHla. I i!lopCe~ .rel(gw-zni. Qd,flaz. stvamQga. .svijeta mo~e se ~biti ~ek.o,:nda tad Qdnosi pri&ilimog svakodneYnog fi¥ota budD. .ilz :danau. d:an,ob.zi'Wli ljudi~a pooviooo !rniZUimiIDi! o<k!.Q<~e meal! njiim.a i pmIOO IIdrodt ObJiejeprocesa drustvenogiivQtl., tj .p.r<lCeSa ma.wri~ jame ,![\oizv()dnje~ :s.kimut te sa sebe .mdlitm magleni veo SaJDQ kad kaop[Qjz;vod slobodruil. udru!enili ljiudl bude :smjan ,;QdlIlljiihovOlP. .svijesno-m plansl.om bllliibio1om.AI.. 'o'ro zahtijeva ·~materljalnu Omovu drustva m tiliv mz. :maJerij.almh. 1.:ls1ov:a ,egl.iste:ndje~loolii .S1.1I. I saw opet smno.mkoo pro.mrod dug~ i bollnehlstorije r.l:Z1iitka1il}

Co,vjel\:se kaorasa ,oIagano ,emancipk.aod. majlre prlrode. plt'QCe5'Om. .r.ada :it u. tom "IQOeSu. emancifU'l!cije ·razvijla svoje intcl:eJd.urune i emcclonalne mOCi i odraMa,post@,je .DOO"V]sn:im i elebcdaan cOi\!'jeko.m... "Jie(lnom kada bude doveop~ aU. pod ~oju. potp.WlU ~ mc.wIIIaInu kcwtrolu. i kada. dru5n1'O izgubi svoj antagorIrlsUc;ki ldaszruj kallak~er:" .zav.dit & »pelhis.torija.« i zapocet Ce istinska. 1judska. poviijest 1!l ilm1,ojj ,~e slQbO<dlm ljudi pbmh::aU i. ().r.@j~ti. SlI'ojiI:J:. razmjenu s pirodom. I gdje cHjj i haji cje1.o.k.up:gQ~ rdiu:stveIl.og iiw~a ~ biti r~d it iPI'oiz.vodnj~ vee razvijaD:jecOrvj~ovih.mod no sveha pe sebi. I'rQ je pe Manu earssve slo:b-ode u koj;e.mce CQvjek hi U POtpWlOI ujred.iinjetl! .:; b.W:njim i s p:dr.o.dom.

O,l[\ecnost izm.emu ~rxa. i F~el1ilda S 'otdro.m na ,ovijest potpnno je j.asna. .M.arx je Imao nesalomIjivu vjem u Co'Yjekovu sav.rsenost i pr,ogres.WtOirijen],enu umes~janskoj trarucijii. Za,ada odt pnrnrorka. do Jk:r.$c-a;;)stva~ re:!1e.sansn.e i prosvje1iti~j.sk:e mislli. Freud, osobito OJI]aj 011 jpostije pnrog svj et:skog lira ta, bie Je sk:eptik. On je tyl"obleln ijiudske evolucije vidio, bo bitflo tragican, Sto je god. oovjek Ultimo sve je zavdi10r 111 frustradj i, Mio Sf: v~(u.i. t pestane o,pet prlIni~ tw.vac imat ce uiitalt: nj)'Re i mudllrost. Nas~avi .Ii !kaiQ gradite1j sve s~emjih civilizadja jpostajat ce sve mudriji. aU i nes!:etmjl ibolesIW]j i. Freudl.l je evolJurdj.a dvosmiislen bb:go.slw

36

i d:ru~t.vo Cini istQ toliko :ltete kolike i debra, Marxu je po, v~jest kretanje s~ran1 c~,yjekova 8,aJmQstva~nja. ~rnst;'o je~. :kakvagod. zl:apojedinornustvo, moglo proavesh. uvjet ~ac tovjekovo samosharanjie i~~vitak .. »DobJ:lo dms.tvoI[l;Marx,u je identi~no s drustvem d.obrih ljudi.t:j. potpun.orazvijienih., zdratwh i p.roduktivnih pojedinaca,

iS~U HZ. c~:rwl:'IO rpOGu:vus

1. Karl MiU"lt.. KapilrCil, Kultl:l:m, :Zagreb 19~7, sv, I, str. 44.

Ljudska motivacija

Kak.ve su to m6dvadjske SIlaige koje uzrolk:lIlju da t:ovjek djeIuje na odreden. fia5n~< koji su to porivi koji ga nagone dastremi U odredenim smjerovima?

Cini se kao da su se U odgovoI'u. na to pit~nje Man i ·Freud pOJ[lajvi$~ l"~ffi~U i da .izrneau n;iiihovih d.vaju. sistema pastoji. .ne~jeSiva. protar] ecnost.. Marxova »ma~edj alistick;ao:: teorijapevljestf obicIlO se shv3.cau zfii1'l.cenju da je ~ovjek.o· va osnovna metivacija zelja za matenjalnim zadovoljenjem, njegova zud:nja da upotrebljava [ pOlSjoouje svc viSe i \~ffiSe. Ta pohlepflI za -materijalafm . stvarfma kao oovje1kova. bitna motivacija pmtusta.vlja se take Freudoeu pojmu prema kojem je oovjek.ov spomi prohtjev ono ~to Non njegovu na} .mOC]1lju motlvacijll za akcljom. Zudnja za v]asniStvQm s jedne snnoe i ielja- za spomi;m zadovolj enj em. s d.rug.c strane c.iIili se da su dvije k.onfUktnetflQ:rije bar-em 11 pogledu ljud~· ske motivacije ..

'fa je pre~Jl{)stavka jpojedno'Stavnjeno iskriv.ijavanje stQ se :ti6e. Freuda, .a ~Q proiilazi iz onega $1.10 je vee I~C;ena 0 'Oje-.gOVQj teoriji. Freud smasra da je 6ovjd;: motiviran pmhl" j['jet:no.stima~ :ii. tOI o~iIDai:zmed!,Jl nastojanja za spnilli:m uiitjk.om i tefuje za opstankom i ovladavaliljem. lIl§egovom okeJincm. l'aj je sukob postao jo~ s.lohm.iji:m.l:ada je Freud. kasnije uvee JO! jedan fatior looj:ise sukohio S onima koje smo .spo;meo.uJi - su.perego<. lI.stMovmjen aU.tQri tel ~ i no['~ ml k.o:iepreds~avlja -e. Za. Fmuda. je taka covjek mO'~irira1I1 snagama kaje se .m.ediusobn_o su't.obijawju., a ruP08tO< same iudnJom za spclnim zadQ<v{)ljenjem.~

Kli!ej MarxO\'eEeorijcmotiva.cije jo:; je drnstienije ishiv .. rav2lnje njegove .mislli. IIlego ~to je siuca] is ~~eu~.im kli~ ~eon1. }skdvljavanjez..:l;poi::::inj<c kriV1m nzIJJl:l]JevanJeD.l tee .. mina »ro.ater:ija~izam~. OvajteI:min i njeg.ova. SUprot]1DSt, »:idealiz.am«,· im~ju dva potpunor<lzlilim ma13enja~ ovi~nol e kml~eksU.l 11.a. koji se priIDjellljuju. Kad. se ·primj<enjuJu. na ljudske stavove, spram »:m.aterija~stiC1wg«. se . ?d.lIlosi ka? spram onog k.oji sc uglavnnm ba.Vl. zadQvob~v~nJem m~!~J.~ jalnih :prohtjevaja sprarn »ide.a.li.stitkog«:, .bO'. onog .kOJl .. je motlviran nekom idejom, t], duhQrvnom ll~ etJ:.ckom motrvacijom, No, ~materij.al:izam« I :&ideaHzam.(l; i~aju u fi~~~fskoj terminelogtjl POFpWlO ra:zliCita znacenja, iL »materijaliaam« valja. upotrebljavatl u tomznacerrjukada. s_~ ednosi ~a MarXCll" dniswr.ijski materijalliam«: (termtn kOlli. iLl. stvan, M.a~ sam nije nikada upotrijebio)<. Fi[o.zQ!lijski ideaJi:wn zn<li~~ pretpestavku cia ideje tvore ·Ost1!.O<V]lU stvamost, a da materijaIni svijet ko}i opa2amo s pomocu nasrn osjedla kao ta~av .nije stvaran, Za malterij,dizO'lm. .koji je prevlooavllo krajem 19 .. stoljeea materija jebilasrearnaa ne id.ej<e. Matxse,< nasuprot 1l!OIn .IDehaniCl.om. materi] aUZI1'lR (kojili j<e.1dao i upnzadini Freudove mis[i),Wj~ _bavio uzrocmmod.g,10sorn.ameau materije i dullta 'Vee nu.umije,vanjemsvihpojava kao rezultat:ad i eJ(lJ~()sti si'Varnih lju.dskfh bita..»$a5vim suprotno njemackoj fi1owfiji~ ]k:oj.~ s:ihui s neba na 2Jemiju«:, .p<is2I? je .Marx,<I}I1I1i se (Ivdije penjemo sa 2iem~j<e na nebo .. 'IG< .Z1ll3C1 cia ne pO[azlmo G.d onoga :Uo .!judi Wu. uob.nL..b.v:a.ju, predoClljU, niti ad. rere,mh. misljeI!l~h, uobrafemh .i p<redoaenm ljudi. da bismoodarle stigli do t]le1esrnh IjUidJ; l'lll. poll.U.mw od stvamo djelatnih Ijudi,. a .jjz stv.am.og Pc-ro~anjihc"'"a i6.vo'ta pdkazuj emo i r~oj idoo[.os.kih refleksai odjeke 'toga, Zl.vot-

:!log prccesa« ,2 .'

Mt:lOiQV »materijalizam« im:plkira, da rutS. .stu.dlj wvj<eka.. :u.pocinjemo sa sreamfm Cavjekom kak.vog l1.a.lazjmo<I< .a ne s njegovmlidejama. 0 sebt samo<Illl. i svijetu s pomo6J. koj:ih on pokuiava sa_mog Siebe objasnici • Kako bismo shvatiU om

je ta zbrb :mneall osebneg :Ii fil{)Z(Jfsloog mat.erijalmna mogla nastatl u. .dueaju Marxa, mo.tamo prosliJediti dalje i nz... .m.otriti M~ UV. »ekQoomsku t1eoI'iju. jpOvij;esti«:. Taj .s,e_ PQj~ kdwshvatil_o, u .znacenjll da, prema .M.arn1il~ same ekonomsld D1.otivi. odr~duju. c:ovjeko<ve akclje upo,vijesnom procesu .. iDrugim. rije~mat»ekofi.omski« fa:kw{' bio Jeshvaeea kae da, eE0Ji10msJd. mteres.:ii. upuOuju. na .SUlnbjektim, psl~ nolo.§J!cl monv. No Marx. mkada mje ~ :m;isMo. Historijski .ma.te.rijializam m .1.1 kojem s.~ulaj1U. ruje ps.ihatoika toorl.jL Njegov.a je g~aVDa pos:~avKa da naoo: .n,a koji rl.\ovj ekplIoit\·odi. ,odred'uj,enjegoV'U :Z.1vom:u pnksu~ njegQV na.C:in. ~:¥ljenja, a da ta .iivotna. praksa odrecluje njegoVQ mi~ljenj:e i" dru.:S:tvenu i pal~tlCk.u struktu.ru njegova dmSiva. U1lQm se .k.an!eksm ekQnomij.a. :He od:Hosi ·na psihi~ki poriv 1If86 n4 -na~ih proit.1'Odn:ie~ ne na sub:iektima psiholoJk£ ne;go, objeb ti1lJni· dndt1/,!en~kG:I'lotnSki :futur.. IibJrxova idej a da tovjela obtikuje njegov,a, ~vom.a p:raba kao tZlikV-<l nije, b.Ha, n»va. Monlesq,uieu je izratio. :istu ide] u :iskazam da ».lnstiwcije Qbllkujiu Ijude(l', ~. RQbert Gwen ju je i~o M sllcne naone. N01VOU, .Ma:I'XDVLlsiiiitemu jest deti\liljna. anallza toga Sioo tie 'm9J;ituqje jecSU~ iU bolje. da same .ins:timclje valja shvaUti. kao dio clje]!og Slst·ern_a proizv"Q d:nj:e koji lkarakterizIDra dana d:[lustvo. RazlifitiekonOlnski uvje:ti mo.g)!l projz-v,oditii :ra;d_jCite pslholoske IDQtiv3!cije. Neti ekcnemski slstem moZe dovesti. do form.lrnnj.a. as~etsklh tendencija lkaQ i~Q je bte slulaj s ranlm kapitallimo.m, drugi plfIk ekono.mski sistem do prev,age, zelj~ za !tednj om i .:Ililigomi[a:vanj em ~oputkapi~ tallsma 1.9.. sro~jeCa. Neki dru.gi opet dQ ptevladavaju6e: te~ nje za lJjo~et.iLje.mi stadnim pCI.ras[om pob'oiSnje kaJ~ 1!l bpitalimlu. 20. s·~oljeca .. U lV~i:~vu sistemu ,ostoji S;iiIm.O jedDa ID'arip5moloob premisae ro'lljek morn iPnQ i prije sve;ga. jesti :W. pin ... :lmati zaklon i odjeCu,pnje.~Q' sto se po~ne ~aW:ti .poHtilom, manos;cu., umjet]loScu.~· religijom ita. Zbog toga, prolzvodnja neposredllm ma t.erlj ahrlh sredstava n iivot~ P'8I prem~a. tio.m~ i stupmj doo:JlOOllSkog razvjJ.fta Jrojeg jedlosti:glo

40

O~Qm.o ,~tvo, lVOore t,e,melj na loje.m. se mzvijaju ,dn.t~ stv~ i polltlclre ·irutltucij:e. Ilia ·eak iMlj,etno~t i reUgija. SimWvjek. ;rn svaloo.m mz>dQblju prNijesti obillwJe se ill okvirima. ]?revl~davaju6e i:ivom.e prakse to'ja jesa. svoje strane opetodrettena WljegOVhD. .:naCinom p:ro.iz.vQdnje .. ·Sve to, me. -du.Um.. ne mQQ da j e poriV' :zapro]zvoWijjom i J;I(JtroS:lIljorn Oi:I'vJie~ov~ gla:vna.motivacija. Nap:ro,uv,. glavaa M~(Ra kri·~a ka:pit~i]jsU&og drustva kti upmvQ u tome da to d,nIsNO kli»PQsJed~vMljeO!: i »kmist'l prehoriti iIll:lilajdQmmantmjll ~~vjekoVll.idju' .. M.ant. je vjem,v3Jo daje oovjek injim d:a:m.mh:a zelja za posj.edovanjem. i kocisti: Os.w&m! c(;rvjek. Njcgov jie cil] bUo, socijaUstli~.o drustvo Q:rganiziwa.n.o na ·taj Datin da .sIa:'br;pdno .r.lU:vijmije Covje.~ovih Ijudsldhmo6i, a ne

f···· 1_' '!< ill. d ~ . -~. ..m • ~.' m •

pro lit 1 pnva1ltl1l) VUlsm~.tVO" vu.' e OO.VJ~OV '~Oi.mm.an!~D:li C1!!lJ.

PQtplYlO IF<IZ\iJIje.n. istifiski Ijwiskioovjek, mj,e onaj, koj~ ima 1Illi!Iogo. v,ee. tOfiaj~~J! je$t mnogo.

J1)~§~a je j edam:!. ad. naJdnI!stieni]ih p.rlmjern covj eme spaso'i:m.osti. .:isl.ri.vljavanJa i rnc10nalizaclje to ~to MaI:Xa lUt'~ daju zagovorniCJi.b,italimtil zbo!!; :njegov~h. nav"oooQ »maije,. rij3IistiEk.ihll: 'cilj,e;v.a.· Me samo da to .nije isfuIDa~nego je pa~ radoksaIDna, 10 da 1I:i. Istl pIed.s~awicl kapi~a .poh"~aju socijdizam. govoretii ,tb j e- motlv pn:ii~a - na .kojem se teme1j,i _ bp,i;tQJii74lGl. .~ jediimi m.ocan. mmlv D ljudsku. stva ... rab~u. aktiWOiSt li da socijaUzam ne moie efikasnQfwlk~ clom..rati je.r iskljucuje motiv· prelib kae g~avni stimruans ekOIlomije. 8VE je to jQ~ sloZe]l~je i pat.ildoksa'IDI:dje pomislilUQ l:i da. it, rum· kfifiluniza.m usvojb to, kaplCruistick;Q - mis~ Ij:e:iIlje i da je '2a ·.sovjetske u,r.avltel1e. ndmke· m s~ljd.e m.o~ tiv profim ,daileito .najvafuiJI poUcaju sOOasn.Jo1 ·:s~vjds.koj eJtt,n.O::lI.I!ij.i. Ne samo u pmksi ~oCestQ illtefidjskirm. posta~hma 0 ijoo!ikoj motivaoC;~ji srovjetski i bpitaJistiCki sl~ "em.me&,uici~b:tll.o, se :sluu i oba suo podj;ednako u kentrsdjkciJ~ S M!U'X.O,vUn. toorij amaI dljevima.~

41

DlLJE:§Y.1l Uz PETO POGUVUE

.1. U daljem razvij<lnju svo jih teorija, koje spomiojem samo uspueao, Freud jc ponovo razmfsljan okootradikto:rnlm pojmovima,»:rm,. gonu iivota« i snagonu smrtf«, kao dvjema sllama kQje se trajno bore u ~ovje.k.u..i mntiviraju njegove akc.ije.

2. Karl Mm-x: - Frje.drich Engels • .Rani rado ... ;, Naprljedl Zagreb 1976, 5. iod.,. str, 370---371, .kuttiv :E. Fromm.

3. Tucker je ktivo pretpoliOtavlj,ao da je lIfurx vjcrov:ao da Ie pl'iIlut'Li;1. koja transformira slobodnu stvaralacku samodjela.:lnost u OUliieni rad prisUa na gomilanje bogarstva, 'I'ltc.kerO'\la se gre-5ka temelji na pOgreSn011l -prijel'Odu .Marxova teksta na kojise pozlva, U .E~(Jn.,!mskO-!iJO'zofskim, rnkopisima Marx kaLe; lIDie einzigen Rader, ~l,e we National _Okonomie in RC,"i!,'egung seirt, sind diG Habsucht«, ltd,: To . zUai!l: »Jedinri ,kota,ei koje politICka ekollomija stavliG U pC!/~1'(~t jesu "]XIblepnos t.r" a me kao stQ Th.cker pr'C,\'oCli »j.cdini kotau koji pokrecu poHt:iCku, ,ekOillomiju jc~u po.hlep[J»st~. Subjekl i pred.ikat su ovdje pl'eokIenuti.

VI

Bolesni pojedinac i bolesno drustvo

KakVQg fin karaktera pojmov] psihiCke patologije u Freude i Marxa? Freudov je po jam dobra poznat, On pretpostavlJa da ukoliko ,Oovj.ek ne lIIspij,e razrijeSiti svoji Bdipov kernpleks Ili, postavimo Ii to drnktije, ne prevlada svoii~ infantilna nagnuca i ne razvije zrelu genitalnu orijentaciju. ostaje rasplet iz .. medu prohtjeva djeteta u njemu i zahtjeva koje si postavlja kao odrasla osoba, NeUf(lticki simptom preds.tavija kernpromis iz-me~u ·infan.tHrdh i odrasliihpotrebaJ, dok je psihoza oaaj obllk patologlje tr kojo] infantilne f:e]jc i mastanja prevladavaju nad odraslim egom i na ta] naciIll dovode do kompromfsa :izme.:tu fa dva svijeta,

Marx, naravno, nikada mje ramo sistematsku psihopatologiju, no on ipak go¥o:rio jednom obliku ]p,sihi~ke osakecenosti koja je za njega najosnovniji izraz psihopatoleglje i Cije jeprevladavanje cilj socijalizma: otu.denje!

Sto Marxpodrazumtjeva pod pojmom otudenja? Bit ovog pojma; kojeg je pm. r,azvio Hegel, jest da je svijet (pdr,oda,. stvan, dmgi i Covj,ek .sam) postao ,6ovjeku tudim .. 01'1 nema _is,ku.stvo 0- sebi kao subjekru vlastitih Cinova, kao osobi koja nnslt, osjeca i volt, nego dozivljava sebe samo jnuem stv,ati ko joe j e stvorlo kao predmet i~vanj stenih manifestacija.sv,ojih &"la.ga. On je 11 dodiru. sa samim. sobom same kros okrufivalllje proizvodirna vlastitog stvarauja.

Hegel [e, uzimaJuci Boga kao subjekt poviljesD,.vidio Boga U covjeku, a II stanju samoo:tudenja i u procesu povljestl "Bozji povratak njemu samom.

43

Feuerbach je lzQ,kr-enUO· Hegela nag]a.vce}~ Smatran je da Bog predstavlj~ covjekO'lI,e vlastite Illoci jpl'ene·sene s c?:vjeka, posjednika tih m.OCi,na biee izvan njega~ take da je covjek. u dediru S lTlastitim. moclma same putem obo~avanja Boga, Sto, je Eog snamiji i bogatiji, to 6o~jek postaje slahUim i s.i:rollU'l.Sruj:i:m ..

Mru:x je bio portabut. i atajao pod snarf_nim utjecajem Feuerbaehove misli, U uvodu Kritici H'e:ge..love filozojije pta:V4 (napisano] krajem 1843) s.Ujedio je P,euetbaooa u svojoj analiai otudenja, U svQjim Ekm~omsko4ilo.'IPfskim r,r4.kop.isi~ rna (844) Marxje' prosli] edio S len-omena religioz.nog otud e~ nja, na fenomen otuaenja reda. Hsporedo s .FeuerbachoV()m anaU~;om re1igioznog otud:enja Mai?l .j e pisa,o: »Radnik postaje utohko slromasnljl, ukpHko, ;'proizvadl viSe bogatstva, ukonko, .njegQva prolzvodnja dohiva vise na moei i 9pse:gU!!.:

NekoUko odlemaka nakon toga pise! »S'Ii'e te komekvencij.e naleze se U odred:enju. da se radnik prerna proizvodu svoga; raila (Hlnosi kao, prema tudempredmetu .. Jer prema toji pretpostavc! je jasnot uKoBJkQ se radnik vi~e izradl, utoliko moemJi postaje tucU; predmetni sv;ijet koj], on stvara 's~bl nasuprot, utoUko njemu; samome manje prlpada. Isto je take 11 religiji.. Ukoliko Oovjek v.iSe stavlja u: boga, utoliko rnanje .zadldava u sebi, JRadnik stavlja svo] iIvot - itt predmet; ali sad Zivot ne ptipadaviSe njemu, nego predmetu, Ukollko [e, dakle,. veea ta djcla:tDost., utolfko je bespredmetnlj! radnik ..• O,spoljenje radnlka u njegoV1l!l pr:oizvodu zfl,aCi ne same da njegovn.d postaje predrnet •. ""mjska, egzlsteaolja nego, da rad egz;js:Um iZ'Vlin njega. neaavlsno, tude i postaje nj~mu nasuprotsam.(}stama sila, damta ae zivot k,oji je dao nredrnetu sup:n:rtstavlja. neprijateljski. ij_ stranO«.,3 NQ, idalje prerna Manu. mdnikncUe otuaen same ad proizvoda koje j,e s.tvorio;» ... etudenje se ne piJ,kmuje samo u resultatu, nego i u aktuproiz,vodr;je" unutar same proiz.vodne dielatno'Sti« .. 'P-ono'vo se 'VHea na analogiju 'otud,enja. u radu S otud:enjem u, relig:iJl: »Kao stQ u, reUgiji' samodje1amost ~jiiJ_dske fanta~

di 1 . .'. ··d·

. le IJ':udskogm .. 01.ga i lj.ludskog .. :s. rca Je. ~J.,e nezasis ... :. no. 0...... 1 n.:-.

Zlj , .. '.. • ,~_ st b "'. - - 1 •. _ '·U ~- I k

ru.v]duumaj t], dJeluJe na nJ A<;LO tuua. .' oaanssa ,I. UHVO s .. a,

~lj~latnost., tUQ djclatnost .l'admkanije njiegova samod],e.

latnost«.~ ." •

S ,pojma otude~o,g rada ·Marx ?~je~u:te_.~ ,~o~am '~QVJiekava otudenja cd s&mog sebe, filegova bliZnJeg 1 od Pl'U"O.de. On defintra rad u njegovom izv,omom. i n,eotulleoo~. ?bli~u kao »Zi:vo~nu .akti.llnost, IH:,odukHvniZivob (l.ebensta:hgkelt" das ptodUktiv Leben), i PetOID nastavlja Qdreiliv.ati rodni .ka .. rakter oovj'eka tao, lIs1obodnu. svjes.fiuaktivno$t~ _ -(frde, bewusste. l'aUgkcit). U oiwaenom radu Covjclmva 8lobodn~ .1 svjesna djelatnost iskrivljuje se 'U ,atudenu dj,ela~ost ! taka »sam 2lvot pojavljuje~ se same 'kao sredstvo za iivol«.

Kao s,to prethodna tvrdnjapokazuje Man se nipo~to ne ba:ri same otudenjem ~60vj,eka od njegOv,a proiz.voda i otudenjem rada, On se bavi i covje~ovim ()n:a~je:n ?d.~vo~~~ 01'1 njega samoga i nJegova bliZnjeg. T~ je ldeJu: ~mwo ~a sUjede¢l naCin: »Otud:eni n~d ,clJ;]i~dak1e: 3)cwl'ekcwu rodflU sustinu, kaJro }:nitodnu, tako i njegovu duho~u + ~nu moe, njemu tuaom sustinom, sredsttfom njegove 1~dwl~:wl .... ne eg:Zl$tendje.On -otoouje6ovjeku njegovo vlastito :tl~elo kao i prirodu izvan njega, kao i njegQvu duhovnu. ~-U!li.nU~ njegovu IJudsku S1!l~t1n.tl~ 4) Nepesredna ~onze~.Cl~~ to~; sto je Co,vjek otuden proizvodu svoga rada ... svojo] ZlvOtnOJ djelatnostl, svoje] rodnoj sustini, jest ,otuden.je c(lvjeka ?d {.'Ov iek«: Ako· se cov]'ek sam sebi ,supr,o;t:stavlj.a, onda se OJe.· mu suprotsta.vlja .d.rugi oovjek. :Stu vrijedi za odnos .covjeka. prema njegoVll radu, prema proizvodu njegova I'ada :i: ,prema njemu SaIDO.nl, t~)< vrijed] zaodnos ,oovjeka premadru.gom. covjdru, kao i prema radu i predmetu _ rada drugog COV}~ka. Uopce, stay da je Co,~jeku otu,aena njegova mdn~ ,S~'StlDa: znaEi da [e j~dmCo,,,jek otud:en. drugome, 'kao sto- Je: 1 8vaki

od njilr otuden Ijudskoj sustinl!X.7 _.

Mo~am do,dati ovome predstav]janju Mwnrovapo;]ma o~u~ denja kako' ga je izt'azio U SVQjhll Ekonomsko-jiio'l.otsktm

45

rukopisim,a, 421 ta] pojam, pre,mda .roe·~ rij,ec. Qstaje ed SJ"eIdj~a. maleJ:nLja h,Q:z C,[.ta,v nje:ga,v kasrij:li rna, uklju~,u]ucf i KApitaJ. U R iema~lro i :i'drolo gij i iM:ru:x p~e: .» ••• dokle god, dak:le., POliwj i ra:scjep izmed:u pojedin.:acnog i opcegintc.eresa,~ dokle god! djclat!JlQst nije podijeljef.!a dobJ:\o'\tolj:go nego sohij,s1d, v1astito Ciovje~Qvo djdo jP'Ost~je njemu tuna i 811P:101· s~a'lli':ljena, O'1lilakoj.a ga podjarmljuje, umjesto da em mjame v~ada,(Ii:.~ I :nesm kasnije: »Oro cvrsro utvrdivailje. drnstvene djelatn:ostii, ova ·kOD..solid8icija BSi§eg v[astitog P'I:6jzV16d<i u nelu pred~emu sjlu-:nad n8!lllilf k(),ja. izm]ce n~$oj 'kontroH" kJojOit .se' k10si s naSim oCelivanjima,. J[)oons,ta'll3. naslf ra~une. m je jedaa od gla:mih momena'ta u ,dosaddnjem ms1)orijskem razritku ... ,z.~ Na avo se na<d!ov~2ujU neb od. mnogih tv.rdnji. <u Kapitfdu k<lje se QMOSe na Qtudenje~ »U maniufakm turl i sanatu radnik se: l~uH alatom, ill!. l'llo.rn!ici. en 'SAnti stro], TamQ lkrelanjesredsmv~ za rad :po]azj od .. mjegaJ. ,ovdj'e on moral iCl za njeg-mrim krebnje.m. U manufakturiradn:ici sacmj.a.v.aju. udove jednag ,ru.rog :mehanizma. Utvo1l'llici. po::rtoj~ mrm:v meh;mizam.~ :EIeZavlsan od. njm,. a .ani su: mu pd~ pojeui kao Z[1J dodatak«.m IIi .ce (odgoji 'ffi)uduenos.ti) »spajati proiz'!lO:dni rod 8 nas:~a'Vom i gimnastmom, j to nesamo bo. met~d1u.:za pov,ee:avanje drustveae pnDizvoooje~ nege i kao jiOOlIllihl. merod,u, za proizvoiteDJe ~esz,a:no ~tU.1Jij,e.nih IjudJ,.,.u ni:. ~Modema mdusmja doista prisiljia1ra dlmsNO.. pod ,p:rijetnjom sm:!i.1:J:le kazn.e, ,da zawjeni d:ana~njeg jednoiStranog n.&Jla~ ,o~a.kaCenog dWivotmm ponav1!j:anjeJ:n j,~ te" iste rtrj.v~Jalne operaclje. i z1bog toga 'SveQen'Og D~ puki fragment il~jeka.. :potpuno 'f~z-vij,eJlim pojeWnceID. ....• m kiQj;eg :s~ razHMte d:mJbrenefunkdje koje 0 bav~ja. ssmo nzlia til fuli!ini da~j4 slobodH'Qg Qkv.ira·::::a vl,astite prirod'ne i st~lene m~ ci«.U OkHte,n~e je takc za Mana ana bolest covjeka" -To lIlije

........... :0. 1I!..",11".,~,,j.,.... ¥ c... .. ,nn,)(:."je· <;" TI",x •• tk·o·'"" ·p.od1ele ~da ti •

. ~,....~a u !l.:IJl""'I~ ", ... L n. uO ..... ;t'~...._._.. ~ ",U'I.' ... - - " • .,. . - ~ _.. ..... " ., oJ

sa. ,d.vilimcijQm k'Oja t:ra.moendi:ra, prhniuv.no druStvo. Majja.oo j~. mzv~j,ena. kod :ra,dni&e klase. ThO tojie bOOest 00 ko:je bolllje' !Wattol.Bolest se ~ izljje~iti te'k b.ela je dos.tigla

whU!nac, samQPotpuno otuden oovjekmo1e pinvlladatl atu.. ,aenJe: en je prlailjen pl"evladativlastUo otudenje jer:ne, ro.ofe ilv j eti kilo. po~ punn ctuden ,oo'Vj~k.i ostati zdrav, SQcijaUzam [e odgovor na to; to je diusho U kojem oo~j,ek postaje ,'lvJesni subjektpovijes'l:.i~ dQfivlja;va. s~be kao subjek" ta III as ti tih sn<lga i tako se emancipka. ad! rohovanja stv~i-ma i okolnestima. Marx je izrazio tu :ideju oocijaHzma i ostvarenje slobode u $[jedeCern odJ.omku n~ kl"..:tju trereg ·sves]::a, Kapitala: »U swart carstvo slobede ne zapoC[nje SVB dole se ne prijdte toeka u kojoj se zahtijeva tad, pod prisi~' 10m ndnosti i izv.anjske koris~osl;L Po samo] ]?'I'irodi stv,ari ono ldi S OIillIU stranu sferematedjalne pn,iizv,c-dinje 11 iUiem smislu ;rij~i. Onaka kako se divlj:ak. mom borIti s prlrodom da hi zadovo1jio s:voje petrebe, ~Qdclao se na ltyom i reproductrae ga..tako mora ,c.~nin i c:]vilirir-an Covjek" i on 10 mora CJillii 111 svim drustvenim oblicima j 'U svim mogtllClm :naCinima proavodIlj e, S njegovjJm :razvi~QIll §iri secarstvo prirodne nt!'zno'sti jeT' ~epoV\e~a¥aju njegove ;potrebe.;~(JI~ istovremeno narastaju i preizvodne snage koj1ma se te Pl" !rebe z:adovolja,yaju. Sloboda se Ita to:mpodx:uc]u ne m~'e sastejati ni ad ~ega drugoga nego .od ~IDjeIIlice ,da. padrus .. l.'V()vljeni &Jvje.,k~ u.dtuUni proiz·v'Odoci ure'da: l'adonalno svo-in razm:jenu s prircliom. df)v,eli'tl~ jepDd zajednfl.ku kOfltml'u ilnn iesso ,da mUI njima vlMa. poput ne.ke: sUjepe sde; da .iz.. v~e S\"O,j zadatak s na] nl8Jnjim utl'o~roomenergije i pod naj~ povo!jnijim of najdQstojnijim uvjetiima za :ojihovu ~ju.dsk:u prirodu, N (')~ to u.vij.ek, (}siaie carstv,Qm1ulinosti. S onu s,tr.anu tel poejnje ona] rn.l.vi'tak. Ijudskih sila .koji je sam sebi c:Uj, ]s tinsko carstvo slebode koje~I!J,eQlutim, molls :naIH:e., dinati tek na earstvu 'I!I1n:Ullosti kao svojcem tem@ju(t.~1:>

Problemu 'otudenj.a pribliZa.vamo se .kao :moralnom i psiholo~lm.m" "problemu ako uzmemo U obdr Iskaze koje je .Marx maveo TIl 'ta d.va odnosa. Puma .njero,u owCle:lThje kvarl ii:skri:"l~ ljuje sve IJudste vrijednosti. Cmet:i ad, ek.oJlJQmsk~h djebtnc,sti. 1 l.'lTijednaiS'li koje;, su Lro. iDhe:renm.e~ poput »~OOia.d.e.

rada, stednje i 1"azboritosti«.1t najvi~u: UM:Il1l, vrijecmostfoYjek ne uspijeva razv.i:Uisti:nske moealne vriijednQsti. covjee. nos:fi. »bogatstvQ u takvim stvarima kao St!) :su dobra savjest, vdina. ltd., an kako mogul hili krepostan ako to, nisam, hlQ mogu. ]mati dobru savjest, aka ni~ta ne znam?«.15 U stanju QJuo.enosti svaka sfera z~vota~ ekonomska imo:r.ama, ovi:s:na. je OO]];oj dmgojJ' .»svab. fIlksir.'1l poseban hug' otudene djeIatnesti biea. svaka se odnosi otudefiO prema + dru:gom otud'enju.a:}~

Marx jje sa zaJP~njuju.6()m Jasllo6:11li1. :prredvidio kako secovjekQ'Ve potrebe 11, otudenorn dm!tvu b::opaeuju ill isti.nskc slaoolSu. U kapitalizmu, kakQ 'to vidi Mao.::.~ »svaki. wvjek spektiLira. stirn .ala drugome stw,d nOVlt pot::rebu., da hi ga prisiHo na nova z.rtvu.. da hi ga stavio u novu Z:aivis;no,.st,~ te da bi ga ~arv,eo na novl natin utivanjac, a time na ei,onoIDsJk:u. jP1COPa:stc. Svatko Jl OkUS3V.&1! da nad.dntgimstvorl tuau sui56n,sku snagu, da bi 'U tome :zad.ovoljio svoju vlastitu, sebienu Rotrebu. Sto-ga. amasom prcdmeta rastecarstve tudm biea: l!iojdma je Covjek podjarmljen, a, svakiI!J.ov.[ ;pm::'O'i:z;.vod je no,va pctendja uzajamnog llaranja i uzajamnog plja:cbnj~ .. Co'Svjek postaje utoltke s~romMEl.iJi kao 'Covjek~ on trebautoliko v.iSe nOlVca da hi se domegao nepdjatdjskog bica, a moe njegova IIlOVC<l. pada upravo M. obrnutorn razrnjif,nt tid 'same J)rolzvodnje, 1!j •. njegove potrebe rastu, l\:a'k:o se povecava moe nov-ca. S~ga je potrero za noveem .J.$tinsk~ potreba kQju. ;prroh:.vodi naeiuaalna ekonomlja :i jiedina potreba koju ana proJz-V'odl. KV'a~tif'et novea sve ll.r~e postaje njegovo j.edin.o moeno svojstvo; kao da sva b~a svod:i na svoju .aps!rakciju" 1I:akose on -u svom vlasUtom kretanju sv(l.ai na kvantita.tivno biee. Njegovapr:ava. mj.era posta;je prekomjer,i1o'st :i neumierenost. Su'biektivno. to :[zgleda .da. p.ro,sirenje kruga proizeoda i potreb~ djclomiCno postaje do v itlj iv i promCi.ml i i'l ro'b neljrniskth, rnm.!1:r.OOlih~ neprwodnili :i i(.miSlje~ih pamela - prirv.ntl1o vlasmstvo De me uCiniU gruoo ]fIOtrebu, IjOOsli;.o»t potreoom; njegov idealizam je uobraz.e~je~ samcw'Olia~ h{f~ 1

48

]}~jedan eunuh ne laska podHje 5VQme despotu i ne polkuSa:va da besramnijim sredstvlma ... .PQd!rafu.je niegovu ot.upjelu spa-. sob~ost 'uZivanj a. da hi lukavstvam ,ZOOQ 0001 mibst:~ no sto to chrl industrijskieunuh, proi:z.vQda:c, .ko]i laska cia hi Iu-kavstvom doblo srebrne talire, da hi. Izmamic .z.latnm:e ffiz dzepa kdeaniki ]jubIjenog .8usJ,eda - (svaki projmod. je mamac koj1ll. fie .zell se:bi izmami.ti 'bite drugoge, njegov ;novae; svala ZibUjska iU moguca potreba [e slabost k;oJa fe muhu nav,estI Ita .lj epak- opee ldl!Qd.stavauje drustvenog fuvjekova Mea, kao S.to je SVUQc.ovje.mvo nesavrsenstvo veza s nebam, to je strana, s koje je njegovo sreedostujmo sve~eniku; svaka nevolj a jeprUika da se .s1!1sJedu. pr.Istupi s na]ijuoaznijiim izg~edom :1. da mn se kafe; dragi pn]iatelju, d~~ j em ti Q1l'lG sto ti je potrehno, rut ti mas condidosine '1 U3. non; t1 ma,s. kakvim crnilemtreba da mi zapi~eS dusu, ja ti podvaijujem na ta] naCin~ ~to ti stvaram, 'I1Zitak) ~ prl1ag~ dava se nje:gov.hn najpokvaremjim fantazijama, ~grau[ogu.. SVOdIilika.. IZIllelrn,u njega I njegove potrebe, pobuduj'e, 'U njemu bolesneposnde ,_ vreba nasvaku slabess, da bi nnda zah.tijevao .kap,aru. sa tu uslugn«," c<>vjek koji je na ta] naCln podlegao svojim ot;udenim potrebama jest »dtihovno I tj elesno arr.elo'VjeeeHiD biOO •.. ,. samosviesru: i samodje:.lna rob« ••• «.IS Tatj oo:vjel~roba £loznaje same jedan naGin vlastito'g odnesa sptam. van.Jslk:oga: svijeta: posjewjuc,iga i IooEl2:tm:drB!jud (upo~reblja'\i'ajucO gao Sto [e otudenjji 1.0 vile smisao za posjledovanjem, i upotreoo:m tVQri:njegov odnos s.prarn. svijeta, :ll UkoHko, si. neznaomiji, uknliko manje :illspo,Ijav.aS SVloj nvot .. utoliko vi~e imaS, u toIiko je v.ocl tvoj QtuiLeni~vot. umUlro vise nagomilav~ svome Qtuilenom.e :b.i6u«.19

R.aspmvljaju:ci 0 .:Miarxo,vu pojmu. ,citt~denja moglo bi bm. zanimljivo< upozorlti. na usku vezu izmedu fenomeaa 'otua6-, nja I fenomena prijen.alSa 10ji je jedm:!: Qd. na.josnov-nijm ~oJmova u Freudovill sist:em.u... Fr,md je p:rir!rlje'tio da. je psi:,ho.:manU~ld pacije:nt sklon cIa. se zZlilju:biu. amll.ti.Cam,daga.

se bQji iH da ga mrai, a. sve to bez obztra. nastvernostanaliticareve ]icnostt Preud je vj~vao da. je f,rtm<li:SaO teorij~ sl.o, obja~njenje Zia\ taj fenomea: u p.ret,Q.stavci cia padjent prenosi osje6aje ~jubavi~ straha i :mrlnje kojeje douv.:i.o kao dijete U odnosu na oca I majku, na csobu an~liticara. U~prijenosu«, zakljucio Je Freud, dijete 'U pacijentu odncsi se spram oscbe auaHtieara kao sprain .svojeg oca ill majke .. Bez surnnje je da Freudovo tumacenje fenomena prijennsa mesi u sebl ll1nQgo isrinei cia je jpo~krijepljenQ u mnogome dokaztma. Pa Ipak, to nije lkom_p.~etno tuma6enje. Odrasli pacijent nije dijere i govorlti 0 djetetu 'Il njemu Ili »njegovoj(.C nesvj esnesti :maCiupDtreblji:a va.ti ropolos,ki j ezik .koji nije pra vedan sprarn sloZenosti c]njenica. NellWdo__li.jodrnsli. :pa~ cijent [e Q\~tuleno ljudsko biee; on se neosjeca [akim, upla:;en_ je i zakocen jer se ne o!Sjeea kao sub jekt ] za6etrrdk vlasti till CinQva 1. - ];skusitava. Neu:rotican je fer je otuuen. Da 1;>1 prevladao v]astiU osjeca] unutarnje praznine [_ neraoel On izabire objekt na kQji projicjra sve svoje ljudske kvalltete, Uu:bav, Intellgeneiju, hrabrcst itd, Podvrgavajuc! Sf; tom objektu, osjeca se pov,ezallim s vlasrltim kvalttetama: osjeca se jakim, mudrim, hrabrim .i sigurmm. IzgubItX objekt znaci ·O_PiilS1'lOSt od guhitka sebe, Taj mcl.1_amzalU,kiolatrljs.koobozavanje nekog objekta, temeljeao na Ciujenici otudenostf po~ jedlnca, eemralni je dinamlzam prijenosa, 'ono' 'sto mu daje snagu i Inrenzitet, Manje. otudena osoba moZe takoder prenije'~inesto od svoje [nEarienne doz]vljajnosci na<lIilaHUcara .• DO' U tome de .:in teneitet hili slab" Otud:eni pacijen t u potraal i spotrebom za idolcm na]azianaUtiCara i obitn.o mu pridaje lcvalitete svojeg oca :i ITIaiJke kao d.viju s.nainili osoba ,k;oje je peenavao u djetinjstvu. Tako se sadrfaj prlje:nosa obieno odnosi .na imantilne ohrasce,. dok je intenzilet pooJjc. dka :pacijentova otua.enja. Nlje :ru jpGtrebno :pri.dodati da. fe. nomMpxijenosa nije ogran]cennaanaHUCku situadju. .MOo !e ga :!Ie naci u svim obHc:'rma jdQ]iz<lJdje autoritamih IDikova u :pontitkom, religioZI!lQw! i dru~'trenonl- iivOhl.,

50.

p.rijen.os ruje j,edlirnj Eenomen. ps.mop1atolcgij-e ~ojeg se .meZe s_hvatiH 'tao izraz ,O'tu:denja. Doista .Dije du.eaj.no da su na {nwcuskom aliene 'i na .spaDjolskom.a1ie.nado Shlinije rljeei za p.5iho,tiCIw~a da. se eng:rn.e.ska rij.ee. a1ienislodnos.i. na li~ jeCnika kojJi. liJeCi hrdu, ,apsom~tno otudenu 9'$obu.~

Otudenje se kao bolest vlasUt\e i1imosti mQ_Ze sroatrati jez... gram psilllopatologije -suvremenog Covjela cat i u onim QNi~ ehna Jkoji su manje ekstremni QdlpsIDOze. N:eki- .klinicki prl,. mje.d mogul! ,pooh:d.itl za ihlstmciju procesa. Naj~esc.i :i1 IU1JoCi~ fiji slula]1 o,tu.&nja [e moida lama »veJfka. ljuba.v«.. M~ nc se zanosnc za]!jubio u z.enu. N'akan Sito je ona S pDeetka ()dgcworila na ljlllba.v tuLlCe je sve wee sw:nnje j ana p.re:kJtda odn.o!S. U njerou p.reovladiuje ponsten.ost Koja ga dorodi na rub .samou.bojstv,a.. On osjeta -da :2ivot za njega\?is.e neroa. srnlsla, S'VjesllOo oQbj~ava. :situaclju. kae ~Qg;iCnu posljedicu onog ~to se dogodilo. VjWllje de: je po. pni put ]JskusiQ!tto j'e 'to prava ljubav 1. da: s tom :reno~ :i tesamo S tom Zeno'm~ maZe 1~:Oiivjell ~juba.v i sreeu, Ako ga ona ostav:i cikada. se Ditko nece pojavit.i tko hi ~o !!l njemu istu :reakciju. bgubivs~, je ouosjeca da J'!i';;i:zg;uhio svoju. jediIil.u AIiI.sll m ljuba:v .. Zbeg toga: jebolje umrijeti. Dok. za njiega sve to zvu,fi uvje.rljivo nJegovi pri,jatelji mogu posta-viti nekoUk.o pitanja: 2bog ~egaje ~ovjlek za kojeg se do ta-da c.mllo da je m:Mljie sposoban vo]ljeti od p!VQ'.Sjerne 00000 sada take '1'emeijtto .za~ Jjubljen cia of mdije umro negn uviobez, svoje vo~jene? Z'bog I!:ega ·i:tgled:a. da je usprkos po~pune za1jub~jenosti. neskkm. davanju ustupaka, ne 2eJi ocm.smm od Ime,klli zahtjeva. zbQg kojih se sukobljuje ,S3l. ieJlom koju vol1? )Zbog eeg;a kada. go. vori '0 ,s:v:ojoem gJ;~bitku ll'gla:vnam govori 0 sebi i 0 enome §to mu se dogodllo, tepokazuje nl:atJlffl,O·roalo .zatlnlmanj:a m osjecaje rene koju toliko voli? Govod Ii neko s nesretDim. OOvjeOCQm pod:ruje De treba se imenadli:ti bcla fuj.e hjaw 11.1 jedno.m t:re.Jlutku. da se osjeca potplmJO phmim~ kiliko pl"Unim kao ,da je i2:gubio Sl'Ce s djevojkOOl koju je Ugubio.. SLva:ti Ii mai5mje vlasutQg isbza. shva:tit Ce da. je njegova

51

lPuvedoostJ. i .sf\ece~:rn Na sll..~tiCSU fiaOO is,bll.,IJenu. ven~ju .Marxovefi1o:zoHje lOovijesti eeste 11 :iistom smmlu. u.potre:blj a~ vali ko'mrnlisti. EVil' Ibgn~e tog dakazivaElj a: ~ ~tQ je u skladu s povijesnQm tendendj om nuZuQ' je~zbo,groga, i dobro :i vice versa, S itog stajalist;". bile 1Il1 Qblibt Rohes:Pierreova Hi lkom:unistickog zaldjucivanja, nije oovjek oFlajko,j.i st'\rnita\ povijest .:ne,go je jp<Wijesttakoja stvl.U'a Covj'e:ka. Nije .oovjiek onaj }(joj:ii. se nada :W. vjerujeu buducnest, vet budurnost sudi njemu ~ adlucuje da Ii je 'Mo pravovje:rnn. .Man wlo sazetQ .j:z~v~SU"f\otam: ]l)ogled na pCl1vije:st ad. ,o:noga\ kfijeg sam upravGI navoo'. lQPovijest«. pis.e on u Svetoiparodic:i., :ti'.lI1C l;~nr nf.sta~ nema lI:~b~'lih. ogrommh bogatstav,a, ne bije :Hik.akw bltkel Zap,raw ~eOOvjekj' stv,ann ~ flv 'OOvj.e'14 onal koJi. sve to C:ini;'pov.ijest' ne uPQtreb~ja'lii'a covjeka. lao ~,d:' stVQ za svoj,e ciUeve kao Cia se I;3Jdi 0 od'VoJ,enoj ciSobi; ana fiwjel'liJ la dtu:g!(J - negOI dj elamost .COY jeka lkoj i teE za S1oI"ojim cilj evimac.

Fenomen (alt'Ud.e:Dj alma. i dru:ge lkUni~.keaspektJe 10 k!l:jma mogu raspraviti jtek ukta~o. Nisu same svi ohJid depreslje, ovisnostl i obo~a:\1'a.nja :ido~a (ukljucujuCii falil'atik:e) izravnl iz:r~~ ili IDl:ompe:macije za otu&mj<e; fenomen neuspjeha do-, .z.ivIJav.a:nj:av~as:Utog ickmtiteta sred&j,i je fenomen 1,1 kQrije· :nu psihop~t~skog fenomena i takC!der jeposljedica Olillae.-· nja, i ~o up:rnvQ :zbog to~ s~o je otmiena ,oooba. tmnsformiraJa vlast1te funkcije osjecanj.a i mis.~je:l1ja u izvanjskl predmet koji :nwje <QUa.. sarna.. sID :nemanikabv 'osj"ecaj j.lsebe« ~ !Svog identi;tleta. Topommjkanje osjecaja ideliltiteta. ~ma milO<ge ,o®ljedioe. Najosnovmj:a ji !Il!lij{lp&_njtij~ je da s"recav;1 mt:egriteili:totalne I!)SOOOQsti. I'la. zbeg to,ga IOSitavlja, esobu r~:edmjefin u njoj samoj. bilo dol ,j,oj mm::lJka S];lOSObDost »reIjenja jedne stvari«,ll hila da bdasecini dai je .. 2ell njezinoj .~elj i manjlk:a auten'ticnost.

U fiaj~;irem smlslu .. s;v:~u senenrnzu moZe smatrat:i pooljedfficom -otUidlefi1ia~ 11 il:Q ,zbog: top, iSm neurceu tamk~em~ra. fipjemca Ida jedna sctr,ast (npr. za: no{~~cemJ mot~~ iienama itd,)

53

postaje dQmimw.blom !i oovoje:oom ed cjeUne Um()sti te prevlada:va_jucom, U 'Q:8Q1I),jj. 'la, j e. strast njezin. idol kQjem"s.e PQd~ vrgav.a" i kojem cestopridajemnoge nzljCite nazive koji debre ~e., Ow'bom, vlada parcljalna. ZclIj.a,~ (Ina ,'n~nosi sw !1lo joj je: pr,eosta]iQ na tu ~eijlu,OD]'l biva. sve slabijcm !;ita, je ~to{( jate. Osoba se g,tuGiuje ad. Siebe same uprarv,o rzbog ~as;i.) jeposiI1a11a robem dijeIa sebe sa-me.

Smatrat1i Ohldenj~ :patolojk:~m~en(}ffienom ne smije, me&lt~im~ p:d,kr.i.ti aDjemcu ,da su ga i ,Hegcl I Marx sm~traU nu,!nh,u £eno,meno.m koji je svojSPle,[l. Ijillds'koj evd,uciJi.l'o je :is-tina, j[.!odjedna:ko S 'obzil'om. :rm. otuaenJe l"is,u:mv,anja la(ll i Qtu«enje ]jubavi. Tek kad 'uZmognemoraillk:.ovan vanj,ski 5.vjJe.t od sebe s§lnoga, tj.tek ako ;inMljski nlj,et postane predmetom~ ,mocl .en ga shvatlti :[ u~mm sVQjim svijetom~ po,Sbti s njime opel [edne. Dijiete~ .kioj:e jlQ~ nije Sh'lil:at:HQ svijet no ~prredmet« ,Ulkoaem- ga ne maze shvatiti razUI!l1Slk~. i sjedlini lise s nj tme, Covj ek mora postatt O~Ud,efi da bi prevl<ldaotaj raskel akUvnoSCu. DZuma. Iste tako, ski] i stvar i so [juhavlju. l'a:lo dugQ dok se dijete nije 'od'llojUQ ed izvanjskog svijeta ono je jos 'iJIvijek dio]ljega I z'bog toga fie JnO~e voljetl.. Da b!i.se volj"elo, »dru.,g[« mora postati strantleI!.1. Ju linu ljuib~vi stranac pres;~aje btu strancem 1. pesta] e ja, Ljubav p;ret!1ostavlja Qmdenje i i:stavremeno ga prevb~ dava,., 'bta se i~ja mOZ-ena¢i u prorOOk'om ;poQjIDU vremema M.es!je iu, Magcrvu POjQlUl ,socij3lizma.. U Raju covjek je 3@5 uv.ijiek je&lo s pnllodom" ali jiOl~ nije svjestan seae kao 'OdV{ljeJ.l0g od ,dxode :i. sroj'eg 'blrnnjieg. Cinom. .svoje Depo.slufuosti. oovje.k stj dSe- i53m.Qsllij est, a sv.ruJet mil!lp~)staJe tudim. U proces.u. powijesU~ p.rema. p.ro.roa::oj ideji.oovjek )faz~ vijasvo~e Ijiudske. m~ u. potpumosti do 1I:e mjere da lko-, Ji,;EnO po'IS~J!e liJ.011U hamiomJu. s ljudhna i prirodLom" U MarXOV'Il s;mis~.R sodj alizam 6e se 'poJa'Vi Ii tek 'WliQa karla 60vjek btrJ!(ffie pr-eftlz;'JJo sve prlmm:ne 'vtte, kadaJPfistarne potpu.no otu~ ,aen i na tajl na6nspCls6ban. ujemmti. se is Ijud:rnma .i pr.itDo dom bes idvQvanja, .svojeg integrite~ai mdiv1dualnosti.

o~ooava rad sv.ojih ruku, on se ~!retvara u stvar, .Nije otudena same raM]cka k:J:asa,(u s1.var-:i_ barem kva]ificirnni rad).Dik .ciruse da. je manje .oluoen ed ofJrn kojjj manip'ldh;.aju lju.cHwa i simbaHma) mego su otudeniSIJi. Ovaj proces Qtu:~ aenja: ko;ji po~tQji u evropskim i am.eriWm. iIld:us:trij.aiizh:aw mm zemljruna hea obil:il"a na njihove politlcke strukture iza~ ~Q j e. nove protestne pokrete, ~enesan:sa :sac4jalis ti~k()g hl.1mam:mn.a Jedan. je sirnptom ovogprotestal ji to upravo zbog toga ~to j.e otu.denje dQslo do llocke ko,ia granici s JudHom u cijdom indu8trija]irlranom s.vijetuj pOdrlvajuti i rn:zarajuci njegQv.c rcligiome, d!llIJlh.OVD~ .i. - pOtIUi&e tradlcije, prije1:et,i opCom prG:,PaSCIl IiL,uJldearnliUl. ra tomJ pa mnog] danas bolj.e uvid:aju cia je .Marx prepomaQ sr.edimje p'iwll.je bolesri modernog co,vjek.a, no do. tu »bolesb: nijesamo vidio POll?ut Feuerhaeha i K~e;ikes:aard~ vee cbje,poKazaq da suvremeno :idolopoklan:stvo ima korijenjeu suvremenom nacinUlproii~ wdnjete da ga.S~ mm:e promijeniti! samopotpunonili- pr-omjenom. dru~t\'efio-ckoJl.o:ms:ke konstie1adje zajedno s duho:v~ rum osl_obQdenjem covjeJka. J

P.r-egledom M raspravcmo odgovalI'ajutim. Freuoov:im. i Ma:r~ xov.i:w, ;pogledima :na. dusevnu belest ocito je da se F.reud. p.rve-n:li:tveno bavio Indivldualnom pato~Ggijom,. ~ Mal?!:. paroloa;wjom nobicajenom. u dnlStm kojaproizlazi, Iz olSobitQ.g sistema log drustva, Jasno je lla:k;odec da je sMriajpsihol>.atcilogij:e 'QSV>~ IarliCit Manu i Freudu, FretiI.d u bili v~m patJQ]Qgiju u neuspjehu pronruaZenjaprav'e ravnolte!e IzrneQu. :ida i ega. iz.meclu jjnstinkU.vnill pJro'htjeva izahtj;ev.a stearnosti, Man smatra b·itnom bole~!ru.. ()~im st~ je d,ev.~.tnaesto ~tQ~je6e naz.:ivruo la maladie. dtt s.iedeJ• ()rtrui:1:enje oo:vj·eka od v.laScti.te 1 judskosU pa onda :i n}egova blifujeg. :Pa ip:ak:" oesoo se'previd"a da .Frel!ld, m.p~.to ruje misHo isklju.fivQ U plj~ \t]rn,i1li :ind~vi.dua.Ine jpa towgije. On. gCI'lOri i ~ »~.tvenG:ji :n.eu.i.o l'"-ozi((..»Akio ,e.v;olu.cija. ci.vilJzacijc«j. p.i§e, Freud,:!l~.kazuje takw ·dalek.osein.u slic-nost s ruvitkom. poj:edrn~a maikosu pd rome p.rimije:gjene j·ste metode, ne b~ :u blla opravdamt

56

dJiagnoza dOl S'U mnogi civill.zacijsld. sistemi! iii njm1Dove .epohe _ a. moida bk. i Ci I avo CO.vjeCMst\<'O - jp'o,stali J.neurotlc:ni' po'd ~riti:s:k.om civilizacij slciih tend!enciij a? .Na1k.onomali6t.kDg is.p.itivanja. 1..ib. n~uro!ii!:a mogHbi slijediU ternpeu.UCki prlj·ed~ lo?i od velikog praktil:nog in teresa, Ne. biill ~1io reCi da bi takav pClkJdaj pcimje:l1e psmo~iize na .civiUziranQ dnrltvo bie nepri.rlIjeren m osua.en lila nellS.pjelh. No, duinoi!it llam je da bud.emo vdo patrujivij' da ne zaboravi:mo da se na kraju kmjeva radi samo o analog~jam.a. ~. cia. je opasno ne samo s illjudima vre i :njihovfum idejama iizrn6i ih izvan okvim podl1lcja iz koj~gpotje6u i gdje ~u SaJzrijevaH. Stovise,. dijagnoza kole.ktivnihne:uroza suoca ie se .!li poB.ebIllom te1:1:kocom. Prl nftlrozi pojedinca lao polaz[~te mole:mo upomjelbU:ii .. kentrast kioji .:FIe, pojavljuje .izmedu padjenta I njegove QkoUne za koju pro~postav.ij aIDO da je 'normalna', Za bHo koje dru~ 51'\'0 u slic!i.!;om 'stanju. ne s.toj1 narri na r.i1l!s.polaganju nikakva .,ijbm:. poz3.dlina; motrua bi -se nadomjestiti na neki d_m.gi D~a~_n • .A ~ro se.ure bilo kakve terapel.ltiCke primjen.e IilIa~eg zn.anJa od bkve hi Dam hila kor.iis:~i i najo:ltroumnija anaij:ul dm~tvenili neureeas Qbmom.na to da.a[tlo·nema moe, primo:rnti zajedWc,u. da ,dh:v.aH terap~j,u? No. usprkas svim o"'\rlm potesk().~ma mo21e se ocekivati da ce se jednoon netkoL odvatii1!i i istrafit:i. pa;J;Qlagij.u civilizirar::ih zaj.edrJ.ict/..: .1].

UsprIrosFreud!Qw. .zamimanju ~. :o>druUene liileU!ro.m!!~ ostaje jedna "ltem.eljna raz:mika izmet1u Freooove i. Mal'XQrve -misll: Marx sma.tr-a da ·cov jel'.:aobJ.m1l1je njegovo dmstvo pili. oda~lezakljiQ.fuje mi korijo ,~to]J.ogije ldi 'U .speci£icmm kvaliteta.IDa! dm.stvme .oIg~aclje,. FRUd smatra m .covjeka prv,enstveno, ohUkuje njegow· 'iskJ~ 'U ooUcljskoj grupi; on .nec.ijeni mnogo cinjerucll da je obUelj samo pJ."edstav~ mil;, ,:t PQ~n:edJnjk- dwStv3~ dekna razltCita ,dm:§tva g~e.da. u.glav!nJo.m u:iwislu kVQl:t.tild.e rep,res:ij~ k.oju me a m:anje. 1r.vaU. t('te n_jihove orga:n..i.taci!je i utjecaja te dmlvene kvaHte'te na kviill!tetu mBije.nj:~ i 'Ds,j'eCa:iaja ~1a:n,QlVa.da!nog ,mu!~va,

57

Ova rasp:raw ,01 l'ailicj mned:u: Marxovih I' Fm1l.1W:w.ih. pog1eda; :na,. psih~a to~ogij,Ut .fakol hatb, mom spo.men:uJi joiS .f edan aspekt u kojem nj ihov'o .miSljenj'e ~Ujeili. is1;Y, metodu. ·P.rema .. madlll staD.jeprvobi,tne: DM!;E:Sloi@osd d!je~e,ta i kasmje Qra!lna i analna 'stalllja libiclino!l]1og l"'aZ'I{itka, »ncrmalna« su-u tolikc SUI, 'SU l!IIu7'ni stupnjevi u :p.rocesu ewlucije. O\1'~s. no. IiobJepno dijete lJiije bolesne dijete. 5 druge ssrane I ]pQhle.pm loolljek ~.O'jf je bio ~uCvri6en'O: :ill 1IIoji je:!l:ma:zadovao« do o:ra~ne razine djeteta Jiest bolestanodrastao iSovjek,. mav.ne potrebe .i teinje .iste $U kod djeteta i mdo!ha:slog ,co'll]:e;-

ka..Zbog cfcga je onda je4an. zdrav .0'1. dmgibolestan? Odgo~ 1101' oeho leti u po.jmu evohlcijc. Ono ~tQ. je normalno u. jeooom st:.l\nju patQlosko je i!l drngQme. :m,r izraaimo Ii to dn.ilkOje; ono sm je nuit:liD na jedlilom stupnju. tak.od!er je i

- .

JIOmJiaIDno i racieaalno, Ono SilO je nepott:ebno promaJrano Sa

.s:tajalHta evoluoIje jest iDcioillalno .:Ii patolo~:ko.. Odrastao &vjeck. kojii»po'na'vlja« :inranHh!.o' :stanje Istevremeao ne mo.i.e .i ne pon<lvlja gao upravo zato st,o villle nijeilljete.

M:tu'x, na tragu Hegela, u:pO;treblja;v~ Istu me,l.Od.uu Sfl\l'a· can,Juevcilllcije 60vj eka U, d:ruittvu. .Primi thrni Co,v jekl' covjek s[l~dnjegavijeka i Ql'1!l!ckni eovjek mdu:stdJsmg dJ:-mltva beIesnfsu, DQ 3e,[ 'je njihOtv st~paffilj r3:z;ritka. nlUau om ipat nisu bolesni. Kao S.tOI dijet;emora saueti. fldolloski ,da. hi pestalo oru-aS'~aol .;so'vjel:. ltako Jjudska rasa mom sMIletii sociolo~kiu jprooeSN ovIada'fJanj.apdr.odom i dmstvcm ~kQ b,i postala ,o~pun.o Ijuds:ka.. Sva ttacio!naInos:t proSlo.sti~ iialo za: 2;al_jeDje, raclenalaa je 1.lltloiiko ukoliko' j~ billa nuU!.a. Ali karla U~dska rasa ostane ~ s~U!"nju l'a:tVitla lmji jemo:ala. lPooci~ bda se Dade u lPirotw'j~Cju. s mogucJlosWna koje nudl povijesna. situacija...t3!da. je st:ail1je llIjez.Wa posooj:aIoja :iimcie-. nalne m.. kakQ je Mi.liD: upo,t'nljehio ta] ~ermin~ p:~tolQsio. I MarxolviiiEreudovl po1m<:Yri. faroo1f:)gije :m.o:l.J.l se PO'tpUiIlO raw,mJeti seme U. obirima njihove: id!llje '0 el.I'o,luclj:i irulivl~ dUWne i Ijudskepov.ijes~l.

D.WiI1::tKE m: HS-m J>OO!A.V1JE

I.. ?oj.~ ~;lh:h1e~ja: u]!a:zl $¥@ vHt::: tl iamte. disiru.:sija '0' Ma~cwim. ideJ~ l:!:~~S]i:ojJ. Franc~kqj~N.iem~CMj .i . .sAD~te u Jugosla\l'1ji iPolJ~J. Ve6ma o.nih .koji su .... e. mtIju6.ili.. u raspra:ve to w~t£, ~i!l llJWa. ~. protestantski .i ka'tolilli kruozi 001 litwna;. msUfki oocijaMsti" UlJuz~]a j,e stiI;'V da je '. o~U!a:enje i ~~daltW:: --nje~a _p~[~mraJl1lJf_a .. ~~te Macwv.a. ~Q.Cij<M~U&()g ~ I ciJ.J 5oc~~alimIDa;' .J;I~daiJi!). da poiS~oji potp'!l.mi lIrontin;lDte:t imH4u. m1a~l~elog ~~~usp.rli.o;> _ pmmje.mi u te:rmfuQlogiji i ~ glasku (OW] g-mpI prlpadaJUI, cia spomene:m.o s:a!nO Jnruf;e; RubeJ, GQldman:. . 18oUomore,.Ft-Onml,Peb:'oviC, M3!rko'lii~, Vi'o1I!lliclciBlac.h m..~acs). IDl1lllgi .a!utori poput D. .Brilla. L. iFel.tell'a i GO odred~~ .~~ .C. ,W. Mmsa zaurel[ :!!lll. stav da o~lUl'e1'Jje n:ije: ni - lI!:Mis~ ... III sl"tlchsn,l,atema u Matlm,

1::1. U:sp. rnspravu '0 Q_tuaenju.. u: R. Tucker,. l?hi~f)$Q!Jhy and M:yth iJ!

KnrZ Marx, Ca:mlnfidge Uru.l'~:rsity Press, :190~, str, SS:. :i mdje.

2. K~.rl Marx -hied.d~. EIl.gC:ls.~Rani TadOWJ, Nl!lpti§ ed. Z3g["-eb ~ \176, 5. ud" ~t;r •. 245. Ne.b.~ b!il.~.lsU:¥Jil:e[Jare~uto sp~H dOlI. jeMillrx; 11 svoj~.lI' '. teon:J~ . ra$t'l.l~g a.s~rom~,5cn~a raWilla utpro .. ~eSLl . bp] ,._. . ... ~vo]ucIJe sta,)ao pod u.~oc"Jem. O'li'e <!1naiillQgije ~zm~u rehgJomog iI E$oDomskog ornden] a, pr!:Jmcla se c~n:~ da Je D,;i~va. ~Q.~ska pre1~,osb!:vlk~ ~ a mo ~Qg]~an is.nod .njegove J:?Do'rrrske toor.lJerarla, vi']Jed.n~n .1 dlUgli1 faktot'OI.

3, ... ~d" str, 24i5~24Ji'.

4. Ibid., 5.tr. 248 ..

5. lbid.,sl;r. 249.

6. Ibid" <stl". 251.

7. Ibid;. sir. 25.2;......,253.

8. tu«, :str. 3i3.

9.. lb'i'd:., str, 318-,.379.

10. Karl. Marx, ~~p~tlil, ~uI.W:ril,. Zagreb 1947, sv. I, .. st1" -. 362. CUeli :probU,em ., ik:onb[llut:eb 1l'OJlImI\ otuaefija·u Mal"XO¥oj mJis]i odlicno Je ob:racho R. Tucke!: u knjhl Philwophy and M,t)\l in K(J,r~ Mar-x. ~S1?: .to!'kOdru; ~ra".]je 0 lkoutinuil:etu. ~ M:aI"l\1ovojm.isU 111. nlojoj uJlZi,MaFxS' Co:r-weptof Man, .Fxedencl\: U~gar' ~bl[shing ce, Ne'l,,\i' Y,o.rk. 1%.1.

I ~- ~~~, Ko.pi(iQ~,Kld~ Za~D 1941r sv~:m:.s.tl'. 42(1.. Kwr:z.:ior

11. tu«; ~lr.423.

.13. Karl Marx, .KI2",1$o.r. KuIl", ..... Z3;mI";eo :1948 ..... TIl .

. 14. Ibid. .,.. "~.""" "'.. . . -~ "..... •

15. Katl Man;: ~ FriedriCh. Engels, Rani mdc;iV~ti' Naprije!;t Zagreb 19'76, s. izd:'1 s:b'~ 293 ..

~6. Ibid.

~7. lbidoj. $tl', 2a~289'.

']1.8. ItJ14., slr. 260. 190 lbidoJ) .sb'~ DI.

U. Usp. ~oj~ras~vu (I tom ,P~tro1:j'u '~ Z4t:a\!l('l~n ,andtvu; ill ~,Pf<l!'!o'U.

R. 1iu~:ra u Philosophy cmd Myth znKarZ Mar;ltj. ttr. 1<M f dalEe. 1J$p. takotre.l" lIapO:m.ml:~Ka~ Home,y a Newnsu ~d HUllum Growth. ,OOSiJ~ dot. jeoo:vjek po~a ne ,~ je soW pomtaC, ~ Tm:~iXn~e:reference D3:, 1::. HOr:llliey.

21. CitimEo 'U: ,~,ru;l L. lBeeker" Tl_:s: netl¥en1~ Cit1 of fhe· .Er:gf~te.sttt~ oCent.ury PhifosopheK'.s~ Yale U:M~ty preSiS:,...,I9'32~ sw. 142-141. 22'. U$P. S~ lill:tkep:ard~ pnri~y 01: H:e.tut :t:s: ,tp Wii! Oru'! Thing" Torch

moob. -

13. S.'F.~d~ Civilizat$'On, and its Disc-rmtents. _ prevoo, slmljemaC.k/og ~~ RUle'I'e. 'l!he Hogarth Press~Lo.ndon. 1953.str~ m4!1~142, ~v E. Fromm.

24. IT m,?j,em djelu _ Zdravo drnJit1!tI' (The ~s; :Sac.tet)':;, runehart &= C'olll!ll'any. Inc.. Niew Y:wrk~ 19:!lS~4.~II!;, 'C1VOg izdanja) po,kubo $;t.m ~llHi- a'l:1.3Unl !ldrulltveDe: ~ ~ie_ga ~,ena: ~ "~.

1:O:~ogii:e: IlO~ti,lI:. ..

VII

p'O.kLm .,'-

at d I"

i- -n - n .... 2: .' ...• -

me t_.og fa veJa

Do sada 'Smo se bavili. sl~CnoiSt~a i nesugla:sjima,uMall'XO:vim i .Freudovlm pogilledi.ma. ~ ,ku:iiviuuatIlui ,ctrustve:nu pa~ I'o.logiju. S~da nam valja. is:pit<litikoje 'SlJI. to od:gov.a!ra-ju& slienosti .:ii. nz]jjkes, ohu:rom na fojam. .ment(!l'twg 'Zdravlja.

Zapoi'ID~mo s F.reudom.Za.njega bi oS j,edID.Oig st~j rui:$ta s.~ mo' prumtivan 'OOv'j:ek mogao biti .ni!lJZW:fi. .~zdravimc. On Ddo'Vo,ljalva sve sV(Jje msttn.1:Uvnepr:OOtjev.e: bez pO"k,~be: za potlsJd.vro:1je:ll!l!., fRlsbrndjo.m :iii slilbl.inmi;iji01m (ova Fn~u.dova sllka p.rlmUivca kao onos koj i ZlVi. neogrnIDcav.at!I. zivot. :ispunjm instlnk,tivnim. zado1'O~je:njem jest romanltiekafmcij.a ~tQ .su.boga'o, primjerirnapO'j.asniij suvrerneni antropolozi). No k~d. Freud skreee spov.j,esillh. spelJilladja. na klinicko ispi~ tivanje suv.reme.nog fuvje:ka. ova shka prlJ:m:tivnog mentaJnog ,z.d:ro~lja je(IDva: da je ed .kal:va .:maeenja. Cak i ako driimQ n!i!. umu da civlliz.kan covjek: ne mo2ie lIi ti ,o.1IIum.o zdmv '(ili5r(;~a~ .zbog tog:a.)JFr-eud. ima 1!Ilspl'ko!S tome odredenekritoerije, za 'Ilvorlbu l!llenta~nog .zdl:avlja. OVl@ jh.i.terij:e valj~ shvatitl Wl.utar okvim cdnosa u njegorvoj tooriji evo.hwcije,. 'Ta: toorija ima dva glavna aspek~a! evolu.ciju Iibida i evoludju 'Qovj ekQvib. odillQ:sa SP:rmlIl drugm. U oooo:ijii e\!"olucij e libida Fnrudp.retpoom.v~ja. da je ~ibido. t], energija spolneg nago:nll!i . . pod'Yrgnuta l'.1mtlW. Isprva jeillsredotocena na. o:-raiinealktivnosti dje1teta-· ShlaJ1je i grllimje -3, bsnije na anrune ak~ 1ivnostfu ~ eHmiIl<'ldju" O~o dQbi od pet do §est godJna nbido se po prvi pu ta koneentrira na spclne organe.. No, ~ toj raw :DQj dobi. ,spomost j()~ nije :potpuno razvijeoo :W. mnedn. prve ll>faji&e h:ze~ oko dob! ed sest godina i :pooetka pu:ber~eta

61

pootoji ~l)lat:entno rasdoblje« za vdjeme kojeg je spnln] razvitak lkako se ell}] UI. fati m~r{)'l1ania~ a proees ramitka Ubida pocinje se osiltvadvati tel s pocetkom puberteta,

Ovaj proces razsdtka .Hbida .nije, :meo:utim.~ n:[p>o~to jednostavan, Moogi dogaita.j,i~ jposeb!!lQ prenagb.sel'lo z2IIa.ovaljenje iH fm~.tI'a.cijal mogu 'bHi posljediwill ukolike se dijete - j;l·fi~, sira« naneki. r,aniJi stupan] i tako .nikada ne dostigne !potpuno :raz.v.iJenu gent telnu razinu, ill" se vra.tl na I'amju raz:lnu nakcn ~to je 'VeC S'tigIo do geni~a:me •. Koo pos.Ijedicu cdrastao oovjek . mole iskaza Ii. nelLI'oodCke slmpteme I(POput .hupo"tencije) . m ne,u..rotiCke karakteme crte (ka.o kod pr:eov~.pasivnHlJ:. osoba), Freudn je :il·zdrava« osoba Olla .koja je dostigla sgenitalnu ra:dI[uft; bez ,potiskiv..u1ja i k.o1aZivi edraslu egdstenciju, tj, egzistenciju u kojoj .more radi;ti i doHvlJavati adekvatne spnlno zaoovoljeJ)j:e :ili.~ pestavi Ii se stvar -&:uk~ cije~ u .kojoj mo~e proizvodlt! stvad i:repr,oduci1:'aU rasu.

D~ aspekt »zdrave« 05000 kii ~ sfeti njiegovm predmetnih ednosa. Novorodence jos nema nikakvih predmetnih ednesa, Ono se nalazi u stanjiu .»p.rimame narci.suidnosti~ u kgj e.TI1! sll. jedina stvamcst nj,~gova vlastita tJelesnai mental» na isklllistva" ~ jz,Vanj,SD svijet j,os ne post.Qji poj.m.ov[lo niti~ po~otovu:~ emetlvno, _ D.ijero tada mzvija 5namu po<vezanost

s matjkom." s]clonost, kQj:a se - barem u slueaju dj1ecoakaL -

ra%V~ja 'U spelnu i p:.I_"e,1ti.da~trahom ad aceve -prlijet.Dje. lat~ sb~jom .. Dij(;ite vrii pomak od fibiranolSu na maj,ku. -Ie pri4 vrienosH. ocu, Medutim. i5~OVremen.o eno se idell.tificira s oeem .prihvaeanjem. njegovilizapoivijesti i zallJrana. njdoom tog procesa ,ono pO'Stiie neovisno~t :Ii ed oca i ad m.a:jke. Premao mud,u. [e zdrava QSQba~ dakle, ona koja je dOiStigla. ge.nitalnu l''lIzmu :ii .koja. je postaWa vlastitim gospodaromj• 000- visnom ad. 'DCa :!i majke, osbnjajlllcise na v~astiti razum. :i vlastitu snsgu, NQ,~ premda su glavne crte Freu.dQva. pojm~ mmtruno'g .zdravljia jame .ne mo~e separe6 da tkaj PQ:jam ostajepandto fiejasll~mi da. mu nOOostaj'e preciznosti i c1!ubine kQju po.sjeduje .njegov jpojam. men¥aIDne bolesfi. Tn je

lit stvarl pojam dobre fllnlkdonirajuceg aatla: srednje klase s pocetka 20. stoljeca l:.oji je spolno :i ekonomskt potentan,

Mar.xova sli'ka zdravog oovjeka ukorijenjena. je u humanistickmu pojmuneovisnog. aktivnog i pro,(iuk.tivnog oovjeka kakn S'U. ga [a:;::vili Sp,inoz;:t, Goethe i Hegel.

Aspekt u kojem se Marxova i Freudcva sllka zdra1l()ig' CoVjekapod.nd.araju jest neoviSfH)st. No Manay pojam transce-ndira Freudov jer je Freudeva neovisnost ogrnni"6ena;dn pestaje neevisnnn cd oca jpdhvacaju61 njegov sustav zapo.. vjij.esti i ;zabr.~l],a;Qn nesl ocins'ki autorltet u sebi i ostaje poshlsnim i ovisnim 0 OC-M i dru~tw.nim 2I!.1!Itodteti'ma na o'Vaj :i:ndirektannaCin. Muxu. su neovisncst i - sloboda uko.rij enje,. ni u .cinR sarnostvarenja. tXlJed.no bice«:., pis:a1O je Man;::, ;jie za sene samostalno tel ond.a' kada s toji . na vlasti tim. nogama, a na vlasthlm nogama stQji tek onda, kad svoje postojanje zahvaljuje samum sebi. Co¥jek k:oji fi.vi. odmUo-st.i dtrugOga. smatra rile za.:viisnim bicem, A j a poapuno ~vim ad mUosti drugcga .akosam lUll. o~hiili.'Ilez;al!1 ne samo za iZidrla~ vanje svoga zivo~:;t negu ~lko je en jiOS osim toga stvorio m.oj i.ivot. aka je On izvor mega tlvota,a mo] iivot nusno ima takvu OS:!.lOVU .izv.a.ll sebe, aka· on," nije moje vlastitn djeloe,' Iii, kake je to Marxpastavio, covj,ek je neovisan same onda ako ~... prisvaj a svoje svestrano Dice na svestran IIa,CJnt dakle kao totalancovjek. Svaki ad njeg'Ovih ljfJdskih od.~ nosa prema svijetu, gledanje • slusanje, mirisanje, .k.u~.anje~ osjecanje, m.i~ljenje, :opa2anje, htijienje. rad, ljubav, ,ukmt"kQ svi organi IljegQve indiividlla].nosti.." .«~ potvirueni SoU i i2ra~ 2\eru., H~O nije same slobodanod nego islobodan z..a. Mao.u sloboda i neovisnost nisu blli .s,!;!IT.IO' poHtDCia. - i ekonomska sloboda u smlslu Iiberallzme, nego pozitivno ostvarenie individua.tnosU. Njegov pojam csodjaHzma biQ j'e tOoCno pojam drustveuog por-etka kojii iluii Qs.tvarenju indIvidualn-e osob~ D.QstL Marx je pj]sa'O:~(T.aj gmb[ komuniz:am) se Jlokaz.'Uj~ U. dvostmkom obliiku.;pJrVco, ;"ladZlv,lna v~as:nj~tV'a st-vati nad

63

n jima ta;lro, je vellka, da on . .ooli IJniltiti sve no ne mogu s,vi posjedovati Juw, privatnQ viasniJtvo; 00 h.oCe na nasilan naan da apsrrahira od talenta itd. Neposroedan. fizicn posjed njemu. jejedini ell] iivota i postojanja;· odredenje r:adnika se ne ukida, neg'Ci se PIo~jruje na sve Ijude;' odnos pdva:tnog vlasnHtva estaje odnos ;zaJednice p-rema svijetu stv:ari;. napO;kODt ova tendencija suprobtavljanj a op~ 'vIasn:iStva priva.J1mo-m vlasntstvu, .manifestb:a se u t[.Y·otinjslro,m obliku,' da s~ brak;u (koji J.e svakako oblik eks.kluzivnag privatnog vIas;ni$tva) .suprotstavlja z.ajednic.a ie.nai~ gdje~ daklct:!,ena postaje drustveno i opce v1.asni§,tvo. More se reCi da je ta Ini~ao 0 • zajednici zentl i1.rece.no.t.(~ftf.(l toga jos sasvlru grubog 1. nemisaonog komunisma .. Kao sto tenaiz braka prelazi u' o,~prosti~ju~ tako cij'eli s:v:iie,t bogail;siltVaL, ;tj. predmetnog covJlekov-og bica, prelazi n:odno'Sa.ebkluzivnog. braka s pd~m.m _viasnik.om. u odnes umvenalne prostitudje sa z8I,jedn;a:Qm~ Taj. :.komun.i_zam. - time, ito svagd.jene:gira tiovjeko.vu ltCfWSt -. upravo Je samo kQD2ekventim . izr..u; privamog vIasnistv81 koje je sarna ta nega'cija. Opca ~av:is.t koj a se kOD.stituir,a kao sU~. samo j,eskrivemobli'k,ukoJ)l se g~ zivoot uspo:stavlja i .zadovQljav,a samo na drugi naCin. Misao svakog privatnog vlasnist,va kao tabrog upravljena je barem. pretiv bogatifeg privatnog vlasni!tva 'w zavist i :tetnja za niveliranjem, t.ako da one sacinjarvaJu~ tamtlei:i, s'I1stinu- kOilkureneije, Prim~.tivm komttills.t. samQ je dQvrienjete .zavisti i te nl\r,ela.cij:e S obZeirom, na predstavlje:m IDirrlmUm. On ima odrei1enu~ ogranicenu .miano· Kako to uk:l:danie priv8tnog vlasniStva ·.Una. malo veze sa z'biljskim. prlsvajanjeoo,. doka~uj.e .~prn~o, apstrakf1la negacija. 'Citavog svijeta obtuovanja 1 Clvilu:aCI)e. pevratak neprirodnoj jednostavnostt oovJ,eka. sfromaJna i bez potreba, koji nije prevladao prlvatno vIas .. mstvo nego do, njega io'~ nij,e ni dosa'O. Zajeclruca je sarno zajednka, rada i jednatost place; kojuisplafujezaje"dn~Cki, kapi:taI~ tj. z.ajed7#ca ka"o op.ci bpirtaHst. Obje s.trane odnosa w::dign,uite 511, u. pr~dstav,li'(mu o~Wenitost~ rad kaa odred'enje.

64

u koJem je svatko postavljen, a kapital kao prlznata ()pteni~ tost i m.oe zajedni.ce.«'

Preudov neovisni eovjek emancipirao se od evisnosti 0 m3jd; .ManliOV neo'visni. rov,jek emanelpirao se od. ovisnosts o prlrodl, Meotl!ID:!., postoji j edna vafua rnzIika izmcitu d vaju pojmmrao neovisnosti. Fr,eudov' lleovisanfovjek je u osnovi samodov,o]j.an iiovjek .. OD potrehuje druge samo kao sredstva za zad?volJenj e s.vojih instInl.ti~]h :ielja. ,9, '0 bzi.~ rom da muskarcl i :lene trebaju jedni druge, ova je zado:v,o-ljenje obostrano. Odnos 'nije primarno, vee samo sekundarno dr~tvenij kae oclnospojedinaCnih kupaea i· prodavaca na trgu koji su ujedinj,eni njihovim obostranlm zanimanjem za razmjenu .. .Man;;u [e Cov}ek prije svega druStveno hjee. On treba svojeg hllZnjeg ne kao sredstvo za zadovoljenje svojih 2elja, 'Vet jer je OI!I.. samo onda 1I)1lj. kompletan kao oovje];:~ ako je doveden u vezu sa sv"ojim bliZnjim l' s primdom,'

Neovisan~ slebcdan Oovjek u Marxovu smislu. Istovremeno je akffvan, 'prcduktivan covjek U odncsiraa, Spinoza, koji je znatno utjecao na Marxa lao i na HegeJ:a i' Goethea, s,ma~ trao je aktivnost nasuprot paeivnosti sredisnjim Idejama za razumfjevanje ~ovjela. Cirr,io je razliku izmedu aktivnih i J1asivnili emocija, Aktiwe (hrahmst i velikodusnost) imaju izvor u pojedmcu i prate ih odgovarajuce Ideje, Paslvne

vladaju &wjcl\:orn; on je rob strastl i one su poveeane S neadekvatnim, i:ra.cionalrrlm idejama. Tu Ve'ZU izmedu znanja i cuv~tva obogatUi su Goethe i Hegel n nJiliovu :nagl..asa vanju prirode istins.kog znanja, Znanje se ne postiZe sa' stajaUsta rascjepa h.meuu suibjekta i. objekta vet sa st.ajal:i.8ta. odanosti. Goethe je to ovako i:zra:do: »tovjek se poznaje samo utolfko ukoliko poznaje svijet. On pomaje svijet samo unu-: 1a't sebe 1. svijestan je sebe SaDlQ unutar sv.ijeta. Svaki nov.i predmet, is{insIti spoznat, stvara nm'og nosioca unutar nas eiimih«.6 U svoJem, Fllustu Goethe J'e dao :Ila)jznocajniji jzraz svojem pojmu covJeka l!vjeenete.mje« ... Ni z.na.nje ni moe n.i spowo:s,t ne mogu daiU kr.aj:nji. zadovo~JavajuCi odgovot'

65

na pitaD;je koje Ic"r~jek po~ta:vIja cmjeniooms:imog ~vog p08tojanja~ Sarno slolbodan i"prod1J!ktivan, oovje.k.,· sjedinjen sa s:voiw ~I:iZnjim" moiedati isprovan odgQvor ItSl, pU~nje oo,vjekove. egzistencije~ a Marxov poj:am tiovJeb jest, dina~ miiki. Ljwbka. je ,stmst, kao ~to retei »fiitna. ,covjeko'V3I snca:ga: U 'eJJle,rglcnQj teiDji -za predmetom«. OovjekQve vlastite :SJ1IIa~ l',~jaju se saeno u. prooesu.odD.o~stIi spram 'S1ro:jeta. iIlOkcO je pastruo "ljuilsldtn. atom", tao 500 je. njeg~'v predmet postao d_l~tvemm, Ijudskimpracli!:netom kojl pdtJ~e Woo yjieka za rovje1a. SlQga.5u' osietila· neposredno lllI !SyojQj p~ postma teoreiiC"ai£. Ona se odnese p,rema stvari -zbog stvarl same~, all. sama isfVal" je predmetno ljudskQ odno&(mJe )iIema .sew~ pre-ma ewjeku. i f.lbmuto. Sroga su potreba m mntak iz~bmH. svoju. egoistil.nu;p~, a priroOda svoju golu .k'(.),nsfU::JIstwo sro je lorist ,postala liudska, lro:rist. _(Ja se pr,aktif.ki prema -stvarimoguoduositi sa:mo Ijuds:ld kad se, stva]r prema oorvjeku: odinooi, ljudski .~. MarxovabiljellkaJ.«i

Kao .sto se naia osjedla razvijaju !i1 postaJtt Ijudsklinosjeillima u. ;procem njiho.va p.rodu:ltiivnog ,0OOOS3I spram. ]pl'i:r-ode, tako nal! odaes spram .oovjek~ kaZe Mrn;x~ PQ$'tatJe Ijudsikim odnoscm ;u, linu .]]jub,aVl.»AJko p.retpocsb'Vis covjeka kao .c()vieka.~ a.rnjegov odws p.rema. sv.ijdll .lkao Ijudski odnos, -cada .~eS Ij u'ba:v :z.amrljeniti S'rulIlQ. zaljw,!®M, po~jeretrjesa.mo zapovj~1ielljeJ itd. :Aka ~":ells mlvati. u '1.u.[Ij-etfi~ti" moms t,itl. umjetni6ki Qbra:m:van oovJe,k~ a;ko. 21e1i:5 V.f'~ti:u:tj& ca] na druge ljude, mQm stVa'IllO bit! oo¥je]{; kO'J~, dJ~uje poticuG i 'lill~p.rernujudi na druge ljude, Svaki od svojili od,. nosa pre~a emrjeku ~ i pr-ema: prlmdi ~ mora b:i:U od1!',e~e,. nO' ispoliavanje t'Vog ,z.'h,,iljs.kog indJv,~du~loog :MV{)ta, k,oji 'odgov1lI'a: precIDme:tu tv'oje volje, Ako ti voliJJ ,a. me iuziva;S usvratnu ljtibav,. ak'O mz. 611O'/no ispollavl1;n,je kao OO¥jek: .kQj~ vo!.i 1Il.e po.staneS volj,~ni iOOvjd,. enda je tvoja ~j!.lbav nemo6 .. na ona j e neueeal«.~

;P'otpilmo raz.v.lijefit ,a prema tome 1. zma.v .co'V]eK j est pl[O~ dukUva:n. rovjakj• wvjek 'kO'ji se iskreno .zamima za 'svijet i

-. ffaCa mu· c,n Ie bogart UlVj,ek. Na:sl1lprot tome pOtpl1D.O

]JZ\ _.' - ~ ,,- . - 1I_._1'~, ·k· I>

nall~jenam iovjeklu Manocrt_a,:a ~lik11J. •. ~';'.i'vJ~~ ~ .. apl~a:

li'SHCloom. sistemm. », .•• frohvOOnJiilI. p:reVJU: . l!i(u,'JslThili • Gtva~"," pr-oizrodi ~it"o)i~e nelwfisnoB. s~~vnistva«.~' U ~ad~em.~ ~li~ stemu OOvJet I:l1W mnogo, .aJi O~.1est malo. PotpUllO :razvJJe~ OO'l.-jek.je bagal. :OOvj;ek. jer jest mnogo! .Za ~Ma!lXa~'km~HI:'~zam kac pozt#VliO ulidainje .pri1atno~.v,lasms;~vlil(l.ka.Q' cO~J.ekOl'il Sat1Wotmtellja1 ie ,sto,ga", D.o .zbilJsko pr,~tl.JaHJe cov~e~ :kaye su:stine:od .. i;.o''il'jen i :za. co<vjei;a jest stoga jpoitpun! SVje:stall i unater cjclokul"nogbogatstv:a dQsadaffijeg razvitka: nastrili. povntt.w, tovj eka sebi baCt arustv.enog tj. c-O'vjocnog ~jeka. T:a.j je komuuizam .kao domenti. nat'ura~z;a.m ~ ~. maaizam, kao dovrsem humanb:atDi ~, namr,a1.J!;2;am~. on Jle i;stilUko :rjie~eDje; ,~ba i:uneou. c.ovjeka i prircde, hmettu to~jeka i oovjeka~ is;tinskQ' ~jese~je ~:r~ izmeltu~aSit~ILl~' d.jc: i sustine. ~zmed'U opredmeC'[v2mJa.!.!.. SamDpo:itvlibva1l1)a~ .izme~u sIc-bode i Dl'liD.osti~ mnca:u ~I1ruVldu.u;m,a 1 r-oiJla. On je; rijei\ena: zagoDea:a historlje i 7JJa da j'e on ito, rjeie:wije«,n

:m:t.mS'D tii' s:EIJ)!!O POGUll.'ilLl!:l.

1.~J:l Ma:rot _, Friedrich Blgc]Sj. Rani :T~;, Nap.r'ijeiI, Zagr~b l!l':16~ 5,iid., str. 285.

Z. 1[l<m,. str, ,Z19.

!t. Marx ovdje sMjem na .spe~e .neJdh· ebcentriil:mh. kOimullIlS.' rt.Wkih mi.sli.laca njegOl."tll dooa.. ·su drZali '~ ~() Je :sl'e ~a-.

j ed:rui.iMo vras.rni:Uro mQ;r~le q, to oder 1 iene.

4. ~. MM."X ~~~ ~J. op-. dt~~ ,s,tt. 17J-..:.174.

5. ~ Adler_ je ~I .on",j jroji j(!l ~~a ... ~ ~~?, I~ tvenu. ~,,~ oo\'jeq,. premd<l1~Jmu ~.e ~ao on~ dtibinu, lkoju ~DUl dati Marx i Pj'cmalka 11I10S'LIjJ;em:tleU:j s:ka mI1iiaQ.,

<6. J. W. ~~e, RmglW-ori' s Eckerma.mll.:rJm, 29. sijeOnja. ~!82!6 ..

7. K'a!:d Ma~ - F:rie&i.Ch Eng:eb~ "p .. dt.~ sit. 280'. 8, tsu; sk. 312.

9~ Ibiit." str, 292. __ .

1', Pod poj;mom ~rlll'ab.og vI.:.:sMtvatl.t onaIrol lkakQ ~a .. upotrelblja·

va.wdje iudJ:'u:'i.Bii~a, Marx, tJffibi;dane lPlisll ~osob!no

vlasni~tvo stvOIri za tlpotreou (npr .. k:tl:t::C, stob itd.), On padra.. zumijeva v]:a.~[I]st:'0 ~vJaml~kih khl:;a~, _ ti:, kapit>lllila lII:ojji ::z;bog toga ~to posJeduJe sredstea za p~01-'lvodnju m.oie Ilnajrnit[ pO'je. dll?ca _ bez VlaSni5tVlili da :radi za Ilj. pod uvjetlma na ::k.o~J:e je QVaj prJs]~],~n .p['k~b.ti.. ~Privatno v]asnistvo« se t:aJro u Ma:[~owj lll:P~ t:_reb'l uv:ijekodnosi rJ:ap:rivaUlo vla:S"niJh,>.o utlutar kapitalisUt.r.tcg .kr.ast:iog druJ"tva i.tako p.reda.tavlja drus.tver.lui po'V.ijesm~ k4!.rf!.o. g(J.n}'t~; termia se ne odno.s.i :n~ stvari za upetrebu, na »csobno 'Il]as~tvo«. -

11. Karl Marx ~. Friedrich Enge]$~ ap •. cit.,. :i.1'r.21S.

VIII

Individnalni i drustveni karakter

.Mill?::.' je pos tulirao .mooU1!JJ"lrisnost bm.e4u. ekQnomsme baze drostva i pol]UCk~h i pravnlh mstiltuc:ija, njegove f11ozofij'el um.jetuosd,. religije net O]]olP:nro~ p"rema ma:r!ksbt:i.&.oj toorlji, oarec!iujecrvo drn:go~ l-lMool0sku nad:gradnju« .. No, Marx i_ ·Engels nisupckasali, kao sto je in Engels explicite prl~ zrrae, kako 00 ekcnomska basa jpl!e11odi. u ideolosku. J!ladglO1ld.~ njiu. OsoDino vje:rojem da se fa prasnme, u .Marxovoj teorij·i_ :more isp uniti ,Ii pemocu :sredstava psihoonal:i.u: i da je moguee pokazati rnehanisme kojrima.. su potvez8!Jlitemel§:na e];:·9- nemska struktura i nad,sradnj a.l edn.-a od Uh. veza leZ1. l1I. onome Sill "sam na"l;vaQdrus'lv~nim kara.kteromt a druga u prlrodd dftl5tve.no nesvjesnog s loj ira «-mo se :p~izabavii:tl u :idur;em poglavl.§u.

Da blsmo <lbja,'>tILUi IH)jam »drostvenog' kaJra.k:tera.«valj~. nam prvo .i:;;traiiH jedn.o cd najzaatajn.ijih Freud.ov.ih otkci~ .ca~ njihov dinarniCki pojam .. karaktera, Sve do F:reu.da blhevioJtisticki o.djentirani p.siliolo~ 8m.atrali su brakt.emec-l1e .sinonirnima. scscblnama lI? on a sa.nj a. S tog sf. sbijaliSta ka~ rakter "deflrura Jkao »ol'lrrazac: ponar§anJa -karakt.edstican za da:nog :pojedJI.K~a~~:/, dok .su .drogi autori F Optlt Wlllia:ma MeDaug2lLUa~ R.. G .. Gordona :i lG.:etschmera. nagla3i.a:vall wlj11i i dinam-iCki element kanktoernm crta.

F.reud je l'azvio ne same prvu.ved incajd.osljedniJu. -i naj~ ]?'.rod.ornUu teorijukaraktera kao sustava telnjl koje lei:c U oSllavl ponOlsilllja no nisu s Iijime Identlcne, D<!l bismo sh'lloi~ till Freudov dU1amiCli PQj.@!JTI karaktera pomoClice nam

uspo:redba .izm.eQu oiSiobhla po:naianja i Jrarak.terni.h erta, Gsa,. 'b:ifie PQna~aI!lj~ ophu.ju se akcljama. k:01'e Sl1 ~zamjetljlve treCim esebarna, Ta~D hi nl'['. .karak,tenul crta »hrab[lQsti~ bib. ,&firdr.ana kao pO:i!l!;l~;fuijie usmje:reno spram pO's:tizanjO) cdmdenog; ciIJa" bez zasua.scTJ.osti rmknm ¥~a~lrtel~;dQbno:sti;,s1.Go "bode ill zivota. S:I!!:J1ost b.OI :'braktemac.rta., bila. bi: de(ini~ rana kao pomsZmje koje jma: :za Iclljl !~ednju., novca,ill dmgih materljahrih stvarl, Mectu.tim", u:p.itamo l~ se. ,zamotiva:cqu~ i to pnsebno n€sv}esnu mOh"'v,nciju. m 'takv'e osobme iP ona~_ Sanja •. naci cemo da ,os<obinapo;naS(mja zabiva b'roJ!M. d pet-" ;puna razli6i~ekaraitemif! erte, H'labrOI ,p(masmje moie hili motivirano amb~cijo:m taka da ce ()sooa- 1.1. odr-e-aem:m si!!ua. cijama .r:i~h\"ati svoj iivlM da bi. zadovQlj1l~. svoju huinj'll da. bude djenjenaj' eno mOZe~Ui motlvlrano samoubiIacki_m. Impulsima .kojl nagone o-oobu d,[l tr~zi QPasnost jler s.vjesno ill nesvjesnn ne cijenivl~1iti ,;u'Vot I ieli" se uni~tin: lQ'"jJQ' mole 'bm InQtivirano puldmpomanjk:mjem roatSte pa. oseba djelillje .hrabnQ jer ni,j.e s'vjeosnao:p~sms:U .kq~a je oil:ekuje; na. posljetku, Oll'O mo.~e Mtl edredeno :[zv;ornom, odanoscu. .idej1 iIi c.illju zbo~ koJeg osoba dje1uje . .sto se kaom.otivacija obit~ no pr,etpostavlja da p.reilsta,vlja temclJ hrabrestl .. i'o'VISllO gk .. dana pOlla~anje ill, mm tim. slueajevmmaje Isto mprlolS raz]icitim moUvacijama. KaZem )}~oo« je:li"uko]iko se takv'@ ;ponasanje prema.travrio pailjivo nala:ziiile ·da razhka 1:1 moti:vaciji .rezultira m tr- fmlm, no. .ZJ!Hllajnim .niLikama 11 poI.!.as.a:nju. Men ofkrr 1m b.itki~ na prlmjer~ pona~at. Ce se potpunu l"~zncito U. l:'a'ZliCi~im sitllSlcijama :al!io j~ njegflva hrabros! mot.fv...ira.na Qdl.anoi~widejl a. ne amhiclji. U prvome s.~u6aju, On neo~ j[I:a~~sn U odm~ sim.acijam.a. ako ozik n:ije proporcionaIan. s laktiCkim 'ciIDj'evima JQoj~ 'treba, 'pos;l;i,cw. Alko je~ s dmge 8tnne~po,dcan taStinWlli .ova stmst mQ.~ ga.u[in:i;ij, sujep:im za opasIilosti, :k:o.je prlj;e~e D,Je.mu i njegovim. vojniclmOl-. »Hrabrosta': kaoo®ob:illanjeg,ovZ!\ pO'Il!aSanja. u drugom .s'wCacju QcltQ je vrlo dvosnUslena pwUnOSl'.. D.na,ga ih.lstradja jc sbtOSf:. Osoba m~ hid sted,Jji:va. jer tt. nje--

10

~1 ~1'.l(!:_ ~ ¥. ··1~ _.1>1 b·· )l"~""" -

zmcgospO clar:ske pFJ.ill!iIe cine Duzm.m; lIJi meee .' !liti_ ';Jl.£ "a-

jer irna 'slat karakter' ~oji :soodnjl! ani ~Uj~ ~G set,i_ b~z ob.zim .ne st¥arne potMoe.. I 'ov,dJ e 6e mOtiVatlla prouzro" kO'VaU D~e razllke S ohrlrom na .sAmo pona~anje. lJprvo:m.e. sl~a:jl1 ,o>s:aba: 6;:wlo, dobra bin '0.. stanj u raspomati situacijll u. ko~<>j 16e hiti .raz1b~w .~tedjeti ocl ODe 11i kojo:j j:e :razoori'tlje potro~jJj no-uac. U dmgome dulaju osooa. ,ee .stedjeti bez 'obz]ra nacbj:~timUl. po:~rebu za tim., Dm.gi fat1m' looji je od~e{ie.n ra~Utom. m. mo1ivaciji 'odnoi.1i se WI. predvIQ"anje ponasanj.aI. l[J slueaju :Ilbrab~~~ v,ojDik.a. nroUvinnol ambicljo:m moremo, ,r-edvidjeu CIa Cc.C se .:pom\5a:tJ. hrsbro same ,aJro, Dje.gow bn,lbIost :mn,m 'biti nagradena. U s.lu.~aj;iIl,vg,j'iili:k.l ]mji ,je hrabar' zhog odano~ti stvar'i mo.2em.o predvid,j eli da 'fe pi tanje :t..o6e Ii iIi neee njegova hrabrcst n~~ci m pr.imanje malo utjeca,H. na njegovo pQ:na~ainj'e .•

F:OOud. je .spo:m.aa nest.o Sf 0' SU veJi..Jd 1'Omartopisci i dramatiCarl Qduvijek maU.i cia se, blm-, selzraz.ioBahac~ .smd~j l:amten. bavi ~snagamak<>:jima je Co:rj~ mQinviran~; da je nafin. na ~Dj:i IO!SOha dj'lellU1je~ osjeea i .wsIi u:ve~e c d1relte-D, specifiCno§,6u :nje:go,w,. ii$m'ak~e:ra i nije tek puka. jPoslje-dica racionalnih odgovO(a, Da. stmme .situacJj e. "Freud. j,e sh:va.tlo! dlnam;nich .ba1itetu h'miIkte..rnihc.rta.~ te da karakterna, strultmra. osebe predstavlja. (liSObi,ti, oolU:. i!J. :koji se :kana1lli~ 21m ,tneqij~. \U pf'Dces;u.llY~Jenja.

Freud, ,j0pJkusao objasDini tu ;dlliorrucklm pnr-a diu :kamt~ terJ],ih em loomjbmiraj'1l6i swJu karakterol.o.giju sa SVQjOM te:orijlQ;[I!. ldibMa.·t1r,ojtmm ~im abllstavim pretpestavkama obj'asmo je rad;ii~@karakteme: erte ka:.o :t~blimcadJ€:« ill ~ohl~vamJ~ lfeHciJe« prmiv nillCitih chHkaspobw-g: Da~ gona .. On j',e ·p:~tu.m!ilCio Idimmt~,ku pr,irQ.du kankternih. crta :Do, izraznjmawtibidttloZ110g izvo'ra ..

Karakterfiaodijem~Ja .leu Freudo1.lill smJisilu izvo!['~.(;IVje~ lrovm a1kc:ija i mnogiJh· njlegolvih id.eja,. Ka:rakoo:r j,e, ekvivalmt fi.voiUnjSkc imtiriktivne ,odI'lilitenos:ti ko]uje (1ovJet i~bio',. Covje.k djeluje i misn 'usldadu sa s,"i,rc1 im karakterom iup.ra-

w je it. tog I'.ulI.oga »ikankter ,oocvje;k;av~ Sll,U:IDbmaoa:. kao sm je te postav,io Heraklit. Covjd:::, j;e moUvJrtml mdjelovanje i rnzmi~ljanje na owedene .Daane SVQj.lim karakterom i Istevremeno naIazi zadovoljstvo u sfunoj cinjenicl da. je tome tako,

K.rurakt.em.a stmktma odreduje djeIav,anje keo i, misti i idej1e. NavOOlmO llekc.iiko, IJ,rimjera.za, to; za anaIn&-saiknpljaoo karakter il1ajprivla~IDj:ii. ideal je ~te&ja. i On jeu. swan skImIsma.tratJ, ~ju jednom od gIa¥I!ili ",dina. On pr:i~' ieljkuj:e Zi.vm III kojem se police s~edoja, it· :z:abll.'ruljuje rasip'nistvo'. On 00 l'iti skllOn .. tuma5.ti situ.acij,e_ u terminirna smjeg domlnantnog n~gOl'.la. OdIuka 0 tome, na prim] er, da ]I cia. k'Ulp:i knjigu~ ode u.. !kIno ill. s~o da jede bit ~e Uglav;. 1J.Om. donesena n okvim. postawlIDe »:isto je, etano:mieno« ~ sal' svim 'ibez ob.z.irra.na. to opmvdavaju li njegove vlasti,re gosp<iJ- darske pl'ilike ta.kvo naoe1o iZbo:ra ill ne, On & i.pojwQve

tumaciti na :list! nac:in. lednakoiSt za :njjega:m.~i da sva.tkol Ima il;OCI!J.O 15ti DruO u mailterijaInim.dQbrima~ a De kao ~~() hi to snaeilo drugiru Ij~ldima .ruliCJ:ta karattera da suijudi jednaki utohko s~o ,:m~ki(() ne mcr~'.eposm.ti swedstromza namjere drugioga.. '

Osoba s oraIno-yrlma1a&.om kuakte:m.o.m. 'oiijentacijom osje6:!. da se l'IWloI' .wega.. dobroga.~ nalazi ~. Dje~ i vje. ruje da.jiedirrui :wiliin da :zadobij e 0001 ,sto .ze-li ~, tDUQ to. nestO mai.terijamo ill nakJ.ono:st~ ljubav. znanje,. u2i'tak - jest da to primi :iz lzvanjskog izv'oI'a. U ,ovCljodjentaciji prob~em ]ju"bavi je gotolVo iskljuCivo pro:ble~m ~bivanja, voljemm« a. ne 1IO!1jenja. Takvl IjmU sJclooli .su ]?omMljkarJju. krl1tedj.a 11 ~bQnl n}J.ho·:vih IjjfUibalmill, objekataj• j:er liUi w]ien od bilo koga za njili je ~akwp'l1evIada:vajuCe iskustvo da »padaju;:: lliil Slr~oga. koji Im d~je Ija'bf!.'V' IililIlleSt~) Sto, l):[~. na Iju.bant. Om $U p'lief:jerano asjetJ!jivi. fla sVa'kopov[a'Cenje m US:~ van:tje koj~ {)staj:e 00 stmne vooj!e1le.o'Sobe. Njihav<il, je orij:en~ tacij.a'ista. i. u sferi miSljeD§a. Vlco]iko su~ iuteUgentni ani su naJjboUi. siusaoci. jet· Sll orijen.tirani na pximanje a. lle

12

proLzvodnjll fdeja.J ~-e~uitenis~~. ~~bi m;je~j~ .~'~'. p~Jizt~ ra,mima. ,Z-a. O'v,e Je JJud)e kamktensbc::ll.o da J,e D]llhova prva,

misSlo naCi nekoga dnJ.g:oJ clla. Irn p.l'llIfi po.trebno obavj:eS"tcn}e pxiJe nego sW hi ucinUll m:ajmanji via-stItt napor, Uko.. riIw sa. reUg[.oim~, oVQkveosooe· ffimajupojam o1bqgu..·u. 0bim kojecga. Q6eJrnju. ~y,e od ',nje.g3i a: n§t~ Qd vlast1tea!k~ ti.V:dosti •. .Moo nlsu. religiorz:ne lljillov .odnns spr:atmoS"~a i ~ SU'wcijawlo je .sHean; ,:ui\ijet su lL1 pGtrni Wl. JlC:M:()hni:m F~ ma.,gallem«. Onell?o:b.z'uju. posebnu. VI'st:L1. ;odmo:sti kojoj tJ. dau leZi .zahvaf..llOs.'t md. k.oja. ,m. hrani ii.s~raih -cl.a je nmada n~ ,u:gabe. S o!b:ti~ da..treb~ju mncgo ·pom.oci da .. hi se o~jeda1te siglnne moraju. biti.edane mnogim ~judima. Njim~ je teS:ko da Wu ae, i 1a1oo se naoo -ukJij:es1tene h.m.e;(!'u SU~ kob]jav,ajuew oaanosti i obecan.Ja.. .Kako ne .mdgu rea, ne, 1.10~e l'eC:i. ·da svemu i. s.va{ie~mu. a rezultiraju6l,. par.aJ.iza njh hQ~. !ktitlctiil' sposobnosti· Cii.ni m~~acmo Qvhmma ed dmgiih osoba, Niru samo ovisne ,;i;) auto,ntedma: u pogledu znanja i pomoci~ vecli! 0' ljudima ol?6mito'· za svaku vrstu poddke. Osjecajil.Jl. se bg!ublje.J1~m.a. kada SoU - ~~me j,er (lS~,~ caju da .m.§ta, D.C l1l0gU u.am.iti bes pO.nJ:oci:." .'Iabespomotnost ,llo:s.ebno je v~ s obstrom n~ one anow :koje po. svojiQj; primm moie' izvesU samo ~o,yje,k: s~m: donoSenje odhlka. i pr-euzimanje tldgC,VQ1:nooti, U osribnim, odnesana, na D?'l'imjer. ovakve osobe tra2ie savjet ed Iste osobe u odnosu llakoju meraju .d.o,nijetiodluku.

Iskoriiita.vajuCa! o:dje.ntacij.a: ... populi: !P'I.ima1a.Cke~ hna za te- + melj,D.u, premfsu 'osjecaj ,~ je izvor sV,ega. dobrn i~DJisKlf

d.a;,. s~ogQd se ~eU dobiti mG1jl blti il:razeno izvana i da.nista

ne mo~ pN,izvesij :sima'. .M.e~unm" razllka i:mm&.t O"idh. d.vJl-

.ju ,orljentac~ja j e, u 1JQJe sto' jskorRtavaju~ tip ne oookuj:e

&! ce ,oddrugilli. sh~.diPtimjUn.a pok1o'I!I~. ne,go &~ - .lihuzeti silom m .:Iu1.a:vstvom. Ov~ se orijenta.cija prue!e, na sve sfeve dJelatnos-tf. 11' JlQdru~]U ljubavi i naKl0n0g~iQ'v.i ~u lj~di. s.kloJJ!i jli.)!hljenj1,!l. i krad;i; skJ.o,ni.·su z:a'ijubi.ti se \losobu. k.oja

j:e ve.zana .:za. _ neoog ,drugQg~ bti ,.s,fa'W naJL~z.[mtt iu 0 Qnoeu na

73

,miSlj'enje i m,teIektuaIne tei.nje. Takvi Ijudi neee old skloni proizvodlU vee krastf id~je. To, semofe ciniti db:ektno~ u oblil_tu plagiranja ill fin.]je, ponavlj~jem. '~Jom frazeologijom :i!deja koj~ su lzu!!till. drugi i :in:z;ist1r,;linjem da su mow i IJj move vlastite, Napadna je c,bljenica da ~e-sto Ijudi veIiltle inte.1igencije postupaiu na taj .nacin,·prem,da bi osbnjajuci se na vmstitu nadarenost hili. iteh\:o sposobm stvaiati vb~ stite ideje. PQmanjkanje -.izvonillL id-eja ili njih9ve samostal· Be p,ro1zvodfije kod maCe nadarenfh ,ljudi obj~snjivo je' eesto '!'vom karakternom Q~tac-ijQm.. a manje neklm Ul'O;Jemm pomanjkanjem odginaluosti. Ista tVl'dnja vrijedi S ebztrem na niihovu orljent<acijii.\. u ma:tecijaklim shrarlJua. Stvaci koje mogu men ad' drugih u-vijek Jm izgledaju bolje ad bUo, cega. 5100 megn proJz-vesti d,mi. Om upotreb.1javaju i iskorllitava:ju' :sv.ak,oga ili hUo :510 od koga. ill .. od ce.gLl mogu lle!l'tO istisnuti. Njihoy je mettc; ~'Naj:s.lacte je ukradeno v,otSe«.;. Zbo'S' toga soo ~e up 0 treblj ava:ti i isk'Oli.stnvati IJude. oni »v,ok(t one koJi eksplicitno ill inlplidtno pr,edstavljaju ,obetav,ajuCe predmete Z~ is.kori~tavanje, a »dosta« im je osoba koje su isci~ jedlli .. F...k:sh~ettmi j~ prlmjer kleptnman koji D. stvarima utiv.a samo aka ih mQZe~tkrasti, premda :irna novaca da fh kupi.

( F.reudovcfinami.Gki po-jam karaktera 'hilo j'e .pctrebno op'i~ '-., .sat~ deta~jno kalro bismo pripremiH teren zara$pm,'U. 0 dtustvenom kro:aheTl!.

'Pojedirnci unutar danogdru.itva razlikuju se, no [e razumIjivo~ !PO njihovim ClsobniniL karakterima; 11. stvari mje. pre~ tjerano red da uamemo Il u obzir sitne razlike ne postoje ,dva ,oovjeka. ~ija. je karakterna struktura identicna. MedU~ tim, aka, .zanemarinl.O te sitne l':azlike "mo:gu.6e je for~rul"ati odteaene. tipovo ka:rakten·tih stffiktuIa koji. u gmbome llred~ smvljaju razne g:m.pe pojedinaca .. 'I'akvi su tipovi primruatfc.e, isko:ri.~tav.alackej sakupljaCke~ prodavalack;e i proizvodne karakteme 'Qr~jentadje;: Problem kar,akterne strukture po vai:nosti daleko nadiJazi pojedinea ukoliko .lie .lnoZe pokazati. da nacije" dro~tw. ill klas:e unutar danolg druS:lvaposje:duju

kM,aktsmu strukturu.lroja j e za ~j ih ,makte:risdcna." .iaJc\o, se pojedind l:azllkuju na mnogo specif!cnih llacina i premda ce uvijek po.stojati .izvjesum bro] pojedfnaca aj~ karaktema s truktura neee prisltajati ,ni na kpji naein u ,~ir.ii ebrazae ,sltruktur,e k-oja. je zajednicka grupi kao cj,eIini. N,f;'Izvao sam taj karakter koji je tip,icaJ.t za dmst-va »drustvenim karakrerom«,

Poput :i:ndivl,dualnog karaktera. i »dru.stvenJ karaktere p~ stavlja specifiC:an nacm na ;koji. se kan.alizira energiJa; :iiz, toga JP'Ioiilazc~da ulIooUkol je ,energija'o"edne' ljudi it'l1 danom dmStvu .kanalizir,a.na u is-tome sm] eru 1 n] lhove su motivacije bte, te ·da. .su." stovisej prijemCivi na Iste idej:e i ideme. Pok.usat etl pokazatiD3, sljedecim stranicama d~ [e »aruSb.r:e.Di karaktere 'bibm elemenat za fuukciolliranje dmstva i istovremeno 'prijen.osni remen od ekouoms:ke strukture drilStva k prevladavajudbn idejama.

sto [e drushreni katrakter? U torn P oj.mu. podra'lllll'flljevam jezgru karakterne stfukture koja je zajedni~ka. vecini cla~ va iste kutture~ za razliku od ind:ividualnog kandr.tera koiime se ljudi ko ji p.ripadaju. isla j kulturi medusoimo razli:kujH. Pojam dntstvenog kalt,aktera nije .statisti'cki pejam U onome smislu da je jednos,mvno' zbir karakternfh efta ko j e se mogu na1ti kod vecine ljudi n dano]. bltu:rl. Taj sc ,poja~);l rooi1ie sh\Tatiti same it odnesu na funla:;ijt,t drustvenog karaktera 0 kojooj cemo sada raspmvlj.ati:

S\t~ko je dmstvo struknmrano i djeluje na odredene naCine kQji su lrdetovard hvjesnim brojem Qbje'ktiwih uvjeta, T~ . ~vjeti ukljuCt~jtl~acit!:e ~'r'o~vo~nj7 koj~, ?pert ovisi. s~ SVOJ e strane 0 srrovinams, ::IJlldUsUlJ skim tenn_ikaJ.1.!ta~ kIlDll.; broju stanornika, poIitlCkim i geogra£skim faktorirna, kul~ tumim tradicijama i tttjecaJima kojima je dru~W"o izloreno. Nepos.toji :n:U:kakvo. )},ru-wtv'o« o:pc'enito. ll'ec same specificne druilltven,e strukture koje cijeluju na raiHcif.e iusta:no,\11jive nacine. Premda sete dru~avene strukhlr,e nrljenjaju tijekO'm

7S

p~'vij'esQ.ogra~i tlsa one sure~atimo fibir:a.rie u svakom po_ Vl,)'eSflQ.m razdQblju; syako drustvo Ifi02:e posrojati. same 4je, rov~nj emunutar olviira: s ..... oje PQsebne strukrure. C1.:anovi drus~a~!.Ui raili6i.te klase iii . statusne grope unu tar njega

xn.qr~J U . se po~asa;h na t<lj naful da hi 'bile .11 stanju fumk~()mrat1 u smish; koji zahtijwa. druSitve.m sistem, ,Fum:cij.a Je dm.8tvenog kardte,ra da o"bUkuje energi§e~mova drlJ~tva na; t~J li~n danj~hovo. ponasanje ne bud~- stvar svjesne ' odluke da 11 da se .slijedi' Ui ne dru~tveni obrazae, vee di hude p~m~~an]e"onih .1ooji zele dl.elovati kao Jto fno.tajtf dielavat~.l .IS to'vremeno, nalase ;l~dnvoijstv() da. djeil U] U !,JrDema zah:tJevuna krn.tlllr_e. .Dor-uglm I"ijeCiru<l! furikoija je drWLve.nog k~~tera da obM"uj,e po uZQrku i kiJ.naJizir:a ljudsk,u energ?U ~nutar' da:nog druJi'va. u ~;vr'hu kontinuiranog t~m.kci(). nU1'aJ1.JCl tog dn~Jtva.

·S~~~·eJ.lle~() :i~?ustdjs~o drustvo n,ebi~ na primjer. mGglQ ]?OstiCl svoje ciljeve da nije UJl:reg~o energiju za rad slobcdnih Ijudi d.obesp.rimje."'11;og stupnja, Covjeka je trebale oblia J~Of'llat~. U osobu koja j,e-bHa' zeljna ]potr~iti veclnu svoje energije u. svrhu rada, 10]a je posjedoval.a kvalltete ,aisc-i~ p]ine;, urednosti i [ocnosti na stupnju nepozuatom veclni drugih kul tura. N~ bi~. - bHo . dcstatno da se. svnk! po jedinac morae S'vj esno odhlc.ivati svaki dan da !elir,adiHj dolaziti na v,rijem.e ltd .. ~ jer bi svaka svjesna namjemast. .dovodila do i~u:vise iznimaka no sto bi. glatko flmkd.oniranje dncltva moglo dopusd~i. Isto taka ne hi bill destamt kao m.otill'l1i prUetllja 01 p:risila, jer se vtsoko difereaeirani za.dad. suvremenog. indu;5tr.ffijs~?g drustva .mogu '])a ·dJul!ji. rok o:S'tvariti samo radom slobcdalh ~judi a He prlsllnim radom a. Dmstvena. pot~eb(J; za TarlOlm~ tOOnoOOu .. 1 . u'TedJ1Q~6u moraJ,~ je hi ti preobhkrov.:ma'u tmutarnji por;iv. 1'0 znaci da je drnstvo morale pralzve'sti dmstreni karakter :kQjemu !In- te 'temj,e inhere.lltrre..:

]i)·ok su pot-reba za tot':no:scu i 'lilrOOIl08ClI erte nuzue ;~ funkcio~iranj e svakog .mdustrijskog sistema, posto je i - dmge jpofrebe k(lje se n:dik!ujUt ncimQ~ ill1. kapi'~a.lli:mu 1'9. stolje6a

od owb, u suvremeaem kapltaIizmu ... Kapitalizamse 111 1~. s1:o1jecu ugJavnom b~vio, aKummacijom lkapitala· i edatle Illuio.osCu stednjei; mosao joe uCl,1rsutiwsqpliml Ii smfuHnost autorltawm naeclimii u obitelj i, religij'if iDJdustriji~ ddavi i crkvi. th:ust'!!,eni karalter srednje klase u 19. stoljecu bie je upr.a.vo o!naJ ,koj:i sepo D!DJ'ogocemu mou naz;'IJ~ti: })sakupIjackom. orijmtacijomK. 'VzOOa:vanje od pob}Qsnjie, ~tednja i ~o~1tQVilJljeautoriteto11 hlle su ne samo vrline "too i z:ado.v,o]jstva. zapr-osjecllog Clana srednjih. klasar nj~g(lva mak. terna stmktura u.cmna jeda zavoU on.osto je za dlljeve ~:vo-

-.~eg gospodarskog sistema mono 00nitii.. Suvreme:ni cl.mStveni ~arak:liel' je potptmQ ,drutCiji; dana~nja e'konomija ne temelji se na ogramcaV'anju pOil:ro~nje neg<l' na njezinOOll :najpotpllili~ je.m mzvi~ku ... NMa bi se ,ekonomijal suoCib s te1likO'ID krimm kad !judi _ .. l"adniCD i slJl'eck;lJa. lklasa ~ ne bi tro~il!i \'!,ec.lnu svQjeg dohotka M POitoSDjU umj~es'Co da .~tede.portroSDja !lij e postala s:amostrastve:mt svrha ;fiwtaza veCffi;ou Hudi nego je po'Stala i vrlino:m.. Su:v.remen.fpotro<SaC ~ covjeJl: ktiji kupuje na otp]atu. ~ ~g1edai) hi kao noodgovomi i J:lemOT~bti nslpruk sli'oj;emu. .djOOu~ kao~to' M .oivaj svejem "!.:mulcu izg~edao DO neu:gledni. ~ht:ac. .D.rustveni. karakite,r 19. stoljeC.a <lamas se mOi1e n_a6i same 'U. zaO's;f;afijim drtt~im slo}evimau Ewopi i Sjevernoj Americi;ta.J se druStveni karakter moZe, definirau kao onaj kojemu,· je glavm. cilj 'imati;cl1iu:StveW kaml!te:r 20. Se()1j.eea ]:e onaj' klOlJemu je cilj upotrebZja.'w(di.

Sliena r.u]fka pestoj i S ohzillOmt na ohlike aUJtoriteta. U ovome 8to~jeCu.~ ·'barem u razvijenim kapitalistickim. ~emlja~ rna .zapada~ pootoji. dCl"lloljno. mat!djah.tO<g mdovoljstva .za sve .. pa: ,odat1e je i llliIllje petrebe za ,allooritamorn kontrelom. Istovt'oeDleJ:]O je: kontr-ola. pre~~. U. l'1ike b.irok1'aif:skih eltta kQje manje v~:adajtlprlsnj"avaju.Com poslu~b.osCU a vise" iz ... :matnljiva.njem pristanka, kojfu:ri se. medutWm,. 1l1. velikoj mjeri manipuma suvu.memm s:re£lstV.lma psmorogije i S JljlGm.o6u. ~:znflno.sti« zv,a,ne ~ljud!ski ,000051«.

TI'

Tal:o dugo dbl: 'Objekdvno stanjeu dmstvu i kul.tunl 'ostaju smbihli, drWitv~ni karakter fma prrevJadavajute stabiHD~ r~ufu ~clju. Aka se v,anjske pr.i1ike ndjenjaju na. taj naem da Vis,e ne oogovaraSu trn'dicirmaInom druUvooom karakte:~ pojavljuje se ZQlJstajanje koje eesto mijenja. funikciju· l:arak.~ u elemenat rastvaran~a umlesto stabillzaci]'e ill

.:1_ ,'_ 1_,:;:~ .~. ,>II, ~,

u;:iI\ m£!o- ~:nOt 1;1 dinam.it umjesto u druStveno veziv(l~

G-m"o:reCi -0 drunveno--4unomskoJ 'S·t1'1lik.tuti d~h'a .kao onome ~to oblikuje po mom neCiji Jk:.a.raktel', govcdmo samo o joonQ[!1 ,p:omu i "mooupovezauom druStveneorgamzacije i rovjeka. "Drug{ p~l 'k(ljiv~Ja uz{:ti u chzir Je &vj.(~kova .pdroda kOJ a sa. svoJe strane uobUcav:a drustvene prl.like u kojima. .uvi. D.ru!hreni proees mO'le se ,H.!;va1tit.i· same onda ,ak~ . .zapoenemo s poznavanjem stvarn,o'sQ Covjeka~ njego'l,Im p,sihiCkil.'l svojstava DO i omh fi:rlo,}oskib. i ako ispitamoi.llter~~ilju .izmedu. p[il'ode Covje:ka"f prlrode izvanjsldh prilika; u ko-jima iivi, a kojlima moea ovladmi ,ailro ieli p:MZitvJetl.

~ je istiJn~ da se tovjek male prilagodUi gorow s~!'im prdllikama.on 1ipak nijepla,zan Jist p&;pir.a. na. :kiojikul~a -L- i"~1J-j~ .svoj .t~ _Potrebe_~t rtehtji' za sreOOOU" .pniFada~ ) njem, hubavd 1 slobodoni .lllherentne 5U ujegovoj pr.irodi.

One 5U tak~id.inarmi6ki faborl u powjesnOOD prooesu. ~"dmt&weruporedak zaolemM'iUj:e iU. fmlStrlm t~jne ijw:l~ Slkepvtrelbe p.ookQ o'~reOOnog pmga (5hm,ov.t. taikvo.gdru~tva paJruiat ce· ~jem,ti, ~ ,poredak DR taj1lilaCinl da ga nome pogodnij'im za :JI;jihove ljudske potrebe. Ako takva promjena. nije moguta ~ljediea -de vjeroj,atno 1h'il!ip·ro~st takvog druSt¥a .zbogpotrumjkanj,aVJitaJnosM i njegove des,tnd£tiVlJ.05ti. Dru.SMne p:romjene atDjevode k l"·efem .zadovolj~u Ijadskih potreba hit Ce Iak~e postti,6i kada pclstoje

.~ ~,~lle. materljalne.~~ko;je ol~ava~ill t;Uve promjeI .ne.Jz orvm :m:zm.atmn]a proizlul da OWlOS ~xm.edu ~tveae

p:ro:m~e. i gospodal'ske promjene nije SNUO' onaj ~ojeg je ~gIa~o Marx, tj .. mtel!esi novili hlasa. u pI'Qmijenj~nbn dru~

~............ _1!!!~~ :u..=_ ...;:.1:: .... _._. .:J_. .l_.,'o!

"Q"W~. i pW!J~ p~:IJr.l~ai' :uego ~ su II,I.!;;-wwene ,p:rG-

'78

mjene istovremenol odre..aene osnovnhn ljudsldm potrebama koje:, da se tako ~m01 lskoriStm'raju pov>oljne Q~OOnmti za svoje ostvarenje, Srednja klasa kojaje pohijediIa. u franCUlSkoj revolu.cl.ji- ;ze~jela je za svoje gos.podarske tcm.j'e slobodu od spona starog: poretke, No njezine je prlpadDiike poneala, i izvo,rn_a iWlja!La ljutdskom slobodom inhelren:tna. u n,11. rna kso ljud.sk..im biama. D\ok se v.etl"1a..zadovo1j<ila \}!!.s:kim. poj~.om 'do-bode nakon :~ro je reVQlucija pob_ij,edila., najbolji gn'lCtanski duhovi postall su svj,esni granica gratlfanskeslobo-de i u svoj'em 'tragauju za odgovorom koji hi vl$e zadovoljio ,covjekove potrebe stisH su do pojma ko Ji je smatrae 510" 'bod1.l tJ.11'jetolll .Ziarazvijanje totalnog eovjeb.F'od uvjetom da jet taj. pojarn ge~e i funkcije drustvenog karaktera isprwvall" suoCaVarrlO se sa zbunjujutim preblemom, Nije IIp,r;etpostavka da se karaktel"Il~ strukturaobliku]e uIogom koja pojedinac mom Igrati u svojiaj kuItud u koouad.ikciji s prespostavkom da se osebnl karakte:r obJikuje 1.1 djetinJstvu? Mog\.l li oba nezora preteadirati da budu isth:dla u svjetlu. limjeniceda~jere u ra.mj~m godlaama s'Ilq]'eg: Zivota ima. ramlj.er.no malo k,ontakta s druStVOII.1, kao takvim? Na ova pitanj~ nije tako teSk,o odgowriti Ikao §tol sa ,CinJi D.a" p,rVi pogled. Morramo cifJliti l'azH.k.u iz.med"u fakwm koji sa odp vorni za po.seb~ sad:rlaj dtuS tvenog karaktera, imetode kojima se dn::t.Stv-eni karakrer pJXllb:'!ir.odi.. MoZ,e se sm.atr-atd da struktnra drllst\ra i funkcija pojedin.Ca u: drustveno] strulotm:l odreduju ,sadtiaj druitvenog karaltera. S .huge. "p,~ strane Oloie sec dliZa,u. cia Je objt~j psihiCki. posrednik dru.. stv,a~ mstitucija kojoj je .. furi~cija. p:rijenos dIu~enih zahtjeva na dIjete ]Qoje raste, Ohite1lj .m ftm.1kciju. w,.ti." na dva. nauna:. 1) utjeeajem ikoj!i &~er rodi~ja jma. na. kar~o ~Hkovanje .. dj.eteta ikoJ,e .jt:{lste; kako jeko."ak.ter veCine ret:ti~e1ja izraidrttStwenog karak-tem, om na ta:i naCin. pxen.ose bitne karakteristi..b dIUStveno poieljlle karakterne'" ,strrikture na cnjete; 2) uz :karakterroditelj.a. metod6- ODrllZovanja u djetiujsfvu, u600taJene, 11. drWtvu,. ta.kOtier~' me fwlkcijll

79

obllko'vanja, djetetova karaktera 11 druStveno pil)kljnom smje:-. ru, Postoje 'razlroi:t-e metede :i t~e djeejeg obrazcvanja l~Je ispunji8-vaju :i.stu svrliu, ali~ s druge strane, ima metoda kojre izgl.eaaju identicnima no' kQje su ipak :razliCl te zbog karakterne stnlkture onfh ,koji ta:kve metode-lIipci,ttf::b1jayaju. K-Qnc~m;trli:ajil.uS se na rnetode djeejeg -dbtazov3,nja mkada neCemo moe'!. 6bja5!liti dru~tveni karakter, Metode dj~jeg' obrazo:v;arnja zn,aeajne -Sa srunok~o mehanlzam pri,jenosa i mogu se ispravno ]!'aZUllljetl same ako prvo s'l;1Vatimo kakve Sou. vrste lftnosti p-oZeljne i potrebne u neJroj dane] kulturi

Do sada smo promatrall drustveoi .karakter kao .strukturu s po:moCu. koje se ]juds:ka ene.rgij.a, ohmrkuje nao Ukvespeclfic· De naCine da bu.,de upotre:bljiv,a za svrhe nekog danog drastva. Sa-da Darn valja pokazatl da je druS!\rem karakter i beza ;iz koje odredene ideje i idea-li Vul.-u sv:oju snagu i pd· vlacnost. OVlaj'odnos J;zmed:u. karaktera i. ~deja, ~oji smn apomenuli vee ranije, [ako j e PK:pom.$ti u silw:=aj uind1\1~ dualne karakterne strukture. Osoba sa sakupljackom. (prema Preudu analn-om) karakteqlomo.rijentacilom. ,. bit ce priw~ cena klealu stednje,. a odbij'at 6e'i-deje· koje6e .sfuna na- 7li-V1li,ti llbezobzllioiro lliSip:m-S;&'\Tom«. S druge strane, 6wba,produlct.ivnog k:i1iIt,ak.tera ,drla,t Ce fH02:oflju us~dotoOenu na s'ted~ nju »pi!javODlOX: i prigrlit & ideje koje. naglasavajl1: stvaraIde, .:oapore i upotrebu materijal_nib dobam sve dOk oni ooogaeuju Zivot. Sto se dtuStvenog karaktesa tlee odnos iiz", medu karaktera I fdeja je ~st[. N.eko:Hk.(I. priroJera hi monilo" taj 'OC1008 jasno pokazati. S krajem' fieudalnog doba privatoo vlasnistvo postalo je srediSnj im. faktorom u ,ekonomskOlD i CltiuStvenO<l11 slstemu, Plivatno vlasnis1;vQpo,s;tojaIo j;e, nazavno, i prije, No. u feudalizmu prlvatno se vlasnistvo protezalo ughvoom lila zemlju,f, bUD' je povezano, oS ,druStvenim poloz"ajem zemljQvlasnika u hijerarhijsikom sustavu, Nije hila za pr:ctiaju na trZistu j.er je ,. bHo dio -druStve:ue uloge vWnika.. 'Mo,del'ni je kapitallizam rnzoIjo .remkuni sisteln. Privatno viaSIllrntvo, mje sarno vbsnllltvo nad zemljom nea;o

i vIasnHtvo' nad sredststma za p'roizvQdnju. Cijelu [e vlasnl~tV'O otuw.vo; mote ga se kupid. I prcdati na tl1i5tu,1:1: njegova je wijedJilost izra1enau apstraktnorn ,oibHku- U obliku nOVC2.. Ze,mlij.a, strojevit zlatc, drago kamenje - svernu [e tome zajedniCko apstraktni, novcani oblik ukojem se mofe izntriti njichova vrij,ednos:iI:. Svatko .ffiofe steCi prrvatno vlasniStvo bez ohzi.ra na .sv'oj polozaj u. d.rnS'tvenom alstemn, 'ToO moie posdcj mar:ljivo.scu, stv,ru::alas:tvom, srecom, nemilosrdnostu ili nasljedstvom - vla-snHitva prlvatne svojine se ne tiro sredstva njegova, stj'.ecanja. Sigurnorst, snaga, osjeda] mota ill osobi il'uene ovise, kao u feudalnom sistemu. Qsta· tlllSU owbe' koji je bio :relatillno nepromjenljl« vet Q posjedovanju p.rivatnog vlasniStva. AIm co.vjek modernog doba :iz;gubi svoje prlvatne vlas:nistvo on je,. ~t'ileno- govQrea~ 'Ditko; feudalni gospodar ga nije mogae izgubUi taka dugo k.oHko je Ieudalnl sistem oseao nedlrnut, Posljedic:a je da su odgovarajuc.i ideaH razmi5ti. Za feudalnog je goiSpodara~ pa tak .i za obrtnika koji jill: prlpadao eehu, giavn,a, bdgacbila stabilnost ttadidQm.imog poretka, sk:ladan odnos spram pretpostavljenih i poj.am Boga loji [e bio krnjnji jamac stabllnosti Ieudalnog sistema, Jl)a je neka cd ovih ideja hila napadnuta, Clan feudalnog drn~tva riskir.ao hi ·cak i svoj :iiV()t da ti'brani ono ,S;tQ je smatrnQ s:vojim najduhJjim u:vjerenj.ima.

Za suvremenog .covjeka ideaJli su potpuno drukCiji. Nje~ gova sudbina, sigumost i snaga pocivaju rut privatnom v Jasni~tvu; odatle je za graihmsko, drWitvo privatna ,s,vojina svetinja. a ideal nepovredivostt priv,atnog vlasg:j.stva kamen teo meljac njegeva .id,eoloskog zdanja. Pr,emda. veCina !judi U bilo kojem od kapitallsti.cldh drustava ne posjeduj&..pdv.atno vlasmstvo u. onom smislu u kojem ga ovdje upotrehljavemo (vlasniswo nad sredstvima za proizvcdnju), vee samo »owonQIr vlasmjtvQ poput. automobila~ teIe:vizora Itd., tj. potro-inih dobera, velika gro&:nska r-evO'Iucija prQtiv feudalnog pO:-retka ipak je formullrala .uaCe1o 0 nepoVI"edivostl pdvatnQg v~as~HtVa wJcQ ~ cat loci koji, ne prip~daju el¥oJilOmskoj

81,

e1liti jjmaj~ isti o,sje6aJ u tom pogledu kao I om kojl joj iPd~ padaju, Istotako kao sID je clan feudalnog drustva, smatrao napad na fendalnt sistem nemonunim, cakneUudskim, take. i pIQsjec.na osoba u kapita1istiCkom druStvu smatra napad na prlvatno vlasnistvo znakom barb.<l2rStva i neljudskostt, Ona to -ceosto nece izreei :iz.rnvno, nego Ce svoju.m:d,nJu spram prekclitclja privatnog' 'V~asn:i~tva ,r.a.ciOOlalwr.ati 'bo njmo'vu he.iooznost, nepravednost itd; meduti.m~ oni j-oj u stvar! i ,cesto nesvjesno izgledaju tako neljudskima zato sto su oskvrnuli svennju privatnog vlasnistva, Stvar nije u tome da su je jpovdjedi]i ekonomski in da su ,~ak stvarnc ii. zaprijetUi. nlezinirn ekonomsktm inte:~esima~ vee da su ugroziJi uvotni ideal. Izgleda, na primjer, da 811 cdbojnes]; i, lll.IZ_nj.a koje tako 'mnogo Ijudi u kapitalistickim zemljama, osjeca protlv komunistickih. zemalja u vellkoj mjeritemeljene samom Gdhojnoscu koju osjecaju protiv otvorenih prOitimika priva'tno,g vlasmstva..

.Po~toji tako mnogo druglh primjera za ideje koje su. ukorijenjene 11 dru'stv,eno-e;konomslwj: strukturl dru!}tva da je tesko izabraU najprikladnije. Take je sloboda postala vrhovnom Ide] om sredn] e klase u bOl'bi protiv ogtam&mja loje joj je nametala feudalna klasa, »Individualna. inicijativa« pcstala je Idealom u visoko konkarentnom kapitali;mlu 19. stoIjeC<I .. ~olektivni rad I »Ijudski odnosl« postaji £11 id.eaUma kapitalizma 20. stoljeca, :!lPoiaenje« je postalo najomiljenijam normom hpita!~sHckQg druUv,a jet" je pootenje O<S1lovru zakon slobcdnog tri:i.Sta na kojem se reba i. rad izmjenjuju bel: prisile .Hi prijevare, Jstovremeno se ideja postq}ja fdentif.i.cirala sa starijom normom »vol! hliZnjega. svng« putem

~ .• 'blik ,_. iI'" ,...

pepmarne verzije te Donne u 0,·· U zlatnog prav a, »crm

drugima ono ~1to hi i, ~i .~e]io da ooi Cine tebl«,

:!eUob:iih ponovonagbsi.ti da teortja da su ideje odredene oblicima ,ek01H)mskog i drustvenog zivota ne implicl:ra. da. nemaju; nikakve vnjednosti ]pO sebi ill da su ideje puki ~cuh:aJ;z;~« ek:onomskili potre _a. lae slobode, na prlm~er~ du-

boko [e Ukorljcmjm. u primm Covjeka, i uprava, je zbog tog :nW.oga bio idealom Helhveja. 'U Egiptu.. lIobova 11 Rlmu, nje-. ma(;kih seljaka u 16. stolje6u, nje:maCldh ra·dnika koji su se boriU prodv diktat'orn Isoocne Njema,cke .. S dt'U,gepak strane, ideja autorlteta i reda je takod:el" usadena u Ijudsku egaistenciju, Upravo zbog toga sto se svahl dan drustveni porOOM mooe pozivatl na .ideje lkoj.e transcendiraju potrebe tog poretka, one mogu postatitak,a moenima i taka pd\'Jac. nirna za Ijudslon srce, No zbog c'ega edredena ideja sadobiva popularnost i dominaeiju moze se shvatiti 1.l povijesnirn' okvlrlma, ltj. U okvirnna dmstvenog karaktera u danoj kul turi,

I jQ§ Sf: De.stQ morn udrediti, Nije s amo ;e.e1roD.omska baza« OQ;Q sto stvaraodreden druSt'lleni karakter .koj.i:. potom, stvara odredene ideje. Jednom kada 511 stvorene, id.eje takoder utjeiu DB drustveni karakter i mdirekmc rut drustvenu ekonomsku stmkturu. Ono sto na,glas;avam ovdje jest da je ,drul; tveni karakter p.r)sr,ednik izmelf.u druUveno·,e.kof1orns,ke strukture i ideia i ide.ala koji pf.lfwl:ada.vaju u drustvf.f.. On je postednik u oba smjera, od ekoncmskebaze prema Idej ama lad, ide] a prema ekonomskoj baz.i.'~

Shema koja sliJedi iz.ra2ava ttl Ideju:

EKONOMSKA BAZA"""I

l .

DRUSIVRNI KARAKTER

iDEJE r IDEALI __ t

:SIJ..rn.SKE. uz, OSMU l'OGL.\VIJE

1. L~d iE, ,Hwie; i Jacob Shatzky. P.sychkMfW Dictic.maI'Y. OX['Ord University Press, .New" York: 194j.

2. Usp, detaJjnu I"'wpravu oUm ,orijentaclja:m.a u: B. Fromm. Man. for .: Himsdf (Covjek za sebe). Rinehart & Company. Inc., New York 1947; 3. S'Vezak ovogizdl'Lnj,a.

3, Na idulClm. stramama os.J.aujao sam se na DlIQj rat! ;.;Psychoa.nalytic Cbru:a~l.ogy and its Apllicall11!H iO' the Under$tw:lding: .of C.w.~ t~ (Ps.ilwanaliU&a :karakJterologija in;jezma primjena, 11 ram-

83

m~jcv3]lju kI1J~U1'e}. CuUureami Personality, izd, G., S. Sarge'Jn;t i" Nt,5:mh.'h, Viking Fund. 1949, str, 1-12. Ideju dnI~tve~og kal';lk~ tern. .rauio S<!Ittl izvomo u d;icll1 T.IIc; Evolua~n ofth>e D'Ogma. ,,' Cl~rist (Evohwija. dogme 'I) Krlstu), Intern, PSjll:h'o:,uuditisd:le]' Verlag, Bee 1931 (:5. svezakoVOig :lizdanj a) i u .IDie ps}'choa[!;OJ:]i~i5c)he

Cbar::lJK temlogie Ull]d we BedeutLIEIg .fur dii:e So. . . (P'SIDoana-

UtiC1i:a karaki~e~ol.O'gija i njedn(j, marenje .za :![:Q(:401 Zeitsc/lriJt

fur S.a;;ialf,or$ch~ng. 1. H~cWeld., Leipl:ig ] 932: obj i, uS. SVeg..· ku avog izdaEllj:l'll" Krizil psfhQ,~~1i~e. ste, 37......;j4~

4" UEscap!E! itom Fre.edom (Beks:t.vo '00 slobodel. :m.ull.erull:t &: 'CO.m.panr, Ine., New York 1941i (2:. ~k ,ovog i2:danja) pokuliao sam, detaljRop!ikazatitaj meltmjzam ill ohzirom nave:m. is prO'testantumOl'm, I pOCefkoD1l! bpitali=I:a. 1IJ The Slil'lC So,dety (Zdravo dA.> !tvo),. Rinehart .& Co,rnrpany. Inc .. New'lfo.rcl 195:5 1(4. ~vez .. !Ir: Q'II'Qg h:ihmja)pozaba\'io sam se islim p:roble_om U cdnesu na I'll. i 20.. :s~oljete.

'IX,

Drustveno

.

neSVJeSfiO

lDrustveru kru;'akter koji navoru ~jude dJdovati i misMti bt:k_o, m(1lrnj:u dje~ovatl i nms]jiUsa sltaia~i~tapr&vnna:gfunkciomranja :njihClV'(Jg drustva SaI1IlO je jedna (lid. ¥e~ izmea:u. dru~ 5tvene strukture i iclej a. [!I.rup se veza &lsfoj:n: ed anjemce da svake drnstvo 'odreduje koj[m 6e mjslima iosj'ecajiima ,tlopusu.ti da stignu d.o razine svljestla kQji nl:OJ.""aju ostati nesvjesm. Kao sto. pus toji dmstve:ni ;karu,ter ;nUQPostoj i i l,1druUvtmO l1e.JV iesno«;

Pod. lldrust\TeDJlI nesvjesnlm« PQdrou:pmije,\r,a,m, '001:31 podrucja:

Jm'~isnutosU koja su ~jeoo]fka veCini Clanov,a c:b:ustva; U lopce potisn.u ti elementi $U om ,sadrl[lJj.i KoJima dane dms Cw De, mO'i:e oopusti'ti da budusvjes:rrl za !lJje;gQve elanove 2kQ se2leli da drustvo sa svojim spBcifiCnim p,roturjefu:ostima uspje~no bnldo:nka. »'Pojedinacu(}ne.svjesnQ'«.: ko:]lm. se Freud[ bavi, ednosi se na one sa~je· kaje pojerun.ac po.tiskuje zbog PQ}~d~na.C:.nUll Ql;olnQist;[ speciHenih ~ njegoll'll osobml iivotn.u .situadju. no od1"eaene mjere Freud se bavl .i »druM.ven.o nesvjesnime kada govori 0 po:Uskivanju ~nQesLuQmih por~va lk:.arak~erisnfuom sa sve civUiz.:aclje;. no u SVQjem .1din.iclwm. radu onse u.gbivnom h~,vi jpoljedinaerno nesvjel.'mjm, ~ v,eClI:la anaHtilCarolll cbraca .ma'ta p:i!imje, na sdrustv,eoo, nes'Vjesno«.

Prije no sto zapoenem raspravljati 0' »dXl,lst.venones.vj~nom« nu1.fto je ·1J.krattta p:red:!it;a,v.i.ti, pojam nesvjesncg (mako Jrak:clgaje. razvie .Ff"eudl i odgov,ar.ajuti poj.aJm u M!lIXOm ,s,istemu.

85

DaistaJ nema fundamentalnljeg Freudov3. otkrica ad othi •. ea nesvj ~nog. Psihoan~Hza se mote definiratl kao s.ustav ko ji ~ • t~~elJ~ na p~tpostavci da potiskujemo svijest '0' najznacaJruJlfil Iskustvima; da sukob Jzmedu nesvjesne stvarnostl u. n:runa i poricanj,a tie stvaraost! II naso] sVijesti 'ce-s,t:o dov~odi do neureze, a. da time stQ nesvjesno olSVijestimo neuro~_ shnp~mm. karaktema crta mogubnl illilijeeeni. not je ~~d vjero~o da je to otkrivanje nesvjesnog najvamiJe ol'UZje U terapIJli neuroze, njego'lla je vizU~ odmakla daleko ispred nj egovog terapeutiCkog Jnteresa, On j e ,.idio kako j e nerealan veil GUO onega ·$10· mislimo' 0 sebi~ kako se lIieprestano wramo. 00 nama samima i 0 drugi:ma~ pom.cal0 ga je strastveno zanimarlje da dotaknesrvernost koja ldi iza nase svjesne mis.H.. FXleud [e spoznao daveiina onog sto jf!, sl:~rno u n:ama nij:e.: sviesno •. a da veeina onog $ito ie svjesna l1.l]·e .stt-\TrNO. Ta. prlvrZenost istraZivan§u unutamje .stvamostl. otvorila je~ novu diu:enziju istlne, Osoba koJa ne poznaje fenomen nesvjesnog uvjerena je da govorl Istlnu ako gOVQri one 'Sto zna, Freud je pokazao da se svi ml u vetem,iIi manjem stupnju varamo 0 Istini, Cak i ak.o smo iskreni. s 'ob~i~ ~m.. na one ·eega smo svjesnl vjeroojatno j.e da ipak ].aZemo jer je n~sa svijest »Iama«, tj, ana ne predstevlja posadlnsko stvarno Jskustvn unama sfunim.

. Freud je i za:~oceo s promat.ranJem na poj,edJnaenoj Ijestvi.

Cl •• Evo .. ~ek~dl;:o _ nasumee izabranih. primje:ra: fuvjek moie tajno uz~vatL U gledanju pomcgrafskih slika, Onsehi simo~ me ne !'riznaj e takav Interes nego se svj esno uvjerava da ~e slike 8matra~stetmma i da je njegovaduinost da pdpaz~ da se takv~ slike nigdje ne Izloze, Na ta] se na .. & tra:j~o bav:. PO~"JlO~aflo~o~. gleda na takve slue kao na dio svoje ~ko.J.e pro.m:..nJ1h 1 ~ak;o. zadovo[java SVQju leIju. No~ savjes,t ~u ~e w!o 'Cl,s~. ~Jegove su. stvame ZeIje nes.vje-sne, a ono ~to Je S\'J:mo~es.t racionaUzacUa koJa pofpuno skriv.a ona ~to. ne zell .;matl: ~ako run je omoguceno da zadQ\~olji svoju .zclJu .a da ne oSJeti sukob sa svojim .ffiUra:h1Un s:ud.om .• Drugi

hi primjer mogao biti. otac s~ sadistMkim impulshna. koji je sidon kainjav.ainju i zlO'stavlj.anju svoje iljeoe.No~ on je u:vje.ren da Ih tuce jier je to jedini naein da. ih nauci Vl'Uni i zaiititi od ·c.i:njeJilja.£la. On nije .svjestaw nlkakva sadisti.ckog zadovol] enj a - on' je samo s~jestan rac:ionalizacije, svoje ideje duiu.'osti i ispravne metede odgoja djece; Eva j05 jednog primjera: politiCki voila. m~e 1mruti. politiku. koja ~ u nt. Mo~e bUi znotiviran ~Qm za.vlastltom slavom i ugledam. a ipak je·uvjerenda su njegove akcije odtefu:~e iskljuCiVIl) lljegovim rodQ!jribljem. i osjec(,!.jem edgosnrnosti za nje,. go,ru zemlju. ·U .:n~ tim sl:ucaj.e\'ima pozaWnska f nesvjesna ielj a je taka dobra raclonalizirana momIDLlJii l'azlogom da ne same da le ze1j ~ prlkrivena vee i pemognuta 1 potaknuta stl~ mom xa~ionalim.tijom koju je osoba imuslila. U normalnom tUe:ku .2ivota tan.i osoba nece nikada otkriti kontradikdju ~mtdu $t¥amo~ti njezlrlih 'xclja i fikc1j.e nj'~ :raciQ:pali~ zacija, pa. ce nas.ta'Viti prema srojoj 2:eiji. AkQ b.i Joj itko rekao Istmu, tj. primijetio m im. nlezinfu licemjemih:racional.izacija stoje up~avo· QIleielj,e koje taka zestoko 9suauje:,. twa bl se osoba osjeti1a "istin:ski ogorCenom~ neshVa'QelIOM i liaZuo· optuZe:nom. To steastvene odbijanje ;p.riznanja da p& 8mj i neSl:ro itO. je pousnuito, Freud je nazvao ~·op·j!nwjemf.'. Snaga. oPJranjajeJ!_rlbl~~pI'OPQrd~aI~ ·ja.cini pntisnutih tendenei.

N~a:vn(}~. zato sto svaka v~a ii,skwst"l.a.ro·olle ·biti poti'SThU ta, it; Freu.d.ov:a" teoJretskOg ok-vim 'odnosa proizlazi .da 811 prema mjegovJl shvaeanju temJe koje su najgIublje potiskivane Q!!lC spolne trinje koje su nespojlve s normama clvllizir.WlOg Covjeka" prUe sv'e:ga Ineestuezna nagnuca, Alii prema Fr,eudu~ i nep.rijateljske -i agreslvne teZnje':ill pctlsklvane budect da su u sukobu s postojec-im 0 bieajima i s:uperegom •. Kakav god. bio specifi~i sadr&j potisnutlli tdnji, prema Frwdovu shy. canjn Qne uVijek p1:,edstavljaju ~tamnu« stranu. &wje-ka. antidru5tveno, primitivn:o ·eo,vjekovo bre:mekoje Dije sublimira.no i koje sloji U 8UPOOtn.Os:ti S o:nitn sto Covjck vje.nde da

87

jc dvilizirano i pristojno. Valja ponov,onag1.asiti da u Frettdovu pojmu nesvjesnog ,potiskivanje ZWI"t;i da je pot:i:s.nuta svijest 0 impu]su.., a ne :impuls sim; 11 slucaju: sadi.stlt'kih impulsa, na ]Jil':ia:nJer., to znati da fiisam svjestan moje ielje da nanesem drugima bot Medutim, to tie zns;ci nu2:no da j a drugima ne nanosimbol pod uvjerom da k:I mogu r;aoionali, urn ti kao duin.os't, ~li da w1Ugima ~nQsim b 01 a da rrisam, svjestan cia oni pate zbog mojeg dje1ov,anja. PostojJ: takioder mogucnos.t da se ne, postt1pi. prema ~mpuls~ upra \'ozbog toga stQ ne mogu spIijeOitl da ga ne postanem svjestan niIJ naci pcikladnu racionanzaoiju. 'lJtom slueaju impuls ,6c i dalje postojatij ali ce poUslclv,anje svjesnostl 0 njemu dovestl do' njegova jiotisJdvanja sto se 1!.'N::e postupanja po njemu, U 'SV!,\w kame sJucaju: potiski:vanje .znaDj!, iskdvlJavanje 11 ,eovjeko,voj svijest~. a ne ulklanjanjepost'Ojanja zabranjenih hnpulsa, To z]]aCii. d a SUo n~svjesne snage stupile u pozadlimt i da odred:uju ,cO' .... jekovo dj:e!lovanj,e :!i:amis.no~ Iza lei$a.

Soo. prema Freudu, uzroku§e potiskivanje? Vee SID!)' rekli da se spvecava Ida postanu svJesni onl ~mpuIsi koji su nespojivi s p ost,ojjeom ,druSiveni.m m -ob:i:teljskim. ob.icajima. Ova se 1vl'dnja adnosi na sadri.aj pot.i'Slkivanj'a; aU koji je 10 psiholos.ki meha,nizam koji omogu6uj.e & p.otiiSk·ivanja,? Prema Freu.dut taj je mehanizam stroh: Najrepl'eZentativniJi prJInjer. 11 Freudovo] teoriji je pdmJer poibiskivan_jadj'eca.kovih in" eestuoznlh te!nji spram '"Vlastite majke, Preud pretpostavlja da se malem djeeak potinje boJati svojeg 'sllpa]inika~ CCSL, a p06eibno da ce ga orac b:stri.rnti.. raj strait c.i:ril. da poti~uje ",ijest>o zdji i pomaie mu da kanwu'a svoje ze]je u druglm. smjerovlma, premda oziljak ptvog' straha nik,ada, potpuno ne nestaje, Dok je »strah .ad kastracije« najelementarnljl strah koji dovod] do pot'isk[v,anja~ drug[ strahovj Kao sw:m od nevoljenest! m s..trah od toga da se ibudeuibijen ili rrapus.ten mogu, prema Freudu, hnati Istu snagu kao i izvorni strah od kasb.'"3.clje'~ tj. mogu p'ri.siIiti :6ovjeka d~ potisnc

• "d bI"' '" I"

SY'03e na]· u. Je 2e ]'e'.

- - -

,sa

Dok ,ce u iudividualnoj p,sihoanalizi .Freud 'muiti indivi~ du~lne faktor,e' potisk_ivanja bUo 'bi~ med'Utim~ PQgresno p'ret~ po~taviU da njegov pojam .po>tis~vaDja valja s~va.tid. s:nn? If. individuabrlm okvirima. Naprotl'V.. Freudov' pojam po,ti&Jd.. vanja. Ima idruStv~:u _djm~ju. Stose drp§,tvo, vi~e I'azvija 11 vise oblike dviUzadje to je instinktime Zelje t~ 'usklsdid s pastojeCim dru~t\1len1m, normama, pa mora docf do veeeg podskivanja. Razvitak: civilb;acije za Freuda .maCi: p~ vee3vallje potiSkirvanja. No Fretid nije nikada p~lada,o,ta.j kvantHativni .imeh.~nidstickipojam drustva i nije ispitivao speciflcnu strukturu ~rU~tva i njezin utjecaj. na potiskivanje.

Aka su' snage koje u:u'okuju po:Usldvanje" taka mo6ne; ndakle Freudunada dace nesvjesno u&iti: svjesnim.; da 'ce »povratitl« potisnuto? VrIo joe doom poznato da psihoanallt;cka, i£erapijakoju j,e utemeljio sluti. upravo 'U tu s,whu. Ana~ lizom snova i, razumijevardem »slobodnfh asocl.jacija« ~ necenzurlranih "1 spentanlh rniali pa:cljenta,"- Freud je pokuSavao za,jedn-o s p'adjentom :stiCi do znanja 01 onome ~,to pacijent llij,e pdje poznavao: njegova nesvje.sHog.

Ko]e subfle teoretske premise za upotre-bu anaUze "snava. i slobodne asodj,acije u .otkriv,anju. 'nesvje"snog?

I Izvan sumrri eje da je ill p'rvim godiaama svojeg psiboana~

HtiCkog istr,aiivallj'a Freud zastupac kO'Dvendonahlo racionaIisticko uvjerenje da je znl3inje intelektuaJn.o. teodjsko, znanje. Mislio je da je OoV'oljno objasniti pacijentu zasto je doillo do edredenlh procesa i re6!. mu ~toje anali~itar otkrio: u njegnvom nesvjesnom, Pretpostavljalo se da eel to Intelektualno znanje nazvano »interpretacija« prou:zrOCiti promjenu ill :padj.e:ntu. No uskoro su Freud i drugi analltifari morall 'Qtkl'lti .!Uini_tos.t Spi:r.t.azirne twdn~e da inte.lektualno z:nanjc. dovodt do pTO"mjene samo aka :iIe istovr:emeno i afekHvru) znanje, Postalo je cato da iintelektuaWo znanle lao takvo ne uzrokuje promjenu, o®im m:oZd~ u tom smis.lit da Intelektualnim. znaniern 0 syoJi!mnesvjesn~m te!rUa:ma" ~s~_~a more 00 teinj'ebQlje kQntroUr,ati~ ito je. meQ:ui'lm. eilj tra,~

89

diclo.o.alnce etike .ali ne i piSThoaDLWe.l'aJoo dugo dol paclje.nt

11~· d' ~ ...

os~aj,e U jp{!!lILOit.ajlil o.voJ@;I,Qg. samoP:r0m3·tRca .onwJe· U!. do-

dhu sasvQjim .. newjesmmosim mi~.lje.nj.~.m 0. njemu; '00. ne dQt.i~liaVl1 ~rui duiblju ~tvamo~t1IDutar ·vlasti:~osU. Otkrlw vaD:J e neeijeg .nesvje.m.(lIgup.mvo inije S:~IIiLO intelek~ualni fin 'Ve,c i a£ektivI!;o Iis.1ws~vo ko,j e je te.s:ko. IDoida -cak i nemogu.ce uob],ii.iti FijeCima. 1'0 ne zrM;li~i!. Ida mj~ljen_je :i. spekwacija ne m.ogu pmtho din emu QtkriCl::!;. 00' ·Ci:\!1 otlbica mje tJinmi~ij:en]:a. nego ()s;vjeJtenje m woi;d;a. holje, jed.nosmVil.llo reeeno uvida. Bin svj,estandQ2llvljajii.. mb]i ~. os.j~aja .k!.oJ~ 8n vili m.esv:}esJU . ne ZIlJ.~ mis]iti " lljirnlllnego. illl u't1i:rJ.'jeti. slifu,Q kao §tob~ ti svjes,tan n.eCij eg disanj a ne mati .mislU i 0 :nj emu, Svijest Q nesvjesaom je Iskustvo koje lkarnlt,erizhajn njegova spooiltanos:t, i :liznenaanosL Oeist':: jmenada, 'olvaraju; osob;;gost ~. $vijiet sepojavljuju u drnke:i;j.e;m svjec.]u, 'blvaJu gleda:ni So drukCii-jeg s.taJa]1sta. U mku clat.ivJjavanj.a Qbi~no dw:a.zi do prm~nQ velib uZlJiemue:llosH, dok se nakoa wga j avlj a 1l91!i OS] eta] s:nage.P'mces otkrlvanj a nesv] esnog maie se opisati kao serija. sve veeeg pro8irivanja iskuS'I;lla.sto SJe duboko os.-. jccaju l toja u.aJ:nscendiraju. teorljsko, mn:tclek.tu.:aJn.o znanje ..

1[§prl)b~emll. m.ogufuostj. pr-e,tvOI:ranjaJ nesvjesnog u svjesno od naj vefe j evamosti prepama U faktor,e .ko] i priieoo~a j preees, !Poitoji mJ:];ogo limbewa koji o~eit~.v.aJju posU~nje uvida lJI nesvjesno, T~kvi su faktorl duhovna ukoOO:n.ost. pomanj kanjep.ra veorij entaelje, beznad!llo~t, pomanj bin] e bilo locIje mogueaost! pn)mjene stlJ,amJ:h olKoln.o:s:H itd,. No,. vjeraj.aOOQ [e d:a nljedan fa]~tor nije odgovonliji za pote~koce u p:retva;nmjunesv jes:no,gl u syjesnood m.ehanizmak:oj i je Freud naavao »etporem«,

,9.100 je otporr' Poput nmogih druJgih. odu:ica I ovo je tako Jednosta.wo d<ll, bi se moglo Teeffi .da p je mogao uCioiti svatko; pa, ~pa1:.bio je mmaJn veUki istrafiva~ da ga uein1. Poslui.imo seprimjerom: 'vas :pr~jarte~j mora fOCi M purovMlj e :kojeg: se 00 to ~C!jli. Vi zna~:e da. se OD. oojl~*gova ~a t'O zna~ sv:i to maju~aH on 1.0 ne ma. Jedandan on

. Irii ,Cla,se 'me osj~6a doitlro'I' iioofq:&ma' Ida. .nema, p!)tre1be ~ IBW p'llnl?w§je~~ ~tmnakon,logada_~m~."i~o1jili._~aCl:n~ Zi\\ poS'ifiozanje lSinQI ~u][t~ta i:I~ PUt~J~t ~du~eg ~~~~ d~ .. vaSa u:pomost 8. podsJleCam]U mt,. pumValijle pokWJa] pI'1- !~le . i da I_,S ,ob~da ne~eU. 1lWi _ jprid pdsUom b~ neee

- - J .'! ,_ '·.,_lC_ .L.'. d· -~'.-

pea na putJ' itd.~ ,~sw ~Oli. .De .~~ p! sa _a (1 ~n_~.,p~-

Kas:oa,m fl,W,to'V3UJ:e pa merna. .koriSti ·cd .. daJi:reg: :ram.tlMlaD:lJa "" -tame. Ako~ 'meowmJ, .sp::imen.ete M. i nanajmktiCmij'i na:o tin da .moo nije. ieLio [C~ jer :se1bojlJ neoo "am .unrra~iti jedn.osmvnw nij1e'kanjem.wd d*h:I yjerQjamije ~t;a~ lDzom. ,m~eS'ta i opttdbl §to (le VD ,e~ama s'taViti 11. 91- tuacijuda se _dfat.e iU ,Cat - a]ro, 'S~e 6ada. vi U stn.hu za ·mlj~~\fQ priijate1jswo ~. iZjavJt~ da. msm .nibna . nimislllU mao da se boj~, ''mkD elI@ ~e.te 'L\stval'i z~ .rJ.d~~vlj~

h!V:a1jenjrem :njegove ba:brosti. ._

Sto se ·dog~7 Stl.'lama~clj'a .zapooD,Qjbm;je ~lje da. 5e ode. jest ~trah. COmo' ~a se htilji. nema ma~a ~. m~, ~jeve o:'-l.e :~,r.a:ve; ,ckWo}Jnoj.e reel da .njegov' s.trah mo~ bUi objektivno oprt\!vda!J ill nilog; sa njego'V' strah S:aLmO iz~ mw_sljen). Taj je strati nesvjeam. Me4'u:Um.~ vasprijatd._j mera ~'bIati »rl!Zlllmlo« objaSDjen,je za te" s;to ne .~ell otiCi ~ lIraci.o:o:alimciju« •. 00 s;vaki dan moieotilkriti nevu (iSVa~o Tko je po'~ubwo, ocweci SCi!' pu~eIllja zna bko. se racio:naU~dje ~a= KQPojavijuju) .m ,dr1aU se je.dne glawe rac~onaJhaclJe~ U swan.. De igra nikakva uilo~ '$\ .Ii je racionaJli:zacija ]wo. takva vrujam '!ili ,ruje; ono Mo· je Rlevan.tno je da cmJa !!Jije stvar.an. :ill. do'Vo]jM!! razlog Za" :ojegovo odbijanje. da :ide •. Me,.. uU-.naJtJ!I:OObiCoija je~injeruca. ~e~a nje:gov-e rea.kcije bela. mu spomenemo ~stvarm. motiv ~ iDite,nzltet njegp,'lla Ql?Om. Me oi :Use prije moglo ac:e"kj.w.tida 6~ b!u zaoovo.lJaB m ea.k. H1w31an za mam, prlmij;edbu jer DliUl ona IdopU5ta. da se uhvaU 11. kOOta.c sa stvamim mati-Yom lIjegovausttuCava~ nj a? No. swgod misllU '0 t.ome ~tO O.i on tre'baoosjec~~. a: :Ilj~ je ,tb on to, ne: m;jeta. 0Jl IOCJ,,». ne maZe padD._Ijetl!. :I.deju • dla se boji.. All zaito? l\)stojinekoliko, mogu¢hO,s:ti •. Mo+o

9.1

gu&. je da ima H<lrcisoidnu sUku c sebl Ciji Je sastojini dioodsu tnost s;~raha, iP'8I ako se ta sltka pOl'eme.ti onda Su, nje;. go,va narctsetdno samooiboiavanje, pa odatle i ,njegolv osjefaj v lastitevrljednosd i n,j egcva sigumost 'ugt,o.reni. Iii Je :moz,da, njegov superego, siIbjektivWrani kodeks ispravno.g 'i krlvog, takve vrste da se strah :ili kukaviCIUk os;11'oOlsuaujU1 iDllg toga bi ll?iriznati strah ZlLEiMkl! prima ti da jedjelo,vao protiv sN,ojeg' kodeksa,. Jli~ maida, osJeea potrebu da, ked: wo~ih IHijatclja saeuva sliku covjela k<;lji nije nikada :ppla,sell' jer' je nesigurau 'Ii njihova pl'ijateljstv() i. jer se bojl da 6e ga presrau voljeti kada hi znali da se bojf. Svaki on ovih razIoga rume hid" dj~o,tvora1;l'j aU~aS't,o StU ti ~ool tako dj&. tv,ornJ.? :Kada se tal.va' pi1anja postatre O'saba :se osjeca· duboko ugro~nom. Ona gubl 5V'Pj intimni orijentaciiQrii' okvir, a s njime i liVoju sigurnost" Izazvana uznemlrencst nije saJ,nO 'stJrehodneieg posebneg, kao no je tosmatrac Jlfrcud" poput p.rijeitDje, genitaIijam<t~, Zivotu itd; m.t'-okovana ,je takoder priJetfi~om. necijem identit.etu. a tpor j e pokusaj 'vlasd~ te zastite ad straha .koJi se mole usporeditl cal sa strahom ltoji iizaziva mali potres -' niita nlje sigumo; sve se trese; ne znam tk~, sam niU,gdje sam. U stvari tose is.kustvo osjeta kae malu dozn lndila koja. je u '£renu;tku,. premda moZe tt.a~ jati same nekolilro, sekunclit viSe nego .neugodna.

r ·~Ootporll i strahovima. koji 3tva.n.jupotisldvanje bit ce _. I vi~:e reeeno kasnije,.a sada se moramo want! raspravio ne',-. Jdm drugim aspektima me8vjesnog.

U psJhoanaHtickoj tenninologiJi~ koj,a_ j,e do sada pestala prilleno popularnom, gO'vod so. 0 »,nesvjesnom« kao da se ,rad! G' mjestu unuear osobe, neito, poput podruma u 'ku~i. Ow je ideju u~tlla cU'Irena Fr-eu:dova podjela. liCuosti na ttl di.j ela: Id, ego j, superego, Idpr,edsw.vIja ukuparn zbroj, insHnktilvnih klja, a istovremeno~ sobrlnun da, vedni njih nije dopust,eno stlCi do IaZine s\rijesti, mo,~ ,$e identnicirati oS .»ne:svJesnim«. 23:, ego-,. kQj:i predsta:vlja covje~ovu 'organizi."' ranu litnost buduCi da pro'D'l¥ tra stva:m.os,t i ima funkciju

92

realistic"kog procjenjivanj,a, harem 510 se oddanj~. ti~j. m~~e se feoi da Jl,redsta.vlja »s'Vijest~. Supe,rego, subJ,~tivizaClJa. ,-.;1e1!ih (I. dnlStvenih) naredbi i zabrana, moze hlti isvj~tan : ~e8v}estan~ pac zbog toga nijepri.klad.~ cia bude identificiran. ni s nesvjes.nim nl sa .svj.esniro", ToO'pograrskll ~potr,:bu.

J·~ ...... ,ng. ,.,.",dJ·elo J·e ios vi~e potalda. OP,' ca te.ndenCI]R naseg

nes,v ~..." ....... . J , .

v:reuuma da se wisli u t.ermiDima . imanja 0 cemu :tie S! I~

pravlJnti kasnlje 11 ovome poglaylju. Lju~lj gov~re da ~A.Ju :ne:saruCll urnjesto da su besneni (have, ~nsortrrua ~ .bem_g sleeples), :iJi da inzaju problem ,depres~Je, a l~e Ida s,! ~ tis,teni; taka imaju auJtomobil, kutu,. dijde" ,.ao ~tQ rmaju

p,roblemJ o'SjeCaj~ psihoo.naJitiCa:ra ~ ,1, nesvje~o." ... ', ..

To. j~ i razlQgmn sto takopuIlQ IJum .danas :;lse V~l g~

riti o >poosvj:eSlWllltlj, jo5 je u:rijekjasnije,da J,e to, ViS: podru6je nego £unkioija; dok je mogu..se reCi da sam nesvj.estan Qvoga ill cm~ ne hi, se 'mQgIQ ~eCi, ~J'a. ,~~tog~~od~ sviestam«.t Thnlp pOhteStoCa u freudO'VSl«ml ~ nesvJ~~ ieii u Cinjenicl Ida tendira identiliciranj U QdredenQ;g $ad~aJa; instinkti,\tnih te:lnjl ida, s ,odredenim sumjem sVjeS'.n()sttfne-svjesuo'sti"DtSvjesnog" premda jeFreud, pdljivo, odriavao p-ojam nesvjesn9g odvoje:uim ad poJma ida. Ne' .smi"(>JsEt::_ I ;i;spustiti :iz vi,da OinjenioU da se ovdje barata, s dva potpune ramcita pojma.: jedan se tiOe o,Mooemn imstinkti~ .hn~l~

-sa - drugi oilrea.enog stanja peroepciji'e ~ n~o:st.1 Iii

s.vjesn,osti.. Dogaaa, ISe da prosjreena osoba 'IlL n~~ d~ru5""" mje svjesna De~ .instinknvnib, pctreba. No ka~bal ~Je' ~?'V punQ svjesti:!in ;svoje ielj,e da se sjedrird s drugim ~Judskiro bicem, Idusevno obolj,eli je 'pot1puno svjestan [edne iU drug,e arhaitke ielj:c.t a takva j,e i v,ec.ina nas u .svojim sno~~. Raz:um.ijevanje »tog« nesvjesnog razjasnii,t ce se MO. inz~sti· rami) na odvajanju pojma arhai:C:nog sadda.ja, od pojma sta·

:nja nesvj'csnQsti.

Termin y,nes.vjesno« u stvali je. mistiffkadJa 1(P~,da. ga. se moie upotrebljavati zbogprikla.ti, ~o §to la. tos ~rlvam,cjnim na o,vim,' stranicama). Nema. ta.kve .stvan~ao

93

.§lr,) b.ibilo nesvjesno~ poskl<je samo iskusnra k()j~h smo s:vjesni i .druga Ito]lb :nismo svjes~ tj. 'kojih smo" nesvje:sni. Ako mrzim Covjeb jer ga, se -bQj:im i ako sam .svjestan. ~vQje JlI~njeaJi ne.~ S\~oj~g straha .• l!OO,~ema re6i da jce mo:ja :wr"';mj~ SVJ~Daa ,da J ~m~j :stlmh nes'l1jestamj: pa:. ip.ak~moj strah ne leti na tomm~!z_fiom mies-t!l.t~1I newj·eSIll'om.

, ,_.No ~1 ,ne . pOUskuj,efi1o'. same spplne .impulse m .afekte po~ put mrsnje .1 straha; potiiskh;jemG tako.a:e.rsviije-st0 Q.i:l1];eni~ €a·ma pod, uV'jetQm, da ;protw:j'ete cdrernenim 1dej'am:a i Jme.. USWla za ko1e ne ZelimJJ.oo :bumu llg!'Qreru. DiObr-e primje.re za. 0'Ilm "'Ifllstu ]pQfisnv.mj!a lJIiiUm Dam ~e medunln'WnUu, veea, OvcljenaUazhno na 'IlI'lo ~1lllog() Jednostavnog pattiski, •. 'V:anJac.mjenicnag manja,. lP.ms.jei5an. ,fuvjek,;pac hl.ii. malto'a PQUtike~. zbo:g: })rikl~dnoiStf qbQD.vljaJu. cmjemoo lOOje se - ne Wdap.a.ju n lIl;jihQvopoUn&!o Z~JUbv~je. Naprimjet:j dok sam. raspmv~j~o o J3erll~~om pit~_ju U p.rol!jece 196I. gOdl~ De s "do, mtclige.ntnim .i:. liclltim ROV.IDarOm ,spomenuQ sam CinJemcu. da smo p.rema mOJem 'uvjcrenju. dali.. Hru~oo{nt nd-oga ,Zll 1I'j:em'Wmje CIa smo spr>emmi nakompromis .u. Ber ... lW.skom pitaDj'm; .podWljetima ,0 kojima. se mzgov3!l'ruo na :zasjedanjum:b.dsmra waJJj.sEih podava u :unevi 19:59'. g:odine~ mmlboli61om reduoiramjeu: tcmp.a i Qbu:sta:vi. antik{)mWlisf.i:lke propa,gamde iz .zapadnog Eerlina.. Novina:t .lie .in.:sistirao da. taitve ~ome~~j~ mje~o'i €!a se ijri'~ada' lnjen.spm!J,jalo o. ta~ ~vJe.tllna. On Je lP~puno ~,tasnuo sv],j:e"st e l&;ileDCa.ma Eo] e Jel pamav.ao £:If'lJ e maD-Je ad dvije godine. No potiskiwnjeruj.e uvijek tako masnccno kao ~tQ je bJlo u

~ ovomeslu.caju. Mnop j,e CeJ6e oeI potiskhmmj.a dobro po~tib.. ~~emca, p~tmskivamj e l!potem.cijalno,poma:~e)l( ~e-Bee. Pnm)er 2!a fa) mellBniz~. je fen,omen da su milijmli Nijemaca,~ ukljUQuju~j mnoge 'Ilo,dece jp.oUtiWe i geDtrrue• ~ ~nisu m.alim~najgon: n~s;ijCke QroZOtte.Pro~j~,

J. e . Am.' erlbJu.c 111.'0. 'Cka .. · IZew.. »ib. ;W>C. ' .. ' J, e.'· .... ~~ ~'~'~._"'" 1\._ . .l~. .- ....

. ~ ""," .... , " .. ~ ... ''''''''''' ,-~ Qi\i'""

p:iSem Nljemcl Stl. nati najbliB .sa:vemicl, pase na: -s'ofe te

sbarlgmeda na nacm nzH';1t od onQga kada. su Nijlemci JoS

0'1' »neprija.telji~) SkI.OD reel da mora da SiU hgal1 jer :t~.ko ;rl1'e Mlo- moguce De vidjeti oogIedne ~ujenice. Ol!i,kojii su ~rekllzaboraYlli su, medu,t1~ na oavJekovu. SPOSOb..t!iO!it da, ne primijeti euo siUO ne Zeli primijetit.i; zllog1t:oga G'n m.~ ilIti i:sb'en umjekan,fu znanja k~e hi baOl sarno "rdraga, je 2)eoo imati. (ll. s, Sullivan sk10WQ je za .0000.mllP~'J avu ~1? :p,dkJadan termln »se~~k1i'ma !IleJ?amja~).D~w. oblfk pGhS~~ vanja len u. pameen1l1lll ,odreaenm .aspekwta nek~:I1! do~a],~, a neIlekih drugib .. Kada se danas govodo _ l!:!sm~nVaDJll«, tn: de®etil1 godina:. wog; s~.o,lJeCa. sjetamo se da S1iIE.Dgleska 1 Fra1l1custa 'u .stra-hu od., pwlovo naond1a:~e -NjemafJre nas~o ... jale zadoyo~jiti Hltlerovezahtjl~er [l;ada~llci S~ ,da,.U: ga i.e kQuce&ij~navesti da He trm, vl:se• 000 fito, se, I m~~ww_n~ za'$Joravlja jest da su k~a:ffi!ne v:hde til • EDglesko~ ,~od ]laldwhlGm i jp'Od Chambed'a-inQId,. ~si:mpat~l:. ,mKU.t1cku Njeroa~U! kao J. :MiIlssWfulljevu Ita]iju.. Da semje memo. ~ simpat.ijama vojru .razvitak Njemacke. mo~se ~~5taV~ti ,mlOl prlj,e ikakv·e potrebe za smiriwnj,em; sJ.uZb.~~ o~eDjeruiclstiCkom. iooo.logij?m, ibilo ~~ rez~Im.t p~]j_~g; j~ a ne njiegoV' UUrOk. J05 ]edaD ob1Jt pO~:nnJl~ Je~~ .1! kojem se , ne jpo:tisKlIlje ~mjenicaneglll njezmG emoC1:~n~o i monIno,maeen}ii:. U rat1Jl se~l1Iaprlmjet'1 o·mtnostl kQi~e je ,oCiruo' :Ilepr,Ua~eij do.llvljavaj1il. DQ . jo~. je~ ,~~ D,lIe--. go've, 'Qawlsb po~nosti; ~sti ill sli~. ~~i! ~~e_Jle po.Clni1a vbstita. s~ osjecajl.l se kao .zalllen~~ \miJ.edne '. n~ Ia2;umljive reakcije; nije potrebno ~QVorl~. 0 ~guna, ~~~J! CelWpr~Jatleijske akcije, proglasUi ~~~a •. ~a, ,ils_te akci]ie izv"edene svlastite strane ne s:amCI ia1jIOOJa ~edin1!m.a nego

savrseno ojprtlvdanhn<l.

-Rezimir~imQ! s:re~re F:0011loove lWsH b,& -je da je ~ovje-

·kava subi~kti"";ostuSMl1J, odre-dena ,objdtivnitn f~toJ'~ ~ oblj,ek.JthwJma $00 se '11:100 oovjekov;evlastilte swjesti ''"'7 ~'Jll djelujiJ.. da 1ako k~. Covjebt iza l~ •. odre"ujum II]e;.

_ • '.. .., _ .• ",_1\.~. - ..~ nns::wp~e:.

gQve misti :n! o()SJ,eca:Jie~ pai ~ ~v.n.o II. n~~-.~ r.:-:· ,'... -

Co.vj~ bm poolo~amna fi(ld'1lI" sIobM!u ~lj,aDja J. :RDom",

SIS

...

111 ~~ad je. maw(toe!a ]!:Qju pomcu aceiza i imad nj~ilI. a ~oJ'i1lIla u"ravljaju. ~Da.!~ koje m ne:po~te njj~QVIOj .~wj.esti. lDa.~ s1 'p~o p~~iju ~a djeluje ,prema vi~sti.roj s1ohodnoj volll .!!oIVJlek iz.mH~.a raci~cij~e tako cia .izgicda da. lani (W,{II ~ro .mom crniti jerje ~abrao da taka emf. iz .racionalnih 1. m~ rnzl0la.No." FIDe'ud ~je Uimjol saiigflm fataliz~ Dla;. po.tvn:tujuCi ~'OOvj.ektI,m potpunu 'besjp~~tp.mt1v. si'la ko~e .. gac orjre~u~:u. On. J e pos.tulirno d~ Oovje;k moik: postaU sv~'eStan ~€im~.hsi!b koj~,;mu djcl:uju ha [mal i da PQ&tavSl s,vlesitan t~n s~a P?veCalv.a podrutj:e slobcde .I da je sposoban. ~nrurau S~ liZ' 'besf'lJlmotne lu&:e }Qju pak:re6u; .ne-s.vjes~ »~ ~ n. S~!e:mog i s::bb~ a:ivjeka kDj~, .Gd;reduje fiOlIu'1!'Iastjtu.sudbiDu. Freud lu:aZava tal ellj' fijjetrm.a:

~~o. gdje. postQji idmQ.ra .Po:s.h)jati e'F)O{(. -

Po1:~ JleSvjesnih, sn~ - ·.ko~je Qdre~uju fuvje1:oryu svjes" iIlost 1. izbcre ~oje vdi~jll u ~paOOC!ljimisli ·tradi.ciju. '.looja se!e do~ n .11~ .Olijete. F.:rv.i. miisEilac Jmji je JITID3Q jasnu idej~ ~ n~s:v~~o~ bia, je Sp,IDG:za., U~l je' preq,o&:tavljjao da,su .~~~. ~~J~~ru 8~je vWu.te, ,te1je;ali da :me ,pomaju. l.mro.e kOj:ruma je lla. mI]a QcJr,edena~. JD.rugim, rijeCirma~ p~sjecan rovjek Wi e slobodan nege .iivi 'U illutiji da je slolb~d~ )er 3e m()u.vk.amfak~Q::rima. lkojili nije svjestan. .za Sp.fuloo:usamo ~~stojanje J];~svjesne ~oti.vaciJe tvon Ijudsko ro:ps two No, D]J'e osmo· Ita. tome~ P~sthavafije. slcbode t:emelj'iJoi ss za Spi., nozu. na sbJnompo<ve(;i\lvmju s.vijes:Uo· ,swamos:ti UnUl.mr i :iz.van oovjeta.

Ide§u nesvjeme mQ,tivadje iz.rariQ je u v,rilo rultc.i.wm konte'kstll.A. S'W'tL, koj~ jepisae da :ie gmpodan:ki, c-.ovj'ek: '»v0'4oo nev:wUivom ~ da tmaprijeili -sv;rfiu kQja nije dio nje.

gove, -namjere~.~ ..

I Ope~ u. drugmn kQn:teokstu. nakaimo ideju. nesvjesoogu slavDoJI Nletzscbeovoj h;__rec:i: »Moje sje.6w:je govlorl da sam tQ uC~mio. MO'j i!Pl)I!IJ.)S .kaie da :ro nisa1ill u~illi.o; .Dloje sjreCanje

·1UmlCe«. .

U stvad. Ci tav se .misaoni trend k'oj,i se bavio otkri:wnjem objektivnih inborn kQjri.o9rel1uju ljudsbl svijest i p~sa~ mje metra sma~r."ffiti dijclom opees nas.tojanj.a dase stvarnost:. shv.ati. ra(;ili:U:l!allino i zlU'Im.s.tvm.Q",i;i!o ~im misaQ .Zapada rOd! kraja. uednJieg,a \tijeka. &rednjovjekio'mlisvijet bk.l je dooro 'URden. iizgIedao je s:W.gum.t!L.,Cavjeb je stvo·rD Hog i. IOn. l?):il;. je liIad,g~o;. oovjekov sWjet bio j.es~ste svemira:; co'V:j,ekova. svijest bib je I?osijedDjemen!mimoj lIl00SpO.r-..

.;I.-~ 'I!.'.'.>I! '11. :.:t ... ~~ iL..!:~ • ~ _." . .:1'" ~ .••

no p!'.)U:2;~O mce n.OO ~ .0· J.e a:wm I),m. D.3JImmJle ueuJeJi;)IlVO

fiDfto. b'l~. U n~ stoma gcdina taj se svUet razhio u: Jro.madioo. Zemllja., jle ptlestala biti.S:Rdi~tem wemira. liovjiek je pestao pmiizvodom evoIntiwog r~tka. ~ojizapo~injes najprimitt,ivnijim ,oo:]jcima 2i:vota~fOO.ru svijet .ie ~rekOhcio sve po1move vrem.ena: i. p.roswra x-oji su izgIedaH .s.~gtmlli (;$. generaclju.pl"iije~ a svijest: se sIlvati1lovise kaQIsn:dstvQ za .pdbivanje misii :_0 .kao bastion istm.e.

Spisatelj koji je lIla:jmaCa:jwje prido:.pa~u do~tnog poIOOaja sv-ijesti,. esim S-pm02 prIje njega: i Freuda. nako_D. njeg;l~ big jje ."Marx. Na m,jega. je 'VierojatDou'ltJecao Spin-ma Ciju je Etiku.temel]~to p.rosmdh'a~. 101 je ~. da. jei· ria M.a:rxoWf. misae izvdila. <.dluCllIju6i utjeca] Hegelova. nlozofija ' lxnrijesti k~Ja. je saddavala.. :ki1~ju 60vjebt .koji sluM cilj~. P9'rijesli bea Vlastil~· m9{1ja. iP'rema H~.e1u:!l~vsh!'o' tmmc (die ·List, der Vem11.Df~) je 000 ~.to i:irll. rovjeka: j!1os:re~O:m. apsolutne ideje dot jre: sttbjektiVlllo gol]Ijen vlasHtim :s:1jI'jes~ IIim ciIjevima. i pO!jedJ1I1a-cnim strastfma. ·CQ:vj~k pojedmac i· njegova .h'ije.st u Hege1ovoj :sufilozonji marlonere ma PJ~·'

mmicl}ID\!Ue-sU dok, ldeja (ili Ebl'!) po:Vlace !lee. -

Marx~ snaviis nebesa Hegclove Ideje '00 zemiju iji~e dj.elataosti..,.'bIo je u. stamju ~ti:i moogo Ji:on.kremijji .d pr-eeimiji imIz ide~i &mkclje .lj~udske sVi!j~tdi i oOjekWrvlli)·fut-

~ I,.- .•• -. . j. . ~..4'··Ax:.~ - -

"'" IUJJl na !l1!t ·IW~J~u:.

11 Njemo.;,koj iaeo,logiii Matrx. je m_pma.o: ~N.eodreduje sviJest tiVOli ne~: iarot odreduj:e svijestc~~ i. u. roj ralki 'Wdi otUueujuu. nzmm ~ He!doa i njegova.vlasfiwS .mfS,.

.ljenJ.a .. »Nije sVlijest l.j'udi«, pisao je Marx kasnije •. »ono' sto odredUje njiliovu egrlst:encij',u; nego, na:protiy. nphova. je drnstvena 'egristencija one st'.o odreduje s,v.iJest«:, iDokoovjek vjeruje da njegove misU ,o:bllkuju njego'vu druStvenu egZistenciju~ ,Cinjeni'ce stoje obrnutoe nj.e.gova drustvena stv,afnost ob]ikuje njegovu mlsao, »Proizvodnja 'ldeja«, pisao je Marx. :llpredo;dfbi, srijesti pdje svega se nep.osredno prepleee s materijaJnom djelatnosCu. i ,m__a.terija]iwm OdnOSlom, ijudi _ jezikom stva.tnog iivota. Predoc,ivanje~ mi~ljenje i duho'vni odnosi lj'udi pojarvljuJu se nvdje jos kao neposredan Wjev njihova, -nmt.erijalno's: odn.osenja. Isto vrijedi i za duhovnu proizvodnju, Jrnl!io se ona Ispoljava 11 je-zUat poUtike", z:akona" morala, religije, metaflzike itd. jedn"og naroda, Ljudi sn prolz, 'voaaCi svojih predodZbi, ilcle:j'a Itd., ali swami. djelatnj ljudi. k,akvi su uvjetoi1irani odredenim ,razvitk,om SVQj.ih proiz,vodnih snaga i nj:i:~a odgova:raju6eg odnosa do njeg:ovib najiudalje. nijili formaeija, Svijest ne moie niJkada bili. nesm drugo do 8vj'esb.J1 h:itak~ a bitak ~judi je njihov stvamt iivotni preces, Ak.o se u svako] Ideologiji I njiliQ,vi odnost pojavljuju obrnatl glavaeke kao u earned obscuri,' onda ova] fenomen prom:azi isto taka Iz nistorijsko,g procesanjihova iivota~ kao st~ obmutost predmetA na ml"e2mci .oks. prowazi .R njihova neposredno fizickog procesa Ziv,om«.5 J05 odrenenije; primjenjujuCi Hegelova teoriju »lukavstva uma« na svoj pojam druStvenlli klasa Marx je UStvntiOI u Njemae.koj ideott)giji da klasa zadobiva neowsnu egz1stenociju Iznad i protiv pojedi~ naea ciJe S11. ;posto:jruJije i, ,osoblrl. razvtitlk precrodreClerui nj.i., hovom klasom,

Marx je promatrao vezu ~zmed'u s,vijes.ti i je2li:ka i nagla.

Savao drustvenu prirodu svljesti: »J,ezik je star kolfko i svn~ jes,t. - Jez:ik i jest pr.Ol.lkticka, stvarea swjest lO'japostoj:ii i za druge ljude, pa Ltakodel' i za . mene samog, 3. jeziikllastaje kae j svijest tek iz petrebe, liz nusde 'soobr8eanj.a a drugim Ijudima. Tamo ~dj~ postoji odnos, on postoj~ za menel ~\l'otinJa se ne ,odnosi ni proma 'eemu i uopt.e se ne OdnOOl.

Za iivotinju ne postoJinJen odaos ~prema:drug~_~, SJd, Sv· ·l~.,·, .... t J6e dakle, od samog po'Oetka druStve'lli prmzvod

nos., - :.I""'" " . • :I. .. ,:I, .... :1',; 5 ..... t .

i ()stajeto drAcle go4 illjp~.u'opOe·:u~'U~ ~~oe·, ~lJd. ~e=

. .......... 'ri'" ilp, ri iie samo, ~vJJestona;Jbll-fQJ oiSJeti.l.noJ oJro-Hm.

~ar~:;;"o~~~~'enoj llovezanosti s drugim oOsobama i stva-

1 S11'lj . _ __. " _ • • :00 w' ~to

r.iIl1a. izvarn ;indiW:due k~ja pos:taje svJe'Sna. se~; c lC _ '. ~.

, .' neno svijest '0 prlrodi ~ja. se upol:etku. stql~tsta¥lja :efeIm [tao potpmtOtw1'a,. svemQCnai. Bedostupnasila. pre-

;: l:Otjbj se Ijmll cdn~e. sas~ 2i!!O~~ koJ~im ~o-

nlra kao i stool; to' J,e,. dalde, aBto ~votillJska SVJjest p.l1wode

(prirodna religija,)«~G ." '. . . ' ... '

;Oolt je MairX we upotrebljavao te~ »PO!is~iv?nie ~:~driigtmg) obi&.ih 1',~ ielja« ill N1emackoJ ldeolog:;J~l R* Luxemburg, jedan. od najbrJ!Ijantnijih_ In.~n·~i&ta.u T:':z" .dobljtt prije 1914. gocline, izraziIa je marksi~tjC&U~'IlJU. 'odredujueeg 'UOinka. povijesnag. p~ocesa. n:a_cOiVJeka ~ dtt~t. noj psilioo.naHtl'Ckoj terminomogiji. .»liesvjes,mo«" _ Pil.9a~ ~::~ :»dolazi p_rije wjem'Dg •. L-ogika poWj·esnog proeesa ~~lpn3e subjeJttime klglke ljuasldh mea. k<lja sudje1uju ~ pGVJ.Je-sno~ piocesu«~11 Ova. furmdlaoija iZraZava Marmwt rmsao u ptmO!J jasnoQ. lCovjekov:a svij'est:, tj., nj1egQv »subj~ivni process, adretten,a_ je »logikom pO'lirljesnog proresa« koj[ R. Luxemburs: izjednaCaj e is »nesvjesmm« .•

U tQj toOld more ,oge IUCittiti da P-mnIo~ i Marxoy? . ~ne.. svjesno(t ~ male "iseod zajedniClre rljelf._ ~ek M:O sI1JediwCt daUet" Mar.mve ideje 0 tom. p,roblem.u o.tkdrr; &rna ~ da kna. -vii~e zajedni~6g·:mnjiihQy.W:t od~juJ5m 1eorliiamta., prem~'

da niposto ::ruISU i~Dti&re. +

Marx je prllieno, mnogo razmiSlJad 0' tdazi svijesti 'It !iva.. ttl pojedinea u odltllDht koji pretOOdi.· onome kojeg smo 'iIlpravo naveIi gdjeupotrebljava J:!ijee ~potistivanjle(C. ?n govon 0 Cfujenici da j e besDsleno vj.er-ova,ti »da netkQmoze .zadovo,ljiti jednu stra:st. ()dvojiti·· je od iSvlli drll:gih~ a do. ne: 2ad:O\r9lji sebe, .citavog- '~ivog poj,edinca. .A1oo, ta ,mast pretpostarvlja jednu. a:psmi:ktnl1~ odvojen_~ ~. pa aka SCi zbog

·99'

10ga zadovoljenj e pojedinca' zbiva kao zadovoljenj,e Jedne fitrasft1 ••• raz.log se nemo.ze naCi uwije'Sti,. nego u biCu' 'De U misJjenju~ vee u zivljenju; mose se nad u e:mpil'ijskOfn razvitku i sam.oin-wvanjupoje&:tl.ca k,oji~ opet, ,owsi 0 pr1- ]jicama u sviJem u koJem Evi. {die wiedenun von der Welt~ ver::lJ.alt!D.1IS!Setl abhangt)«.9 U ovom odI.omlkiu Marx. uspos:tav~ Ija po~adtet. Izmelht misljenja i tivyenja ·lwji je para1ekm S onim.!i.zmeiiu s.vijes:bi i biea .. Drustvena. kons1elacija,. 0 kujoj goyori p.rlje. uooliCava - hko .ovdje kaie - bice poje-c&ca. ;i na ta] naOin, mdirekmo·, njegovo misljenje. (Odlo·ma.k -je zanimljiv i zbog toga 510 i:u. Marx ra.zv.iij.a vrlo znaeajnu ideju problema psihopat-a,lo,gije. Ako . .covjek .zR,dovolji samo jed~ nu otudenu strast on kao Covje'k 1.1 totalitetu'ost~Je nezadovoljen; <In je" kako hismo to, danas :rekll. neurotlican~il to upravo . zbog _*lnjenice 510 je postao robom jednfl: otuc1ene strasti. i :izgublo .dOZivijaj sebe kao cJelo-vite i ilJive o.Sldbe). Ma~ je POPUitf.~da V];ef?Vao d,a je cOvjeloy.R ;svijesct ·ugIav.nom »l:afna SVlJ,est«~ Covjek vjeruje dol suo n:jegove mi-sli ;.!lutenti:¢ne i pro]zvod. nje..gove ml.sao'ne aktivn,o-stn. dok su one ~ stvarnosU ,Qdre&:ue objektivnim snagama koje mo. djeluju. l!za JleCl.'a; 11 Freudovo] te.a:dji te 'objektivne snage predstavlja~ ju fizioloske i. biolQske potrebe, a 11 Marxovoj ,t,eonjii. one preclst~~lja~~' dtustvene i esonomske po'lirijesne .mage 'koje odred'UJt1. blce p~ tako· indirektno i svijest po~edinca.

. Pomislim,o na j~dan primjer! industrlJski naCin.pr;ohvod .. nje b.ka.v se 1"aZVlO 'U pos],jednjim d:esedj,ec.im.a.,temdj:i. se lD;a postejanju wHkib centxaIizinnlll poduseea Kojima upravlJa :me.lila.dienka ehta i u kojima stetlne tisu6t radnib .i duihenlka rade zajedno, gIatko i. bez tl'venja. 'Taj birokratsli Industrijski slstem oblik.uje kar3kt.er birokrati kao ikarakter radJ1iki •. Obli1mjetakoaer D;jihoVie wisH •.. Birokrat j,e komervativan i protivi se riskimnju. Njegova jje glavna fe1ja nepre.dovati i, to mo-Ze naj1l61je ·uCiniHizbj,ega.vanj.em riskantnih ocOuka j dopustajuei ·ita sa Be vodi mteresom pt:llr1adnug

L. __ 1~"'·O"";·""''''J·''· '.. .••. - '-_ _~3_.i~~ • ,.,~ •.

.... ~ .. l .....,._&_ .... Ol'Ia.mzadje ~O \f~ moolom. RadDici' J.

100

sluzbenid sa svo1e straae skloni. su o.sjeeati. zadovoljstvo ~.to su dio Organizacije;pod uvjetom da j,e njiho'V() materij alno i psihol'osko 'nagra,uivanje do,vroljno .da to epravda, Njilmv,e ,,'lastit'e 'Sindibln.e organizacije ,slice u mnogoeemu njihovoj induswiji: v,eHke Ol'gaonizadje, birolc:l"a:tSko i .dobra plaCenQ ntkoyodstvo, malo akd,vnog swUelovanja ilana pojedlnca. RazvUak velike industri}e p:rati r3Zv.itak,veli.k:e c.entraliziume uprave ivojnib. slIllibi.- koje sIDijede ista na.Ccla. kojima se rukovode mdustrijs1re kor!pomclje.l~ ~j tip dru1Stvene organizacije vodi k .formir.anju enta, poslovne, upravne i vojne elite, te u odredeno] .mje-rl i sindikalne 'elite, J?oslo"vna.~ u'Pmv~ na i vpjna elita usko-su prQz.ete i povezane u osoblju, stavevima i nacinima r.azrn:isJjanja. Usprkos poliHCklli i drusrveDlli railikA izmegu »kapitaHstiCkihCl: ze.maIja i »komunistic~ kog« Sovjetskbg Saveza llll,Cin osje6an_ja. j, nwniSljanja meuu. lljihovim od,gova:rajueim elitama je slican upravO zbog tog8£ !ito je 'omovni p~n pro,izvoc1nje sIican.u

Svije.st Clantlw ellitit proizvod je njihove dru~.tveue egzistencije. Oni smatraju njlliov !latin ,or:ganizacije i vdjednOisti. koje su u njernu uk1.iu~.ene lkao»najibolje. Interese Covjeka«, om :imaju slik,u Ijudske prirode koja tu pretpostavku am vjefu.. dosPJjnom. ,ani se ednose neprlJateljsl'd spram svde i,deje iii sistema koji dovodi u pj.tanje ili ugroia:va njihov v~S'titi sist.~: oni su protiv ·t:aZo.11.Wmjaako osjeCaju da.pIIedstavlj.a. ptij.emj!u nj:iihovim orgaruiza.cijama.. Qru- su . swnnjiCavi i De. prijat,elj sou odnosu lila sistem u kojem j'e njihow. kJ.asu tamijenll.a dmkCija i nova. klasa llpravljaea. ,Svjesno om. P?§,feno, vj erujm da su motlvirani rodoIjubnom bdgom. za nailiow, ~emljUi du2nosti; moral i polltlcka naeela, itd. Elite. s abje s~ra'Il.e. pod.jednaiko su zarobljeil:.9 ,ndsllina .. i idejama. 10j: proizlaz.e iz prir:ode njihova. na~ir.:la. ptoizvcdnje i obje su ISkrene u njlbovim svjesnim misllma. Up:ravo. zhog toga 5to su Iskrene i j'eI' .nisu svjesne··stvamih motivacija iL). DjJ.~ ~otrih misli tdko :im je prumijeniti wiSljenje. Ove Ijude ne tJeJ::'a pretj.e:nma p6hlepa za moCi;i: novcem:i:1i ugledom. Da,.

101

bilk!;), .i itaikvi motivi postO'je; no ljudi ukoj.ih. j,e to pre.vla~ davajuCi moti'll vise su izlllimka negopra;vllo'.. Osobno 'hi ,&tto,1 svihe1ita b~H voIjni. uCiniti trtve i ockee! se odteoerub ,privilegU a kao bilo tko drugi, MQtiviraj'uCi faktor je da Djliho,~ dr~tvena funkclja obIikuje njihovu svijest~ Pit odatIe i Iiljiho'Flo uvjerenje da su 11 praw~. da su lljibovi ciljevl opravdanl I, u stvari, izvan svake swnnje. To objam,java dru:gi~VIIQ zbmtjiUjiu:.ci funomen. V~dhn.o • su elite dvaju veUkih blQko,va na tragusukoba. i da. postoje velike, po,teskoee 01::0 postizavanja natg,odbe koja hi osigurala mir, Nema nikakve snmnje da bi nukleami rnt maCio smrt za vecinu. clanova ,eIiW~ _ nJihovih obitelji i r,azaranje veaIte njihovih Qrganizacija. Kad biIh tjerala. uglavnmn PQmama. za novcem i mo6ikako, hi 'se l'UQgJO shvati Ii da fa pohIepa ne hi uemaknula pred strahom od SJnI'ti. osim u slueaju izmmno' :tl.eu.rotic.. nih pojedin~u:a? :Stvar le:zi upravo u poteSkoB izrnjen,e: njiho,va stajaliiita. Jer za njili je .njihoy Balin miSljenja raeionalan, pristojan i 'castan~ i ako opce mddearno xazaranje mllsn. svakoga, nista se tu ne maze jer ne postoji :nikf!kav drugi naCin djelo,'lt,anja osimsrazumnog«, »pristoJnog« i »eas. nog«,

Do sada sam po.kuSavno polciz.au kako u Marxovoj mlsli drustvena egzistencijaadre&lje svijest. .No Marx nije bio »determinlst«, kako se cesto tvr,di •. Njegov je stav vl'lo sliam Spina.;cino,m: w.d smoodreleni. snagama _izvaD naSili svijesti i strastima i Intereshna koj!i nama npravljaju iz~ nasih lena. Bu.d'll.d de. .Ie tome taka, mi n:i.smo slohodni. .Ali mi se mo-

I zemo izbavlti iz tog rop'stva i pove6ati carntv"Q-s.lobode-po·

1 siajuCi pOilptmO svJesni stV.amo.s1i.. pot-om. i nuZnosti~ napu-

l - stanjem iluz:ija i p"relvarajuCi se iz 8OnlIlLam:buhdh .• neslobodnih, detenn.ininmih, wjs.lrlh. i pasivnm 08000 .U proJbud~~~ svjesne, aktivne. i neovisne oS5he-:-' 12a spliiO:ru i za Mru:xa.clIj ;U\10ti j e osloboelenJe ad ropstvaj a put do tog cHj a je pre~

vJadawnie .ilurlj.~ i puna upotreba naSili aktivnih. snaga • . F:reudova je pmticlja 'bimo isla; on je govo.rio - :numJe 0 slo.

102

bodi rutSl).prot rop'stvu _ a vise. o ~e'D:~aln~,.zdrav~ju~na.su~ prot mentaJDog oboljenj~.: o~ re ~.kb"~~eF ~Urll~Q daJe ~Jek)' odreden obje]rthmim, fa.l!O.ILon:ma vllU~ 1 nJ,egmr""' stl~vmat ali ._ wislio da Oovjek mole preVladati ovuedredenost pre-

~la1:va~jem svojih, nuz]ja~ bmfenjem sp'r~, .snra~sti . i Qsvjestavanjem ()Dog s~ j~ st~o .~ .nesv]esno: Freudo,v~

. £e1C) kae terapeuta bdo Je da Je "lJest 0 nesvJeSD.?,m na ~~ za ,oulravlj,en}e od mentalne ~olesti.ICao fUo~f ~stva vje1:ovaQ je u isto naeeIo3 s~o.c~ko ~~t~emo, sv]es~~nosti i prevladamo nase iluzqe moci cemo postiCl ~p~4 n1ab:lu snagu da se 'uhva:timo u.ko~tac saiiv~om. _F~d+ ~,e maida najizr.azitije i%raziQ te ldeJe u .Bu;duc~ost~ _ l.luz,_l.le; ))Mo~da 0'01«. pis~ jet »koji ne pate od neuroze nece trebati

opoj.no piCe da j:e umrt~e. Is~. je . ~ 'ce se~ai5i ~ . ~e~koo.n poloiaju. Mor-at Ce .simi s.ebl pnmat~ U PUllOJ m]en. sV~J~ bespouwcn,ost ibemaeajnost nstrQ~no~ .. pogorm svem.u:~JO· \ti~e ne mogu 'bit! sredistem stvaraD,Jla III tl predmetom njezme 'bri!nQsti odstrane dobr6hotne Providna.sti. Bit Ce u istome po]ozaju tao i dlJ.jete koje j.e napus;tilo r?clirelj.s~u hell gdj,e mu je hila tako topIe, i udobno. No Sl~m? je rut je sudbina infuntUncsti da bude prey ~daDa:- ~JUdll n~ mogu ostati djecaza1.lrl.lijek; na kraju tnO'IaJup061 :u. »n~n~ jateljsk,i Zivot«. Mozem.o to namati ~odg(}iem za stvarn,os~ ",J2 I dalje: »Nas, bog" 'Logos, nlje ba.s ;m,ozda taka. svemocan, 1 on. Ce m.aida biti spesoban ispuniti tek malen din on?sa_ ~to _ ~ obeCailinjegovi prethodntci~ A~o to momma pfIznatl prihvatitcemo- to s tezignacf}om. No., ne6emo zbog tog razla~a iZgubin zanimanje za svijet i ziv.ot. •. fie" nasa znanost ruJe iluziJ,a. Ali. hila hi iIuzija pretpostavljati. da ono s~o !lam znanost ne mof.e dati moiemo' dO'bitl. negdje drugd]Ie«~l'3

Prema Ma.rxu, svijeit 0 iLuz.ijama uvJet j e slobodne i Ij~~ ske djelatnost.i. On je tn ideju Izrazle lb:dIjautno.~ . svojim radovlma ukontekstu s.v,oje anaIizef~cij,e re.ligiJe; .. »Reli,gijska bijeda je' jednim ,dijelom. [tnt:; zbilj~~l~~" de, a jednrim diJelompr,otes.t protiv zbiljske 'bijede. Rehglj3.

103

je uzdah potla6en.og stvcrenja, dusa .svljeta bez srca, kao

!ito' je i dub .bezdusnib. ·prilika. Ona je opijum. naroda, .

Prevladavanje . religije kao 'ilt:l.Z.orne srece naroda :t:ahtjev j.e nj:egove :zbiljske sn:6e. Zahtjev da. najpus'tl .iluzije 0, svalne stanju. j~st zahtiev.da napusti stanje u kame su iluzi'je .PO" trebne. Dakle, kritjkll J e relig[je u klici kritika daUnt. SUZQ cm j e ,oreal .1Ieligija.

K:ritika je potrga1a imagi_namo cvijeoo s Janca ne aa to. da hi c.ovjek nosio lanao bet tantt:t(..ije, bez r:adosti. negQ da hi ,lanac odbacio i brao :tivi ,evijet. Kdt.ika t"eligije razoearava oovjeb da hi mislio, radio, ohlikovao, sv,oju zbiljnost kao FaZOearan covjekt kao wv:jek kojl je doSao do r,azum.a, da hi. se kretao oko SantQga sebe :i time oke svog zhilj skogsunea, Religija joe samo iluzomo sunce kaje se Q.kr:e6e, oko ,oo'Vjek.a sve dotle dok se on ne bude ~etao' oko .samoga sebe«:}~

Kako covjek mocie postiei ,cDj oslobodenja sebe sAmoga ed iluzija? Ma!.rx j e misH.o da se nj egov en j' mese plootiCl ref-o·rmorll svije'Sti. ~RefOlll1Q. svijesti sastojl se samo u tome da dopustimc svljetu da upoana svoju svijest~ da ga pro~adimo iz sna '0 samome ~ebL da mu objasnimo n,Jegovo v]asti.to d.jelovanje. Dakle, naie geslo mora hiti: reforma svijest! ne POllloCu dogmi~ lI.ego pomoeu analize misticI!;e~ ,samoj 8~binejasne svijes1i~ p;qjavijivala se onn rciigiomo ili :p'olitlcki. Tada oe se pokautti da svijetv,eif odawa sanja .0 'predmew ,kiojega sam treba biti svjestan .. CIa hi ga stvamoposjedovao. Tada ce ,S(: pokazatl da se De radj 0 V'Iilik,oj misaono] crti .. ffizme6u p'~l'osti I 'bud,ufuGstJ:, nego 0, ~,vr$alVa:nju misll ~+r~§]o~t~i. NapokoJl Ce se ,pokazati da covjeeanstllo .ne zapocmje fiika:kav nov posae, nego svjesno izraiava stali POlSao ..• Roo] se 0 i,$povijedi~ IIi 0 ~emu dmgome, Da b,ise oCisti~.o ad svojlh griJeha, oovj~stvo treba samo da ill prnglasl onlm !it'o jesu«,.15

Sainli.mo ovu ko,nhontaclju izmedu. Marxova i Fl'eU.dova, poimanja nesvjesnog: oboj:iica vjeruju: da. je wei dio oroga Sio rovjek svjesno nllSU od:redeno_ snagarua k,oje djeluju po·

104

la.d.imld. .. tj .. bez, oovjekova zmmja; ,da OOvjek sebi ,o'b1as.njava, s~j.e akeije kao racionalne iIi moralne i da ga te racionamaclje (lama 8vijes,t, ideologiJa) ~ubjektivno zadovoIjavaJu. llu:duci. da je pokretan snagama kaje, Sit MIl :nep_o:m.aw eo. vjek ruje sIribodan. On moZepostiCi slobodu (i zdravlje) saroo aka pos~ane svjest~ tib motivacijskih snaga, tj..stv'arn(lsti~ itako mO'iepoO:stati goiS;"pod~m sv:ojega iiwta ,(un:utar ogra.nI~ja zb]ljinosti]., a ne robom .slijepih snaga, Tem'eJjna raz]iJka izmedu Marxa i Freuda leU u njfhovu odgovarajucero .poimanju p:rirode. tib. snaga koJe odreauju '-::.0. vjeka, F:reudu suone biUla fiz[olo~ke (libidQ) iii bioloske (nagon smrti i niligon flvota). Prema Marxuone su povijesne snage ·koje preleze kroz elloluclju lI!l procesu tovJekova drus.tveno-eKo.nomskog razvit:ka., Za. Ma.rxa. joe covjekova .sviJ'est odredena nj'egovim. hice.m, bi~ njegovom iivotnom praksom, njegova iivotna praksa DljegQvim naanom proizvod:enJa eredstava za ,Zi.~~ tj. naCinom. proizvodnj,e ] dMtv,e.nOcm struk· tarom, nacnom dlstribucij'e i po1tn)snjGm koja jz toga pro:izlazi:_l41

,Marxovo j, F:reudovo shva(;anje medu.sobno se ne iskIju. euju., 'T.o,m.e jetako up,raw zbog toga.sto Marx polazi od stvarnih dje1atruh ljudi i na temelju njihova xblljskog _ tlVQtn'?g precesa ukljufu.juCi, nara:vno~ DjiJhovebiol~'ke 1. fiziO'loske 'uvj'etova'TIostl Marx.· je shvaca.ospdill nagon kao nagon koj i postoji u sv:im ,okolnQstUna, a koji se maZe izmij:emt.i drustveDim uvjetima ssmo 'sto se tic~ obltka i usmjerenja,

Ipak, dok se Fveudova teodja moZe na ne,ki naCin hik.or· porlrnti u M~vu.. preostaju «'Vije temeljne TazW.~e. Marxu so. Ijudsko biDe i njeg,ova svijest odr:ed'eru strukturom dru« ~Mt kojjem, kao dio p:ri]p'adaju; iFreuoo dm:swo same utijele na.njego,v() hi.ce vedm ill. manjim potiskivanjem nJegove unt-' ilene 'fiz.iololke i biolo§,ke :spume. Iz ow prve razlikepl'oiz~ 182;i dmga: Freud je vjero'V8o d.acovjek. maze prevIa-dati po· t.isIdvanje bez droSive:nih iP,romjena. Marx je s m:uge str~ne bio prvi misIiIac koji j e u\Tidio ,da, :sf: ostvarenje sveopce i

. 1005

~td. se tatOOe.r Iako zalPaZajUj sasvUn. je O&to' da svl. o~je.ti ~~ji .sureI~tni. za. pojoornaCnG i. smpllO . o.~~~e. ~~u ~ak priSmp sVlJesti. No ~~. ser~. O~lrem.ili ~lDm-:nij;em iSkustvll poput ~vlCJenla 'ruf~~og 1JUP,l'llka MfWUJutTO.

kap·i rose ml njemu, dok 1e ~rak ;10$ ~~ailan. .a. SUffl.'la . se ,aiie i pt:ica pjeva«~ ...... _~O Je .lS1mstv().!OJ~' Je un~ ku1m~ mma.vr10 prikladnQ da. done do S'ID,'!lesti (pa pnmJer III .l.a~.

'~)~dok u su,:~enoj ~~~ Zap~da ~a .i~to ism:l'v'Ol obiCno nee€: ,dc'sPJleti do SVljiestii Jer mJ~, ,d.:Ovoljoo »~o<>: ili ~maCajnot( da bude zap~e.o.o,. Hoee Ii ~M n~oo SUpti~wt .stvantll -jskusm sfiCi dCll s:v~j,esti .ovisi. 0 stulPlIlJu. ~do looJeg se "takva islrustva "njeguju, 11 ,dainoJj hUtmi. P.o$toJe I1!lfioga. s~ ismhraza koja nekl je.Mk nema rijeei dok dJugi jem:. :moie biu bogat,~j~1 koj'a ~I~;vajli_.w.e ~5JeCaje'. U jezi.lw1 it kojem. mmata: S!\IMlUl lskus'b.!'31.:OOSU . i!_2:ra~ rulicitim rlje&m gowvo je llem0gu6e neQjWl.i:~m~ dopn.j;eti dojasne~vijem. Opl5emto gpva:eCl. m~ ~~t da - rijetli:o dolazi do ,s"ijesti '00.0, j.SkustvOr =- ko]e ,Je,zik, ne~

ma lijeli.

O'i~ je '. '&jemca ,(lcl. ~sdme vamOS".8 obzirom ~' ena iskustva koja. se neuldapaju unatu m~adnu nlCl.OJlal.. »11 memu stvmi. U ,en,gIes!l:o:m, na primjer;, rijec »a.we« (kao 11 hebreJs1Dom OIn,o:ra«) - macA. dmje ~te stvarl. .i:Aw,e«: 11 :s:ndsl~ »strm« je. Qsjeca]l :inteli:Wmebojazrni b,01i'[Q ~je o::ma~" .~ iII1. rljeci ~awf:url.~ _ '. »stn.~no<tjDQ ~awe« u s.md:slu.1ilIstta·: hQPoliwv.anje« umci 1ta'ko~nesmPGput mtenzi'in.og • divije-nj30 sto na!azimo '11 iaaziJm:a ~wesome(t i ~aw,ed byo«~ Sa seaiiali~bl svjesne raciQrrnl_ne. mis1i strah i dl:vijen:ie Su.oChfojreni 6Sj6f~ji.. pa :l'bog toga. ne mogu biD ~.cem. i~:om rij.e1j; i. aka postcoji. jedna djoo poput »awe", (Ina SEl· upotNbllja'Va ujednom iii ill W:ugpme -smislut Q zabora.vija. se Cin,jem.ca da oma. u .. stv'arl" maca - strnh i dlivljen:je.* i[J na~rem. osjetajnom

potpuno osvje!tenos' covJeb mole. dogoditil Sa1nO' zaJ~ s druSwen:im pro~mjenama koje ¥ode k no~j i ist1nsn.~ n£lj eko.noms~oj i dndW€nQij ol'gamzaciji - oovj~fan.stv~

Manjc samo ,opoerutp nmdio' ~ju teorljru. odreoonmti

• .•• ""~ .:III • __ .~ .:I-.Xt--~" U·' 1i~.~lII. .•• ·1~; .

SVlJeSLli. OU.8U.0ll~ UJltUl,.~ :snag~.r ftv,OU!iua 1l'i..OJii s~epe

pokusa'~ Cu. 'pobmti ]taka to odtetMvanjedieluje ·lwnkretno

j~~MP - _.

.D3oo,i neloo islmslvo ,oos·lo do sv~je-sti ntom hili shvatUiJvo II sldadllUl. S kate:gprijama 1l. ·kojmm je svjesnra misao·Qriam~ ij;\famla • .Mogu.posmti svjestan nekog zbiva:njahVan :ill ·mmtar SeJbesamoga .a:lko ga Hl."Ogti po:vezat.ii sa .sU!S1tavom btego:rij~ lB. ko1:i.ma zapahm. Neke ad btegorij.iIl" pOptlt vremena j prostera, mogu but. 'I:JM\lie.naInei .mogu. tvaritikal1egmij:e .z~pa~ ianja mjedm~e s¥im Iju~ •. Dntge~ P>PUitWo&lOS~ moQlIJ. vaiiti. za pn1~emo De i ~ obIDike .SVjesfiOg :~paZanja. lJ.mge: .kal~orljesu. jo1 ~e op&mi~e li ~uju. se ' od. hl.ture do Jroltu.N~ .Na P.'r;imj a~ u pr€dirulttstrljsko1 .kW!1mi ]judi nisu mq.ra'li opmti odfedene .stvari. 11 okv.irlma njihove komercija'lo,e vrije&wsti,. dok.u :industrljskoM sistema. to &le. Kako god Mo. iskustvomoie 'UCi 11 s,vijestsamo pod u.vj:etom. da se moie zapaziti, sta:ri.ti uodno~ i lPoredai,t1 u ' okvire; pOJrn.'CJVOOg snsteva i. njegovib. kategorija.n Taj je s!u~ slaw po seN pOiS.~jedica. d.ruS:weJ1e eVlo!ucl,j.e. ·Svalio' CrustvQ svC!jom vlastitom. fivomompraksmn iuCinom odn.o~ja.t mjecamj.a i m,amja rZYija su:stav ill kat-egall"ije ~koje. odreltiju obllke svijesti •. 'I'aj stmtav djeJuje;, da. ilalro :kaie-Ifioj lao ,amltvetZo nvj'et01ttlni fiIte:r: :iskustvo me maZe u6. u .svjje.st ako se- De mole probiti boo:'oj fnte['.~"

PiJtam.jie je sam da se)rol]\lrretn:ije shva:n hlo itaj ~dr!J~tvemi illte:r« djeluje i EHO se dogana da edredenlm is:Jmstri· ma d)opUS:m da pmdru. m:za nj~ dok. se drogfma. pr.iije~ ula~oo:je u svlJest.

Prlje svega valja. shva~iittida se DrmJ)g3. is.k-us.W~ ne daju ~ako svjesno 2a,p~ziti. Mof.da.. j e bel fiz~o is:kustro koj~ je najprUdadnLije dabude ~apdenQ s:vjesno; spo1u:!a:Zeija,. glad,

• Uhrvatilk:om jezik1l1 upra:vo ~in:tsttahOI!Q~tovanje« pohi:va 6ba. ;s~uta ~aaeDj.a. OI'. prevo

do!i.v~j.avallijui medu,tim.~ sttah i ruvljenje. se niposto met'l:u~ sobno ne iskUueuju. Naprotiv. tao viseeralno iskustvo, stro'lh. i divljenje eest.o su dkl jednog s];.Q~enO'g os j ecaja ko jeg, me. d?t~, su.vr:m~ni. ,co~je~ ()b~Cni) nije ~jestan kao tak'llcg. CUll se 'cia je JeZlCk lJiUdi kO.'Ji sumanJe ad nas Lm.gIMa'ilali inte]1e.ktualniaspekt do2i.v~jav.anja imoovi::le J:~jeCi .koje inaZa:aju osj6~aj kaotabv, dok nasi suvrenteni. jezicl ~dkajll k ~zr.dava]l]U .samo orun. osjeeaja: koji mogn. podmjed test .11~ vrste .. 1ogike. SluCajno OVa pojavQ. tvQti jednu or! naj~,eah potesl!:oca,U! dinamiCio.j psiholog1jt Nd jezlk nam ]edn.Qstav.lIlQ ne iP,ma, uJecl koje 'SIt nam pClwebne za oplsivanje mnoglh V'IDsoendnih. islmstava. lkQj.a. SC De uklapaju u .:ti:a:Su misaun1ltshemu... Zbogtoga ;p~lhoanallza uS'tvari. nema adekv:a:tan jwna rnspoIagauju. Ona ht mog~a uciniH nesto stQ Sll ulkdle dmge znanosd. upotri_jehili simoole za (}ZQa~

cavanJe od.reaelilih. s:J!QZenih .. <;Isjecaja. N~ pr~m.j~r'J.J!_ b£ se

- t

mogb upotd.Jebiti za onaj s]oieni: ,osjeeaj m.v~j,enja li. 'strnha

kOj.i se jednom 1Zr<lzavao jedn.om riJeCi. ru xy obi mag!o stajati za o~jeQ;J !-)Qg:res1V.l!log prk05aj sU;P~riomQs;tit op~u~ zivanj~ p02l1jedene: nevi]lost~.m~~ni.Stva. Qsjecaja' progonjenosU i Iaillog opMivanja«" I opel Qvaj posjjednjiosje~ caj njjes'[nteza razllCitih osjeCaja~ kao SID lIUIIS n~ jez:~k nayodi da povjeru.jemo. ne~o je j ~dauspeclfiCni Qsjeeaj - .kojl se moze promatr:a.ti U sebi i u dnlgima nakoo ~to - se preae. barijera PRtpo'stav~e da se niSt,a. ne InOiZe osjet:i:ti -.510 ne ~~~ ~itl »~isl.iieno«. Aka se ne ·upotrebljaovaju apstiJ:altni slmboli. naj,adekvat:r.dji ~·pTillCn() paradok'SMno - znanstvenj jezik za pslhoanruizu je u stvarl. jezik simboUzrotl.. poezije j]j refe:renci na mUolooke teme, (Fl}eUd. je Cesto. izahlrao ova] posJjednjL) Ali ako psifl.oanruiticacr misU da djelll7 je znanstveno up Dtrebij avajud il:enn[cke terlllme ndeg }ezika za ~V'a]lj e ,emoclo:na!nih poja.va on se vara i govt'!ri 0 apstraktnim ko.nswulcijamakoje ne -cdgovaraju stvamosti. iskustvo'l kQje se Qsjeea.

lOS

. No. ro je samo jedanMpekt .mmrajuee fuakcije jezika. lta,zliliti jicdci ne nzHku.ju se samocinjenrioom cia se raalibJ,ju .razlicnosCu. rlJeti .k!ojeupotreblj~vaju za. oznacava:nje odre&jIH~ 2reltivnih Iskustava, va!: se razllluju i. svojom sintakso.._m. gra;n1atikom i. Kor.ijmski:m. maemjem: sv(~jih rljeCi. J eztk lao c:jeEi:na sadtii .:l:lvQtnJ:. stay Ii na neki je uaCm zamrsnut iznu:: dol[vlJava,nja f,hi'o,ta:~l!I

Eva nekQUko 'prirajera, Posto1,e jezic:l ukojima. se glagalski oblik ~k]M« (it mns)J' na p:rimjert sHanJa razUl!ito mn:e·· matcme da IDi kdem da kiSi jer sam. bio vani. na ldti i smo- 60 se, iii jet· sam. vklio da ki§ h koJlbe~ m. jex ~. je .n.etko, "GO da kisi.OCito je da naglasak jeiita nate razliCi re izwre doZivIjav.anja Clnjenice (u oveme slu&jiu da ~i) du.~ boko utjeee na na~i:nbko ijudi Cinjenicu do2ilvljavaju. (U n<liSolj suv:rernenQj kWturi~ na prlnjje.J'~ is llje,ziillm na,gl!a§a;vanjeJJ1' .crs;tQ' intelektualaestsane manja". nije v:a;mo hl'O sem saznae za linjenic!l.1lJ iz direktoog Hi :indirektnog i:skustva~ iIi iz prIpoevijooanja.) ill u heb'rejSkoro. glav.ni. je jprinclp sklanjanja odredHi. d3I Ii je neb djdatnost dovdma (potpuna); iIi nedovdena. (neprupuna). dokse vrijieme u k{~jem se d60 gaaa:- Jlro~ostj' sada§D_j ost,. buduCJ:iost ~·iaaiava. 0011:: na sekundara:n naCin. U kltiW)sKom. se oba prin.cipa. (vrijeme :i dovdenosO upotrebljavaju zajednoJ• dot sme uq1eskmn ~reteioo mmje:reni 1lt vremenskom SnDSiU.PODO'VO·se sarao (JO sebl ~je da ova radilm u sldmjanju ~a mzIilm. 1!l ,iskusm.~

los jedan p.rlmjer· ~.e se naCi ill. l':3.zlit1tim. upotrehama. g~agd]a i imenica 11 .radii!:itim j:erlcima iii cal .mecIu. :raminl. Ijumma ;ko.ji go·vor:e. isti. jezik. Imenh;:ase ()dn'Qsina »stvar«., aglago:m. rut aktiwost. Sve veCl broj IjlucU pre~p.o.stavlja. mi- 8li1,1 u termlnlma itnanja. stvMi umjesto oi'V(inja iIi djeloV& ni·":; :zbQg 'toga pretpostavlj aj ti :iim.enlce gla_go~ima.

Jezik svc'J1m rijeCima~ gr.ama tlkom, smtaksom i c cijelim s\o"GJ~m duhom !toil je u,gjem.u mmnnut odredl.tJ,e _koja Ce ·lskucstva prodrijeti do BaSe ·S'rijestl.

, ." ~la~ekt fnt?,": ~oji .. omogucuje. srljest je&t logika ko~~ u~~V'a:miSl.ne~Je ljmdi 1.1 dane] .ku1 tw;;i" Kao !to

vecm:a !Ju,.l\:!· ,.".,.". o'~'~"~.ij.,. ,L.· .~'U.. -~.. - ...!.,~ "..l'

.' .: .'~~ .!r" ~¥ ~~""~, I ... ~ .fe DJ.l,)LW\' J'~ »pm'.trQ'~an.« ida

oQ.rl]!..JP! • JenCl same .u~o:treb]j:ava5u druge rijeL~ m me sfl'ari, ~Q. 1 pretpostavljaJll ,d_a sn pravila koj.a. odreG'uj":u viasti'fQ, mls;IJeD:J~ p.rirodma_ ~. m:ri~; ~o sto je nelGgleno u jed.. ~m . kuIt~m SlSttmu ncl'ogifuo je u svakom drugom.e $.~ ~t)e sukobillJ,:wa S #lp,:dro¢hH>m«. Iogmom. Dobm- prlmjer Zlt to . ]~razI'.iia rzmed1L1 mistoteIovske j para.dokst~ JQgike.

. Aris~tel~a. Ioglka temelji. se na zakOJ1U id.entireta k-oji utymuJe. m. 4. J~ A~ zakonu kontTadikcije (A mje ne-A) i 2~~uis.kJlJuci:vm1Ja sredine(A ne m~ blU A ine.A~ niifti A t!~lle.A). Ari_stotel Ae 1~J Q~O postavio: ~NemoguCe je da ,lim stear u. zsto 'VllJ erne pnpooa i De pripada. i5t~j stvarl. U. tstem o.dno&u~.. To je onda najS'Igumiji od svib" prln-

apaq:.:l2 .

Sup~tBa od aris~otdske logike Je ona koju bi se m'Ogio ;na~~ti. paradohickom; .logik(lm~. kGja pretposmvlja da Se ~,~. ;ne...t\ ~eausobllQ ne i'sklju~uju lao predThati .x. Puadok~ Slf._ka 19J?!ika p.revladavah je u .kineskQj i indiJsikojmisU .. Ul :l-IemklitOVQjj ffimofijii i ponovo pod. imenom dijalethlke ill ~eg~OyDj i M~ovoj .misH. Opa pxfucip pando:ksiekle logike Jas~o. J:~ ~ _?~ terminima opisao Loo·tse: lIlRijeCi koje su strogo .l!stlnl"te ~se par:adoksi~a«.'ZJ 'l'akod"er :n C~og~ :tz~: »000' ~t{) je ,3edno jedno je. ORo stQ je .n~jedno' takoUer

JC Jedno~. .

~u~u~i ~ o~baiivi .~ 1u1tutl u kojoj se ne sumuja. 11 tOM05tanstotclo'vske lOglkel izuzetno joj je te,SkQ aJro· ne i nemog~ p~s~ati svjesnO"m. 1sku:s:tav:a. koja: P.I'OltW'jooe arlsto- 1elQ~ko:J rogU;l"~ lEla. su .zbog to§a sa stajalista .ojexIne kultuee b:SIqlSl~. DIO~a.r je primJer Freudov p'ojam ambivalen;tno~'~.'~ o-kyuu ·koje.s:se mdi. da se Ijubav i mrinjamogu doz~vlJavldl sp,],"~ lste 'O'.Sooo 1JI. i-sto vrijeeme...l'o isJrns.tvo. ko ~e

Je ~ stajaJ~;§t.a prurn.doik:sj~kelogln: potP'lmG »logirno«~ 'n~ :imlslas g~ta. arlst-oteIgvske logj,ke.PQiSUemca. je ,d:a je za

110'

vecinu JJudl izw::etno ~kQ hit! .svjestan osje6aLj:§: amb1va-lentntlsti. .Mro sn 5Vjesru. IJuhaviJ. ne mogu,blti .svje:mi :rum. nje, jer M bilo potpu,n{i! besmisleno jma.ti .dvakQll1lradikltoma o5jeeaja u ~S~O vrijeme spram Iste 08000.3

Dol!: su. jezfk i. log;ika dijclovi ,dmslveoog filter a loji otezav:a ili ~ogu.cuje nekom is:mstvu. da u&' u svij e;s;tl ,q+rOOi je rna dn1-~tve,nog filtera. naJva!nijii jeJ" je ons] ko$ri ~,e .do. puSta odre~enim Qsje6aJ~ma da dopru. do. s.vijelsti i nas.KlJi ih izbaclti k tog JlD&:u.c;j.a aka su vet: doprll ,do njega., Sastavljen je ad druslvenIh. tabua koj.i neke idejei o.sjecaJe p:roglasavaju nepriklad:ninla~ zabr.anjmima :i opa~u,Lima 1. kQji

Im brane da UQP& OOsP~JIl do lJi'a7;ine .svijesti. .

Jedan prlrujer tr vezi s pr.jmjriv:nim _ plemennm mooe po- t .slutiti kao u.vod. upr-obkml lroji sm .. Q> ovdje n:aznacili. U iatmC:Rom. ,p].emenu,t na F'rimjer~ ciji ClmlQv~ .fiveod. ubijanja

i p.Jja6kanj.a CIanova drugih; plemens, mogao hl :postojat~ pojeillnat. koj\i ()sjeta. odvra most pr-oti:v ubij:anj:a. :1 pljaCkanja.

No !lasv]m Je malo vje:ro,j.at:nr.:il da ce biti. svjes.tan liog os}e-caja.~ jer b"l on 'bIo ~,jiv S QiSjecajem cljclog premena;

biU svjesmn tog nespojlvog osj'eeaja :ma~lo hi cpasnQst od ';polpu:ne :izolacije i tz.gmmstva. Zbog t10ga bi pojedWac s 1ak.vim dcdivljajemoovr,amosti 'V:jetoja.tno razvio psih.o®omatski sjmptompcput povrOCafij'a umjesta da dopusei esjeeajuodv.ramosti prodor- n nj'egow, svije.st.l'ooo.o SU$l'I:otno ~godno hi se u sluea§u clana nekog miroljuMvog fllemenil .koji hi [m>a,o :iID.pukda pode u:b]jati i pIjack:ati ,CTI:anove drugih gru.pa:. NiOD si vjerQj~tn:o'ne hi dOPllstio JIID'staH sv:j,es~ nim svoj:ili :hnpul-sa~nego lhi. tmljes.totoga ramO neki s.imptom,J mQ~da simptom mJl:enziVnogstralha.

E'Vo jooj;ednog primj era, 01V'aj pula ana:Sie dvilizacije:u nasim velildmgrndovima m:o,ra <IDa postoji mnogo villasnika dm:ana ~ojii imaju kUPQl loojemu jako trohaJ rec]mo.odij~ 10, an koj:i nema dO'Vo~jn() nevaca m. za kU,iwju najjeftUrlijega •. Mool! tim vlasmcima d\OCIma (osobitllQ ,QD.iim imueru:ma) :mom, da postojji, nekollcina. koja W .~ p.rirodan ljudski impws:

HI

dadrufe odij,do lk:UlPCU pO cljeni ~oiuovaj mole plaiUi. NO!. JooKko Celli Idopu:sti'U sebi da budJu svjesni ukvog mtpWsa? pi--etlP05.ta:Vijam:~. 'II:d.o:!llallo njih.. VeCfua ce ga f'O'usD:u.t1" a meau nj1.;mbJJ, se nasao pr~ b'I:oj QllLiDkoji' tell, toJtu i~ noel nnati san kQji m,o'!e i~azi;ij pofisnut1~uls u jeOOoj.ffi dmg(lj £ormi.

Drugipnmje~; Sl1VRID.eni:Etcovj:e,k orga,nizaclje« mom o,sje~ti cIa mu je 2iWit ]lO.malo besmislm.,.da. Sf! dosaduJe enlme 5t.o radi~ d.a ima ~Q .sJl:obDde ,da ~ i misIi ~tQ' m~ ~gleda aoslo~m.m, da je Ilia lr3gnl ilJuziji sreCe looja se mkada me Qhl;stiDj:u.j'e~ No kada, hi bio njestm tabili_ ooj~ja 'bici hi ure]like ,spre~v:an. u vlastitom dJ:uStvmom,ftmkcioJOiraItju. -Odade hl- taba svljest' preds1ta~lj,la pmw opasnosf za ,diu,. stvl? nnak:o kaJro. ,je orgMlmt311o: rezmtat je Ida Sf: osjeeaj potislWje.,

" IIiJ, moram posroji, .mJ!DO'nvo Jju.'di mjli ()s:ie6aJu. da je hacimulno. ku,povat.i liOVi OOlOMOOU sva'ke dwjeg:odme 1 l~oji cak mogu. osje:cati tugu kada.. remomju I'astan Gli kola 1:oja su ·upo.trebljava]t i .koja Sill w»pPms:!a $rcu«~ No .bd hi mnogi. bi1~ svJe.mi Utkvili ,osjeeaJa pojSLVila 01 se opamost da 1I,i mcgli po. ;nj:hua pos;tupati" a kudr.t'bi oooa. dOOla, nua eJro. nomija ko'Ja; see ~emeUi :00.. nemllosrilnoj potromji? Da'Ii je, olet~ :m.o,guCe ,da vet:Jni Uudj, do 'le mjere mamjka prinJdne iuteligencije da De uvi&ju. _ is koliko nesposol:m,om mnogi cd l"J,Jihovih voila ~k.~god. bile: meta de kojima. su se uspeli navrh ,_ obavljadm. svoje Jllw.kcije? No Jruda. hi dospje!a dnistvfm~ kohezlj aI . jjedimsweDa aldja Mio bi ta:kvih cinj'Cmea p05't~a~ sv:ji'-'!sna vi~e nego ash mamJiDa? RazJihlj~ li st. 1il mm.pGgle~· ~tvamoot imalo ad onaga ito se oogaaa. III ~dersmovoj bajci G 'ca!lieVU n.owm, mhu.?' P:remoo je car gol~ to ~~ -S3JjDO 'maId a:j.k. dol: su sri, os~ !ljudi uvjenmJ.da Cal" nos~hasDu «ljefu.

Imcionalnostil u svakomd:anom ~tvu. llnaju za posljediou nmnost da .. njego,vi CJ,anQU pG~iskuju s.vijes,t 0 nmogim njeg~ .osje6ajima,· i opaZatljjma., 'Ta je muZnootpIlOporcfo.-

112:

iIlaIDn:o '\(e&t U onoj Bljeri 11 ko~oj dru§tw .ne pxedstavlja sV,e sv01je a~ve~ G~~ko~',~Q'~ mje p~lell~o .~S]?UDjavaa inte,rese S¥ll svo'.llli jpn.pado.ika. Cak. 1 prem:a. Ar.n.stotdu ~ bevi nisu VoUi samost~ ljudska biCa.; zbog logan tom po-

'I.. • • • I> . ~ .. ~'. ' •. ~ . "':

gledu ni tgra4a.ru. fi~ IQ uO'Vi ~1Il ,:uro.a 1 mnog~ sta iPO~lSMVa~

No za driIlStva koja.p.retmdu:aJu ,da se brhm za dob.rohlt s ... 1ju taj problem posro,ji 'ukollto im to oe 1iIIsfijeva. Kr-oz (:itaw Ijudsku po'vijest~ mo:Zda uz ~W2ie~ak Ilekib. p,]fim.iiti~ d.rnSta.va. stol je ibw pfOtstrtnvijel: samo m manj~nUt a ogromna vecina doMvaIa je samo preostale mrvlee. Da jev~ tina bila potpuno svjesna Cinjem.ce da fh se vara[oj razv,Uo· hi se mo!d8l, og(lreenje kQje hi ugrowo postoje6pQredak.. Zbog toga suse takve rm!ili morale lPotiskivati.a om lot kojjima se ta] proees potlskivanja. 'ruje vrsio,adekvawQ dovodili. su u opasnost svoje Zivote ilisIohodu.

NajreVio.luci(mamija f'Ilo:mjena. na§eg8l doba ~e:Zl ill, auj'e:mci da su se SVW ~judJma! sv.iijefa ,otvodle, cc,i i da su svjesm s:'!"!.oje zelje za dostojnlm materijalnim. i:ivotoon, I da je covjek OltkrlO iUehn~cka s:redstva. .za ispWljenj.e te tei.:nje. U zapadaora svijeru. i u So,vjetskom Sa.Vel.U! trebat ce rcl:atcivlJIo kratko vrljeme cia se pqstigne taj stupanj, dok Ce to mnGgp ,dude traja.:tti u ne.m.. dustriJrumr~ :~emljama Azije. Afrike jj, Latinske Amerlke..

ZfiaCi Jli ita' da u bogathnmdustrljsHm ~jaffi!a .gmQ'Vl) da. viSie nemapotrebe .. za ~'@<miski.v,Mjem? !Do.f$ma., to je mmija k'Ojl!. ,dijdi veeina !judi; F~ ipak rome Dijetaiko,. TadnlStva fakotter' ocituju mnoge kD.ntradikcl!je- i :rnacionalno'S'ti. Ima Ii. ikaikvog s.mis~a llI10siti milijune dolil'lra na uskia.ru!'itav,anje poIjoprivredruh vin:ova do,k mdHjWlJiijum u. sv~jetut 1!llI!h11 ad, gladi? Ima li ~kw,l)g smi sla ~ ti ,Po,lov:mu mu::iOO1a]]nog hu~ dJet:a aa IOmZi ~~oje-6eja..k.o. mkooa. bude U!\,Qtrijebljen0~ md~, iti'ti nasu civfliZadju'?' Ima lismisla. utili djecu: ~anskml '1Jru:na.ma }lo!l1iznosti ilJ:ese~nostit a. Is:ttoVremeno :ih.pri,r& lIlla,1i za D.llotu kQjemu su upmvo sup,r,otnosti 1ih 'Vr]ina potrebne :za uspjeh? Ima li smisla. da SIDO se uposljednja(,lva sVj,e~sb mta. borlli za :il'sloboda i dern.obaci]iu:« i zavdlJi. ..

U]

demillta.rizaclj,om »neplljia.telja s1obode«, a cia se SatnO meko.. Ukogod!i:na.kasnije POIl!O'VO mu:.i'U.bllanm za ))s][cbodu I demo.haciju.« ~ samo sto su eada pdjdnj ineprij ateijli slobode fijeZilni bam~elji~ a prlja!njli savesnlcl Deprija.telji? Ima lismisla biti duboko ()gruien prodv sistem;l koji fie QopuS'b.ju. slobodn g~)vo.ra i piOIDi t!cke ak1Uivnosti~ dok iste takve sis:temeJ ,fa.k :i netni]Qsrdnije~ .nazivamo .:djubiteljima slobode« ~o su U vojnom savezm§:tvu s nama? ]ma Ii smlsla S~Q' Zivhn.o, usred: ~ohilj.a.a imruno .wallo radlosti?' bna.:u. smisla da smo svi p~smeni~ lOosjed.ujemo radio i. televiz.ijs.ke .apa:rate~ a ho.nimo se do:sadujerno?' Ima Ii smisla.... Mpgli bismo nastaviti boz straniee :i! siltranice QP~:suJuCi ir.acionamosti. fit.dje i kontradikcije na~eg zapa¢hu'g ~.cina .. ziv:ijenja. Pa ip~ sve te iraciO'llSllno.sti, prili:vatene 8U 1;00 gotova i!i_njem.c.a i jedva da :lli. itl.o primjecuje. Nije to. .nipoito zbog jponmnjkanja kriti~~e sposob~o.sti; m.i vidimo iste te iracionaInooti. i k.o:ntra-. djjkcije potpunc j.as.no kOd.DaSih protivnib~ aodbijamo pdmrnjeniti racianal'm. :i kriticki sud rut nama sfunim.a.

~ potiskivanje sviijesti 0 Cin.jenicam.a jest jJ mora biti nadoponjen.o' p:rihvacanjem mn.(}gill fikdja. Pub>tme .~oje postqj.e J,er cdh~jarn(ll vidjeti, mnege stva.d oko nas mocaju bili. ispul. ·njene da btsmc mogIi imati koherentnu sliku. Koje su to ideO:~.G(gije kqjima.. nas kJ.jtikaju.? Budud daih ire tQliki. bro] spomenut ceme same neb: odl njlh: ml smo !krscam~ mi smo in.dividmilisti~ Il.aSi su vodte mudd. mi smo dobei, 1:1aH sll1 .~rijate1ji (ik.o, god. to bio u nekom trenutkul ~a~L Da.s:i nas .:rQru.telji vole i mi \lollino .njihj nas· br,a.¢ni sistem je. us,jesan,' i"itd •. , ~td. Say jetske drh.ve iz:grarule fill! ffiugii. s.kull' ideo}.ogija:: da su ~flksisti.~ da je njib.ov ~stem sacijiali~, da On IDz~va. vo]ju nrurodaJ. dasu njlihovl vade mudd i da rade za eovjecanstvo, da. Je lP'rofitnl :i!_nteres 1ll njih.ovom dntStvu »s.ocijalis:Hw« profimi mOOres i da .se nullkuje cd. »!kapita:listickog'«; pr-ofitnQg inte11esiaj da je njihQv (Idnosspram.v~as· niltV'a 0&105 s.pra:m ».5o(fija...listi~g'« v:lasnistva. i cia je pO'~~ puDQ razlicit. od odnosa spram »kapUruisUCkc@;«: vlas:rustva.,

U4

itd., itd, Bve se te idoolog~je: utiskuju n Ijwle ad d.jet.iajs:tva.

od strane l]j]hov~h rodifelj.a.skole~crk:ve, fiJmov.a~. ilielevizije, novina.. i one vladaju ~judshlm mozgovima kao da su lIezultat Covjekova. vlas~itog nzmiSljanja :Ii. pd:mJeCivanja. .. A'ko se takav proces zblve 'tl drultv.ima kaj a Sn nam protivniCka. na.z_tvamo ga »pranjem m.ozg3.« i.u manje drasticmm obllcima, :&indo~trlnacijom!il: iii ~propag.andomo!'!:; u naslm drustvima nazivamo .P »odg:ojem« i)}fIl:fo.rm!acl:jQnl«. Premda je istW.a.

rut :se dmstv;a1razlikuju. u srt.lupnju s,,"ilesU iptanja mozg3"

i premda je zapadui svijet U tom pogledu. ~to 'bomji nego

sovjetsk. i SVI."Jet, ~ijca. ~je:- 4ov_gmjm .~a.·~pro. miienl temeljnu t sIiku. 0 mj eb.vini mnel1u: potl~kiv.anja cin}enica. i pr:llivaCa~

nja.fikcije.:!:> , .

Zast'O Hudi poUskuJu svijest 0 necemu ce,ga hi lnafu lMli ~ svjjeSNi~ntmiSumnje je da je glavni radog strah .. Ali strab.

od &ga? [)a lil~ to s~d kastraclje DO Mo je pretposta~ljao Freud.? 'cini se da nema dovoIjno. ddkazaza vJero.-vanje U to, Da Ii se radl .0 strahu ed roga da se bade u'bi}en~

za tvorel.l. .iIi strahu ad sk:al'~vanj~ ?'lo iliI mo:glo .zmca.u kao z:adovoIjavaguei. odgovor pod u:vJetom da se potiskivanje zb:i·

v"," same u slatemtma terora i O[l:r;es:iije. No kako to .nije slucaj' mcramo IspiUvati dalje, Postoje 1i supumiJi ,stranmi koje p.roizvode~ na prlmjer~ druStva poput, rutSeg? Pomi:slimo

na mlaoog pri~og rukuvodi~ m hWenJ~m 11 v"dikoj korporacljt, JavIjaju Ii mu se misli koj'e rum »w.':lve« mo21da

ce biti sklon njihow l!;!otiskivanju od. straha da nece ~Qbiti onu vrsru unaprenenja .koju d.clbi~a]lu drn:gi1. '[.0 po $ebine

'bi bUa traged]ja. da nema 6njemce da de .ga supruga, prlja~ tdji i on sam. smasratl »promasaJem.« aJoo. :zoostane u natjecateljskoj trei, Ta1!o strah ad pro'ma~en.osfi mo'Le positati dovol] rum razlogom .za £lotiskivanj~. .

Ali- postoji joiS jedan~ za kojl vjerujem da je najmOCniji, f.lJLoUV 'l:a potislivanje: str.ah od iZlo.lacij~ ipy.OgD11S'tva.

Za&rvje,]m ul.!oHko je oo~jek ~ sto Ce red. bu.du~ ~d~, nanBcencl!ka, prirodu i. .svjestan Je oobe i sm.rti ~ oSJec.atJ

115

pr-tpune samDee i odv:ojenosti bDiz.ai:, je, Iud!i:hJ:. CO\l'jek :se kao. cov:Jek boji ludlla AD Sew se" emrjek nOZ1li'OtiDja boJi s~.' Da bib~o, .zdraLV covJek mora hili. u odnesu, mom. ,WlCiDjed~ n.ii~tv1O s drug[ma" :fa potRha da bude jedno s dru_gima nje~ova je najjiata ~lwsi~ j~~ ad. spokwsti a lSes:~o I od !l.elje za .zivJjenjem. 1'aj je s:tmn. Cl,d ho,Iacije i progo1ll:stval v.i~e negoj,l,skah od kastrac~j,e{l', 'onaJ ito narodi. ljude na poli~ ,ski"VaWlJe, ono.g sttil je tabu; je.r hi tabac ,svijest znaCfJa ramC., llost, odvoienGst~ pa enda i. progomtv,o. lz it.oga razJ:oga pojooinacs,e m-ora uCinili! slijep'imda ne vida OIilO ,~ro' [l,jegova grt.:tp.a PJ:."O,slaS-av,a da De jpo.stoji ill p,rihvaUti kao .iistinu on.o za. Sit'!) vetina lk.aie da je ~s:tini~'G' ~ak Lake gao .D.jegove vlastlte oei mogu uvjerlli da je, to .Ia!. S~ado je tam vi bluo, wdno za pojedinca da l:.ilijegov~pogh;!·dL\I'jerovaniiat i.oojeQarji hOle .:i:anjega z1bU]'U, wire od.ono~S:to ID.!I1 .g'Ov,O""re Djegpw.osjeti i raeum. Uprave kao:s~o, u hipnotiCkom .~ta.nju razd,vajanja hipnQUJ~:rev glas i rij'ea. zalWmaju mjesoostvama;stl, tak:o .:ii,~druStveni ebraaac ,Cini stva:rn.ostza, v,~c:mu. Ijudi. O'QQ no fmrjek smllttl:a ii:stimtim •. s~, i zmvim~ ldiseJisa l,oje je ~'I'mr.vatilo dm.stvo' i ffiml.Og:o toga! 510 se De dlapa u te kmeje isldju.c:eno Je :iz svljes.ti I ostaje .llesvjesno • .Mema gotovo nieega 1!l.8~O rovjek ne hi. povje.r:o,vao ,_ ill. St:o ne hi poHsD.1iIO ~ ,aloo se nada. n] nad-rije ebp.lldtDia lli ffimplicitna pdjetnja. p:~ogQnstv.a~ VraC.aj:u.ci~e ~ stra.h _Qd.~bi!lajd1e:~

\tl'teta~ '0 oe.mu ~am .r:as_p~vUao, nmije. iclJm ustv.f,dUi da je f i;Vecrunu ~judi njihoV' identitet -uli:ori)'enjen upravo u :nJihov K:O,id-onniz;!lIii-spramaniltvenih kfiseja.[»Oma: SUo on.o' s1:O s.m.a:trnj:u da jjesu~za~o's~l'ah. od ,lOOgonstva. uk1!jucuje strah ;odguMtka. ~dentitJeta. ,il, :s§.:ma kombinacija obaju strahon Ima najmofuijie£ek't.

Fojam pr,Qgons:t.va. kao temelja Z~ potis1ivanje mogoo_ bi d01l'esti do .~'liIil1lobe.ma,~og shrvacanja, cia ,svak.g,-druStviO mooe dclIDumaIiliirati i def~ti! oovjeka na! .lbojitgod h~ Il.a.Cin, j er ID!Il,. :S'\!ak:o d.nt~tvo uvijek :w.m;l!e zaprijetitip.rogon:StvOM. No p-I'et)fh'J8:!avljaU 'tako' Zllaci1o, b~ .zaooravltidmgu

U6

htijev~]() hi. PQJanku.anaUzu. mnog[h ooobniIt i d~ih fakt6ra. da hi se 'Cld'rediJo zaSto field pri'Pad:ndcl m;ari:ji.na ill, :iz;rabijivan_ih veCiru\ ;rea~raju. povecanom kiiticnosru, a "d:rugi povecan-om. pOdJ.OZmlos6u .misaomm obtasclma ..

U z ove faktore postoje m rum ,dmstveni ambenicl koji oweduju jacinu.. otpora pt"otiv svijesti 0 d~tveDoj stv,amo· sil. Aka drustro fuli .drustyena klasa nema sause, Wi isk,oristi taj uvid. j,er -obJekti\mo nema nade za promjerur na, bolJe~ iZgledi su da ee -s-v<a:t1£a 11 takvome druUw. pristati uz fikcije

. . - .~..... " .. ,. ~~~,.- hi' . da a . -.:! • n......

jer -SWJ~I,. 0 lSmu. uemua "I samo " a se 'OiSJOI.'<1]U gore. y~Ut"

~tV!1 i klase 11Ia zalas:ku, obiCno 5U o,ni ko]! se najfvd6e ddc svojih f:&cija. jet" Istinom nem.a:ju 8m daMn" Ohrnuto, dru .. stva iIi dnl~tvene· klase koji 8U u vezl sboljom buduCnOsCu ]Jmiaju 'uvjete llmji ola'ldiavaju ,svije.st 0 stvamositi, ,osobim, aka ce 1m. sama ta svij est pomoGi da osware illume moguc. nostl. Debar primjer za tc,O, je grai1anska klasa u 18 .. ,sto,ljetu. Cak iprije nego - sto jezaAi.jbllapoHtiCku 'hege:moJilju: - mid. aris-!Qmo:ijom izgubila je. mnage .fikcije· proSlosti i razvi.ila novi uvid u pro~le i tekuce ~tvene stvarnesti. Piscl sred ..

"jJh' ,~~. ...1,; . .lI..!' . .' ~.- fi·t_...!. JC_~~;'I_l~_ . •. .'

]},] . lI.iasa mO,sH' su Prol!l.nlJetl JIIio.liOZ I IA.CJl.J,e· i!1,t;;.uuO;W!;(,wa ]erru ..

su frebali te fikcije. Napr:otiv, njima je is,tina pomagala. Kada se 81'adanska klasa Cvrs,to usanrovla :i stup'ila u bOFbu protiv jur:iia radmicka klsse i~ .kasnije, koloni.zirani!h lmWOcia" situacij~se cb,mula; pripadni,cl srednjih klasaod.blli su vidjeti drustvenu stvamost, a cmnovi napredujuCili no:vih. klasa bill su skloniji mdaboditi se mneglh iluzija. Vl'lo 'cesto, m.ediutim, pojedmci kQj su raz:ri~i te n:ride :poinupimOi gru:o pe koje su se .borile m svoju, slobodn potjecali. su liz :samih kma protiv- k,oj:ih sn se bot~li. U svim takvim Slueajeuima momlo hi se ispitati mmvidua1n.e faktorG koji cine ,osobu. kxitienom sp([am vlastite dnts.tvene grupe i prlkJan:ja se grupi kojoj nepripada po roQenju.

Dm§,tven.o i 'pojedmaeno nesvjesno u meou.sabnom Sll ed .. nosu i u. trajOOj interakciji. U ~twril' .svjesno!nesvjesnG3e u ko,na'Cnoj anaHzi nedj,~jivo.. 0110- sto je vabto n~je toliko

U9

stl4r1.,ai onoga ~tQjepo,timuki v,sf starlie d~ha ;i. da bude, lila precim:iji, stup.~nj bllldnosti I.i. :realmna u. pojed~ncu. Aka oseba 'ill. danom dm~,tm niJe sposebna vidjeti drustVimu shi'3.nlostpa. umjestQ toga i:spumja:va svoj dub fikcija.ma, njoe.zi:na spescbnest dis. v.id1 poj emnarnu stvamost s o1b~mna s§.mu sebe, svo]iu. obUelj: i prijateije mko6,er je 'ogmWlloena. O. Zivill u stanju polubudnostt, .spre:mnaj~ primiH ,sugestije sa svlh strsna i vjerowtl da ,81.11 sugerlrane £ik:cije istin:a, Gta~ raVllO', csoba (Se b.iU na.rooto sklona jpotis'kiv,anjm mjestio stvarnostl s 'ohzirom na ,SVQj esobnl !~Viot II fodruCjiID~ ~d.je je druStveno potisMvw.je QiSohi'to izraZeno., Na jp'rlm.jer:~ u m-p,stw kojienJegovu pos~JUlsnos,t ~utor~tetu:, ;p~ onda i ;potistivanje svijes'H ill krl~~MOiSti~ .s:i:n poj,edmac bi.t ce sk[onijii .:str..Jh.u pr:ed oeem oei onaga. u dru~tvu u kojem ikrititnost sp.ra,mautoritela nije bi~ru. dKo Idro~twenog potislldvanlaJ

Freud .seugmv]lom bav.io otlcrivanjem. iDoJediJltl.enog neSl:jemog'; Dok j'e on pretpostavljao da drustvo nmnece potls1d:vanja~ radlle se 0 :ponmvarnjlima instiriktlvnill snaga, a! ne 0 druswem:m. jpGffistiv.anjima .~Ja, su u stvan vmns' ~ potis'tiv:anjbma svijesti 0 - druStve::!1hn. proturjeCnosUma~ dro!tveno uzrokQvamm pamjama. pro:pam a1ll!toriteta, osjetaji~ ma bolesnosti i ~adDv,olj s,lva ii:td. Freudov.a Jeantdiza ;po.k:az;al~ da je 'do od:rctlmog smf'Dj~ n:u::D:gu& po:jedinacno nesvjesno uciIDti sv}esmma Ida, se ne !iID;ne u musb/,elllo nesvje.s:no. Me&11im~ ffiz. "lie:misa k0je anro do sada Jizrujeli slij~ da sva'ki. po'ku§aj watanja potis.nutog koj'i iskljucuje amstv'Mu sFenJl mora 'osfalUi ogr~. lP:w1a svijest (I oneme 5tO je 1b.i1opoti:mu.w moguca. _ie ,samo "onda ako ,rdazi podm.~jie pojedinaCJ10g 1 aJco pnJres tlilcljuiEuje .aJil_afuu. m-usbenQ nesvje&n~g.. ~.oli :zn taj pmt~ pro:i:2:1:a:ze i1; onog ste j,e 'hUo .:receno iP!rije. AIm osoba mjeu smnju pm-e(koraeHi svoje dm~~v,o lvidjet£ kalm 009' 1fJnapreaujie ]]Ii spreeava l'azviltak UIil'(JIskihpotenclja'la. l'lem.o.re hi tiu. jlUfJom dodim 5 vIas:tiw,m corvjeCn()~6u. .D~weJlQ Ulvjetovani itIlJhui. i ogra· 'lllccmj.a moraju mil htrr1ed'm kao »prl~~«~ a: ~judsrcapri-

l20

l"il'dase ,o,javljajeu. uop2i5enom. obliku tako dugo dok ne p:repoma ffizo,Qc~vanje ljudske prlro tie od strane dm_~tva. '. ~ kojem slufajno n:vi. Aloo ,ot:kriw:n],e nesvJes:D.Qg :maa po~h~ ~je jj~stva vbisti te ,uovj eCJlosti.,.1tada se dalsta one De m.o!'e Dusta:viti lila pojedincw vee se mora lDutavi..ti otkriv.anjem. drustveno nesvjesnog. '1',0 ukIju5u.je taZllimi}evanje dro.§.tve>:ne ,d/.inamike i krHicko pl'OCjenjlhl'anje vlaslitog~stva sa s1l:aj aJi~ta op~lli Ijudsklli vdjedno.st~.. UpI,avo'. mi.d 11 dmstvo i:oj:i maID. je pnUio Marx jest 1llvjet za osvj e~teDj:e dru!;ltveno nesvjesn(}g~ pa onda. 'i potpumob1!loenjer (~'~canje postigmu~ tog«) kod po~edill.'ca. Ato »mora hi~i ego tame gdj;e pOistoji id« ~ hlllnlrullstitka ~t\1iena. kri.ti.fuost je nu!ni puduvje~. JInaee. ce 00000 postati "livjesna same nekih as.pebta: svojeg p(!Ijedmarnog ne-s.vjesDog" - dok t6e U.dIlUgim aspek:t~ b:it1 p]('ob'lldeILQ kao cjpo'Vib _oooba: tek m<llo_v1kodos1l:~b, ~ aj1iltim~ mmra se doda:ti da nije soono hiU.Cko rn:runn.j'evarn]le droswa va2no Z9i, analitiCko r,~j'ervanj:e s~'be. samQg:a. ne,go Ida jei anaiIli.tiCkio tazumije:vanjls: lPoj,edm~Cnog: nesvjes~Qg ma&tjMl. doprmQs rammijev,anju ~tv,a. SmnQ o:naj Ioojil je doUvio dimemij:e nesvjeslJ.ogll oSQbnom - j;i'Vom 'woZeu potpunosti: snvatiti kako je mO'Q,uoe da [e dro~hre:m :fivot edreden jjdoo~ogij:aJIla koje :mOO ni iSli;'ine m lI.tii ilit izrazimo U, se dmkCijej, kaje au obo:je, :ismne i b,2i. ij,. istille ill Qnom~' smislu da :lm lju,diiskl"en.o. vjlemju. a laii Ul tome: itol su raeio~cljeCija- Je f~cUa s.Kr1\~,aIilje pm-avih motivacija drusWe-mh i IIoHtiCkih akcija .e-

Ko1ikO'g,od. su po] edID:ilJ.cno i drnstve:non.e.svjesno,. ·nle'u~ob ... no 'pr-olieti, uspOl!ed;ffimo 11 odgo,v:anju6e Freudove i Marrxove idej~ o potismvaDju. 1!1 olnriirwa d~tvene evollllcije mtl.ci Cemo na fundrunentalnw prot1ll":j ecnml't.Kso :;;tto' smo ~'na~ maem. Z<I. Freuda. rast civfli:z;acije znaCi perast ]pc,t:isJ;;ivanJal jpa p~ rome d..rustvena ~oludja ne vodi kpovla.cenj:u ]lotiskiv,a:nj~ "Me<! pdje k njegom l])cvrecivanju. Za Mana je .• s .t]ruge st.rnne. pot!iskivar.,Je u bfu!i posl}edica,!r"'turj,ecnosti .iml~au. po:trebe ~g pwlim rnzvidQOOl1I oov:jekai ,Mne ,dndltve·

12t

ne stroktur:e, pa zbog ;toga. potpuno razvijeno .dnl§tvo u k~~ jem su nestele eksploatfilcija i klasna horba. ne t.l:eba ideolo,gije i mom se oslobodln potiskiv,anja. upotpWlohw:na.nizi.. TanOn1 drustvunece bid potrebe za pod.skivanjem, pa. nece bitii IIi druiStreno, nesvjesnog. U procerudnls,tvene evolucije premaFreudu l1otiskiv,anje ras,te~a prema Mann.ono se SI'.IIUlin]iuje.

Postoji joj:.iedn.a, radika izmoou Freudov,e i, Marxmre mislt koja: ;e nije dovc)ljno :nagldavala. Dot sam vee raspravljao - o ,slicnosti .i:zme&l »r-acionalizacije~ i »ideol'Ogija'«, Dui'no je upo'loriti na razliku me·uu njim,a. 'RacionaUzacijom se pamsava ucinitida neka .akeijaizgleda motivirana, raz;mnn.iJn.i moralnim motivim.a~I' prikrivajuti taka. CiDjeID.cu da j'e uzrokovana motirvima koji su u snkobu sa svjeslllim. misljenjem. osobe, bctcmalizacija ]e ugIav:nom v,arb i obavlja negativnu funkClijl1l time ~,to' dopusta ()SoNda. biwdjeluj,e,. no "'bez 's,vi. jres,ti 0 tome da djeLuj e :iraclonalno ill nemorslno, ldeologija. ima slimu funkcilu, all. 11 jednoj t~ki postoji 'vama mzlika. Umlimo primjer krscanskog nauka: ueenjeKri5ta, ideali _ponimosti,. bratske ljubavi, pnwde, mUosrda. itd •. bill su nekoc istifisld. idea1i Jroji su pokretali srea Ijudi do te mjere da au bUi vo,Ijni davat.i svoje %.ivoteu. hne tih ideala. No; tije. kom povijesti U su se ideali doupotr'ebljavali posl:td1rii kao rac1:onalhaclje, za namjere koje su im bile potpuno suprotne. Meorimi i buntovnicki duhmd bijahu ubijaru, .seIjacl. izrabljivani i 'da.~e:m; bIagosUv~la1i m se !.1l1toVt i ohra]:'rivala se mrmja na neprijatelje u iDle· tih istlli ide.aIa~ Ka;dgod se to dogadal,o ideoI'opja s>enijerazlikavala. odr:aclo,nalizad\le= No pmrijest nam pOkazuje da :tdeO,Iogffija ima i svoj vlastiti Zivot. Premda m KriStove rlje~i bile zloupo,trebljavanc, odrmvalo ihse nailvotu.· ostale sa u pameenju Ijudi\l! i, uvijek ih se ponD1VO uzlmailo, za mbilino i retransfomninlo .• :da taka :k~o~ liz weologij& 11 ideale. To se zbilo u protes~nt8kim sektama prtjje i posIljere.fu:nnacije; to Ire danas dogada 11 m:im protestanbkim :i :bto]i~ldm ma:njinama koj~ S6 bere

122

.P: :mir i pr,otIv mrlnje u ,svijetu kaim h,iavljJ.l,je da se drii ]a,gcanskih Ideala, a upotr-eblja:va ih no, ideologije. Isto se mole :reci i za »idoologizaciju« bulfisticklli .ideja~ H~el.oV'e fiJozofije i marksIs.tiCke misli .. Zadatak kritik.e nije Z'igOSB\ti ideale~ nego pokaza:U njiboVlU transformaciju u ideoIogijei suo proitsta:riti se idea:Iog~ji u. fme i1_..nevjetenog tdeala. -

lIUJ!SKE Vl DEVElIO 'POOUVlJE

1.. JUDgo'VS npO'trebll t~rm[Da. !lnesvjes,no~ nije 6beshra'brila topograf_ .• sku upotrebu tog pojma. Dok je zaFreuda nes.vjesn:o podnlJl1 pun porokA • .JungovO n..esvjesno prije :ic '5pHja. ispunjeua. Co\liek~ 'Vim :izvot.nim. .<ill za'bcm:I/'Ii']jenim blagorn m.udrosti (premda ne taka :iisllju~ivo)J pmkriverum intelektuabcijama.

2. A. Smith. An If!(juiry into the. Naturea!~d CaUS~$ ()f 11£e W~aU1t (1/ Nati(ms, The Modem. I.ib:razy, New York 1931" stl.". 423.. O:vaj ciUrt b.o ~. ~t!g,estiJiu. 0 ulozl A.. Smidla u razvitlru P<l'jm.a :nes,vj es:nog du.gujem !Robertll Tuckru:u i lljegoVQj ~:sn.oj Mli.1Ii'Uzi tog pl',oble:ma. u Phil'J's()pr~y wtd MYth at Kart Ma~ Cambddge Uni~ vel'sUy Pr,ess, CambrIdge 196]" $t[:. 66.

3. Karl Marx ~ Friedrldt E~lsJ .Rani raiiovl. Napr.ijed, Za,greb

1'976. S. izd •.• st.r:. 3it. .

4. Sprava. usa~ 11 1i:asn,om s:redDjem vije1w za baamje slike neke scene s p00n06uJ ,ogledala lUI. ravnllpowmm. Mnogo su je upotreblja.l'.:ili. u.mjetni.ci za postav[j~~ jspravnih P.fOpo,rcij'.a plrirod~ nib predmeta na seenl, SHb se na p~'ini l'lo~avljiva~a ohenu,t..a, Do to j~ is-p~avl1a kamija upotreba ~.a.

S. iKarlMarx, ~ F~ Engels" o.P. cif., str, 370. ..s. lbid .. str, 31,5....3'16.

1. MEGA I. EI. :iitr. 423. Zahvaljujem: Max]milie,nu Rubelu .§.to me up~o:rio na lou reeenicu. Rubel· c.Hin 'Wj CIdlomak u woj,em. dje-. 1u: ~ Man::. E$sa.i ile B;ographie~ .I_ntefle'Ctuetle, Librairie :Ma~e:1 Riviere et Cie.. P~ra 19.57,. ser, 22.''' Rttbcl u is tom , Konteks:tu. ~EIj,e neke vdo' za.ni:rn1jiw ,opl3ske 0 ,,"'en 'izm.e5u. Ma~ove teorije 1 psihoanalitiCke wsli.

8. R(lS3.. Luxembu.rg" Lenitlism 01"_ Mat.tism (pm put objavljeno, 19M. 11 ruskoj Is1m i. njem.ackom. Neue Zeit poo orig:ina1n.i'm lliSslovwn (Jrganizaaijs1<:a pitQsj(J. rus1i:e ,soci'jaldemo/aaciiej. zatim pod ~slg. V'Om The. .Russian RevoZution and' Leniuism or' Maf:.ttSm? U~ Yers.ity of M:i.chigan Press. Ann Arbor ("Mich.) 196f.· str..V3.

9. MEGA E. 5, str:.242. (prijevod na engl~ski. E .. :Fromm).

123

l.b. Iron!i!na je c[njmic:a., da oni kQ~aijvcl koJi se p'ootive vellkoj up;m:vi (illi se bln'Cmtak.vI~Ia: grade) @bl~ se nep'l';Qtive'V~li~ rro.bu'SinesSl,l; :Hi vclikom.vojnocm ~t~bJlc~m.entu.

u. C. Wright Mills na.zvao je te e]H:e j". »e[itom m06i~ .i :nvr$:i.o nJ[~ how :ana]]zt1 U .rna] stoFskoj knjiii s tim ~as1o"1:ml me ]!lower liUte:). M~utiITh on njje 11 pillptmOl,rti shva:fio dOl su teeUre m.ofi prroizvml specifi~:oog naCinaprOOrilodnje i d:m~tve'!].e Qrganizacijc i dill. 'ZhoglDga :njiIwV'o postojanj e potvrouje osnovnu, MarXOVu.

pretpostarvku. a ,ne da joj prorurjei:li. U dmgoj sYOjQji b -tooj

Irnjizi,. The Mqr.rist'$'(][)e'It PUblisWng 'Carpo:ro,tiOl1:, New Y 1962)

0'11 .se iluitiC1d.' odnesl s·p,ntm morlrksis~cllQg ekonQm.!lkog de!:ermJ.. nizma i po~t<li.vljatem cia su vojnf i politicki det~rmiruzam jednakOcvdec.e :P!l"e'tpostav!ll:e (Sir. 126). J 3: vje.rnjemda se te clhe i njiltova. u10ga mogu ~::lJjbolje shvatm upra:ro sa stajali~ta. Mar:m. va model a,

l2. s. F.rem1, The Ftlttjre uf an 1 U~Si(}il., 'n.c. Standard Edition of 't:l1eCom.pl,tH~ ~syd]Qlogica~ Works ·of Siir!lntmtd :f~t~d" 1'be Hogarth Pl'eScS. London ~961, sv .. XXI~ :SUe. oW.,

~l. tu«, str, 54----56.

~4. Juri .Man: ~ JFrledricll Engels,. op. cit., ser, 91. 1~. IbM" st:s;'. 5J.

16. Karl M~ iPrvi jc istalolmo da Ie $otijalisHtia .. doktrlM posjedova[a.»nwa jntelektua1na ond,j a,«" u, sImsobnosti da :od~m<l.li!· kim nesvjesl1oo.' (swIm protiVllild,). On. Ie t:akoiliM;uoCio da »k:ole!kt1'!fflO nesvjesno i d§cla:U!i.ost koju. onopokreCe slm'.e za p~ kd.v:anje. neklh as,p.ekat.a dl'U§tvene sMmo.sd .... <>:: (Karl Mannll.clm. ldeology and U tQpia, ;3;, HaM'fstBook, H;;woomt. Eh:aoe and Co .•

New Yo:dr, str, 33. i. dalje). .

17. S obzirom da PQstoje ,odredene slil:.oosti izm.OOlu pg;im.ov.~. ]rojl se ovdje upootreb]javajw· i onih 'koje rabi ]lung 'crni ~e cia je 1-Xlll'WOO 'ob ja~nje:oj e, Prije s.vega valja napQmenuti CIa. lung nagbsava, druslvcm kantkiter neuWfle v~~ D.ego Frew1. On je vjc-' roV30 da~ne!Uozeu ve6ini s[t!~ajeva msu sam.o 'privalne brjge ve6. dl.lIl~tvene pojave ••. tt. Nadaije, dr".dIO jC!; da ~spm1 osQbnog: ru:svjes1!l!Qg po.stoJi duiNji sloj, ~kolekHmo n~'VjesllO!!, koji :.nije indiv:iduaJal.1 nego univenalan; pasuprot. osohnoj pslhi on ima sadrhje i ob~cajeponaSanj a koji SI1 ~nje. Hi \i']Se; jeCinaki

svuda i u Sl.'im, pojecUncin1a. Dn~im r.rjee;ima". ,

u sviim. ljl:i!d!lma i takio tVGd ~a:jedn~i!ki l)sihilld na:z.iVIl'ik nad~ ooob'ne pnrod!e kojf je; prls,ut .. n usvima mma~. Ja se 5 J'ung:o:m sIaiml 11 sl~njemi!:akljtl)cku 0. uni~ln,o:m: b:rak~ jp'sfbHSlI:e: sllp.sla_nce prisutne u svako:me od nElS. Raz]ika ~medli Ja.n· . ~Qv.awrmina; ~kolekti'l,i'no r.e5vjesno~ i te.nnina~drost'l1enonesv]~o", lk:a.li:o Se 'litpou-eblja:vaovdje jest; lIlko]ektivno .ne~vjesn{l. dl:rekmo omacuje unil'enalnu plSmu, veci dio koje nUi ne PlQZe

ililQSt<!tl svjesnim •. F'qjam d.fl!.ll!th!lello :ne£YJesnQg p'romazw iz idieje represilfflog karaktlGra: drn~r,..a. ~ odnosi s(lnaQ~ji ~peci:ficw. dio lju:dskog iskustv<IL i!;Qjem.u dane d~tvo ne dopu~ta da :s:Ug.. n~ do srlj~S~J;to je, onaj dio ljudS:kQSu U rovje'~tJl kQji je drill!)" tvo cd nj,ega 'otadlilo; dnl;Uv¢D.O fiesvjcsno je d_rlJ.~tveno po:tisn1!l't

clio mdve1"Z<imepsihe. - .

IS. ISla ideju. JiYfi'i· jeizr<lZiO E, ScIl<!dttcl {tt pou~oom ,~la.n.ku, ))~ mozy and CWldhood Amnesiaor., Psyc1:iiatry~ :!!iv.x. hr. 1. 19'~7J s obzirom .naamne1l':iju s]seao;jia i:;:: d· ·il, Kao sto po'la:zuje nas]ov, on se tu bl1!:ri S ,od:reltenijim a.m:nezije dj.e!linj:stVSl i l'aaimo.m . iz.m.edu. kategorija. (shent1lita) )roje ;upotreblji~ va rujew i oo:ih ~.oje:rab.i od:rastao oovjek. On :zakljueuje: .~NespojivQ.S,t iskustva iz .fnogdjetinjstva s btegQrij;a·ma i org;miZrIdjom pam.6enja odmslliih '~vern:illj j,emje:ri zaslnga... kOn.¥eficimW:iz;acij,e ~am6enja od:ras:]ihtl., Po m.oj,em. m.i~]je!l;jIUOJlO ~to g:gvol'ci (I pamcenju oc]ma.slih i iILJ! dj,etioj stvu je istina,. no ~ se nena]a;m Sarno iz:.ro:eau katcgorija odmsl!ili i djetmjstv.a. aeg:o iizroellu ;I;'.amliltih Kulturn., apovi11 toga. nije ~roble.msamo u pam6enJ:u nego 11 sv.ije.sti op~emto.

19. U ovom.e sam 5~ prlma1k:nu:u mOj:oj:rasprav:i. (I tom; pred.metu: u: Zen Buddhism ,and P$Ychoam.dysis, D. T. .s~ E. Fromm :i. R. dJ~ Martino, H:arper Bros., N:ewYork 1.960. (NoUt; Boogt'ad. ~g65}.

20. Usp, pri]o.g..vmJUjIl Benja:miDa. Vilhorfu u njeg,ovim Co1looter:! Papers on Metali~g~~istiiC$,. Foreign. Senice Jnstitut~ WaShingbln (D.. C.), 1952;

21. 2uaeenj,e ove razlike JPOStaj:~ potp1JJlO oCitim 1U engleskom. I nj~ m:a.CJ!:.o.ID. ptijevodu St:wog pvjeta. Cesto kwla kebllej ski tekst upotl"e!bija.va penekt aa emodonalno iskustvo POPllt voljenja u:

Zlli<Wenju. ~ja po:tpuno vo]im.~,pr~bc $b;Vl3:Ca.kri\!\O ip[k ·1}volio same,

22. Arlstote~, M etafizik:a, 100.5b:20.

23. Lao.tS'e. The. Too Td~ K:lng, The; Sacred Books of the. ,East, 1.11"" F,' Max MJUclle:r. _!lV. XXXIX, O?dord Um"~rsjty ~:;% Looldon 19:21" str, 12<1.

.2;1. llJs.p.;moju detaljrn.ju ta.spravu(ltQm prolJlenm 111; Th~ A'r.tof Lovin.g. Wo:rld Pe:rspecU~ Smes, Harper ,& Brothers. New Y Q:r$ 19S6.pogi. U-3, :gObje1k.t[ ]juibavi~ : v, oGlgO'llarujuCe pog]. 11 .na!l~ ]'rij1evodw Uw:ije6e ljub,a'V.i, 6. svezak O'llO£ ~danja.

25. WilJi!am. J.LOOerer ~ 8VQje.m djel!u .It N.atlcJn of 5'1"11 fW._ V!.

Norton &. Co" Inc., New Y,ork 1961) :mwodi neko.l~j) dohrih prIlfij,erao SUlinJU :st:var~. ... oblilirom II"" :politi,fko mi:iljenje •

125

x

Sudbioa obiju teorija

1

'U pov.ijemom proc~suvi,se jet praWo nego izuzetak da. se ide. je. iz,opa~e U idealogilje; puk,e riJ,eci stupa.ju na IAi,esto ljud. ske stvarn.osti; tim. rljeL'ima up:ravlj,a bi:rokracUa koja tako uspijeva kontrolirati !jude i zadobitl moe j utjecaj.: PosIje. die a, je obWno da ideologjja, jos uvijek upotreblja\oajueirljeci ,jizvome ideje, 11. s,tvari h~va, supromo mace:lilj~ Ta je sudblna zadesila velUrereUgjje i ifilozo.fs:ke i,d.eje; to, se dogoililo i s MarxovUn i Preu.dolim idejama.,

,Kab.v je biD Freudov imonli sistem?

Prije lllvega~ to je hila 'rad.ikalnam.isao; radikalno u iz.vor-nom smislu. rljlf:Ci ma~i dod do kO!l'"ijena, a. kaka je ...... prema M.arxovim rijeCima ~ koriJenCovj,ek" zrur(!i dod do same prfrode i biti oovj,eb. Freudova psihoanalfm bila. ,je kritiCka. misao; kritiCka pdje svegaspram postojecm psihij'atrij§kili idej a koje sa uzfmale svijest .ka,o teme~jni podatak_ psihi] a· itdje. No Freudo'Va je mlsao bila biti&a u mnogo sirem smislu, Ooa je nspala mnoge 'Vl'ijednostl i, idooIogije· viktol'i" janskog aob.aj; napala joe ideju da spomos.t IJdje predmet z.a. raclonalno i znanstven» istrativanje; J1;:rupa;},a,. je neis:krenost viktorij an~kog morals; ll_apala je sen:timentaIni pojam »l:istoo ce« i »ne-vinosti« djeteta, No, kao sto Mn,()' istaknu1i prije, naJvamiji je napad bio usmjeren protiv ideja da ne.m3 psi· hickog sadrlaja.koji transcendira S\;ijest. Freudov slstem bio j,e izazcv postoJetim idejama i predrasudamar on je otvoria now mlsaonu eru ko:j'.a. je odgovarala nov-om razvitku primd. nih znanosti i umjetnostl, U- tom smislu mogli bisnto ga nazva:ti revoIuclo~narnim pokretom premdecusprkcs njegove

126

kriticnosti sprarm. nekih aspekata druStvil .•. Freud nije prelezlo posto,jeti dru!t.vem poredak, niti je razmi~ljao onovim dm~tvenim i poli.ti.ckim mQgllenostima.

8'00 je naatalo od tog: radika:llnog ikritickog pokteta nakoD! prvlli trideset goil!.iua. njegmra pos1tojanja?

. Prlje sve.ga~ psihoanaJim je postala vdo, u.spjesnomJ posehmo U jIllD:iotestantskim z.em~JaJ]I'Ia Evrope i u Sjecl!inj.en.im Ddavama~ dok ju je sve do, I svjetsk.og rata ismijav,rua. i izrugivila vecina »QZibiljlnih.~ psihljata:ra i javnost op6mi:w ... Fostoji mnoge razloga za rastuCi uspjeh piSihoana1:il1:e ,o,ee" ron cemo sada msp.ravIjati. CinJe:nka je da je pokret; kojeg su ismijavaJii tijekom prvih dvadeset godina njegova postojanja. zadobto 'PQslovanje u psmija:trlji., pa su ga prihva·tiIi nmogi man.stveniddnt8tvenih disclpllna ida j e postao po .. pularan meau. mnogim kn] izevm&irna od koj~h su neki - na pri'mjer 'I'homas Marm ~ bill vdo istaknuti, No, to, :~~UkID" sko i .W:teleJrtuaihlO primanj,e nije bilo sre; psihoanaliza [e ]postalap.opularna 11 j avnesti ~ psihoananu.~ari su t,esta mogli prib:vatiti five paeijente ko1i su lli maIUi za pomoe; u stvari. profesija psihoanalitlc;ar,a je stigla do toga. da se isplati s

, ekonomskog; stanovista i sa stajralis,ta ugleda, _-

Meifutim" ta] uspjdni. raz:ritak nije niposto paralelno p,ra~ l ti~o odgo:~-aju6e bOlg~1tStvO. i . ~~d~ti~ostups~oanaHtiC- \ hlm. otkriCiwa. 8m setl.~e teonje 1 terapue, U stvan, meguce

.ienagadati da je sam uspjeh psiheanallze pridonio njezinu kVarenju. Psih.oru1allza [e :kaQ c] elinaizgubUa :s,vaj ~zv'ODli l'adika.liza:m i svo] kriticki i izazivatkl k.an.'lkter. Negdje na pocetku stoljeca Freudove su teorije - premda .m0Zda nlsu sve isptavne ~. ugrozlle postojeee obi,eajei razmisljanja; one su nmno privlacHe Ijude kriti.&og uma i CinUe SU diD kritiCkog pokreta koji, je postojao 11 drugim sferama ~telekwalnog" poli tiCkog i umjetniCkQg DVqta. u oza.padnom dru§tvu. Ali do 1930. gedine drustvem su se ohicaji iwdjenill (do neke mjerepod uttjecajempsllio,anaJize, nougmvn.om J'Uo

:127

vitkompCl,trosa~kog dntftva kojepotilCe potr-o~njl1 ~. S,~~ sferama i obes_brab,ruje fmstraciju ielja). Spohwst 'VJse 111,]e bila. tabu; a ,g.owrltl otvortm.o 0 incestuomim ~elj;ama, . spol .. Dim peryerzijama itd.pres.talo je~ 'bili So~~o za .~u sl-ednju klasu.. Sve te teme., .lla kOJesepr-OSJecna: »P_nsto}lna« osoba ne hi usudila ea.k. ni pom_isUti aka 1910. ,godine, 1Z,gu .. bile ~u svoje tabuizirane kvalitete i bile su prlhvaCen~ :kao posljednji i De osobito uzbudlj:iri ~ta~, ~mmosti«.P~ anru.izaS:e na nekdiko fiaQna p:rilag:0di1a druftvu· UDlJesto de mu bude izamvcun. i to ne same II! OOito11Q smislu daod Fieudovlh djela Buducnost. jedne iJu;jJe; i Civil~aclia i· nje.zino 11e2:M(IIVOljSt1)O ]lllsihoanaHtU!arl ~ omn wIG mal.J) 1mzetaka - IlIi:m podw:,e)i nikakvu drtt§tv;enu kri.tiku,. vec naProtiVI velika j:e veCina psihQanalitifar~ zastuprua. stavove Urbane srednje klase i bila sklona snmtratl memotiCarem. svakoga ko1i je odstupae odtog stava~ bUD lijevo b'ilo de~~o. Vdo maJ'Q psihoanruitifura fmalo je :nekih cabiilJnijih politf6- lc1b, filozoisJdhill rcligiOZIliih interesa Ul1aIl onih llobifujenm u, urbane] srednjo] ldasi. Sarna ta anjenica UPQZOl1lw .00

- --. . ..... ' ..... _t'.~"""'''To' .~. - . .' . L,..~.:I _.l:'

drug[. aspekt kvaroo.ja psin~e: umjestG .cIa.. ULNe. l'~-

kalni pokret postala je nadomjestkam za radiika!hz.am u poll\. tiei i n:JIligiji. NjezinisIjedioeoicl billisu IJudi l.I:oji se :iZ OV~ iili onog rai[.o·ga" nrisu zanimali za oobiilj,ne politiClre ill religlozne probleIile i cijim. je tivotima na taj naCin manjbl? znac~je ~oje su takvi mteresi datrali pI.ethodnim gen:ra~ jama, I,ak, buduCi da &Yvjek Ima :p<rtrebu za :nekom ~~ frijo,m koja daje iivotu smmsa,O. psihoanaliza. je .m ~ klasu bita vrlo ]lll:ikJadna. Dna se uSuWv,ara dati, jednl1 sveo&~vat. nu filozofiJu zivota (premda. je Freud ekS'pIici~o porieae 'mkvu.. imten.c1_iiuJ. M..noge psihoonaIizirane esobe vJerw~le. su da su rijeSile sve .zagonetb! iivota uz pomoc pojmQVQ Ew..pova kompleksa, strm13. od, kas,t.raclje itd. i aa. kad bi .Citav svijet mogao bitipsihoanalidran, ill barem svil~eg(Wi vod.e, OOv"jeku ne hi proostalo rjda'Vati lOO.ogo oXibiljnijlh poIitickih problema~

128

SUVl'emeni pojedin.ac" Cak usmnljemji i izoliraniji od nje-gon djeda~ naIazi deSenje 11 psihoallalhi. Prije svega~ on je a~ pO'ues:toezoter.icko,g kulta; on je jedan od,~ini'C_iranih« koji j,epr()sao hOil: rltua1l ana1!izej pozna;j<e sve ta:jne vrijedne znanj.a i takoje postao, dio :kwta. Nadalje .zadovQljstvomu je ito je pr~aonekoga tm ga Wlusa. sa suosjeeajem i bes optutivanja. Ov,aj je faktor naroCito vaian u cIm!tvu u koJem lju:di jjedva da se medusobno sLusaju. DDk ljudi gOVQre [edan drugome -om jemw. dru:goga:IIe 51usajfj~ osira !to. p~ 'Vrsno i pristojn.o »cuju« it,D drugi kde,. I{ to..me treba dcuian da osoba koja seafl.alwra. na:puhuje psiho:analitiCarevd. 'lIaZnest (»p.rjjenos«); anaIDit~ je pretvoren 1!l heroja l:iija je pomod u ilvottt isto toJlkQ WZnii, bo. i. sveeenlkova u. ~n~ ID.,oznom.. svijetu iii ona velikog iIi maIog F:flnre:r;a 'U nekim politlckim sistemima. lovr.h to.ga~ psfhoanallza .sa s,\rojim naglasavanJem Iskustava iz I':fID.Og djetinjstva no ll_zro,ka. Jk.aSnije:g r.uvitb tenrurala je :ras:1lere6enju mno~ ooob@ od osjecaj a odgovornosti. On,eo .811 vjemvale da sve . sto s: mo~ Cinili jest govodti i govoriti sve dok se De tlooovu u ·sJeCmlJe traume djeUnJstva, nikon &ga <Se se pojaviitl: Sl1e~ kao n~ Ito pe sebi r.azumljivo. Mll'ogi sa Ijudiporvjer-ova1i u posti~ .zanje ssrece govorenjem« i pri .tome zabol'a.!Vlli da se niMa u ZWQ!U ne postiie bez napora, smjelosti da se preuzme rliik: i ~esto poneste patnje. Plaeati analitieaIU, gCl'vo,riti pet sati 1jedno na kau~u i oSjetitinesto tjeskobe proizvedene llli rastu otpora C¢$to se smatralo ekvlvalentom za napor' 1 ~je-. lost. No;, a~o uopoo it jest~ sve j e to' prllieno, nedovolja.n ek.vi~ valent. To je is,tma narocito za gQrnjlu srednju klasu za kQ~u; nivrl}eme ni novae ne predsta'll"~j,aju neb oiZhiljl1iju Zrtvu. •

Sto 2cli pacljent? Ima ll. ozbiljDe slmpteme poput psfho;gen.etskiihgiavooolja" neodo1j~v ponv za pmnjem m pati Ii ad. spOlne nemoCl" on.:reli bid XlJijeeen ad tib. :simptom_.a" To ,je Ol!.O 'sto, je ul.otiv.iralo ,re6inu Fr-eudovill padjenata da potraZ-e annlitiCkupom,ioc. Opcenito n:ije isuvi!;e teSko iz~je~ti takve simptorn.e psihoanaIiti':Hd i ako ni.ita clrug,o .]1lotC]eDJU-

129

juce je pretpootavljati da ce -barem 50% ta:kv.ih pacije.nata bin izlije&no. No 11 posIjednjih dvadeset ,godina ti pacijenti sa simptomima viSe ne Cine vefinu. onih koji traZe po,moc psllioanaIitiearn. DoIazi S'OO yeci broj ljudi koji ne pate ni ad kakvQg »simptoma« u tradioionaIn,oon smis:!u ""VeC od ~og mQ su Fr;m,cuzi prije V'He od jednog stoljoca nazvaJi la maladie. du si?Jcle; o.ni pateod opee. nesr:ece. odpo,mall,j kru:ilja. zadoV'olj,st-w u nj:ihowposltu; ed pomamjkanja srede 11 mjiho:vim brakovima, od Cinjenice: da »su bez radom usred obilja.«,. upottTjebimo li hlblijsku jz___roku. Taj nmi tip paedjenta cesro ne tran nina drugo do1io~aksanje ik.oje mu moie pnmti psihoanalitiCki p08tupak cak i .kada nije uspjesan; zadovoljslvo da hna s .kime raz,govar-ati, da »pdpada« kultu •. da Ima -»fi1ozofiju«. CHj re.rapije resto je ~Je OSO'bi da se 'boIj.e prila,gorupostQj.ecim okoffiostima, ».stva.rnosti«~ kake see to 6esto naziva; ceS1ilose smatra da mentalno zdravlje nije ms.ta d.nlgO neg<) to pri~ago&.vanje Ill, ~, ]Ii se drukCij:e, stanja duha u ko,jemje pojedin:a"ana. n.esreCa svedena na razlnu opce nesrece, Stv'arni problem" prob,Iem eovjekove usamljenosti i otudieno-sti, problem poJDacnjkanja. pro,i.z\r,od· nog zanlmanja u .5.v,otu,. De treba ni do,taImuti u OVO'In tipu psihoanaDze:.

- Ne mote sego:voriti ,0 d1ju liprilagodavanjafC koj:em tdi dabar die suvrem.ene psih()ana&e,~ "a (b se ne spomene 'b~m problem. funkcl.je psihoIogij.e II SU1/1'e,menom industrijs.kom dru~tvu" To joe drustvo kojem joe porrebno 'uCinitii rovjeka uk~.opivim u sdbz.en. i hijerarhljski O~l"aID sistem proizvodnje s minimumom trven] a. Ono stvam rovjeka organizaclje, eovjeka bea svij,esti iuvjereDJa~ nekoga tko je ponosan da je zubac, pa makar i maleni, u vellkoj: i hnpo~ntnoj otganizadJi. On ne moie postavljati pitanja" misll.ti ]krltic!d in imati neke stmstvene interese,t je.r b,i to prljeCilo glatko fun.kcioninmje orgatrlzacije. No,. corvjek nije stvoren cia. bude stvar niti da se .klom. pllstavljan,ja pitanj,a. Zhog tnga. usprkos IisiguI'llOSti .za posao~ •. »:s,ta:ra~ mirovine« i zad.avo~jstva da

130

se pripada vd&oj ~nacianaIno poznatoj«ekipi Covjekje'uz.. nemiren inije sretan, Qvdje se pojavljtije ps.iholog. Svojim je tesrtoviJm.a vee elim.inirao avanturistiCke i pcibunjeniCke t1poVe, a za ,one kojl ,ipat mm sretnI., orga,nizi'ranim 2iVO!tom on lIludi Q1ak§anje dopuStanJem da se »izraze«, darvaojem zadovoljstva 00. ih netko slusa i napokon" ito je m.ajvaZn.ije1 razj.asnjav.anjem. daje poma':DJkanje prilago&:nosti, vrs.ta neuroze, pomaZu.ci fm take da uklone one teru1encije koje stoje na putu prema prilagoQallanju. Psiholozi SU, upoerebljavajllci »prave« rljieci.od. Sokrata. do, P:reu.da~ postali sveeenici indu.s.trijskog druStva; pomduCi da ispuni .svoje clljeve p'ru~ zanjem. 'pomoci poJedincu 00 postane savrseno pdlagoden oo:vjek o'Iga.nizacij,e.

Vrataj:u6i se s uloge psihoilogije 11 :indusl:rijs'koIfi ~tvu n:E'. specif.iCoi. prOb:le.m ps.ihoanalize i njezina k.va:r:.enja, moramo spomen'llti jedan fu.kJtor: to j~ birob-a1lz8icl~ :simQ'g psihoanalitiCkog pokreta, Istina je da je Freud bio ponesto antoritaran u svojem stavu spram Cistode vlastitog sistema; No mora. se shva.ti1i da je ranio vrlo orlginalan. sistem protiv kojeg se jsa svili strana javiostrahovit otpor, Bllo je taka obIaniti ga od njegovih otvorenih nepri.j.a.telja, ali. bilo je mnogo teie zastititi ga..ad onlli pripadWka. koji su svjesuo Be £buie6i: -s Preudompod1egli napasti da goa uCine Qgadnijim dmstvu j tako kriV'otvor,e. Freud. zainiertlsinm za '0!.,."1lvanje astoCe iradikalizma s¥ojeg n'Oemjaj• :iimeno1lao je tajni ,savj:ct :sedmo:rice sa .zadatkom da pazi na l'azvitak psiho2l'rut~ lizi .. No taj je savjet uskoro ramo tipiene erte .koj~ karakterlziraju vladaju6u burioazi,ju. Meltu. nj:egovim ,e-lanovima pos"tojale su dirvlj e ljubomo,re. One izmeHu lone-sa s jedl_le i Fe,renczija i Rmka s druge strane dobro SiU pomate. To je Sll~ parniMvo bilo, dram:Cn'o izraieno c.~,eWcom da je Jones naleon smrtl 'obojice n~ao u svojoj biografiji 0 Freudu da SUo eba njegpva supamfka dU§evno oboljcla prije smrti,. 810 je t'fmdnja koja. se ktlsim cmjenicama}

III

,sm je ,po,kret v]_§e rastae to je vode6a birokra.cija, koJa. se rl:9 tada proIDrila, .IDnQ:g:lmrw'v;im C1an'O'Wma~ viSe 11I~Jala k(D,n:trolirati pakret, N:ije'lto viSe bib obrana proti.v oruh. koji su ~bo:g pomanjkanj,a.. hra:'brosli poku'SavaU WblaZ1:ti. Freu.do.vo ·ueenje" .NaprQ'tiv~ kao slo ,sm9 yecrekli~ .duibena je psiho._ ~im :iz~bila, S¥O;]' radikmn1, b:l'~!er .i filo jle ~stQ' ciIlj bLro~cije bio mao:niti. i isklJuCiti radJkalnije aD.~1itiCa~ ~Kontrola ideologjje macUa. je kontro1u pokreta i Djegovili pripadmka it bila je tab uporrebljavana . .stan clafiwi ko~i se nisu petpane ,slagaU s dogmom oili su iskijureni ill pmlm lje:ni OOst:up1ti~ a dm~ .sou .autotiteti iz wnd'ona kriti'llrali cal!: i a'ko su po~azaH ~\'U £acUiX dOOr; S'll. slusaJ}j ~ I nekog ortodobnog predstOl,rrniht, birokraclje. p~(la:milli1'ic~: rima (11 stvari, , iaka. ne fonnalno) mtoj\e zabranj.eno sYe dO' I 196 t. ~Qdhte di'a.ti. preda:vanj,a na manst'venim :s~upQ:vima I grupiiam:mlidwa. .koji nisu hiU al.anovi sluzbeoo orgmizacije.,· ),il'e :imenaituje da Je.b.iroJuatizacljapsihoanalitiClrog pokreta Rmtirala cd;govarajucim .smanjeDjem znanstvene krean.V1lQ.. 'Sri. U ~~hQamdm su :r.nnog¢ now ideje donijcli psilioona1lit'cl~ carnEojri SlU. pmj~~-:ka.smje If!lsldniilfveze s bfroliaciJ[cml

i nasta;lr~Li s-voj I'd ~zvannjeMne JUrisdn!CJje. - -

SiO je .nast.allQ ed Man:o"le misiij u VBe 00. s1Gtiml ggd]Da, njezilla pospoJ~a?:I o:roj<e DllOmmo porOm s prik~ onQga 3m j.e, bi1a izvotJ)Q"sto ;maa u bhi 11 vrijefme od s rediae 19~ sto.}jje:ea do poc:etka 5vje~*og: rata. J9.14. g~)cIDine, Marksisricka. teorija kao i .socijalistitki pokret bUa lie radikalna i hUlWa.n.i:stlCka; r~alna u pdje spomeml1t.:i!m smislu pOOliiran~ u kQrije,u.e~ a korljem bijahuCQvje.k; humllnistiiCkan snri.dll ,da j:e rovjet mj:erHo sv.m stva:ri1 ~da. nJegov prnill. l'axvl.tak. mara biti· cilj ~. bi1te1'ij svlli. druSt'li',emh lrrmPorn .. OsIOhooaenje i:'O'Vje-. ka od smrtnog stiska. eko.:IlOOlsldh okolnosti ,koje su 1l?rijeCil.e njje.gov JPotpun racmltaJc. bie je ciJj ,sv.u~ Marxovih misJi i napora, Socijalaam je utih prvili pedeset ili.Sadeset godina, iaiQ ne 'u, t:oo...loSb::vm je .. Jku~ bie. llajvafnijii. au;ten.t1cw duhov:ni pomt 1Jl. ~padnQm svlje~u.,

132

.:j,ro je oil njega. .nastalo,? Uspl\o:. je,zadCibiQ .mot _' :in u sa.mom tom. p:rocesu, podlegao s:vojem protivn&u~ duhu it:apita~ lrcz:rml. ~aj n.zmak ne izn.ena~e pmV:i~e., Kapitalizam. j'e, uspio ~ruisv'ega sto 8U rani .sQcijalisti mogli seib,ip.reds1a.. viti. U~JestQ da je deveo &0 eve ve6egsii"O.ma~tli"a :radnik:S::. f,lapredak te1malogije i c(ga.nizacije kapitalistickog dru$tv.a omoguCio je ~dniclma da se okoriste :ujegovim. napm::edova~ f.ljem. ]sUni :za volj:ur to se doodreaene mjere dO'BOdilo na raCumI kokmiziranil:J naroda;n..adalje, d.o toga j e do odredene miere d.oDa i !putem borheood.j alistl.6kih parti] a i smdi~ kata za veCii udio u ~venom. (K011.vodu" .No, kak:'va god hilamosa tib.· ;ramih faJrtora.j pooljedica je hila: da je l'admke 1 fljihow vone s\~evise i vise lPrivl~Cjjo, 'duh ka-pi£alizma :i da supooeli tu.macUi sodj allsam 1Jl skladu 5 :kapUaHstiCkhn na~ eelima. Dok je marksizam. te7iol humanistlCl!iom drnsmt koje .nadjlati bpitaUzam,. di'U.8.t'm .koje hi za svoj eil] Imale potp'UD., !l"a:lritat pojedinaene UCnDS:ti1 vocina je .socijansm smatrala :Sodj.alizam pokretom za jpoboJjsanje ekonemskog i drushrel'llo-polit~Ckog: pruoila1ja Ul1:utar ka:];l~taUzroa; onr. :511- smatrali po~ dru:StV'ljenje sredstava za projzv;()dnju. plus nateIadriave, blagoo.tanja d<>voljnim ~riterijem za socl.ja:1risti'Okp -thirlSitw. Na~ tela avoS tljpa :.)socijal:izm'D.«' bib: ,s'll. u bin ista no i naCcla kaJlitaHzma: maksimum ekonomske efikasnos.ti~ uvelike mrekratski o1l"ganizir3fn:a Industrija 1. ;podloino5t pojedinca tom hh."oktats:kom., ali ekooomsk'i efikasnoon mstemcui.

U osnovi. je veeirul soci] alista na Zapadu ina Istokuzasmpala tu ka:pitaHstiClru in~Ie.ta.d.iu rocij.ali:ZlTIa~ aU Stu u skladu ,$ vlastitim odgovara]UlCbn ekonomskim il poUtickim polobjima s~igli de ;razlicitih :rjesenja. Zapw;l:rd "oi:1e su se po6eli min ti skapUaUzmom na PO.cetkllI2Ilta ~ 9m 4. gadine. Umjes.to, da su ostali vjemi il:emeljnoj doktrini mira i Inrerlliacio:naU:una rocij,aiisticD vod"eo'ba. tabors potpoma:gNl su svo1,e vlade tvrdeCi da p oru-f.avaju. ratu Ime s[obode jer Irnaju src~u Ibodtise p:rotiv K<li~el<l, odIiLosno Cara ... Kada je iimpC-t'ljalni sist:em. U N]ema~koj f[Qpao kao pos~jedic:a pro..

133

Ci1u2iwuja stvamo ~1lb1jen\Og rata. daIeto iza. svake razumae mjere~ isti su,vode sklo.Pmt~lni sa:vez sgen.eraUmau namjeri da para:ze ewluciju. Prvo su dopustili rast Reichswebra i . taj:mh.ipolutajoih po1llvO'j~1dEi Ol'ga'iTlilacija. k-oj,e ~1l pos;ta1~ . b.amm, naois~iare m~:e~ a tada su f:aktiCki pot~ puno bptuIirau, pred rastuOaw smagom. i pfiltiskom naclstro. .knl i naciona]j;s,tickili desnJh snaga.FrancUski socija1isUCki ~a.: slijedi~~mm._ is'Camesmjem.~ .koji je £rarncusku. Sooija~ Hst1& partij;tt pod vod.stvO:m 'Guya MoBeta odveo 'U1 ofwrenu pbddku altirsloom. ratu .. U Eng~koj bo i u s:kandinavskim xemijama s1tuacija je bib ponesm cTn:tlcm_ja. '[J tim zemljama sOcij_alisti !in zrui0bmveemll.!.privremeno ill. manje-vi5e tra.j- 1lO~ i upotrljebilli svoju magu. za izgramvamjie driava blagosbJnja. VisoIro IaWijem. sis'(Qem dfUAtvuog osigmranja i. na:rocito s~'1Ie mustvenog zdravlJa ~ot.ptmO ,je razvlO' sissem kojeg su zapofell. kDnzet"ltalti.vd. u JEvropi 11 19.smijelu (Disraeli U' &g1.esli.oii Bismarck. u. :r..Nema.C.k'O~"I a .kF:>J·'I-ie. . U'

_ . _ ..II _ ~"'Y. 'JJ.~ - - '",",:.1 ,~.

Sjedln..J.Mim ~ DciaNama .za:pc&o ';pod vodsltvt:ml F .. D~ Ro,osevelta u trld.esetim godinama 20 •. stoljeca •. K tome. je brltanskaLabmis,ucka partija poa.rustvenlla nee kljuCne industrije vj:e:mju6i da je takvo podruSwijenje uedstava. za proi~n:t kr.ilIiem1 istfuIskog socija!limla. No- dot su zadoyoljill. ekoDO~ke interese radmki .. njmmra. vrsta socijaUzma prestaJa jle biU viztjrom .fum.iDamentalne proonjene ljltd:slr.og polc:faja. 'Gubll.i su jedme :b:bol\e za dm,gima.i tmtili nadeknadu za njihove gub:itb (''II:lu~.taja.njem. ed go.t:Ovo svilb, r-adli~ ~alnIh olljeva.. Do isrog je proeesa dOOIo 11 N:il~koj ~dje. Socijrudemollaatsb. panija. nijesamoodustaIa odsvih secijwsti.C:k$h d)ljeva,. nego .le prlJw.atlla :narela nacW-D,aU'Zma. i [ga:o:ru2laO'~ do te mjere cia se ooclJalde;mokratska pooHtika jedva. maZe r~ti. oil polltike Jlj~n]h pro:tiwika.

Ono :~to se dogoc1!w u. Rusiji OOlltQje u sopxotnosti od za~ poooog razvitka, no ipakpostQje nete. :slienoai. Rusija za ~~Z]:i:kJu od zapadnoevropskim zemruja.. nije joS b:i1a fostahl mdusb<J.jaJiliziTana ~mljla u:s:prk-os Cinjremci da je ~jeCa

134

mdustrija blla vrbrazvijena; tri cetv.rtm.e :stanalvm~tva. hili su se1j.acl~ wfmamel1u. njnna wlo slrOmUnl.CaristiCka je administtaci;ja. biJ]akW'W'.llpirana~ tIi~ nesposobll.a i ma see to rat 19114.godine iskrvado je ruski. narod a eta mu nije doma pobjedu. Pnra. fiWOluc.lJa. 1917~ godineIroju sa vodili. Kerenski i dru:gljpntClala. j:e. uglamom .iibog nevoljkosti vod& dill. zavrie' rat, pa je tako Lenj~n bio suoOOn sa zadatkom da p.reuzme ~ast 1l .?iemlji koja nijre iimahl.· ekonomske prllik,e ilwje sn ~ skIadu ~ Marxovom md:sli lII.lhe ea izgt.aruvranJe socijaIDistiCkog sistema. LogiCno j,eda. jeLeDj:in ave .svoje nade upnv:ljao spram u.bijanj,a, sodjaUs.tiCke revolucije 11 ::zapaoooj Evrupi, posebno 111. Njem.aElroj. No te .511 . se nooef bjMovile i boijseviCka. se rewluclja. ~a Wi!i)c«J.as n.eTi:~ivim zadNkom. Do 19.22,.....1923. lril0 .1e .savneno jasDo da jenada u.nje.ma&u revoiU!cijupotpwlo ~gLlbiIa svQj'£emetj~ u . Iste v.rijeme kada. je Lenjin. tesko ·Qbolio i umro 1924. pi... dine. Bio j e po~tedrn rje§avan.ja konafue dUeme.

Staljin se, upo:tre~lj.a.vajud. uO.m.La Marxa i LeDjma, u. stvatnosti odao i~graruvaDju. ddavn.og bpital"izma 1lI. Rusiji. Orga.. ~<ln je induM.rijski rolOnopol dmv:e koi,i je vodilanw3 ~adZ.e,'rska. biro:kraclja i upotrijebio met:od1u centraliizm.m.e" b.irok.ratske iindustrij.allzacijekoj.a se ta!kG&rrazvlj.a1au zapadnom. kapilUalmnu, prem.da '~"Omplebllje i drastiCnije. U llamjeri da p,~obrazi selja-e£ostafio'V'niStvou. popmaciJu s Ddno.m disciplln.om nn~!o·m za. mode:rnijDdustrijalizam i) fi~je, da bi naveo stano~tvo cia ptiihwU Zrtv~ 11 potroSi' nJI potveo,Jlt: m brzuakumwlaciju. Dpitrua koJi 6ese npatrijebiu za izgradujJu b~.cmJJ. :wdustrija,. upotrljebio je dva s.redstva: ,Pnoj.si1u i terOl'~premda ~·mhv:djUjua svojo<i suludoj su_mnj,ieavos;fi i n.eognmii5enoj Mnji':za os<lbnom. vhsti.--teool" ~ji je daleko .nawlmo one §lO hi bnopo~ nebno 21, spomenULte ekonmnsJre cl1jeve i koji je ill stvarl:ua nm.o~o, nai1Da osbbio njegov etonomskl.·:i. vojnd lPO[Gfaj. [)ru~ ~Q .srOOlst~v? ~je je up~trijt'libio 1StaIjin. is.to je .kao 11 .kapi~a~ lIimlm .pMiea:J poveCanii:m. p:rlhodom' :m bolji i looHChislU vea

rad.Taj je potieaj najv:a!niji koji jeupoUijeblje.n zaunapr,e. ~enje efikas~ ra:cWJi;ki. mena~ i ,s,eljaka. U stvari, svaki k~pital1.sticki mmadzer, nvjenn. da; je ~motiv prrofita« Jedina efibma motivacija _ m nap.redakj b~o :&1 odUiSevIjen ruskim, sistremo~ narrocitoa.ko se p.rotivl mijesauju slndika.ta

·u menedler:s.ke fUThkclje;,~ -

.. U g?d~ma do Strujmovesmrti,sovjetsD Savez je blgrnc1liQ dovoljnu. bam za jpoveCalllU potn)ISn~U; on [e takoaer dorvolj~ DD in1ribao svoje stano'V1D.m-tv·o' u L,,ou.:strij.skoj radno] discipJini da dopusti okonfunjeterora i izgradnju policljs!re drZa~ ~e .. P~:mda. ta. dr.i~va ne dOpuSta ilraZavanje misljenj~ koje je krltiM;:Q u odnosu na slstem, a. joo manje odg-Oil,{arajucu :politiCKillM:thmost, :osTIlohodila.. je prosjeenog g~ada!nma od straha dace bid uhapsen u nmim jutamj:hn satima z:brog iz~_aZavanj a krinC1d~ roi:sJi ill. jednostamo zbogtoga sila ga je denuncirao osebni neprljatd'j.

Degradscija Staljinat dovrsena na .wngxesu Komurusti&e Partije ujesen 19tH, i nov! progmm Fattije .p'rihv~ na isrom ko.ngresuposijednjisu. ~o:ra:ci ko]i ,omacavaju prijelaz ~z stajj~Wstlckeu bMoovljevsk.u fazu 1;1 SQvjetskom Savez,llJ. Ova :se faza moze Qwakter.izirati kao sklop l"azUCjtih elemenata:eko.ll!omsl:i. jeto potprunocentralh]ran dcia.vnll kapitaJiZ8.m koji je do kraja l'a:LvlQ mO'nopol:i.st:i.~ko naeei.o suvremen.og industdjaiizma; drusweno je to drZava hbgostanja koja voai briguQ oolllo'Vlrlm drusfvenim i ekollo.mslldm potrebama cijelog :stanovnistva; polltlCki to je poUcijska drlaV<t. koja ogr,anic-u,j,e s1obodu .D'.IEUenja. i poUuCke akthmosH, no Ipak ocM:uje znatnu dom zakom.tosti stiteCt ,grattane od samovoljnih policij skih mjera, Graaanin zna sto moie i $1:0 ne .m..Q~e cw til i pod uvjetom da se heCe· llllutar tih cgranicenja De mora se boiJatt.t lGulturno r psiholoski 1rrusOovl§ev'~ ski sistem progla,g,ava Jk:al'i.llnf.sti~ ril.dnu etilru I stttlgum-r ralnost usredo,toce.lilu oko d.omovme, rada, obite]ji i dUZfiosli :- moralnost slieniju idejama P,etaina iili Sal~zara. nego ide] ama MaJ."Xa. Sovjetski Sav·ez danas je Jmn~e.rvamivna tlrlava.

136

»lm.abstva.«, reakcionarnija. it mnogim stvarima od»kapita~ lisdckih« iliZava, ali. progre_osivniJa. 1.1 jednoj bietll;oj stavki.naiwe. prl:vami korpo,r.acijski mte:re-si ne moguoo mUe~.a!ti. u opes, pollti.Clke i ekonomske pmnove vIade.

sovjetski s.is~em jos u$!ot.rebijava. revolucieneme i Siocija~ UstiCke ideje koje suo izrekH. Marx.~ Engels ii. Lenj in lkao ideologije koje Qdaju masama smisao ZIIlaOetJJj~. ]I: pak, one su iz;gubHe efikasRost isiruacljase maZie usporediti s onom na Z.apadugdje se ,krs~anS'ka ideja jiOS uPQtIrebljav.a U:gh\UlOIn ideoloski. tj, bes efik:asnog temelja "U srcima i, posmpcima ve;m.e: ljuw kQji se jzj~£nJavaju:za il\e idejre.

P.rethodni 'OJ?ispovijesti psih.oonalitia.og i soci.jaIisUCkog pokreta zavtiS,ava uagiCinom biljen:omutvrdivanja Il§ihova pIQmasaja. .Me~1U tim, dokje ta tvrdnja iSJ,l[.avna stose tite vclikih etabUraruh biookracJja~ Qua ne uzima·u ob:tir aspekte s viSe nade ..

.P'sih.oanruiti&i lradlkalizam nije uhila birokr-acij:a~ mti j~ psihoanaliticka misao uguSe:m:!), Izvj·estau broj ,psihoau.aliti~ ~ara~ kol~o god. se meausohno, razlikova!i, ]?o-!msavao je iz.. naci nove jpu.mve i stvoriU noee ideje. Svbn.3. S1lI. njima. 'praizyol' F~'I.[do'Va ldasiena. o'tkriCa n.esvjesnih procesa, no om. su se ekerlstllt novim terapeutskim iskustvirna, nallrretkom u. bio,Iogiji i :medic1;rwi i nQvim n3cinima. razmisljanja. koje 811 rotlcall fHo-zofij.a i teerijska _ fizib.. U stv,ari. neki o2} - njih zauzirna]u stajaliSte vdo blisko Freudu; glavni elementt za~ jednicki svitn tim .. raz:l.i~i6m trendovima . .Ide 1:1 cinjenicl da SU se os:lobodili .k.ontrole misltod atrane pSihoanalitiCke biro.kradje !ida SUpOitpUD.Q ~slori:stili tu .slobodu za stvara1a.Cld. razvrtak ]_:lsihoanaUt].Cke teodje i terapije,

SodjaHzam k:aQ polret ndneus.polledi.vo v,e6eg :povijesnog maeenja nego p.sUhoonallza ~o~ n[jre1.Ul.i.Sren ed strane njegtl'vih neprljatelja: nit! njegQvih »predst.a'Ymb.« •. ,d,es:rilll 1 r· ·h

_lJev-~ • Posvuda u svijetu potStoje male grope .radikalniA hu~

manisHCkih sodjaUsta. koJi izrazava]IU i revidiraju marksi,stic-ki: sodja!uamj i koji polm~avaju pridQJlijeti mstu huma-

137

mis,tiCJoog: s<l!cl_jaImna,koji se. ist:o tako, mzlikuje 0,1 SOvjetskog IoomWlimla. lao i ad ~bp:i~a. Ti glaso,vi ko1i. in'aZavajti du:b. ~ J"iO~ SU" smaifJ,f j imHrrurl.; :nooni ipak post'l:ilje i po,Ucu. nadu Ida Ce" aJw oovj'e~anstv,o, ,iibjegne lcmjDju. lu.doS't nu1clearnog ,rata, noli rnternaclor.!aUstiCki socij~tU'iki pobet os:narlti naoela. i ,ob6Can.ja,2'.'a~.<hrog i is'VQCnoghumaniZn1a.

mI.JBslm m;:~ 1lHtAw.m

~. Usp. de-tall.1m r:a~.o mmpitanj'uui E., !Fromm, !fRgmrmd: ,Freud's, Mu;sJon. WOJr]4 fer],)ectlve Series, m". Ru,t11. Nutb ~ Haql0l" &; Bmthel!'.s:~ Neiw' York 1959.

~ Usp. ~ d~e'ta!llDij"uanaJizu tih p[tanja~ E. ,Fromm. Ma1'MIl~ Pte.vailP: ~.lnq:T.lny mia' tM l'ac.t's and 1!.ict.iaw; of ~eign: Policy. Dcm.h~ ,day &: 00., Inc.~ and McItor 1300ks. NeW' 'York 1961, si::r. ,46--86.

Neke sredne .ideje

P.rooiStajiu jei neke :idej:e lIooje. so p.temiSJ0 ill po'Sljedice poj~ moM. ,0 lIwjima se mspravlja Ul veOOm dijelllove lmjige, a 1roje se toi5i!lG W? uJdapa;jll IIi, PGdkO'ji namov pog'favlja, k.oja se have FreudcMm i M'arxovim. pojD1lO'vima. U' O¥Om.CU se poglavJju. nasmjati pOiZabDiti s ne1ima odtih ,s:ro~ ide:ja.

pJ'lJa od.1!ih ideda harvi se vezom j:z:me&u, ~m]isHc: i '»brigec: •.

I Ps:iho1ogiji3l i .wcilio,gij a imaj1.1. za predmetrovje.ka. M.O,gtl S.alZD.ati mnogo Wiga .0 00ridw. proma:trajuei ga 'kaosvald ~ prewnet lit. ~ p.oo:ina~ ~ sttiIjim nas.uprot. mog »p:red..:lneta.«~ ~rib-j:elcta{ll(u. eng]eskom jeziJku »o.b-ject{lf :i .».o:bject-iQ,n.a:: imaj'U:iisti .korijlen;u njemaekom", Q;genstand ~

- '. it "" 'I\,._~~, L~t.. . '. ...~. •.•.• .'

~OOWlterstanu~i ~ b:wl _ga PlromOtriO~ opnao~ lZIlljeriO~ 1z.

vagao. pa., ipak. ja, ne :mztm!iitml om ,sto jeZivo aJoo, ostam: »p~m«. Rammi,jem iEi~jrlJj,eka santO u. sUuaciji \I, kojoj' stupams DjmJ" III odnos~ kada. on. presta.j.e biIi Qdvojmim puredn:ietom i po:smne dijiel,om, mene jj]i" cia pos.~avimo stvu j:o~ })ra:Vliilnije~ kadapootule ~ja.(t~ a takolier estane llue,.,ja,«. Ostanem iii -uda}jeni pmma-trai'l: 'vidim sarno pomano. pona~anje i ,ako je to sve sm2Iim. mati miflgJL1 se zadovolj~ti.s time dabwlem pr~traf. No III tl.um stavu bjeti <;Je.llna dru:ge olinbe,. llj:czlna pmm stvamost. J':a. je opiisaJem s ovog ill. emag ~ek.ta." no js. jemisamfl~blda susreo, Samo ,aka sam otvonm spnm, :nje 'i oogO'vm'am joj. a. 00, je upravo (Illda. a]ro,llIspos,ta:vljjmn odnos s nj'ODl.t tada wdim. s:vojeg,a blimje.g; ,8, vidje1iga maCi poz.mavatiG:a.

Kaka mOgllvicijeti d~goga ako sam :is,punjen sob om? Bitl iSplDlj.en soibom. maa biti ispunjen. svojo:m vlastimm sli~

kOqD!.ilasthOnI_ "lakomoSCu iii V~a$tlto.ln uznemi:renQ~cu. N t~' ne~ ~»biti. ja«~Dois.m, je potrebno bim sVQjhuJja d~ b~ \"la'lO drugoga. Ka'ko bdl mog'ao rnz.umjeti njegov shah' nJ~g?vtl hl~t: samoeu, nadamje" njegovu ]jubavako illsa~ osJetlo vlast~"strah~ tuguJ' samocu, nadu iIi ljuhav? Ake> De ~o~ mobi1i~rati moje vlastito ~judsk() iskustVQ" pokre.nut! gel, a povemti 'Se ~ mojim: b~i!njim~ megu saznajl dosta Q l_l:j.emu~. all. ?iega. iIlika?aneCJ1 poznavati, B&td otvoren je mn;)e kQJe mI. ~mogu,6uje da budem njime i'SpWl}en, cia

~'~~ pr~et nJ_une; = potrebno je da ja budem ia, kako blli _lD.a6e J~~~l'ogao birtl_o~'IetU'? Ja moram bi1i svo], tj, a~,tenM6an, jled:inStven, hlo hili .mogao liibam ti sebe, kako 'bib mogaopvevIadatiiluziju stvamosu te jedinstvenostl, Sve ?()~ ne u~QSt~im vf-aS\titi identitet~ sve dok se potpuno ne ~g;nem zz krlI~, iz dbiteljl, jz spona rase i nacije, drngim J'oJrJeC.ima sve d?k :u po.t,p:qnosti ne postanem pojedlnac; &1:0- bodan eovjek, ne mQgY. ,odhaclti topojeddnatno I dozhrj,e!i da nlsam msta drugo nego 1mp vode na kresti vala, odvojeno bice za dje1ic ,sekunde.

Biti U Qdnow,bi:t1 poveean, zn~'1. vodiFtl hrigu,. .Ako sam s~dionik a. n<::!. ud-aljeni . p.romatf!lC pootaje.J:r.!. zaintereS'irnn (mter-ess(! maii ;o;bliti'U«). »Biti-ue::zli1:aCi ne b.iti izvan. Ak:o ~ja-~esa~-ll« tadasvij,et postaje ~ojQm bl"igo,m. Ta brigs moze hrti :til2;anjareka. »Zai.!IIrteresi-ran:oot~ samoubojice za scbe je z~interesirano.st za sammmriStenje. kao ~to je i »interes« uhoj.i~~ z.~ :wijet .intere~ z_~ njegovim razarnnje_m. No ovaj je ~JednJ .o.nteres patoIoild; ne zbog tQgasto je »oO'v],ek dohar«, vee sroga sto ·sarnu kvalltetu iivota lin! to, sto ten,dira .cia se Qdr1i; »biti-u,« svijetu znaCi voditi btlgu 0 -Zi.VQtl1 vJ~stitom razvijanju i razvoju .svih dmgih bjt..'l.

Brimo znanje~ »biti~lI{( znanje, v,od'i tadak zelji da se pO'~~~: . !,,) jj~~ ''Upotrijeblmo Ii :rijee u ~irem snnslu, terapeu~c~ o~'en~r~o. znanje .. Ovakvallteta briinog zllanja nasla Je _ SVOJI kla~n,Cni lZl"az 'U budisUckoj misli. Kada je Buddha ugleda:o staro,g OOvjeka~ bQlesnog: Covjeka. iii, mrtvog ,cO'vjeka,

1.40

nije,. os1ao udaljenim pr,omatraeem; 'bia je potalrnnt na ra'Z~ ~Ujanje '0 prablero.u 'k. se ,is-Wjielka. moie spasitl (til,painje. Brlga za p~ Co'vjciw dovcla je BuddIm do otkri~a da ,W Covjek ~. aiko .se vee moZeoolobo'Cli:tri 00 v:JasVi,te Iakomosti i- neznanjla -_ moie ,osloboditi i ad patnje, Nakon ilto orijen~ taclja spram svijeta postaae strastvenem brlg,om S¥"e r-a'z .. ;m,i!ijatije 0 svijetu razvij.a ss drugim puto,'rima.. Najj:ednostavnijiprimjer za to, nudi medlcina, Kolikobi se medtcln .. sIcih:_otkrim dogodllo llezz.elje za izlJei::enJem? Ista ta bl'lga leti u osnovi svih Freudovth otkriea. Da nije. bin potican leljom za izlje5enj:em. mentalnih PQrerneca:ja ~o bi bio mogao othiti' nesvjesno u. :raz1i~itim maskama. u kojima 56 pojavIJuj~' 11 simptoIDima i snovima.? Potptmo je oe1to, da s1l!.l~ajno i neza_inter~iranopl.lO.matranje rijetkQ dovodi do maeajnogznanja. Sva pitanja koja p05tavJja fntelekt odredena su na§.im mteresom .. Taj interes~ daleko cd toga ,da bude protusmvljen ilJilaDjU,. niegoV' je 'Uvjet ukoUko, jezadu:Zem. s l'<U!u:rp.o.m, tj.,. .$a, sposobnOOw da sestovari vlde Jmk\Ie jes<u~ »da ih sepustl da budu«,

Da sve to uvidim puno mi je pomogao mo] rad psih~ ,analit~~ara. '810 sam. od;ga.jau 11 skladu sa. strogoorlodQks.. nom fro] dovs&.om procedurom analiziran] a paclj,ellm .sjed.eci iza njegaj, sluSajuci l'ljego'ViC asocij~e. Ova tebnrlka ps,iliOo 3llalize hila je oblikovana po modelu labo'rato.rijsko,g pokusa: pacijent jebio »predmet«, a analitiear je promatrao njegove slo'bodne a.8odj a.cije~ SDQ've Itd, i anallmrao materlj]al koji je pacijent prolzveo, ad analitifara. se OCekivalo da bude udaljeni promatrad I ogledalo, a. ne sndionlk, Soo sam duie radio na taj nacm bio sam sve nezadovoljniji.. Prije svega, eesto sam, postajao umoran, pa eak i sanjiv za vrijeme analiti~og' rada; oes,to sam osjetio, ,olak~a',nje boose d,." vdllQ vrijeme analiziranja, NQ gore od toga bilo [e to ilta :sam sve manje i m.aJlje. Qsj~ da stvamo razumij:em paci~ ,jenta. Dakako. n,aucio SilUfi ~interpretirati.« i naucio ,sam, dovol,jno da. bili mterpretira,o lila t:akav naCin da. m se p,aci-

141

jmtc(IVe asodjacije i s.w:Ni obilno, uk:i!apdi,g moJa toorijska oeeldvaDja., No j.a, ,sam nvJjjek goVODO, 0 :padjenm a ne nj:e.mu_ ii imao sam .asjeeaj da mi, nlnogo tcoga ~to NIl ·trebaCllraz~: jeti 'bjen., uprva sam, po.tpumo prlrodnot mis!io da Sll'e ~ s.nmlnje :ruliStajju zahwljujuCi pomamjkan:ju vlastitogiskJustva. No' kako su sumnje ras1e s mojim isb.lstvom, Wnjes'OO da su l!l.eSUI1.jale-~ poOOo' s.am s'IUWljati.u. metodl!ll. .~oju. ,SWll upo. trebljawo'., PGtabut i ollrabren oostnm.e lkolega kqji :su ;im.alisiima, iskustva pofeo, sam tapbti Wla:O,kolo da nad'em noVi, }niL, Na:pokon sam. :pro~ da jewlo jedno:stavan:: umjestocla budem.promatrac mo'rao sam posta;ti, SII.uiiruDdkj Jrovezati se spacijoomm,; ed centra k. ,centn1., a De ad peme.

•• 'k , ...... ..;'~..:.. O· ,,1.....:! .:1'- """::.l .

nJe . ~: .... ~ .. p. . co W";!.O sam w;& 'lIlogu ... .wjeti 11 pacije:um

stvarl: koje p.rlje ,msam prlmjecvao, da sam '~niega, mmmi.jeva:tl a De interpretir-ati.. '000 ftoje reba, i da 8e gotorouGpCt \VB- ne umaram za vrifjeme ~:e., Is~.o'VRmene sam islkusio, -da mogu bitipotpUno objektivan i kad. smo potpuno poveumi.HJbjei:tiwmc ovdje znaa ridjeti pa~ cijen\ta kakavjest~ a ne bkv.im Zelim da bu~ No. bill objet. thmim. m~~ .je samo <.mcb aKo se .Di~ta. De Zeli zasebe, min pacijenmro divijeDjce. niti podlVl'gavaJ1je~ pa Cali: m ~\l:ljm;iet: .. Aka cwo posljedmlj:e ugIeda tao kcmtradikeija.

1 11 'Odnosu na OD.O i:to sam prije :ru.ao, 'na:im.e.\i daupravQ ,idja D pomod:i, ~plCl.!We .n~je mI5Ij~je~ VJ~ni IlaIklSiU cia 11 tCWle u. ,stvari II.ema protmrie&!osfi. U iDom.gj :&1Ji da" p0oI mQgmmm.- ~ta ne.i.elim.·za. sebe, DiU je moje saIDopOMovaDje ~li.jeileDo ,aka paeijent ne ~je _ POCOljjslD!jf, min sam poneseJl -moj.imt: postigml.oom. aJm· .mu je bolj:e.

000 :§tQ, vrijediza psUmlogiju. vrije.di i za sQciologij1L .. Aka ne 'vodim brigu. e mmtvu. trula. i :DWlj,e ~UanJ.t '0 dn15h1l nema fo'lmsa; 000 Dije m~.ta. dm;go nego slilepo tapkmje. CalC. i ako'je sijepCHSa skrivena. im~bhb. »podatakac l impreo sivme statistike. AIm 00 brine:m. za .ol)vje]ca1, kaka se ib.tiiga: m pojedmca.moie odxrojlti ,oil brlge :za dm~tvo fUi 'dio pIedstavlja:? Pogo.:ten sam patD;jama kojep'I(il.1Z1'Gkuje dru!tvo i

,142:

poWmut sam !eijom da smmjkmpatDja tako da pomopein lovjeku da postae polp.uno OOvjeCtm,. BriDe. Ii ,$sneiko, za i»vJekaJ t.ada tabriga poMalrlj'a raUilUa pitanj.a:: kaJm ,Qo,. 1!jek mwe blU slo'badan, kalmmom 'hiti p~tmO ~~eCa.n4 b.k.o m~e postan mm !m bi mo.gao Lid? "la. Drig.a .ie Wla lIDO sto je potall:b Marxa na Djepw "emm. 'mlrli1a. OD~ kaD

s:vako drug:o mmlStwno otkrl.oo, nisu. sw. bilapmviilma.; .u stiJ.ari~ ~est .:zmm.osti je pcwijest ,pDgt'e15aika. To wijediza Marx-ave. kao Jza Rngdsove teofije.· Vamost ne le!i u tome !~O' 'binori u.vkI hiolnumoposljedDja rijee ~~ "'100 em je plOOlmO&mJ da vodl k IWjim ot.biQul3.., !Ja i v.i.Se oel lop: da u otkriwnjru isnne ~ovjek otkrl-v:a sebejer postaje :s,vjes;.. r.dJii! i .m.cde prmije:ti ttl ve6l sv:jesIWst omima. .kqjil dobze nalwn Djega.

Med:uodno5 brlge i m:~ja&sto se ~w s l?tavom kaG :me<luodnos toorije i ,abe. Kao' ~m, je .Marx:jednmn. napi_.. 8ao~ ne smije. se .nijet samo 'bI;m!a.5timego, fie moira i. mije. njali. :I doi:sta~ tumacenje beznamjere nrljenjMlja j'e pmmo; promjena bez~iia .je slijepa .. Tuma.&mje i :pn:mnjena" toorij'ai.pmjksa,. msudva cdvojena ~om Joojil se mogu;. ltom.'binirati; ad 50 me~Wlobno ,oino&e ma takav DaM da. :m~je bim oplQoena, 'pmQom a prabu. v€ldi ~ej: ofJ(i!je, i toorlja i pn.ksa. mijenja:ju. .. ~ju prirodm. j£Dno.m. bda p$ strum. lOU! odv:oje.nt

• Pr'ob1em, meL'Uodlnos8\ klIlrije: i pni:se 'ima .100 jed'im aspeit. l'e;m, izmedu intelig.enci;Je: i ka:.rakt.era. I!Iabkol~ swki se po-' jem..nac. Jraoo s odNCkpim -sturpo}em intcligencij e i mljedan Jlsibololki fakw,r mijeodlgovonm :za, to i'litoje idiot Hi .~.~ No, idioti. i ge,fiij1s.u jz.nimke; mlC!I .~~o :me sw .~ i ~e impresio,Idtal0 bila jegmpost. ogrOOImS, veCi. !judi _ ,1Iroji lllIimp.ri,adWi mijednoj 'od. ovllI bajDjilb .kakgorlja. He .tJka.. zujemp.ri tom Ita !lomanjkmje one vrste [nteligen_clj'c i~ja. ,8ft lIll_Je-ri tQesto,vima,inteUgencije" negom nesposohnostshw;.. 'Ca:njja m'2fije OOitih uzmb.. :femom.enI~ shv;a&mja profL:It.ieC_ unutar ls'te poja!Ve~ mpostavij&ja ve2a.jZmeQU l'8zD.ifitihfak."

WIll. kqJi nisu oCi~o srodni. Ta je glupOS't najoCitija u pO:g[~ dim a, ljudi na osobae ednese i dNllUvene Imjare. ZbogtQga }Judi ne IDQgU vidjeti Dajo~tlj.eanjemce U osebnim i Wu'.. stvemm stearima ;i, U!mjesto ,tog.<t prlanjaju tci; ldi~eje Jwji se besko:naeno ponavijajua da mkada rrisu dovedenl 11 pifanje? 1n'truigencija. jeomn pr'HOWte, spusobnostl VeQm, dijela-m fw;lt"k,cija:samosmluoiSU, hrabrosti ;i zivomosti;' glupost je jed. nal!::otako JPosljedica podlohQsti~ str.iilia.,i UfilIrn.mjeg mrtvil~. AK'O se jooan bitan. dia, inteli:gmcije sast~j,i :u 8posobno8ti stvara'l!Lja: veza ii"zmeciu faktora za koje se do tada nije sma .. tralada s,foje u vezi, osoba koJa. £.lrrianja lIZ ,Jdisej i JOOnlleJlclju, nece se usud]id. primati takve veze; esoba ,koj a sa boj;1, bin l"atZUc.i'fom, neee se usudiU jptrimati da su ffkcijeono !ito jesu izbog f.oga ,00 !U1:velike bin S',PQjeee.Da, U ~VfW!ju stvarnosti, Male.IIi dJecak u ba.jci 00 carevu !I1ovo,m ruhu koji vidi, da joe cargp,l nij e, nepokea, jnte1igentmj1i. 00[\ odras:liba ali j05: nije sklon yrilagoill ti se, Nru:lalje~svako novo otkdce je av:anmd.1 ,3, avanmre zabtljevajll nesamoodreden stupen] unutamje .sigmmostil nego ivitalnost i radost ko]ie so merle nafi. samo u.onih knd koj.ih ,je :fi.vIDj,enje Vise o.ti OJl'uSblIilja na)l'ctos-ti i. :ilz'bjega,v,anja. boll. Da, bisDJ.o smanjili ()pt..~ razirm gly:postl nije nam :pmr,ebn.oviie »intdekta.« n~D drukcija. VIsta kar~e:ra:: ~judi. kojI su samostaIni, podwrlm i koji su zaljubJjeni u nvot.

Ne mega napUS1itl itmu inte1ekta a da ne ka£"e,m nesto i 0- dmgom aspekm~ opasnooti mtelebualb:a.eijeizloupotrebe .rij~ . .Rijeci se mogu upotreiblj:avati a da De mare ono sto w je na:mijeJJjeno da zD.aee; djeeimJOgu h.Lupxa.me iktl1jke inetese EHomfs;ket re1igiozne i poHbi.cl(e id.eje mogu nauCiti kao ~to se uti stnmi j,ezik. Zafsta: jt!: jeiln(L ad 1'l.(J,jwclh op.asw~ti !ojuvalja ir.bjeei br.kanjc rijeli s .cinjenicama; fetiJi,. zam rij£l'li p.njeCi. ta·zumijevtmje $lvamo.sfi~

T'o se mo~ prullijetid u mm fodnwjima.a molda najvi§e 'U ~iJ poUtioi i ffiom:5ji. Velika ~rfia aVID. ,Amerikanam. 'Vjem.je 11 Bop; no lz svmpromaU'~~. kako :znanstveno

144

Q1l!;aniziranih tala isporadiCnih. jaslilo~a:zi da to Vjer~anje uBoga Ima vdo male, posljeruice :u akcijama.i ];lana-fiailj'll 11 ~lvom. VeCina se Ijudi oavi zdta;vijem,. novoem i ))odgoje.m« (ovimpos1jednjim kao dijelom dluStvellog uspjeha) ~ a. mposto aes probIemillna ~ji hi se poj;a.v.lli aka olse haVlli bogom. ~ sme potroooo-gladm :i ]p[Vo.izvodno·ponoom, te poka:zuj'emo t:.oeno sve one crtemarerijaHzma koje opm-. fujem.o· kao»'beibofWCKeCf. P05,toji Ii .Bm Sl:O se mw.e :uuti za oo:blljno tt nUeIn ispovijed~.njn bega, :;to je priznarv,anje, an]~ioo da je bog pootatl ~dolWD~ Ne idOl od,c"Jn!a m Jm.. mena ,~t OM l.!o-je 00· ob~'VaIi. naSiproci~ vee idolod. rlJeQ].~ ~. i d:QIItt:J:fu& • .M;i 11 svalkO'nl trewtku krmno zaf~ ''rijed da se me ,Ek~:~e ne upotrebIjava: uzalud, sto :zna.c.i da. ;ga llpotrebljavanJix~pramo~a ne koo m:ucav iuaz ne:rnz-re~i:vog .:i:sht:stva. Swatramo da su ijlU_jJi »reJ:igiomt.« jer g~ da vjexuju u Boga. Da Ii joe to te~k:o iz.~e6.i? Ima Ii u tOillW ikalve ,zil:ru.jnooti, esim one da sa iz.reeene rljrol?

oato je daQvdje govcr.ffim 0 jednom. isIrustvu koje hi trebalo tVlmitl. s'Wamo:st aonn .stran.urUeci. Kojjeje to isJru.. SM? 'l'o ,je .:Wtustvo U okv.h'U m.ojeg sebe ShV2Ca.rUQ h.o di6 ljudslrolSti, !ivljenJa. u sldad.u sa sustavam wijedn.os:U 'U ko[em ISU puni doZlvljaj. Jjubavl" pravde i ~'Line domirna41tna SVI'M :iiVQHt k~joj j,e sve dnIgoiP'Odreaeno; 0,00 .maa smlnu. te~u za FaXllijanjem vhsntih ·moa lIoJjenja i l'asumVMl,ja do, toCke u kojojse dostife .novaharmonija sa svijetom; aDQ 2nau, teZiti za po:nimd~6u, tlvidj eli. vlastiUlisWl'jetnost sa mm 'b.iCima iod,u.s.fatiodl. .Uuzije (I oclvojen.ow., neraoorlvODl egu. 1 to mae! ne brkaU o:nosro' pdpada. earn r5 onim ~ pri,ada Bogu. U sled carevog jedan Covjek Ima ve6tt moe on drugo,ga~ 'Vi~etaIentaJ inteijgen.cije i.po.stignuca., NO' u sferi duho~g nitko llIkome nije :ill. superlornn TId. inferl.o.l'95Jil. U tom p:omuOju sv! smo same IjuiJs1cl ~ SV'eci i iloCincir herojt i kuka~lce.. S¢iCi. doautelil t~g is..1rm:tva. 'U. Jrojem so;: jpGdrnt:je ));caract i poruucje l!!Bo:ga« ~.iSe De :mijesaju. bimn

14.5

je dio stvarnosti s onu stranu rlj'e-Ci koje govore »daj earn 'caTeVOI ill .BOgu boZje«.

,Qv,o,railikQ'IllIDje mnenu dviJu s:re.ra dodiroje se s drugim na.jrnaeajnijim. aspektom religi:o'mog iskustva.. odnosom spram mQ~i. P'odrufje ·cara je podrucje mofi. U ·nasoj fwc~, :koj egzistencij] :sri. smn pocUomi. mocl, Svatko tk,o nO.si revolver more nas oDiti .ill, utamnifi'ti.;sva;tko, tkti"kontroHra naSa sredstva za !i'vot :moien.as: i~g1:adnjeti Ili nas prismU da izvrihn.o Djegove zapo'Vije"sti. BuduCi, da zellmo . Zivjeti, moramo se podvrgJluti iii borin" pod uvietom da -postoji srulSa,~ a Cesto je nema, Upr.avo zboS tog,a ~to .:moc Qdlueuj e o Zi:votu i smrti, slcbodl i r:opstvu., ona ostavlja. trag He same na nasim tlj elima neg:o' i u nai§.im duhovima. Ona] koji npravlja. nadmoCnom silom postovan je i pesvecea, Smatramo ga svemajuCim i vrhansklm dobrom premda nas je podjamdo; jer, prefenramo podlnci se »dobrovoljno« Ildobrlma« i »madrimae negn pmva:ti'U tinjenku da 8~O bespo~ za odbijanje poslusaostt pokvarenima, Taka dugo dok ·g1ori6cimmomoe prihvaeamo vrijednosti earn; a ako povesemo BOg;! s :moci. tada doista poClnjamo najvise sv;elog;r.Ue pretv,ar,ajucl Boga 11 cara, A npravo j e to ono ~ro joe Eo,vjek Cini_o timeama godina .. Izvonw ,duhovno isl.ustvo 'Pomaje, cinjenfce moe, ali nibda. ne glorificira moe kao nosioca mudrost! :ill dobrote, Njegov su motto prorokove rijeCi:»Ne silnm i maC! vee rnajim duhom go-vorl GOspQd«.

Evolucija nillgije usko je protbma s razvitb:rm oovje· kove samomjesti i mdividua]jzacije. Cini se da je s razv.it~ kom samosvijestt ~ovjek razvijao'talkoder iskustvo svoje usamljenostl i odvojeno.sti ed drugih. To i:skustvo dovodi do, mt(lnzivne uznemfrenosti, a da bi prevladao tu tjesko bu Covjet j e razvlo strastvemr Zclju cia se ujedini sa svj.etom,. da pl1es,tane biU Qdvojenim. Stotm.am,a dsuCa. godlina fo:l\;;J1ilsa'Vao je vratiti se addle je doiao, dapostane opet jednQ s prirndam. z.eJi:o je ponoVQ biti jedno .sa 2ivodnjom,. s dI'VeCem; zeUo je izb Jeci teret da.bude Covjetan~ da ima .svije:st 0 seW

1"46

i swjemu svijem. Pokusavao je postiCi to jetlinstvo na mnog'o na&a. Ob~vao. je drvec,e i rijeke~ identi£icirao se sa uvotinjama i trmo' ispunJ,enje osje6ajuCi i djclujUCi poput iivotinje. IIi je pO'~ao Wdoniii woju svijest" zabol'fl.viti. da je, Co:vj,eCQn. m:imanjem opoj:nih _piCa; droga .lli spolnlm ,orgijama. Konaeno je ed sebe ucinio i,dole 11 koje je projmao

li: •• k' .. ..>:-. .• d' . .

sve sto je W100~ O:Jnna J e ~tvovao :svoJU 'JeCU 1 SVOllU

stoku kako hi se osjecao dijclo:m Idola, jak i1 SJlaUm u toj siwblozi. No, u jedno!m trenutku u iPov.ijes1ti~ zaista vrlo aedavno I prije maJlje od Cetirl tisuee godma, ~ovjek je ucWj.o odIuoujuCi ;zaokret. Spomao je da nece nikada meCi daseCi j.stv,o aka bude ukIanjoo svoju Ijudskost; da se nikada nece mali. wantiu mjiskiu nevinoet; da nikada mere mod ~ie!iti problemsto je eovj'ekt ito tnwscendira prlrodu~ a, ipak jest u njoj, iduCi unazad, Shvauo joe da ce mod rijesiti sv,oj problem samo ako sebnde kretao prema naprijed" razvijajuCi potptmo :'iv-oj ;razmn i sv:oju ljuba.v, posta::iuCi pot~ ptmO Ij,ud.skJm i tam m.alaZe6i now hauuoniju s covjeJrom i prlrodom,. osjecajucl se poncvo kod .ku.ce u svijetu.

Iskustvo te nove spozna.je .zbllo se na mnogo razHfi:tih mj,esb 11 svijem hme4u.· lS00~ god. pro D. e._ i 500. ,god.·pr. n. e. Lac-tee O'tkrio ga jie 1!1. .Ki.nj" Buddha u IndiJi,E"knaton. 11 Egi:ptu~ Mojsij e u Palestinl, a fllozofi II 011&oj. Iskustvo koje l?toji u pozadini tih n.u;licitih otkriCa'maida nije bilo .toeno isto; u stvan, Cak ni ne postoje dva pojedinca looji i:m.aju toen.o· isto liskustv,o. No, ona SU u blti b:iIa. isla" ali su lli cblUkova1i na potpuno l'u.llcltoe naCine. "Lao·tse i- B,u.d.c1ha. uop6e nisu go,vorlli 0 bogu; Lao-tse J,e govorio 0 ll'Putu¢~ a ]3,uddha. 0 nirvani i prosvjeeenju.. Gren fi1.orz:ofi guwrlli su 0 nacelu, p.rvooitnoj supslanci ill nepo.Ia-etnom pqkl'etaeu.. S dmge .strana, Egipcani i HebRji so. upotreb,ljavali potpuno,

r",~1~·~··t .• ... b· ..l~ • li··· _.:I!_.' ~ --~:"-":'-

~Cl POJla.m; S 0 lZlrom. ':'m su iIDm_ tr~lJU 'cen~:.t~A-

nih, prenida malenili driava. 8 moenDm haljevskom figurom, <I'm su zamisIjali vrho,'D:O bide, vladara neba i zemlje .. Hebre-ji su se· borill protiv. idola i zab.ranili iz.radivanje bDo kwe

141

:;Iike- Boga; Mabnoo.rldes" njibl'v ua.jveCi filozof~ b:javi.o je 6- 5UCU gndina kasnijeda nije dopuSteno, Cak DiU spomenuti pooitiVno svojstvo BO,gat. lpak. pomislJem. ,pojam boga kae fonne 11 koJojse izrazilo neizrecivo, zadrlan je '1l.1 judaitmu i u krSCanstvuj i tako posta-o dominantni pojara religiomog mus,tva u zapmIfiom svijetu. Mnogi su 111 18" i 19 • .s.toljefu p,rotes1lli'a1iprotiv tog ponii.sjj,enog pojma zajednc S ,njihGo vim protestem protiv k:raIJeva i yladara. U PIosvje:titeJ:jskoj filizofiji i U DOroW human:i~, isbts'tvo .koje je ChrlIQ pOZf\ia &11 l'digio'Zl!le tradicije hilo ,jle W"aZen.o,u neteistiC1dm terminima! preQl\::upadj om za c~vjeka" a ne za Boga. Ipak, bila

., ""~, . ~- b '. ' bri . ..' >:,..., ·1 __ ~. ' • c· . ·"_,T",, .::1-

Je Ii.U iI.S....,., .nga~ ,nga ~ o;.;vvJ ell..'IJ¥ ptW.il. tazm~, W;t ga Sie

uCinri svrhom a. ne s.reastvum., da se swore dtustveni uvjeti

.. I,._~·' ·~ak ~, . k S· lal Ma' F"

za ~UHovm razvna I covje a, ,OClJ.' izam rxa~. Qunera,

Kvopo.f.k.ina." Owena, J.auresa~ Rose Luxemburg :ii. Garkoga, bio je najvaZniji izvoad. reHgiomipokret ill posljednjlh stotlnu godma, Slam humani:sti,& tradicije k-oji je zapoceo ~a SV] etskim ratom 1914~ godine getove je potpuno razorio taj net~stiCki »r,eligiozni« pokret. Nietzsche je rekao da joe Bog; mrtav; ono 3m se dogodilo nakon 19'14. godine bila je smrt Cov jeka. Samo Be 11 :trmillm krugovima j mediU nek.:olioinom :pojedinaca .n~vn.a humanistiCka dtihovna tradiclJa; njerini su naj~p'redstavnicl U fiasC vl1.i:jl.eme b.iilli. Ijudi poput Gandi[a, Einst,eina i SClnveitzera.

Fetisimm rij;ec,i podjednako je opasan u podrqcju po1iti.cke ideo-Iogtje kao 1. u :religiomoj ided]ogiji .. RijOOi se mora vidjetl. zajedno s dj.e.lima i sa cjeloritom lioo,o.soo. onoga k:01i ih lzg,ovara. lUje~i imaju z.narenje tek u. pot'P.-gD.o:rn !wnte~stu djeIa i karaktera; ,a"i:o- nema jerunstva. izmedu tm faktora rljeei. duie zavaranje - drugih .i samoga sebe: umjest!) da otkrivaju one ,imaju funkciju .sakrlvanja. Sve [e to postale j,asno mnogima. p0\1jesnhn n:zdobUima u kojem smo' Zivjeli. ,Moogi ad socijalistiCkih votta koji su zagovarali. jezik mt,e,maciona· llzma i mira prije 2. kOWvo-za 1914. godine sudjelovalli su. dan kasniije u ratuoj mstoriji. Isn ti vade sprijet.ili, 511 eetiri

148

. dine kasnije svaku stvarmt~socijalizadju. nakon njema&e :rowcije ullotreblj:av~juCi paro~u »so~~a.iizam napreduje«. SodjaHst Mus80Uni postao je ,,:?d?m, fa~; no.. ~vedo .. aa'na njegove izdaJe njeg?ve se nJe61 ms~ r~:itikov~!~. od .nJe~ drugih socijaUsta. Hitler [e nazvao svoJ. ~s~e!ll1, cil] ~oJ~g JC bie poslU!iti nj,emackoji tesko] indu.strij~ 1 eks,pam;lo:~z~ S!"l',MJ]L IstOb.il Zapada~.x>~acio,nal.so~alizmom~~; • StalJ~n, ~~ nazvao svo] sistem »sQclJalinn..om« - sistern kOJl,Je poslu:i:io brzo;j .izgradnji industrija'lirinm'e Rmijre ;g potpwnun z~~.a. rl:vanjem svih onih ljudskih vrijednosti ,ko1'e karaktenZl.raJ~ ma.risistic.ki socijallzam, No" njego,vi prijatdji. kao i ojegoVi nepri] atelj i shvatili. su rij eei . kae stvamosti. ~,~~im~ is~ ntaivajud Franca i Qs~ale diktat'ore »predstavmc:nna slobod~

nog svijeta«.. . ." ' _ ,.' _.

Fetisizam .rjJjecl p.roti'V~s!_l~~n~l~_ st:v~ti, .3, ~Jek;>-~

~~~ za stvam~j. ~kgQJlO' p~ste.pen~ pdlj'IiZa~e to:i zbiLj:nosu karakter1zrrZh Djegoi!f razvl'tak. NJeg,~~,a p.o.!.r~~ Zit stvarnoifu ~s.to~_je njeg~' .ne~c~ a,. iluz~J!:

Buddha. Moj.sije. ¢ki filoz.ofi" nova snsnost, p-:o~jetit~~st.'

/ filO7iQ£i ·v;eliki umjelmci. veWd f]izicari, biolO-Zi 1 keroIcarl, Marx it' Freud. svima. je njin.'m zajedm~ka strastvena relja ~, prodm kroz vlu~jim )1>Ma.yu~ osjet~ i »z,dravog :ra:z.u~.a(i! I stignu do op,azaj a Ijudske i prirodne duhovne i m.ateI1J~h1e stvamosti. NJ·jhova, podrofja. i njiho,v,e metode suse razltko-

'1 " "I" L·t" . tl.' vale, notzvan je Sl;l.tru1Ijeda sa njihQv impu S 1 CiI J 1!!J11L IS. ~

Sve ito je .jud.sb rasa Jl ostigla duhovno il m~t~rjJal:vlo duguje nzara'teljima iluzija i tr,aiiteljlima. stvarnostl~

T£~a zi!!- stvamoScu i ra;'o..:tkriv~j~ iluzija _ ~e. samo ~RmltrriUVKIomTzilaDjem,nego i mijenja ~ovjekf!: 2U proceiU:-Nje~,ov-;-;;-()8 otvar~ju. on se budij, .vmd~ svijet kakav~ lest -i :M-oagovaraJuCi nacmurr kiikij, ~po~rebljavati _i r,~: jati v1istitemteleklwilne i afektlvne moei da: bt se .. ul!..va~u)

'u 1rostac sa stvarfiO~. 'Saroo onaj C!3e 'iu se oei ,otvor.de jest realist., Ni,je stucajno da najkreatiwiji mu!karci ~ z:ne U ,manosUma i umjetnos,tima danaSnj~,ceJ uz vdo malo u.ru:.m,-

kill sroje rut. jednQj strarLli. Oni dijelelllvjerertije 0 po:trebiiutemBlc,iQ'mlfi(~g Iazutllijevmja,. po:Uti:~lwj i eko:nomsko1 eman.cipaciji neind:ustrlj~ ;remaIja:,. Q .potrebi da se nwsi s ratmima i ttIoom ~ ::ma~ju,.o· 'vjerl da je (Jmrjek· spo.. oobanprJ.Stat[ patpoo.o covje.Ca.n -i da se mom .(nUucmtii. za 'ffvot i protiv smm. No te v.cule Billie civilliDcije (;fItm:uju »:rea.. fisti« da sa »sentime.liltalm«~ »me:k.anh:. i :.:iDJe.reaHstit:m.«. Za. govo:mici »":reamma« tvrcie,. S"UP.IotnQ od svih pOlYijesnih dokaza:~ da joS ·veea ~ U .na~ju m~e: OOuva1li .mir; o.m se pa.igrav.aju s jezi13cecm na V"agJi tmnisi!renjjl. ptewa kojem b~ Semeset Jni.lljmla mrtvfh Amer~kanaca bilo ~~iliWl.tl]i~ ~ dok stotlnu milij rum De 'bii. bilo »prilivatl]jiv.o«~ Om govore o pregramu s]clcmiSti kq]-a,bi J!IliO;rn]~ mfitilti st;;'jllO~~, a U~ mislja.ju. :famtM1iene -~mwnente: cia b·i izbjegJi ~v~n &jelleu da hi us1u~ajiill. termonu.kleamog i'ata po sv.oj IJ·r:ill(i gQ~ tovo svi. staoolWd.oo na~.i::h velikih. grarlova. Mi LmiStJeru. 'U nekoIlkn sekundf ill sad 'bez obzira na sklo.m§m. 11 »nalistiIX ne. majjll da su mjn.je nereaJ.io;;tiCni. 1[J pI·oslosti !:iU ndiCitl sektori ijudSkog;: d.:ruj:tva biU ll.oUko noo1Jisru jeda:n >cd drugoga. da, kada 511 »I\eaHsn« jedne ·civilizacije .od:veti je 1.1 IlmiMenje druge su civi.Hzaclje ;moigle :nasta.'Vi!ti cva'Sth Damas je Ijf1.l.dska rasa 1at.l:J isp.repletena. da j.ednagmpa ludlli »realista« rooie d.oh.aJtiti smianenapcre :Stotlna. generadj:a ..

Te~ko je 2IDa1i dok:o:je mjere wvjek: Toaen 1900. gndlne more p.rem§eti svoje i:s1rustVOI ijudima rode:mm nako.D 1914, ill pcsllje 1919., :iili nakon 1945. Te sam g;odiDe1 mm-a:mo~ odabrao namjem» .. .sva~.o. tko je PQPuiI: meneble star barem. camaest godina kada je mooo pfiri svjetski rat.~ jos je iUl-vijek do'.dvio a.io solkinog~ evrsWg mjeta: 19. stoljeca. DakKo, ako· je bio rouen .. kao dije!t.e ugrooansk~j obi1le1ji~ snahdjevenoJ sa sviJ]]l. potrep~mama :i ]pIiilirno Iuksuza, :is.~U1Sio je .rn.nog:o udobniji :a.spekt tog JP.redratnog :razdobija. nego dB. je billa. root.eD. 1! siro·· :mas.noj ofuitelji. lpak, eak i za ve6illu starnomiStva~ apooebno ii:a radnicliul .H~lJ, mj, JP~log i pooetak Qva:g sto.li:eta. hili su ogtQmno pobolj~gje nad u~jetima iivlje~ja. samo pedest':"tak

gGiUna nmiije~ i },)ufam:tvo je hOO ispunjeno nadom u bWju.

buduenost. . .. _ _ ~.. "

Za. genemcije rodiene nalkon 1914. tAo Je shmtr~ do ~~e

je mjere taj ~t. ~rma~. temcl.je zap~&e ~ilv~clJe,. Tea] .. J.c rat obio ptabv vGl~e smJ.iIut ali 'uz, pmaw. pnstanak ~ suilooikaW~bolj.e~o, ~ebnjh. zamteN:rr~ gmpa u svalmj zeIn]ji ko-j:e su hvvWe dovolj.m prl.tisat da ~o~& 1I"-8:t. 6ve u sv.emu~ EVl"Qp·ljani su D~on. gotoVQ stotiIlUl gcdina. bee veClh ikausb;O.falnili r.amova. J. skonl .ped~l~t. godW:ti nalron. nj.~francuskog;ra.ta~ bili. skkmi misDll Cia se ~to· ne IIIloZedagodiili.« •. Mama .:sociijalisticbbItemacionala CimlA se odmucnom daI sprijeCt :rat. Antir~tni jj paciHsitlcn I'00 bet bio· je moena snaga~ A tak i vlade, biIDo carisdCka, KaiseJrOVaii ~C1lsbi rl,je:ma.Cka~ hgledab je da sa odluCn.e 'U bbjegavanju.. mm. POl ipak ~ezbiilo. ~.i ~lriSrojIIl.Qst~.~ cUrl. se, iz:ilen.aoo napustili 'Evropu~ Istil .oocij:iillistiWvoi!e kO].l. su se samo mj eseeima .ran_i.Je zala-gall sa medunarodnu s~lidamost. sada su se medusobno nabaciwlinajpodllijim naeioI1a1iitlaom epi~etima. Naclje k'Oje .mt se po~[[l~lla1e i1 ~e~u"· sebno posrov:ak: izrnIDada su :i.zbUe s lu&tki~napadmn winje .. Britanci su postali :bUmviCk~ po~~~.ljj;vt U.OOO051;' .ria.. NiJe:mce; .Nijemci su :postali podM Hum za sw]e nepn~ j.a.tclje~ glatz;ba BacIm li Moczana POgwJa. je okuZena; francaske rijeM bhle. sa. i1.Qpcene iz njemaflwg jezika. I ne sam~ .t;Ui~ nege [e bUo 'pIe:&!eno moro.lru) praW10Q neulltdj:arnj~u. Cll~a. Obje su sh:an~bombar-dh:a1e bespomoene gi"'~d{):ve 1. Ub!1.J!le zene i1 djecu; op~eg: i intenzitet 'tlh napada blO: ]'e_ o<g~a~~n uglav.nom SIab()mr2liDijeno~fu. avijjacije". No jedna~o _Je talro i sud'bm..a..wjmkl bilau su.:protnosti. sa srim zaht]e"Vlimaiw:: manQsU.Milljum:i su sa s,v.m strane b:iliprlslljeni. na?sdati n.epdj~te~jske .ro,vov¢ i prl to:me bill ub~.jeni~ premda ]ie :lRO" ~Q bi ti jasliJ.J) da j e tak::va t;aktikaP06ta]a jalova.. No. ~00lda. ru'Iljgom od sv.ega btlo je to .da, se t\a. klaonica temelJ~a. ~a iaii.. Nijem.ci S1ll hili uvjereIlida Seb()I~ za. slobodu,. ~. lSti. J·e slutaj bio sn.jihovw. u.p.adnim ne,dJa.teljima... Kada m st:

l.S!

tdlrovi iscrpUi :i poselbno kada~ Je nak.on 19U1:.~sh:sla. ma,guC. ]Wst mir.a, obje ~11 strane Qdbijrue popustlti. je]!' su ob]ie inzi~ .stiralena :r.adol;Jivanju tetirorija. zbog kojili S~ ratzap,ravo vodio~ bescbalra na ~ijenu. U jednom.e trenutku miliji'Wli .ljudi iSb.va1tifi su veliku.. ~,rijev:aru. p.olm.tmll, su se pro1iV' ·oIDh ~jl su lli prlslljava1i da nastave s lJ;anjem, u Rmiji i Nje. m_aCiooj uspje~nola u Francuskoj sporadieno;te su pobune

pmeraJi ()~m :kUnj avaIDi. .

Sto se dogoWloI? Vjera u trajni napxerilal:. i Dlir bila je poljuljana, a moralnanaeela k-oj:a sa .izg~eda1a siguma bila su ·.preTa-sena. Dogodilose nezamisllw. Ip'ak" nada :nij e nestala. Nakon prvog koraka b.mtaJizacije nada seponoVIQ po-

J·aWa. it d:ll~ama I:;mdi. 'fa J .. ·.ie vwmo shw:I:'U'--c'5t" '~"'.',:, k ~ .. . . ..1 .... J...", lll_ amJe a

:rak1ensititnije z.apo"lijest Zarp.ada neg:o naCclo Hade 1I:oj e njime vla.dav:ec dvije ti!;>l],l.3~ godina.

Koo, ~to sam pd}e rekao, pm svjetski rat polju'Uao je tu Dado ali je Dije mllSlio. Ljudi SUo .slw:jpUi snagll ilP'O'lWsall nastalo?itisposlom tamo gd.jl@ jle; bjo pttkhw.t 191.4..· godline. MnQgi su vj erovali dOl l5e Liga naroda donijell pocetak :nove ere mira: i razuma; dmgi su vjerov.all da 6e ruskarev·oluciJa prevIadati caristicto nasUjene iraxviti. ae u ~imsko J:ruma,. :nistiCko-socijalisfiCko dru5wo; (151m. t.oga.ljudi u.. kapUalistio. kim .zemljMla vjerovali su da ~ niiihov sistem slijediti rav~ nu Hniju gospodar.skog nallP'retka •. Godme izmet1u UU9. :i 1933~ poljulj.rue su one st~· je preo.stalo ad tih nada. Kti!/pUaRstiCki je slstera pokazao da nije bio u .s,tanja spJrijeCiti: ~;posle,.. DDst i b:iJedu. za velik dJ.o pueaDs.tva. U .N_jemaMoojs.l1. Ijudi dO;p1lstiU Hit1e.rudaJ dode na vIM ~ taloo, se u_spostavi re1ml arhtdcke irac'lonamosli i .nemi[osnme okrnmom. U RuMji se, nuOOl sto ,~e Staljill ti:ansfor.mimo .uvoluciju u komerva'tiivm ~v.ni bpitaIlzam, uveo sistem t.ero,ra kojil je bio isto

t'~;'-~ ~:J,~ ~ 1~ ~.! -~ •• ~ -~. ''It.~ •• _ 10 k . ~'-

~ i!U:. ta~nemUosl.UD1j1 'U'U JmC]:sf;udlUJg. I . 0- "'ses:ve, to I,I.t!rffil"

&10 :pdbliZavanje s.vjetsKng l'atiil. Vidjelo se na OD:lOrju. E:ru~ P]izaclja~ ktlja jje zapoQe]~ 1914.. ikoju. suo slUedili StaljimtW i Bi.tlero'V$~em sada. joe posqgla' ptltm. zreTlqst. ZapoooU ~su

je Nijemci svoj~ ~~ na~ na Y:mav~~Amst~mn i Conrve.JlI.try~ S.liJediU su :zapadni SavemJ.Cl SVOJ;llU :mapadima na: KlimtHam~g:!, LeJp.ziJg, Tokyo- see dok kO_1l!o msu "baclli ait~ske bombc na Him!ilmu i Nagasaki. U nek.oliko ~ati iii minute. stotine tisuca mu!bxaca~ 2ena i ,djece bila je ubij:eoou jednome gra~u, a S;w to s .mallodvottmljenj.~ i~ .. toV'o bes ,griiDje .savjesti.. tT.IIlli,enje ij~g iiv~ta bell ram~ ke pootal0· .jie legitmmo, sredstvo za.. posma.vauj'e!l?Onti~~ ciljeva. F:roqes :we. Yew bmtafu;acij:euClmo j~ SV>Clje. Sva~a strana bmtalno postupa. s dmgom slije~i logiku. ».ako joe C.n necovjeean i ja takOl1el' mo:ram (imo;gtJI.) biti :Il.eCovjecaD.';';.

Rat jie .zavriio i pojavio S~ novi t;re~aj nade Cljri jie s;lmb ol r/bilo osnivanj'e Ujeddnjeniu. JlM'{:lda,.. No ubrzo naken &raj.a I nta ~liiacija. se nastarvi1a. Oxufja zaHizaranje postala su jos m·ornijim; sada suobje strane 8pQsohne wllsuti b~~ polovinu stmovlJis,t1/'.a na jed,Iiojinl. dmgoj sll'ani (WdJuCUo juCl vea_nu SV(:ljeg .oJmrwmog pu~stva) u. jedn.ome danu, lpak". lllZl!1!atranje .moguCnosti takvog masovnog uni~t~nj.a p05talo j,e 8va1ddaSDjO~t~. Mnogi. se na obje strane bore da sprij~ 'mjnji ,ew. ludosd; to is." gru,e mus'Katrata i ;lena. lwji stijede tra&c~jtl. mmostJ;t h~ i mde.No, minjlJni. su podlegIi pnx:esubmtalizaclje~ mnQgo vile ih je po--

Ma1Q apatieno i bjeB u trl:vij.aJ:nosti svakQWrew~ce. ..

GubUal:. nade i sve veCa. ·brntaUzaclja. ..• u, na ~abst, j·edh!.a m koja su sna~a zapa.dm!t clv.il i1..a;cijU nakon .1914. godJne. Drugi . moot. kv.arenja zapadne dv.ilh:aoije povezan je UpJ."a.VOI s njezbrlm.mjveCim pos1ignuCmla. luOOs.tr1jsb re.v,oIuclja ,00- vela Je do, stUpnja m~terljaIDne proizvodnj:e .koji je veBni lIju~ di n~ 2apadu pruHo mandant ~vljenja. koji. bi. izgledao ne- 2ami~liv veChrl promatraCa SltO,timl g:odiml. :r;anije. Meautim" :m-tlovoljavanje. ~tranili .i Iegitimnih. ptrl:R:ba izmijenib .se 11. ~t'Var;atlIje .i" zadov,olj.a:vanje s:mW1o,l pO.riV3jj naime. ~g1adu za pmmmom :rooom.«'. Ea.o .$to pojedmoo uc1epresiji ,000W hva1l:a prisilim kJ.ja.da. kupujll. ,stvnt Uf. \1 ~giim slucajeviJml da jedu~ taJoo, Suvremenil covJek ima. pohlepuu glad ita posjedava-

153

b~·. ~1!... 1_ . .:1' 'r~ • - _....:"""_'1'~..,.!'

n,imn i upom 13avan~em .nov:U1J. stvari4 ,SwJu. ~QJU ,, __ ..r~m

kao . iuaz svoJe Zcl'je m bo~jim fiv,otom. Onh'.rdi da stvari Kojet'ku,uj~, ako mu i ilirektnone oboga6utju. Zivot, jp;QlI1afQ .. ~edi Vlijeme. No, 'On ne ana sm da 9m s 'W'lm1:.enom. Moje je w.tedio i, troli jedan dio. svojeg dohodm da ubije vrije-. me na kojeje t~k1o' pooosa.n. da ga je mtedio.

'Xu pojavu :majjamije v.ildiooo lUI ~jb op;Ujoj zem1ji sV:ij ~ta..t $jedmjenbn. _Amerif~lDriav.ima. No _jl~!puno Je jasno da j6 tr,endisti. -g. plim_ drusimzeml}ama. P:osvmm je cllr po~sfaO -nThKsimalna" pooizvodnja. j, :matsimaJ]1a. flo~ro.ElDja •. Kri~ ~erij napretka wdi se It brojka:ma poiroSDje. 'Io ya.ti podjednak.o za kapitalis,tl~k:e z.em1Je kao i za Sovjetsk!, S:ave:z. U stvarl, supmnisfvo mneau ,dvaju sist,ema. am se ,a,ase usredotoaIo, om pUanJa ~o, mm:e posti6i vi~i .s:t~nj potro~nje~a ne bo~ji :ZW.vot., Posljedica je da se loovj~' ill. indu.,. strijalizinmim. .zemljamap.retvar,a sve vi~e i 'vi~e '11 po:hlepneg, ~ivnog potro.saea. S!w.m se ne. nabmj.a.j!ll1 da, b1 poslu~ .zUe mavria:vanju .coviieka~ nego je 5ovjekpomo dugGM $t:va-Ii., ikao PrrM:vOti~ i. kao potro§c.

IndustrljSki je slstem .imao nesretne, uCinke 11 jrul. jednom smje~ru.. Nacin. proizvodnje zmatnosepromij,e:ni.ol ad poOetka Grog sroljefa. P"roizv.odi-lja:, ·kao· i, distriouclja, m-gaIlli"_lraJ:lie su iU1 velika.. poduzeca Iooja 'UpoOSIjava.ju. stotine tisuCa a,dnikai, :S1u2;beda~ ~mjiera,. proda.vaea.itd. NjiJna upravija hij~ mjski organizlrana birokratUa i svaka se oseba pre.tvara l:t mall. ,~ ill vema ~ .. :rubac 1.1 tamstroju •. Ona .un u :iIuzUi daje pojedhmc~ a pr,etvoreJ1ln je u s'War: Posljedica. jedamo~ :In.O- prim~J.etiti sve ve6e: pommjk.anje avantur.izma, individua]ooml i zclje da se donose od1mke i pFeuzima.ju Mci. CUj je 8igull'Il(ls.t~biti &jewm velIlko<g m.oQwg sImja looji llti.ti i. osjecan se snamim. u 8imbio<tiCkoj vezi. s njlme. Sva prouc.a-. vanja i,p':V"Omatran!ia. mJade genera.cijepokazmu. ism. sMku: trend tnlZenja .si'gurnm. podG'N~. nevodeCi tmiko bligu. " 'Vlookim 'pitanjima vee p,r~je ozaoovolja'VaJjuOOj :mircOvi_m; tell"

154

d,eacijll da se ~me mlam. i._~S7 hlm.p~mj~ste liz.ro~1!e1jsk~ u bm~ UOOi:iSte.: ml~~e u .ldroo;Juua! •. ,~~~ i poslumgstan.o.lrlmnoon autOritetu jamag lllTI!rje1l1,J a. ,1 pr.ihva-

tenLh ebeazaea osj'ecMlja •.

Izboibe p.rotiv autO'1'itdacrkve~ dr~vei o"biteJ!jiJ' Imja. braktedti:m posljednja. stomj e~ii., mUrorlli s.mopWJi ikrug do Dove poslusiI.'l!osti; no fa pokomo.st mje poslUS-llo.st autokrat-slwnosobama vee organiz:aciji. »GovJek orgalJil.i:z:tllclje«' nije £vjestan da je pO~Ol'.m~ on vj,eruje d~samo'. po~rttujeotho, .:$10 j e ractonalne i prnktifno.. N~oslulillo~ se satsta ~~tQVO vgas:ila u druStvu ljudi orgamzaci:je bes obzka na. llj.iho'lU, ideolQgiju. NOj meramo se prisjetiti_ da je: SPOiS?bnost za neposlusnost istio 'truro. vetilm vrlina., :taQ i spcsebnost za poslusnest, Moramo se p:dsjetiti da je p.rema he"br~j skim i gr.c,. Jdm ~mitov.im::71. lj:udski po,vijestzapo~e1a CIDoon. neposlusnostt, Adami Ella.su 2i:ver5iu.mjsk00l1ll''tu. hili jQsu'ri~elk .wo pdrode kae !ita je. zaroetaku.majcinoj utrobt, Telk kada su se usudlll na lI!.eposlJus.n:.ost jednom pOI.et!~iUlIljih.o'Ve sa se,oa. otvorUe;shvatill su jedan. drugoga kao strance i prepozoali izvanjsld svij'et kao SUM), i neprijateijs.1d .. N_jiihol[ em. nep~~ ~sil;i slOOllio je primarnu vezu sprl.rodom i Mcmio· ed lljili poje,dince.. Neposlu5nost je hila p;'ri. lem. slobode, .po~ ce~ak ijudskepov.ijem.lPrometej jeukravSi~atru bogo,v.um. 'bin drogi nep~sl~~fiiodmemik. »B.it 6u radije lancjm~ P~~ vezan zastijenu JIlego poslubd sluga bogova«, goVOl'l.O Ji~. Njegov em mae vatre Iijiegov ie poHon Iju.clima i tako )e paJIOZ:ell; temel] civiHzaclje. 'I on j ej• poput .Adru.na i EV"e; bi.o kamjen za 'svoJl1 neposlusncst: no on je~ .poPUt njilif omogu,eio !Ijudslbu evohlCiju... Covjekje nastalrfo razvija1i se postupelma neposluSnostin.e Sl1lmo "U~ smm,u, da je ll,.ie~: duhotlni razvitak 010 mogu~:!lamo zato .s'to S11.OO poj;amY ljud! koji S1l1 se usudiU 'retl ,»ne~ sllama koj:e S1.1. posmjale 11 nne nj.:il'love svijesU i~ .. njihO"ie vjere. Njegov intelekiualni :tazvitak takouer j e ovisio Q spoSicibn.OiS'li eta. budeneposlusm" nepok:areD; al'u.toJ:litetllna lroj . su pokuSav.a1i. :staw"ti brnjktt

novim misIima i autoritetu dugo,trajnih etabliranlh m.iSljen.ia koji su P'l'oonj011U pl"ogla§avali besmislem,

Ako je sposo bnost za neposlusnosr Ivorila, pocetak ljudske povije.sti" poslusnost bi rnogla bUi uzrokom kl:ajaljud:ske poviJesd. Ne govorim simb a1icki, Ui poetski, POS"toj i moguc. nost da Ijudska rasa unisti sebe i Cilav iivot na .z.e.ninij u id.u~ 'cih deset do petnaest gedina, Nema l!J.Th::akv'e raclonalnostl ni smisla 111 rome. No, cmjemca je da premda tehnicki 2ivimo, 11. 2limnskom dobu, veCina. Ijudl emccionalno je,g zivi 11 kamenom. dobu, ukljueujl1fi veCiinuonih kQji su na vlasti, P'ocini Ii OOvjei::an.s.tvo samoubojstvo bit ce to zbQg toga ~to ce ljudii. poslusati one koji ce hn nareditl da pritisnu smrtol'i.~SnU d'llgmad, jer (;e poslusati arhaiene strasti 8traha~ mr!nje i pnhlepe; zato jer ce poslWiati zastarjele kIiseje clI:la.vne vrhovne V\]asn j, nacionalne Casti. Scrvjetskivode govore lOnoga 00 reyoludjj~ a. ml u »slobodnom svije:tu~ oslobodi. Om u Savj etskonl. Savezu ,obeshrahruju. neposlusnest ,eXjpliG.ioo. j, silom, a ;mi u. slobodnem sviJe~u implicite i supti~n]jillI metodama 'I!Ivjeravanja. Razlika postoJit a ta razlli pestaje jasnom uzmemo Ii U obzi:r da avo velieanJe neposlusnost] j edva da hi rnogloblti Qbjavljeno 11 SovJetskom Savezu. dok u Sjed'inje'o rum Driavama mom bJti puhliclrane, Ipak, vjerujem da STIlI) u veIne,oj' ,o:pasll,osti da budemo pretvoreni u potpune Ijude ,organizacije,. a to, u krajnj-oj liniji nrn'ci u poUti¢ki tataUta~ rlzam, osim ako opet ne stekaeme sposobnoss da budemo .1IlCipooluSni i nauifuno· kako sLmmjati.

- Po'soojii josjedan aspekt sada.snje situacije kojeg sam ukratko spomenuo nil poootku ove k_njigeJ. a s koj'im se sada motam. pozabaviti op'~nije: problem renesanse humimisEics kog isia.ts,tva.

T Soci,oloiki [e lako uvidj;eti da je evolucija ljudske :rase V~ dila Qd malih jedmld poput klruia i plemena preko gradova· -drbva, naci,on:aJnjh ddava do svjetskih dnava. i .tivjetskih kw:tura kaQ helenis:ticke~ rimske,. islmmke i suvrem:ene ,za,:padne c.ivllizacije.. lpak, mzlika ~to ,Ire Ij;udskc'g ismtva tiCe

156

mje takol 'hitna hlo bi to moglo izgledati~ Pripadnik pdmi• tivnog'plemena oItr,o'raztikuje &ma njegove grope od onoga pe strani, Postoj,e mo,raJni:zako,ni. koji vrlj.ede za Clanove grupe i bez akvlli zakona liijedn.a grupane maZe pdstojati •. No ti Sit zakoni ne primje~Juju na ·:tSu,ancima«. Kada gIUpa naltaste '\feJl~inom, vi~ !jUdi pl'estajebi.ti »,strancima« i postaje ~su:sjedima«. No 'Usprkos: kvD~ti'ta;tWue premjene, raz.. Iika iz:n:ted'u susjOOa i stranea kvall.mtivno ootaje. Sumac mije' ljudsko b:iice:, on je barbarln, njega .se cak fie: mooe .ni pot. prmo, razumjeti,

Mnogo pr~je nego. !!ito se ljudska rasa, nasla na rubu da poseane Jedan sv~i(!.t. ,druitv;eno i ,etonO'Jlls1d, njezini su :!laj~ napredruji mislioci predo6avali novo Ijudsko iskustvo, is~,: stvo Jedno'g ,Covjeka. 13uddha je mis-Uo Q OOvjeku. Do oovjekUr budu& da ljudti. ima.ju Istu strukturu, ]ste probleme i iste odgovore b~; ohzll"a na kulturn i raw. ,S'~art je zavj et predocavao ,covjeka kso jednog, boo,nog koji je na prilfku J,ednoga Boga~; prorocl - 811 doearavali dan kada oonarodi »maceve prdoova.ti 11 plngeve, a koplja 11 srpove«; ~ada) »ne&.-. vise narod .;lli:at maCa protlv naroda nit Ce vise uCit ratovanju« (Izaija. 2.4).., om su doearavali dan ka.da.vise 0000 biti :»izabIallih« narode, »D ana] ce dan iei cesta od Egiptn do Asirije. Ash"ci 6~ dolaziti II E,gipat~ a Egipcani u Asidju. , .. U ena] ce dan Izrael, tr,eCi s Egiptom i. As:wrij,om, biti Map slevljen usred zemlje. Jahve nad Vojskaroa blagos]iovi1lt ,ee ga: 'Nek joe b~ago.slovljen. rea. ee, :moj narnd ,eg~,patsJd~,' djelo :mojili ruku As]irija, i bastma moja Jzrael',« (Ezaija., 19,24)

Krscanstvo je steerilo pRdodZbu da je sin60vjeeji postao .sin lBi>Zji ~ i Bog sam. Ne ova] ill onai ~covjek, vee ¢ovjek. Rimska. je crkva hila. katQl'i:eka, crkva upravo zbog toga .s~o je bila nadnaclonalaa, univerzalna erkva, Klasicna greka. 1 rim:ska mlsao stigma, je neovlsno od judeo-kriCanske nUsli do predQdibe J edno,g Co-v jeka iprirodnog zak,ona ukorij enjenog u p'l',avima OOvjeka~ a.ne. 'tollk~o u numostUna nacije iii, driaw.

157

Antigona. irtvuj.esv(Jj iivot u abram. um:verzaihlog Jjudskog @Viroctnog) ~akona protiv ',~og mkona. Zenon je ima:o p:redodiibu 0 illliver~_nQj zajednici mttoda. Reneunsa ipro.. svjetiteljs-tvo tloogatiU so. grCke. i jl1deo~kri6ans,llre tradidje i razvile su .ih dalje 11 humamsdCloom priJe nego u teolo~kom smislu. Kant je ,stvorio moralno natelo .koje mJedi za sve ljude i ocrtao moguawm-. 'vj.eCD.og mdra. sobille,([' je 27'. rnJna 1788. napisao! »Driava. je samo -remItat lju&kih sUa, samo ,djcio naSib. misLi, ali' jie oovjek SiIla.ga s1imog worn i .stv~ ralae mlsli«. U Don Carlosu Posa g,.worl»kao zastnprdk Cita~ 1"Og eovjeeaDstva Cije m:::e bije (Za Citavo CoiVje~aflstvo nje;ovastrast'. bijaoo) m Sv:ijet i'bOOllCe generacije«.

Naj~piietmji i najcIubli:i izraz tog lmmamzma pojavljuje se ill Gpetheovoj nrlsU. Nj~g,!¥a lifige::uija govorl glasQm &wjec. nasti kao i 1clasien_a Antigjana. Kada j,e h3ibaxs~ kralj pita.:

A.ruismH

da ce noodgojenri Sldt prigrllti, g).as isUne .i ljudslrosti

koj'eg' Atrej. Grk. 'Dije Cue?

Njega c~j,e

svatko tko je I'tl4'en. pod: bilo kojim. nebom, 'U tij.un grudima 'tei5e struja. 1Jvota.

&ta i. nespu.taDa.

Goethe je l!. 790. pisae: »U vrijeme kada susvi zaposleni uspostarvlj,an_jem nom Domovina~ Domovina covjeka koji mi~li . b~ ~d:rasude ikoji je Dz_oad svujega vremena posvuda JJe InigdJe~~

No usprkos idej'mna, kaje suo zastupali najveCi pmdstawici .Dp,adn.e kulture pavijest je posIa drugim putem, NacioDaIi~ zam je uOOo humanizam. Nadja i nJezin suverenitet postali su navi j·doli Jrojima je podlegao pojedinac.

158

MedutjLm~ svijet se u medu.~u izmijenio. RevolucLja: kolonizkanih narnda, komuni1mclja putem zraka~ :ramJe, itd;. sman.fila je giklbus ma diimenzije jecl:nGg ko,ntinertia. m cat jedne~ ddave razmjerno ordma od prlje stotlnu godlina. J edan S'Vijet" meilutim, koji je u pracesu radanja nije jedan svijet zl.1Og prijatcljskih i bratskih odnosa koji post-oje. izmedu Dj~O'Vih :ralrlicitih dijclov.a." vee pri}e zbog Cinj;enice .stJlJ rakete mogu donljeti smrt i razaranje u got011'O bUo !!rojl ilia s,vi~ fa za samo neko1.llro sa'l:.i. Jedan je svijet za sada jedan utoHloo s1.o je jedno poten'clj.alno bojinG poij,e, a manje zbog toga: s..to . bl bro novi S1!lsta:v svj etsk,og ,gnulanstva. :M:i Z'hnimo u jednnme svijetu .• ali u svojim osj~jhna 1 mislirna S!!lv.r,~tmem Covjek josUlvijek Ziviu naclonalno] drlavt Njegove se ~ojal~ nosri j,os uvijek odnose prvenstveno na suverene drlave. a ne DB. ~judsku rasu, Taj anakronieam moze dovesti same do nesrece, Ta je :sitlwcija sHena Oll:oj Z34'IT]jeme \1jerslldh ratevaprije nego sto su vjenka toleraneija i koevistefic.ij:a po-

stale prihvaceno naeelo evropskog zivota. .

Ako se J edan. Svijet ne zell unihiti po,rrebna mu je nova vrsta oovj<eka _ ,f;ovjek koJi nad.ilazi uske granice svoje nacije i koji dotivlliJava sv,ako ljudsko Moe lao, susjeda. a. IW ooibarlna]oovje!c koj~ je ked 1nOOeu svl-jetu..

Zasto, je wjko,rak "taka tdak? Covjek poCilfije iivot nutrohi. C:..1.k i nakcn l"oaenja on je joo. uviJek dio majke uprav-o kao ~to je p:ril:n..1thmi - oov}ek b'iQ' dij elom prirode. On. sve vise postaje svjestan sebe kae ,odvojenog od drugih. .a jpak ga slla.zno privla.Ce siigurnost -i bezbri!nost njegove proflostf, On [e u strabu ad PO,tP'UllOg izdizanja kao pojedin.ca. Majk8i,~ pleme, ,ob,itelj _ .. sve je to »blisko!o!. Stranac, ona] kojii. nij,e blizal pu vezama. k.rvi. obicaJaJ. htt'alle, j,ezikaj, sumnji'V je kao opasan,

Ovaj stav spram »stranca« m.eodvoj:i:~v j,e od stava spram sebe samoga. T8~O dago dol!:. se bliinJega do2ivljava kaoiU osno'lli razUCitog ad sebe s§ma, tako dugo dol on ostaje strancem ja osta] em i sebl stranae, Kada se doZiv.bn u po~

159

punns.titada Iiliv.af.am cia . sam. ist.i. DO i sval«i! ~go Jjudsko bicl!l dasam ctijete, gu§~svetac~ mmj koji se marla I waj .ko~i o~jaw,.omaj koj,i . .DWie oSij;eti:ti~bt i onaj kojlE. ,esjeti'ti. w.gu,. Olkrhram·cma su.·.5aJWll pojww,vnepredodibeJ• om. ~ajti i povr&ina l'sz_BBti, a da j;e ljudSka .supstanca Ista, Otkri, .. vrun. rut sam svatkl!) ida. otkriv,a,m selbe.ofkriwjuti" svoJie,ga b1illmje& i vice vers~ U tam dOHvljaju otlaiv:am. ~toje, Iju.d~. slrostj• otbivam. .Jedne<g rCoVJieb.

:Do Siada je Jedan Covjek mGfda bio IuksllZ~ jer se ledan Svijetjos nije bio . .iz~igao. Sada 'se Jerulll. Covjek mora po-. j.aviti . ~o se iaU da" Jedam Svijet .potivi.. Povijemo .gkwm:o~ OYO oi mogao b,iti ~:orak koj\· sem~ uspoxediu s vclikom revollllcJjom. koj'a. sez1bI~la. kookom ria obo~avanJ.a. mnogm. boiltanstavado J ednog Eop ill jednog .He-Boga. Tttj' je lromk ~ ideja. da ,covjek morn prcstatl .sIufin. idoUma~ hili eni pdt'odni ill (1Ijclo Djeg;ovm ·tuku.CmPjek DiJenikada ..-10 sada pcstigoo ta,j cilj. On 3e pro:mije.nio we s.mjmidola i"~~av.i:o rn. dlditi .. N.o fpak, on se p:romijenJo. Ucmio· je mrJesm Dap'reda;k t( ra:z.umijevanjll :sebe i ,strahoyit f!oogres u ra.zl.ln:djewnjuprir()de.itawiQ $e s:voj nmtm i pribliHo se .granlcama. postajamja potpWl~ Ijudsldm. No u tDm-je procesu·

rani,o ta1qe' razro:alaCkemol!i ,cIa. je u stanju IUo:rlti civ.i]jza~ djru p:rlje 'no ~w se uCini posIj~ji. iroIak. spram.. borile.

DOve ~o'vje(;nosld.. .

Mi uistiDu im..a.mo·veIao, nadije4e k~je 'ceo. da bude ostva .. -t1"!no: No .Mlpm~oDdlj~di.u lB~ i~ ~g .. stoJje.o~, ~Qji su nepo ..

I gl'e~1!.ro' vJe:rovall ,'Ill kOIl.t:inw~et nap·mtka., m1 moo;emcl"p're(W.. ,eiJti :moglHSnost da umje.sm napretka matern,Q stvmiti barha.Jl"oo sm ill izazva:ti .ll~e pO'tjp'tm.o ·1lDIiit.enje.AliI:em.ativa,. :socij;a~ Iisma lU bat"harstva. PQs.taIa. je stravi';no iema. danes kada se mage k'CJe djeluJu u.- smJern barbaJ:'8'wa.. i:line. j.alima.od Gnib. koj e lraae protiv Ejega. No, mje »sacijallz.am« direttm-~ sko;g to~a]im.rlzma OJli!!\j koji ~e spa-siti srijet ed barharstwa. 'TQ C.e b~ti. renesansa humamzma~ jpojavljivauje noveg Zapada koj i up0WebIjava. S'Wilje ,Jl.ovel tem:d.&e .moCi za OOvjelt:Si~ ii, ne

160

~ovjeka. u ~me stvari; to ,oe hitl.no¥o'~tvo u. kDJemu..norme ~o<vjek:ova. razvitka upra:vijaJu. eikooomijom" a ne. u koj,em:t1 dmSt¥e,mm ipo.liti,9;im pnx.esom upr2.1'vlj'aju. sllje.pi.i ~ histicm mme.resi._r -t-

U toj bUti mhumamst'if,ku. renesansu MarKOW ii PRudove. id.eje V:a.&Ii ,su patolka'li. Marx je Imae .:matno ciu:biji ·mid u iP~odu dru!tvenog lPt10cesa i 'bio j:emnolO mam:je ad Freuda ovisan 0 ~tvenimi poUticldm. ideo,logijama. WGjega dalla. Freud. j-e imao ,dulblji. uvidl ill pM c1l!u procesa lju.dSk!'lg miS-lj,eDja~ . afebfa. i stms,tt. premda. mje nadilazio .na.oo.1a. gra.a.stag· c~l'va. 01b~jiea, SIl. mml.Pndili. .mteltktua.I.na. ,o~a. da slomimo v.arke racl()~clje i. idoologi_ja: i ,da proaoomo 11 sr'1; mdiriduamJ;l: i dmstvme stvarrmosti.

Eez: o'bzira .Da ned.OS'taike. njihovib. il:eorjja} onisu m~gmluIi. k'OplOOllc zabmuda koje SUl p:rekrivale ljmds:lm zbllju; ,OOli su polomi te:mclje no,¥e Znani(!lst;i -0 CO-VjekIU, a Ita mlC<'Va ZI!lUI.Ost je pl'ijeil!:o potrebna ielim.o, lida ILasWpi Dob\! Covj ekaJ 2eIimo Ii - ,0 Eme.r..oooovim rijeaima,. da. stv.~ri 'vme ~, ja~u na .Ijrut. s~om. rodu. nego da CovJet pr-euzm.e: u:zde.

XII

Credo

Vjemjem da je rovjek proizvod, prlro dne evolucije; da je m.o pr:irode~ no 'da je trmsceJlwa budlua da je ohdar:en ra;!wnom i ,samosvijeSiw.

Vjeru.Jemda. je mo,gaCe mt~viti bit c'.Jvjelka. Mectutim", ta bit :wje supstanca ko:ja. ,kai,akterlzlra Covjeka u sva vremena bOlO povijest. Bit emrjeka sastoji se 111 gore . sPQ~nu~ __L_ tom proturjei::jru inhe:rentnomnje~oLeg4stem;lii, i to ga, pro1turjeeje pr~dilii~ kaJoo, hi prona:8a.o - rjeselije.

~ C:ovJek ne moU Qsta.ti llleutraian i pa;,_~an. spram~.ten.~ djiilne ,d1howrolje. Samom Cinj)enioom _ da. je oovjeean} Zivot mu ll}:Hl.cuje pitanJe: kako puvladati raskol ;izmectti .mjega i izvarYskog svij,em da hi postigao d,oZi1'ljaj jemnstwa 1. is'£Q<o vjetno.stii sa SVOjiID blimj im i s prirodom. CovJek moea od.~ goyal-ate! na,to pUanje :sv,akcg: 'trtD,utka u. ~voW. N.e samo

. nUi cak. prvenstveno .mis1im.a i rljecUna vee sv,ojim .. mW.mom.

po.srojanja idje1ovuja. -

Vjerojem cia. pustojji izvjestan' broj ograwiCemll i ustamov:"

Ijhdh odgoovora na oro pitanje egps~enC:ije wOiVijest religije i fllozofij e katalog je till odgo'vora) i_ no; postoje u: esnevl: samn d:vije bregpdje OcigoV(lT.i. Prema prvoji oovJek poikusava pooovo p:roMCi barmnmju s pritodom na:mtkom u.pred:ljud-ski obllk egUstencljete1immi~ju.Ci .s.v(lje speci1ieno ljudske kwH tete razuma Ilj'ubavh Po, ~oj biegorljri. njegov je cilj ptlIlii rar..i~ak nj.egov.ih IjudsHh moCi sv~ dGk ne posti:gllC' novu harmonijusa svojim hlWtjim i sprirodom., .

Vj:emjem da je pnri OdgOVOlif .si.gumo pmmaSaj~ On dovodl do smrti~ - rmamnja" I1a:Jnje~ a'nikada do fovjekovepune r~

162

vijenosti~do barmonije image. Drugi;odgovOI' uhtijev.a uk:I:v '~ll njmje pohlepe i. egocen~ti i trati, disciplinu, vo1j;u i poswvanje onih looji me:g:upokazati put. Ipd:jpremda. je ovaj a.dgGVOl". na.J;re2i. to je j~ odgovor Jroj mi,e osuden na,neuspjeh. U stvad~ Cak i prije no sm, je krajnji eil] pe'Stignut,.aklfdwDst ioojpol' iUlb."06e::oi u pribJi2ar1l'anju. tomecilj,u. imaju 'Uje&Jarva.j:~cu i .m~egriraju6u pOMjemcu koja mtenzi~ lIira covje-kove vitame energije.

Vjenij em"daje cO¥jlekQva~e.meljDa alternativa. iz'b>!)'!' izmeaU. Ziwt-a, i smrti. Svrud ··Oin. implidira ~ kbor~ CoV,jek je .s1o'bodm da iiizabere. no ta je sloboda ogr:anif.ena;. Pos.toje mno'si povoljni i Depo<v,oljni uvjeti koj;i ga.skreeu - njegova, psmruoSb .konstitucijat stanje spemienog druStva. u kojem se radio .• njegova o'biteljJ. ucitelji ·i prijatelji moje susreoe i izab~re. C-ovjcloov j e zadatakpovecau grmlicu slabode~ jacati uvjete koji shde flivotu protiv enlh lrojl .shd:e 5m:t'ti.2ivot i snrrt, kak:o ovdje 0 njima gOV()timo~ nisu blol05ka stanjal vee s~anj,a biCa~ odnesa Spl'aJn svijeta. Zivot maa trajau pwmjenu~ trajno radanje~ Smrt maCi prcldd rasta, o,koS1a~ vanje, pronarll Umje. .NecSft:tlla sudbinamnogih. je~ ,da. oni ne iz-abku.. Oni mil, ni 2i1'1 m l1lrtv.il. Zivut p os.taje . teretom, }lothvatom bez cWj.a", a zaposlwost je stedstvo,za ,zdt!1tu ad. . mueenja. biWilv10vanja u zemljl siena.

Vjemjem da. ni'zivo:t m PoVljest .nemaju mko wjnje zna~e .toje bi,. po,vratno,. dava!o zn~je 2ivotu, pojedWc:a. ill ?pxitvdawlo njegovu p~tnju. UdmajuCi, 1ll o~ir p.ro1\llU'je~ja ls1abosti looje pdm~u ljlldslru egzistenciju vrlo je prlrocWD ~to a:.rvjek tnii nest.o »aplSolutnoa ~1I:o roD. dale iluziju. 'sig,m-nosti. i ,osklba'~a ga od.sukoba~ sunmje i odgo:vomosti. Ipak~ niH jedan beg, nl u tooll~j~ m ill ruo~of~j, ni 11 pa,vij,emoj odorl ne spasava. iIi osudUje covjeka.. Smno 60vjeJt .mo1e naCi svrh;u. ,D.'Ilota. i sredstva za ()SMr~e 'toga eilj.a. Oll ne _~_~{_spaso~J;;r~jrut~~utm odgov:ox IW mole -w.

~ti ,I:: stupnjiU interu;i;tet~ dubme i ~oOO: iR:usm lroje ce mu dati SDJIl dOl iivf bei fiUiija. fda.bUJe, ilObocIm:

- -- - -- --

16)

Vjerujem da nitko ne~:§-asitl« svoje hliZ.nje~ ci 'ec~ bbor unijesto nje&a.--Sve sto jedall ~jck _lO.o:lc mt'pl<l.viti - m drugop JestPQ..~ZIlIti mu al tematl,ye isl;inslti i -~ ';p'uno ljUbavij, all bez se_o:timen.tamo,rtl m U~je,. KOllfI'Ont~a s

- i.k!ilii .............-- -. 'b' -'l!.. ••• u· .:~:.

iStlns . ., al ma, ,'llama mOO!; U 000· il l?,rouU'Ylltl S'lIU saKrllY,e-

DU energiju i omogutlti joj da izabe~ :ilv,ot na'supr~. U1fdiKO ne rnoZftual5rnti uV'ot" .m tko, jo' d.rugi ne mooel udili ..

nllti zlvof. •

Vi~.mjem dapostoje slv~ Hae-ina da Be stigne _ do ilzbora dobra. Prvi je naciin d~osti :i poslusnps"ti" IriJ,ol'alJrffi1 Z1li·· - .. vij.edima• Ovaj Ilaein moZe bin djelotvoran, no mora. s~, tiZeti

. u 'obm da je tisucama godina semo manjlIDa usp:ij'ewm.- ispu.niti eak i zahtjeve iz Beset zapovijedi. Mongo jevi~e oIl!:ih koji supoCinili. z1ofin.e kada 811 ilm ih kao ,zapovijedi pnka:tali om koji hijahu rut. vlasti, DIU' " • e ~~~ :razvj.jqnje ukusa ~' oSije¢anja zado:bl'Opitm::i djclOV3.D-iU .k'oA'e E_d~ro' iii isp,ravno. Izrazom ukus 1.8. dobrobit De mislim. rut u2i:t;il{; u Bentlia·

-m,ovu ill Freudovu smi~u. Mislim na q.sjeeaj _ ,QveCane .fiv;Qt·

nosH u kojemu pOMdujeiR-sVoje snage i svo:j identtitet. r Vjerujem da odg;oj ma~llpoz.navanj;e mi ~s -mij6i)J.jrim '., nasUJe.dem lj.udske rase. NQ premda je mnogo rog naslijeOia:

I ii~ai,eno rijeCima, QUO je djclotvomo samo ako te rijeCi po~

s. t. an '.- -'.11" ~~. am ...•. ".,OS. t~ .. u. ()SObi. ,lI. ~.5. ~t .. e. l~a. i .. '.U praksi i. 5t~tUl'll' .. - • .. ".dnl~tya. ,samo kleJa 1'"OJ3 s~:materiJ:a&irala iI1 mesu mo~e Ut.Jec3ti na

CovJeka; idej.a koja je ostala rij.ec same ,roijenja ·rijeti. Vjemjem, u u.sawrilivost rovjeka. Ow usa:w!iro.st ~I.l!fi da eovj;ek mote dakuciti svoj ,eilj, DO to ne znaCi da ga rnar:a.

dohvati'ti. Ako p-ojedinac ne izabere iitv.ot i ne oiimste" postat ~,e nuhro ,destntlktivaD, Zivlle! .. ZIoCa i gubitak v~asdtos.tt1 isto SiU take .zhilj;s.ki kao i debrota i Zivotnos.t • .oni su: sekundame pot,e:neije oovjeka ukoliko OD. fzabere da ne ostvari svo:je pri~ mame patmcije.

Vjerujem da. se co,vjek samo i2.umtno rada kao' svetac iU. \ k~'o lrrim~alac. V~Cina ~.s_im~ dis~onc~~. za d~~;ro i "fA~o, 1 p:remda c d~}ovaraJuca tetmaDh dlSpo~laJa vartra od. PO;J,e--

164

dinca do pojedi;nca. Zbog toga je naSa sudbina. uglatmom odredena onim utjocajima ikoji obllkuju i f01"lllh'aju dane dis .. po<:dcijc. Obit-clj je Da.jvazllijri utjecaj~ No~ ohitd,j po sebl Jt uglawom pOSl'e.dnlk drJd,1.'w~ p.nj'enC<m.i remm m one' 'VIij,ednosH inonne koj.e drost-v'Q nastQji wtisnuti u sv,oje cIa,. nove.Zbog toga je ona naJvafuiji faktor za razvitak pojedince, struk:tma ivrljednoiSti druStva u. kojemu se rodiC!l.

Vjemjem da drustvo ima iunaprec1ivaCku i spr:ecav;ajucn ,furril::tiju. CO\'j:ek l"Bizvija svoje snage same U SW"adnji s drugl .. ma i u procesu rada, 00, stvam. simaga s'ebe, same it po11i.je.s .. nom proeesu. No, Istovremeno, vecma je dtuStva d.ol dEmas, sluZila ciljevima .nelrolidn-e ,koji su ielje1i mkoristiti veC.inu. Zbog top su .mo.rali upot.rijebiti ,svoju. siluda zalu·de. i ~ pIilIse v;eCiml (i taka, imllrelctno, i sebe sfune), kako hi je 8p,n~ jet-ill da razvUe sve .svoje snage; z.bog toga se I~tvo uvijek sukQbUa~ sfovjefuo~Cu" -s UllhremJnim aormama koje vrijede za svakogColvjeL::a.. Tek kada cilj drusP.ra bude PQstaa ideniiCan s dljevima fuvjOOnos.u ,presttl.t 'ce ,ctrostvo sakatiti covjeka 1. pr;omicati alo,

Vj'emjem da svaId oovjek. predstavlja loo,vjeia'nstvo .• Mi S'C: razJJ&ujemo u pogledu inteligtmcijc s : zdravlj,a, i. talenta, No svi

- .. . 5'· . . . ' . !t!.,. .:1_~_1:· di .. ".rI_

smo in...! tstt, c:VI smo m1 Heel 1 gt',e:;nICJ, O'I.U..i;!.S.u 1 '-Jeca, 1 m 1;.11.'0

nije nadmocniji nin sudac, S~ejje, naa osvijcstio Budd,ha,. m smo mi bill r.az~peti s Kristom. -i svi smo m.i ubij41i j' pija.o. kiU s DHngis.buoro~ StaJjinom i Hit;lerom.

V jeru.jem da, c01Vjek mo-i.e predQclti dotivljaj a.mv·og 'um~ verzalnog Covjeka samo .shv.a6ajuci svoj mdiridualitet i ni .. k,ada ne -pokusavaj'uCf. se svesti na neki apstraktm :zajednicki nauVIdk. C:ovjekov2:Qdatat u iivotu. j e PQradoksalno upravo zadM~ shv.a~Ja vlastite IDdividunInos1i i istovre.moocg transcendiranja i dostWmja lskusiva.,.,o,_ univerzalnosti. Smoo potpuno rnzvije-na p~jedinacna vJ!as,titost moie naptlstiti ego.

Vjerujem ,d,a Jedan Svijet k()ji sa pojavljuje mote, zapoceti QPst:oj:ati ,samo ,~o se pojavi Novi Covjek. ~ fovjek. ,koji ,j~ ishsmtG! iz arhru·fnih wza krvi i l1a, i koj i' se (l!;joca, sinam.

165

Oovjeka. graaamnom svijeta Cija j,e ·loj.alnost L1~jer:-...na k Ijudsko] rasi i k Zivotu., a ne ne~ DJegov,O'lU ,izdvoJienom dijelu; -vovjek koji voll svoju ,zwnlj~ jervoU eovjeCanstvo i Cije pro.su,&:vanj e nij!e iw:paeeno plemectisklnf 10j alno:sJ:im&

VjeruJem da. j,e tovjeio,v rast preces ko:ntinukanog f'aoo~ nja. trajnOg Iil'$Vjdtavamj'a. Mi smo obien.o It POhlSilU i ~ dOVOijDQ budni da hlsmo se prihvatili fiyljeqja koje. Je j& 'diJiJ!j reJevan.tni sadatak za iLvo, biCe. Ve!ili '\I"Od'e Ijudske rase jesu om koji su probudili rovj~ iz mjego~ drijemefa. Ve- 1iki su nepdjateJ.Ji tovjeeanstv:a, om .koji so ga. ~uspava1i i~_ij'e vazno da 1Ii j,e taj uspavlj~ua- ,napitak oboiavanje Baga iii 2latnog: teleta.

Vjerujem da .razvitak c.ovjeka u pasJljednje. Cet.iri tisuCe., ,god.ina povijesp uistinu. ,imih~a s:tr,allopo§tovanje... 'Covjek "je I'8Z'lriO' s'Voj razum- do to eke. n kojo:j, rj;wlVa. za,gon.etlre prmro. de: i emancipirae se od slijepili moa. ,drodnili s.ua., No, _!1 _!i. , mnm trenutku. sv'Ojeg naj;v~ trljwnfu~ kada j,e na 'prag;u.

I -novog ,sllijeta~ 011 Je podlegao ~oCi simili stvari i. 'QfganizaQ~Je _Je --mro~o: Izumio, je now metodu proizvodnje i uannoprllttvodenje i distribuciju. svojhn novim idoiima. O~ obomv~ rad svoji&. ruku. i sveo se na .slugu -S'ivari. On uzalud. upotJ:'ebljaya hnena Boga .. slobode. covjeCnosti~ socijaliZma,; + on se ponosi svojjim moCim.@. - bombama I strojevima. - da. hi priktio svoj ,Ijudski baukrot,; ,a1l se .hvaIi svojom mati nzamDja hlQ 'M sahio sv'oju lJudsht nem.ac.

Vjeruj em da j'e jedina snaga iloja nas mom spasiti. cd s2lP1ou.ni~tenja raz.um: sposobnost da .shwtimo'nes:jt,vmn.os,t ve&e ideja Jroje. 'Cmrjek zastupa i da pmdremou stvarnost ZMjtrtn ·sloj,evima. i slojevima. priJevm i ideologija.; razum" ali he kae sIrup znan,j:a" 'vee kao »Vl"S,ta energije, sUa koja. je potpuno shwtljiva tek 11 svojQj djelilltnooti i uCincima •• .«, sn.aga aja. :DoSe najvalnija ,:&ml!;,dja ,sillsto1i iIlnjezino~ mati

- iii; .. - .Ii ru N- ill .. . .... 't . - ---~ ',- !J.'u·'· a

lIezaiJ,Ja. it I;astvadllJa.«,~· as Je, I. OIUZJe n~, nu spaS); , -

mogli hi. :mlmv dull i razum..

166

Vjeruj-em da ramm ne mo-2e b,iiti djelo,tvo'ran ~o ,covje.k Dema nade i vJere. Goethe je imaQ' prarvo kada je no:kau da je lJ3.jduMja ~ jzmedu l"<UliCiti.h povijesnili ra::doblja iz~ :ne4u vjemvanja i nevjerovanja, .:i karla je dooao da ,su. sye ,epohe u koj.i.mapreVladava 'vjem bl"iljMlflne. poIetne i plow:)' nosne, dOk one 1ll kojima domini'1"a. ne~jerio¥anje nestajoUjer ni tko ne man. po:svetiti. se neplodonoonom. Bez sumn] e je da su 1t3. stoljece, renesansa i' prosvjetitelj.stvo hill. doba vjerovanja. i nada, Bojim. se da se zapadn,i sV'ijet u 20. stoljeeu va~ ra 11 cinjemci da je izgubio naduI vjeru. Doista, tamo gd}e nema vjere 11 oovJeka vjera u strojeve nas nece spas:iti ed nestanka; naprotiv,. to»vjerovallj~ .6e samo ubrzatl kraj. Ili Ce zap:adni sv]j.et hiti. u stanju stvoliti renesansu humanizrna u l\::'ojoj ee' ,centraInu smvkU. tvoriti potpuni ,razvitak Ijud~ . ske ,covj~osti, a lIle prohvo~a ,i,ad, ~li, lie Zapad :nestati

~.., ,. 4,~. ,;.; ~Tr ~ ;; ,f~1 • ,,,-, .At:;f: '~!'1'-- "vii' ...

JIl.a.o _!_ L,U su .il.es.~are 11, mnuge aruge. veaKe:""'C][ _ lZaClJe.

Vjeruj em da s~oznaJa. Istine wj e II pnome ret1'1:i5bar inte1igen.cije aego stvar karaktera, Najvazm,iii element je hrabrost da se hie He, da se ne p<J.slmaju :z:apovijeili 'slle i Jav~ nog miSlJenja; da se prestane spavatl i postane Ijudskim; da se probudi I :izgubi osjeeaj bespomoCnoS1i I j,alovosti. Eva i Promete] dva su velika bunto¥llika fiji su ~zloCini« oslobg.. dill covjecanstvo. No sposo bnost da se smis],eno kale. »ne« implicira "sposohnost da se smlsleno kaie II da~. lIDa« Bogu jes.t :!IneIl: earu; :~daolli oovjeki!.t jest :~ne« sv.ima enima koj~ ga zele zarobitl, izrabiU i zaludlti,

VjerujeIll: u s]ohodu, u Ic.ovjekQvo p.ra;y(.! da bude svoj vlas- 1iU, da se pootavi i boriprnHv mrlh koji ga, poku$avaju sprijeCiti da bude on sam. No sloboda je viseod. nepostojanja :nasUno,g '!Ignjetavanja. 'Dna j,e vise nego »sloboda QUOlIi. Ona je IIsloboda. za« - slobodam postajjanje noovisnim; sloboda. za bUt mnogo', a ne .za imaU mnogo, ill za upo:tfeb,lja. t'at:i stvarj i ljude...

Vj:emjem da m ,zapadnl k~pitalli:am ni oovjeitski nit! ]d", neski kOMunWun ne :mogu ri~ diU jpi"Oiblem bu.duCnosti. Svi

I

- 167

om. s.tvar-aju. bivokracije k:Qje iiovjeka pnmrarajll, 11 stv8l'. Co. V}ek. WIOta. dovesti .sUe prirode .i dmStva pod 5VOjU svjesnu i r.a.clonamu kontrolu; no ne pod kontrolu bh'okracij.e ~ja upravlja stvarima i Oovjekom" nego Ji'O'd kontrclu slohodnih i ndru!enih. pI'O:izvotfa.ca koji uprarvlj.aju stv.arima i podrectuju fu c'ovjeku koji je mjera ·sv-Ih ·stvarlAlteit1lilat.iv.a. nije. izm"ea:u »kapUaiMzmall. 5. »komunizma!£D.ql:1o izmeau bl.ookratizma i hwnanb.ma.. D.:;.mo,mts1d,. decentra1'izimni soci.jalizam je ostvarenje ouih 'I!lvjeEa kQji Sill ntWrl da se krajnjom svrhom ttcini razvitak syih CovjiekQvln snaga,

Vjerujem .da se jedU3 od llajnesr-etnijih pogpe~a. u pojedinarenom i drm;tvenom Zivotu. sasto<ji U Wlvacmostl u stereotipiziranealte.mative miSljenja. »BoU~ mrtav nego I;lWU<.;:;, »,atudeDa iudustrijska oivhlizoc.ija ili mdividua:ii®tlcko predindushijs]ko drtI~¥O«. ))·ttllzOlitl!2:ati se ill mtJi. heil1lO'mo~an«~ sve su to p.rimjerI takvih rut:ernati'va. PDSOOje uwJek nove :i druge mogucll,osti koje pO'StaJu oeite kad'a se ~bodhno od smrtonosnog zagdjaja kUseja. j boo dop,us,timoda se ooje glas C'QV jeenocsti i razuma, Na6elo »manjeg da.«: je prdnclp ocaja. U ve6ini slu{"ajeva -orro sarno produIju:je raz ool]e '. (, ve6e

+ done prevlidi.· ik da se dni. sw--:je-is'praVfi01 j;u'Sko; sma i vjennrmoi glasa ljudskoru I Istiae •. r-ealistiCnije je od tz:v .. lIeaHsticnosti opcrmaizma,

. V'· ...l_ ~. k· ..•• ~... il -, T.·

jerujem ~ .se oovJel mora .rl;}esi:tt : IUZIIJa .Jl'i.0Je ga za-

roblja.1laju i p~ju; da mora. postati. svjetan .sh,aroo!SU 1lnu~r i. izvan njega da c'i stvodo svljet ko:ji me treiba iluzijo1 •. .510:10,000 ineov:isnost: IU08/U se postiC1 same kada se WIDe okori Iluzlje,

Vjerujem da danas postoji samo jedm glavna bdga:. pi-, tanje rata i mira, Co.vjeku je moguee ·unistilti sa:v iivot na ]:lemlji Hi Ji'aZ.Qriti H tav civilizirani Zivo,t i vrijedno-sti moon onima koje su. prenstale, i stvoritl berbarskn tetalttarnu orgaIdzaclju koja. Ce vladati onime stQ j:e preostalo od covjeaw~ stva. Froburliti se za tu opasno.st~ pt-ogJ..edaU dvosmislene razg,ovore na svlm stranama looji se vde da bi sprijoo:iili ljude

168

da videponor spt'am :moj~se kre6u jest jedina obav,eza, jedina morahta i intelektualna z.apo~Jest koju Covjek m'ora danas poowvati. Ne uCini Il to, svi cemo wU osuileni~

Nesmnemo Ii svi u opcem nukleamom razaranju; nede teO 'bili zbog toga ito oovjek niie blo sposoban postatl Ijudskbn i6 :ili.to, j.e bio lIli!lJSlj edna :ZOO] bit Ce to .zbog lOga oS,toga je jednoduSlIDst ~uposti sprlj1ecila. da vidi. stvarnost, i dle1uje na temelju Istlne,

Vjeru:jemll usavrslvostCovjeka.,no s.umDljam da ce ;postiCi svoj em a1:o. se nbrzo ne probudi.

StraZ<lrU,. koje joe doba D.'<lG.? StrdaJ.· odg·o1vori:

Dolaz;i jutroJ a zatim opet noc. Hocete n pitati, pitajte~

vmt-ite Sell' 00&001

iE!.Jl.JESKl m: DVANUstO POOLAVUB

L Ernst Cassirer. ThePhi1o'sop/q of the Entig1aemnel'ftjo Beacon Press, J)oston1955, str. 13.

Adam (bibli]$ki') 8, IS5 ~auer, K>C!mad 26 AcHEY, Alfred 61 l(b)

Ande~.sen. Hans IClnistian 112 limheD, R.uth Nanda 11.38 (b) Antigona. lS8

Amos 9

Arlstotel HOI, :U~;. 125 (b)

Atrej ]58

Ei8!c!!. J onmn Se'bastian :m.51 B~ Honore de 71 .Be'bel,August U.

BeC'ket~ 'Carl .L. 6~ (b)

Bell. D. 519 (b)

Bentharn, J erc:m.y 164 Betbman-Hollweg 24

l!ibHja. 9, SS. 125

lB.jsm.arck. OUll Eduard LeopnM 134

Blocll, EJ;'D~f 59 (b) .

:Bog S,. 29 •. 43,. 44,. 55, 81 •. - '97~ 144,

145. 146.\, i1l48 •. 157t 16l)~~ i1J66. U9' BaldWilIil, S. 95

BBUWl'.ore, Tb.o:m.as 59 (b}' Buddha U6~ 141 •. m41, 1149, ~57j 165

Cassirer", !Ernst 16& '(b~ C.h.a.mbed ..... , N~Ville 95 Chumg.tzu,110

m.mgii~ka.n. 16'5

EckeI'nli!aIID, Joh.<!im.1:. Pete,[ ,67 (b) Binstein. Albert 15, 14:8:

E1.-natQIiI, 141

Em.e.rSOJl,.Ralph Watd.o 161:. En,gels. medl'ieh 18, 32 (10), '42 (10).

59 (b), 67 (1:1), 68 0:»,. i(}9. 123 {b)", .124. (b). l37,143

ESkra: :8

E,,'<lI [55, 16-1

(bibiijskaJ

Ferenai, S. 131

Feuer, L. 5:9 (b) Fm~rbacb., ll:Hiwig 4:4. 56 .i"cnll':lie.li", Jacques 11.48 Ft~. Fn:wd$-t;lo 8, 149

Freud, Sjgmund 1, 8, 12, [3,. 14, is, 16, [7., IB, 19, 201 26.27,. 30. 31, 33~ 34, 36, as, 39, 42 ~b), 43, 49, 50. 56, 57~ 5lB:. 60 (]b). 61, r62J 63,. 6S~ W. 7.1, 74,80 •.. 85.~ !l1ll,9~~~ 9"3~ 95 •. 96. 97. '99. moo. :I!®:2 .• 103. 1.04, lOS, 108. ll:[lI. us, t:jUiI.12I. lI1::lj• 123, (b)~ ~24 (b), 126~ 127, 128.. 129,. 131. 132, Ut, 139:. !l.4[, 148. ~61. 164

FmliDDl.. Erich 32 (ib). 5' (tI). 60 (b) 83 (1:1). ,M. (b~, 123 (b)~ 12£, {bl. UR (hi

171

GWl:dbL .Mahatma i48 G~lObrum W~ 1~. 29~

32 ~), 63~ 6S:~ >61 (0). 158. 167 .

Gtildmamtt lLucieDl 59(b)1 . ~w, Mabim 1-48 IG:lnlwl.R.G.69

~t. o, W.F. Jl9~ 20. 43, 4~, 54. _ 58, 6:3. ~7~ ,98t 1::1.0', W

H~raklit 72, 110

lkmeri.lohaml 'GaUJded 19, 29 HInsielLe!1U!.d E. 8a, {b)1

Hitle.r:~ Adolf 2.3,24. 25~ 95. 149', W.

ItKi: . .-.

HO'DJ:ey~ Karen .so (til' Hosea!), 55 .Hms'~.N. S.94

lfigmija 32 {b}. i1S8 lzai,ja\ S.t 157.. l6'

J.ve m,5~7

J~$. Jean IB.~ m48, JO(l)l!a 11

Jon@~ E:me~ 131

Jla'Qg, Quol OtWay 123 (0),. 124f (b)

'Kaiser (\ViI.l.elm. U. Holcnuollem)i

25

!Caul .. Imllitl~u:eJ. 158

iKe:renm., AIekSandail" Flf;Odo!rM'm

115 .

K[{ltkegaatd. Si5,ren 56 •. 16[11 (b) Emf(. H.A.. 31 (b:) . .

:Kri!ftW1 165

:KJ:etofuneE~ El'lI1St 69

Kropotkfu. PJotr .Mebe~Wi~ :148

Ui.o4'S(1l .:UO, 12;; (b), 147

lLed~ .. WJllli:am.!f. 125 (ll)

Lenjin.Vl~~ ]ij,~'C~8jt25, 137 Lessing, (Iotlliold Ellbr-aim i9. l..wien,OOrf 25

\

172

["ukacs, Gya~gy 59 (b)

JLIDMl. . '-. :m:hurg,. Rosa 18 99 m 11.)

148 - "- \U,

M<'I!~dc~ 146 M~.'~i17 ~. KMll:M (b~ Markovic •. MJ.bajlo .59 (b}1 .MaWnl). R. de 125 (b)1 .

~ Karl 1~ 8, 12 .• 13, 14:. 1:5, 16. 17., HI, :1:9:. 20, ~. 21, JO'I .31. 32 (11), 33$ 34~ 3S. 36,. 31~ ~8,.'19, .ro~ 4X" 42 (b), 43" 44, 45'. 46, 47, 48 .• 49.53. 54 •. 56, !i7. !IS, 59 (b), 00 (b). 61, 63., (1), 66. ,67 (!b). 68. (b}. 6~", 78, 85, .97. 98,.· 99, 100, 102.~ 10:3, !Il(l4~ 105, lOti, UIJ~ ~21,: 122. 123, (b),. 124 (b). 126, 132, IJ5, U6. 137. 13g~ :U9t 143. 10;'18. !l.49. :161 .

McDougall. W&lli:am. 69' .

Mesija 54

Wlls. C. Wright .59' (b). :t24 (b) MOjs]je 14'1, 149

Mollet, ,Guy 134

Mootesq:UI.eu 'C!h:. ]L, 400 MQmokaj8

Mozart •. Wolfgang ,Amadeus 151 .Musoollirl:, BMUO 95. 149'

.NWt:l:sch.e, Friedrich 96, 148 OWen •. RQbe:rt40. 148 PascaI.. It. 32(1»

'FlUaw, HOOD. :PlUHppe ntI· PewOOIili, Gajo 59 '(b)1

~~. 1~6 '

Prometej 155.~ J!i61

iRank. Otto. 131

Ro:besl'lerre~ Maxirnilie:n 52,. 53

R.OOOtWelt., F!i'a~ D, 134

Ru]Jel.. .Ma:;timilim59 (b) • .123 (b}

Sa]azaI:. Anklnio de O.uvcira 136·

Seid.'lme" Oscar302(b:) .

Scllaclrte~.B. m (0), Schille~J F-rlOOrich·i5s ~tizm'~ Albed 148 Sbatiky~ Jacob B3 (b) SIrIij,ili. Adtlm 96~ lZ3 {b) Sokrat: 01

SpinOla, ll~ de 29~31~ 63~ 6J~ 89:, 96~ '7~ 102

SblJjm~ Jo6if Visaricmovii; I:!J", 135.t lJ6~ 149~ 152 .• 165

SulliVD~ H. S. 9S SllZ.ttld. "D. T. 125 (b),

Te.rencij e 16

l'uckeJ', Robed 32 (bh 42 (b). 59

~),. ~O' O;I)~ 123 (I)

"Violmire 19

Vl:'.aniJcid, Pre drag: 59 'M

Zenolt 158-

WMIf~ Be:nj~uI!im [2S (b)

!ERICH FROMM: [)lEVI. Ll 12 s~'Cl!nka

llidEljll .NAl'RlJED~

h4;Jj'i~k(> ~.r~(J.".~~Mt ~'il.;'l"a "~(I i.l~c:1'ia Z ... gr~(}, r';l.I.tnot.i~8".& J(I

NOLJT

]zdaweka radna organlmd.ja. BcDgTM. Terazijc 27

Za. izlliLlIac~

RA:DOVAN l!tADOVINOVIC

K~ITik.[o:r NATMA F..A21l.:1!t

Uk'IJ·"na .IJ'P~~ lIJk'FKO JANnC-JIOJJO

'l:ebJill'~i undail!. IVAN 'FR2.>ill

BT_ M_ K. 19.56J~

Y[I !Sl'lN l!6-J.w.OO~·~

Er'lc h Fromm (1900-1980) je pjsuc djela vlserniHjunsk.ih naklada, znacajan suvrerncni misltlac rijctko sirokog intcrcsa. neumorui orkrivac covjckove neslobode i prokazatclj njegovih hkgoVLi i 11eUl'OZa, zcstok i napadac 'nczdravog' drustva, uporni osvjcsclvac pngulmc svevlusti s troja, mchantzirunog covjck a i njcg()\'og automatlztrunog svijet a, zi\'ota upravljcnng na z.g-rtanje i imunje, zcstokl krHicar kako profttcrskog kapitaltzma taku i blrokratskog sccljalizrna. ukuzivuc na Ijudsku osakac('nost uzrokuvanu nekrofllnoscu ruhne pruizvudnje i potrusackog mcntalit eta. Una toe nckirn tcor'ijsk i spurnirn stavovlma, FI'OlT1\H sc bcskompromlsno zalaze za Ijudsku cmancipuc lju, za uspcstuvljanje 'zdravog', hurnanug dl'llst\'a i cjclovlrou covjcka, za njt:gnVU sloboelu i sport j anust , za IW-

-"SmclLt1l0 ispo ljavuuje j sraluo unaprvdivanjc Ijubavi 1H'('I11'. zivoru, za .gl'adnju Grad .. Bivstvovanja.