Socijalna Medicina

Socijalna medicina, zdravlje skripta za srednje
i okoliš medicinske škole
SOCIJALNA MEDICINA,
ZDRAVLJE I OKOLIŠ
skripta za srednje medicinske škole
- skripta za medicinske sestre – tehničare
Filip Knezović, medicinski tehničar
1
SADRŽAJ
1. UVOD U SOCIJALNU MEDICINU 3
1.1. Definicija socijalne medicine 3
1.2. Posebni socijalnomedicinski problemi – socijalna patologija 3
1.3. Preventivna medicina 3
1.4. Čimbenici rizika 4
1.5. Kvaliteta života 4
1.6. Zdravstvena zaštita rizičnih skupina pučanstva 4
1.7. Kronični bolesnici 6
1.8. Obitelj 7
1.9. Definicija javnog zdravstva 8
1.10. Jedinstvena medicina 8
2. MEDICINSKA ETIKA 8
3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA 9
Mjere zdravstvene zaštite 9
Načela zdravstvene zaštite 9
Primarna zdravstvena zaštita 9
Sekundarna zdravstvena zaštita 9
Tercijarna zdravstvena zaštita 10
Zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici 10
Zdravstvena ekonomika 11
Zdravstveni registri 12
Zdravstveno planiranje 12
4. SOCIJALNA POLITIKA I SOCIJALNA ZAŠTITA (SKRB) 12
5. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA 14
5.1. Definicija i ciljevi zdravstvene ekologija 14
5.2. Ekološki koncept zdravlja 15
5.3. Onečišćenje zraka (atmosfere) 16
Kakvoća zraka unutrašnjeg prostora 17
5.4. Onečišćenje vode (hidrosfere) 18
Sanitarni nadzor vode za piće 19
5.5. Onečišćenje zraka i vode – ponavljanje 20
5.6. Prehrana 21
Genetski modificirani organizmi (GMO) 21
5.7. Zračenje 26
Akutna radijacijska bolest 27
5.8. Fizikalni faktori i njihov utjecaj na zdravlje 28
5.9. Kemijski okolišni čimbenici i njihov utjecaj na zdravlje 30
6. ZDRAVSTVENA STATISTIKA 32
Priprema podataka za statističku analizu 32
Populacija i uzorak 33
Vrste obilježja (varijabli) i njihova svojstva 33
Gaussova krivulja (krivulja normalne distribucije) 34
Populacijska statistika 34
Vitalna statistika 35
Zdravstvenostatističke formule 35
1. Omjeri i stope u vezi s fetalnom, perinatalnom, neonatalnom i
dojenačkom smtnošću 36
2. Omjeri i stope za maternalnu smrt 38
Pismeni ispiti znanja – Zdravstvena ekologija i zdravstvena statistika 38
2
1. UVOD U SOCIJALNU MEDICINU

1.1. DEFINICIJA SOCIJALNE MEDICINE
SOCIJALNA MEDICINA je znanost koja se bavi zaštitom zdravlja ljudi u zajednici i
njezinom organizacijom.
- domena socijalne medicine je briga o zdravlju grupe ljudi ili zajednice, a ne
pojedinca
- predmet proučavanja socijalne medicine ovisi o društvenim prilikama (u Indiji o
koleri, u Americi pretilost, u Hrvatskoj kardiovaskularne bolesti, u Turskoj ptičja
gripa)
- veliki doprinos socijalnoj medicini na našem području dao je dr. Andrija Štampar
1.2. POSEBNI SOCIJALNOMEDICINSKI PROBLEMI –

SOCIJALNA PATOLOGIJA
SOCIJALNA PATOLOGIJA je znanost koja tumači bolest kao posljedicu društvenih i
ekonomskih prilika
- primjeri su TBC, alkoholizam, spolne bolesti (sifilis), umiranje male djece
- definicija socijalne patologije postavljena je 1915. godine
POSEBNI SOCIJALNOMEDICINSKI PROBLEMI

1) BOLESTI OVISNOSTI
2) PROSTITUCIJA I PROMISKUITET
3) MALOLJETNIČKA DELINKVENCIJA
4) SAMOUBOJSTVA
5) DRUŠTVENE NEJEDNAKOSTI, SIROMAŠTVO I BIJEDA
6) PROBLEMI NASILJA U DRUŠTVU I OBITELJI
1.3. PREVENTIVNA MEDICINA

PREVENTIVNA MEDICINA (riječ PREVENTIVA dolazi od latinske riječi PRAEVENTIO – doći ranije, spriječiti)
- znanstvena medicinska disciplina koja se bavi unapređenjem i očuvanjem zdravlja i
sprječavanjem bolesti
PREVENTIVNE MJERE – postupci kojima se nastoji spriječiti ili suzbiti bolest
- svaka preventivna mjera se mora prilagoditi sredini u kojoj se primjenjuje  potrebno
obuhvatiti i SOCIJALNU KOMPONENTU zdravlja i bolesti
Ocjena uspješnosti preventivnih mjera:

- smanjenje novih slučajeva bolesti
- smanjenje smrtnosti
- smanjenje invalidnosti
- odgovarajuća kvaliteta života bolesnika
Uspjeh preventivne medicine  smanjenje pojavnosti neke bolesti (poliomijelitis, difterija,
hripavac, tetanus, sprječavanje gušavosti jodiranjem soli)
3
1.4. ČIMBENICI RIZIKA
ČIMBENICI ili FAKTORI RIZIKA jesu čimbenici za koje pretpostavljamo da su povezani s
pojavom neke bolesti, oštećenja ili smrti.
Povećavaju VJEROJATNOST pojavljivanja neke bolesti.
Prepoznajemo ih ispitivanjem skupine oboljelih i skupine zdravih.
RELATIVNI RIZIK (RR) je brojčani odnos obolijevanja ili umiranja osoba s određenim
rizičnim čimbenikom i osoba bez tog rizika.
Čimbenici mogu biti vezani za:

 osobne karakteristike – osobe ili skupine: spol, dob, naslijeđe, trudnoća, obrazovanje,
zanimanje
 okoliš u kojem pojedinac živi ili radi – voda, prehrana, međuljudski odnosi
1.5. KVALITETA ŽIVOTA

Kvalitetom života smatramo splet vanjskih uvjeta i osobnih obilježja na temelju kojih
pojedinac doživljava životno zadovoljstvo i tegobe, te čuva i mijenja okolnosti u kojima živi.
Kvaliteta života definirana je i kao „subjektivno mišljenje o svrsi i zadovoljstvu prirodom
života općenito“.
Medicinska znanost posjeduje niz ljestvica za mjerenje kvalitete života.
Nova su istraživanja:
- ispitivanje kvalitete života kod starijih osoba
- kroničnih bolesnika
- osoba oboljelih od raka
1.6. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA RIZIČNIH SKUPINA PUČANSTVA

Osnovna karakteristika rizičnih skupina pučanstva je prisutnost većeg rizika od nastupa
bolesti, oštećenja ili smrti u odnosu prema prosječnom riziku cjelokupne populacije.
Zadaća zdravstva je što ranija intervencija.
Rizične skupine mogu se podijeliti na:
 RANJIVE – povećan je rizik zbog prirođenih ili stečenih bioloških stanja (genetski
čimbenici rizika)
 SKLONE NASTANKU BOLESTI – povećan je rizik zbog nezdravog načina življenja
(pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti)
 UGROŽENE – rizik je povećan zbog čimbenika okoliša ili životnih i radnih uvjeta
Rizične skupine pučanstva definiraju se na temelju statističkih podataka.
RIZIČNE SKUPINE PUČANSTVA

Rizične skupine stanovništva su specifične skupine stanovništva koje zahtijevaju intenzivniju
zdravstvenu brigu radi zaštite zdravstvenog stanja.
To su:
 žene vezane za materinstvo
 predškolsko razdoblje
 školsko razdoblje
 srednja ili odrasla dob
 starost
4
Žene vezane za materinstvo
- karakterizira ih niz fizioloških promjena u organizmu trudnice, utjecaj tih promjena na
njezino zdravlje i na intrauterini rast i razvoj ploda
Najvažniji rizični događaji u razdoblju trudnoće, u vrijeme poroda i tijekom babinja jesu:
- trudnoća s patološkim stanjima i komplikacijama (rizična trudnoća)
- fetalna smrt (spontani pobačaj, mrtvorođenost)
- rana neonatalna smrt (smrt djeteta u prvih sedam dana života)
- komplikacije pri porodu ili babinjama
- maternalna smrt (smrt majke u trudnoći, pri porodu ili tijekom babinja)
Predškolsko razdoblje
- traje od djetetova rođenja do njegova polaska u školu
- karakterizira ga intenzivan rast i razvoj koji je u početku dojenačkog razdoblja praćen
i prilagodbom na uvjete života izvan majčinog tijela
Prilagodba je osobito teška za:
- prerano rođenu djecu čiji organi i njihove funkcije nisu postigli potreban stupanj
zrelosti
- djecu s ozljedama ili drugim poremećajima iz perinatalnog razdoblja
- djecu s kongenitalnim malformacijama ili deformiteta
- djecu s drugim bolestima ili poremećajima koji onemogućavaju njihov normalan
tjelesni, psihički i socijalni razvoj
Školsko razdoblje
- razdoblje djetinjstva do polaska u školu, adolescencija do odrasle dobi
↓
spolno sazrijevanje praćeno intenzivnim
tjelesnim i psihološkim promjenama
- tjelesne promjene utječu na
o promjene u emocionalnim i socijalnim potrebama
o mogućnost prilagodbe na socijalnu sredinu, pri čemu se javljaju teškoće u
odnosu prema odraslima (prema roditeljima i nastavnicima) i češći sukobi kao
posljedice prevelike kritičnosti prema socijalnoj sredini
- adolescenti su u traženju identiteta poistovjećuju s različitim uzorima i stvaraju
određene stavove, navike i stil življenja (način prehrane, pušenje, uživanje alkohola i
drugih sredstava ovisnosti poput psihoaktivnih droga i dr.)
- problemi vezani za seksualni život i reproduktivno zdravlje (npr. neupućenost i
nekorištenje kontracepcijskih sredstava, mladenačke trudnoće, spolne bolesti i dr.)
Srednja ili odrasla dob

- razdoblje punog razvoja ličnosti
- relativna stabilnost ponašanja i stavova
Izraženiji problemi tog razdoblja koji mogu utjecati na zdravlje:
- nedovoljno iskustvo i nesigurnost u ranom odraslom razdoblju pri osnivanju obitelji i
osamostaljivanju na poslu
- problem nezaposlenosti
- osjećaj promašenosti i depresije u slučaju loše prilagodbe na obveze u vlastitom
obiteljskom životu ili na poslu
- u zreloj odrasloj dobi počinju i manifestacije nekih kroničnih bolesti te problemi
vezani za menopauzu
- problemi vezani za pretjerano pijenje alkohola, pušenje ili druge ovisnosti
5
Starost
- treće i četvrto životno doba
- karakteriziraju je tjelesni procesi razgradnje te iscrpljenost organa i funkcija
- rizici starije dobi vezani za tjelesne teškoće i bolesti, uz smanjenje psihičke i društvene
funkcije
- najveći problem osamljenost i otuđenost
Najizraženiji su u:
- starijih osoba bez stalnih prihoda za vlastito uzdržavanje
- starijih osoba sa smanjenom komunikacijom i smetnjama pamćenja, koje žive same
- teško pokretnih osoba koje se ne mogu brinuti za svoje dnevne potrebe, a ne pomaže
im ni rodbina ni sredina u kojoj žive
- udovac ili udovica koji žive sami nakon smrti bračnog partnera
1.7. KRONIČNI BOLESNICI

U razvijenim zemljama sve više prevladavaju problemi koje uzrokuju KRONIČNE
NEZARAZNE BOLESTI
- bolesti srca i krvnih žila
- zloćudne bolesti
- prometne ozljede
- alkoholizam
- narkomanija
- sve veći broj starijeg stanovništva
- problemi onečišćenja okoliša
Preventivne mjere 20 – ih godina 20. st. organizirane u HIGIJENSKIM ZAVODIMA 

borba s najvažnijim zdravstvenim problemima toga vremena
- malarija
- TBC
- spolne i ostale zarazne bolesti
Preventivne mjere DANAS usmjerene na nova područja:

- SANACIJU OKOLIŠA
- PROSTORNO PLANIRANJE
- SANITARNU INSPEKCIJU
- MEDICINU RADA
- MEDICINU PROMETA
- SPORTSKU REKREACIJU
- ZDRAVSTVENI TURIZAM
KRONIČNE BOLESTI - nemaju jednog jasno definiranog uzročnika nego u razvoju bolesti
sudjeluju mnogi čimbenici
MULTIFAKTORSKA TEORIJA – međusobno djelovanje
 NASLJEDNIH čimbenika
 ŠTETNIH čimbenika iz okoliša, životne i radne okoline
6
U razvijenim zemljama većinu zdravstvenih problema čine KRONIČNE NEZARAZNE
BOLESTI
 KARDIOVASKULARNI
 CEREBROVASKULARNE
 ZLOĆUDNE NOVOTVOREVINE
OBILJEŽJA KRONIČNIH BOLESTI

- neprimjetno počinju
- sporo se razvijaju
- kasno uzrokuju subjektivne simptome
- trebaju dugo razdoblje kontrole i liječenja
- izazivaju ireverzibilne patološke promjene
Za mnoge kronične bolesti zajedničke su ISTE NESPECIFIČNE PREVENTIVNE

AKTIVNOSTI, npr. nepušenje, tjelesna aktivnost, zdrava prehrana i izbjegavanje stresa.
JAVNOZDRAVSTVENI PRISTUP suzbijanju kroničnih bolesti karakterizira:

 PROMICANJE ZDRAVOG NAČINA ŽIVLJENJA
 PROVOĐENJE MJERA ZA RANO OTKRIVANJE BOLESTI
 LIJEČENJE
 REHABILITACIJA
 SAMOZAŠTITA
 SUZAŠTITA (zajednički rad skupine stručnjaka s bolesnicima koji boluju od iste
kronične bolesti)
Mjere ranog otkrivanja bolesti i pravodobno prepoznavanje osoba s povišenim rizikom

smatraju se najvažnijim postupcima pri suzbijanju kroničnih bolesti.
1.8. OBITELJ
5 osnovnih potreba u obitelji po Williamu Glasseru (utemeljio teoriju kontrole i realitetne
terapije):
1) potreba za preživljavanjem i produžetkom vrste
2) potreba za pripadanjem
3) potreba za moći
4) potreba za slobodom
5) potreba za zabavom
4 osnovne psihološke potrebe

- potreba za pripadanjem
- potreba za moći
- potreba za slobodom
- potreba za zabavom
Potrebe obitelji:
- OPĆE – prihodi, stanovanje, komunalne usluge, zabava i rekreacija, javna zaštita i
sigurnost, mogućnost postizanja ljudskih prava i potreba
- SPECIJALNE – zdravstvena zaštita, edukacija, obrazovanje, odgoj, socijalna zaštita,
javno informiranje, kultura
7
FUNKCIJE OBITELJI:
 REPRODUKTIVNA
 GOSPODARSTVENA
 ODGOJNA
 ZAŠTITNA
1.9. DEFINICIJA JAVNOG ZDRAVSTVA

JAVNO ZDRAVSTVO – sadržaji koji se odnose na zadatke države i vlasti u zaštiti zdravlja
- pojam javnog zdravstva se javlja sredinom 19. st. u Engleskoj
- zadaci države i vlasti u zaštiti zdravlja
o sistematski pregledi
o sanitarni pregledi
o cijepljenje
o zdravstveno osiguranje
1.10. JEDINSTVENA MEDICINA

1) Preventiva
2) Liječenje (Kurativa)
3) Rehabilitacija
2. MEDICINSKA ETIKA
Etika je znanost o moralu.
Moral je sustav općeprihvaćenih društvenih normi koje određuju ponašanje ljudi u
društvenoj zajednici vrednujući ga kao dobro ili loše.
MEDICINSKA ETIKA
Medicinska je znanost odavno utvrdila svoju etiku, a liječnička je profesija prva imala
etički kodeks. To je Corpus Hippocraticum, koji datira između 3. i 5. stoljeća prije Krista.
Hipokratova je prisega postala osnovicom pisanja svih budućih oblika prisega koje su
izrađivala liječnička profesionalna udruženja. Do danas su one mijenjane pod utjecajem
društvenog napretka. Promocija liječnika danas se obavlja uz ceremoniju ženevske
formulacije Hipokratove prisege poznate pod nazivom Ženevska deklaracija, čija je etička
bit ostala ista.
Medicinska etika je skup načela i pravila prema kojima su postupci liječnika i

drugih zdravstvenih djelatnika vrednuju kao dobri ili loši.
Temeljna načela medicinske etike

1. Načelo neškodljivosti – liječnik ne smije činiti ništa što bi škodilo pacijentu već ono
što je dobro za njega i što pridonosi bolesnikovu ozdravljenju
2. Načelo autonomije – bolesnik mora biti potpuno obaviješten o svom stanju i
postupcima liječenja da bi mogao dati privolu za medicinske postupke ili da bi pak
mogao procijeniti kako zahvat ne želi.
3. Načelo jednakosti – ističe se u 20. stoljeću i odnosi se na jednako liječenje svih
bolesnika
8
4. Načelo svetosti, jedinstvenosti i neponovljivosti života – za život se treba boriti
uvijek i svim dostupnim sredstvima, a pri tome čuvati dostojanstvo čovjeka od
trenutka njegova začeća do smrti
5. Načelo istinitosti i povjerenja obuhvaća:
o čuvanje liječničke tajne
o zabrana spolnog iskorištavanja bolesnika
o zaštita bolesnika od društvene nepravde
o zaštita ranjenih u ratu
o zaštita od nadriliječništva
6. Načelo suradnje i dobrih odnosa zdravstvenih djelatnika – suradnjom i timskim
radom uvelike se pomaže bolesniku
3. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Zdravstvena zaštita je sustav državnih, skupnih i individualnih mjera za unapređenje,
čuvanje i vraćanje zdravlja.
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uređuju se načela, način organiziranja i provođenje
zdravstvene zaštite.
Mjere zdravstvene zaštite:

1. promicanje zdravlja
2. sprječavanje (prevencija) bolesti PREVENTIVNA MEDICINA!
3. pravodobno otkrivanje bolesti
4. dijagnosticiranje bolesti i liječenje bolesnika
5. rehabilitacija, praćenje i kontrola bolesnika
Zdravstvena je zaštita organizirana na tri razine: primarna, sekundarna i tercijarna
zdravstvena zaštita.
Načela zdravstvene zaštite

1. pravo svakog čovjeka na zdravlje
2. dispanzerska metoda rada
3. primjena znanstvene medicine
4. timski rad i grupna praksa
5. aktivna suradnja i odgovornost stanovništva za zdravlje
Primarna zdravstvena zaštita

U užem smislu obuhvaća: djelatnost opće medicine (obiteljske), djelatnost za zdravstvenu
zaštitu dojenčadi i male djece, stomatološku djelatnost i djelatnost hitne medicinske
pomoći.
U širem smislu obuhvaća zaštitu žena, patronažnu djelatnost, ustanove za zdravstvenu
njegu u kući, preventivnu školsku medicinu i epidemiologiju.
Primarna zdravstvena zaštita organizirana je u domovima zdravlja, ordinacijama u zakupu
ili privatnim ordinacijama ili ustanovama. Djelatnost hitne medicinske pomoći i patronaže
su organizirane u domovima zdravlja, a preventivna medicina i epidemiologija se provode
isključivo pri zavodima za javno zdravstvo.
Sekundarna zdravstvena zaštita

Obuhvaća bolničku i specijalističko – konzilijarnu zdravstvenu zaštitu.
9
Tercijarna zdravstvena zaštita
Obuhvaća:
- obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističkih djelatnosti
- znanstveno – istraživački rad
- izvođenje nastave na fakultetima zdravstvenog usmjerenja
10
11
4. SOCIJALNA POLITIKA I SOCIJALNA ZAŠTITA (SKRB)
12
13
5. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA
5.1. DEFINICIJA I CILJEVI ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE
- EKOLOGIJA – nauka koja se bavi uzajamnim odnosima živih bića i njihove vanjske
okoline
- ekologija od biološke discipline postaje društvena, a od promatranja lokalnog staništa
sve se više bavi globalnim problemima
- ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA (ekološka medicina) – proučava utjecaj okoline na
zdravlje ljudi (pr. bakteriološko zagađenje neke hrane)
- ZADATAK EKOLOGIJE – ne samo zaštita zdravlja od štetnih utjecaja okoliša nego i
poboljšanje zdravlja unapređenjem okoliša
- CILJ ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE – osiguranje zdravlja za sve
o podizanje takvih ekoloških uvjeta koji promiču zdravlje i potiču odgovornost
pojedinca i organizacija za održavanje zdravlja i zdravog okoliša
TRADICIONALNE OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE

- nedostatak pitke vode
- neprimjerena sanitacija u kućanstvu i naselju
- onečišćenja hrane patogenim mikroorganizmima
14
- onečišćenja u zraku unutrašnjeg prostora sagorijevanjem krutih goriva
- neprimjereno odlaganje krutog otpada
- opasnosti od ozljeda na radu u poljoprivredi i građevinarstvu
- prirodne nepogode
SUVREMENE OPASNOSTI U VEZI S NEODRŽIVIM RAZVOJEM

- onečišćenje rijeka iz naseljenih, industrijskih i poljoprivrednih područja
- onečišćenje gradskog zraka zbog prometa i industrije
- gomilanje štetnog otpada
- opasnost od zaraznih bolesti
- ekološke izmjene (ogoljavanje tla, uništavanje šuma, promjene vodotoka, …)
- promjena klime, ozonske rupe, nedopušteno onečišćavanje
CILJEVI ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE

- poticanje poljoprivrede i proizvodnja zdrave hrane
- osiguravanje zaliha svježe vode, osobito pitke, te zbrinjavanje otpadnih voda
- nadziranje industrijskih pogona – sigurno i potpuno zbrinjavanje otrovnih kemikalija i
opasnog otpada
- osiguravanje izvora i korištenja energije
- briga za stanovanje i urbanizaciju
5.2. EKOLOŠKI KONCEPT ZDRAVLJA

- zdravstveno stanje – rezultat naslijeđa i okoliša
- OKOLIŠ čine:
o prirodno okruženje – zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet
o kulturna baština – dio okruženja koji je stvorio čovjek
o čovjek
- prema kakvoći okoliš može biti:
 okoliš preživljavanja – uspješna borba protiv nasilnih smrti i epidemija
 okoliš osnovne sigurnosti – uspješna borba s izgladnjelosti, epidemijama,
nesrećama
 okoliš pozitivnog učinka – primjerena prehrana, okoliš poticajan za rad i život
 udoban okoliš – estetski uredan, poticajan, ugodan i bezbrižan
- čimbenici okoliša
o POTREBNI za život i zdravlje (hrana, tjelesna aktivnost) – trebaju biti
prisutni, a u prevelikim ili premalim količinama mogu postati štetni
o NEPOTREBNI, ŠTETNI (pesticidi, dodaci hrani) – nepoželjni u bilo kojoj
koncentraciji
 MAKSIMALNO DOPUŠTENA KOLIČINA (MDK) onečišćenja u okolišu

– ona količina štetne tvari koja neće izazvati ireverzibilna oštećenja zdravlja,
koja se može prihvatiti kao mali ili zanemariv rizik
 RIZIK – očekivana učestalost neželjenih učinaka izloženosti čimbeniku
okoline
 PRIMARNI STANDARD – maksimalno prihvatljiv učinak za organizam uz
prihvaćenu dozu rizika
 SEKUNDARNI (IZVEDENI) STANDARD – maksimalna propisana količina
neke tvari ili čimbenika iz okoline koja ne prelazi razinu primarnog standarda
15
5.3. ONEČIŠĆENJE ZRAKA (ATMOSFERE)
ZRAK je onečišćen ako sadrži tvari koje potječu od ljudskih aktivnosti ili prirodnih procesa i
takvoj koncentraciji, trajanju i uvjetima da mogu narušiti kakvoću življenja, zdravlje i
dobrobit ljudi i okoliša.
Onečišćenje atmosfere može biti:

 prirodno – pelud, bakterije, virusi, šumski požari, pješčane oluje, vulkanske erupcije
 umjetno – sagorijevanje iz kućnih i industrijskih ložišta, industrija i promet
Najčešće tvari koje zagađuju zrak jesu:

- spojevi sumpora
- ugljikov monoksid
- dušikovi oksidi
- amonijak
- policiklički aromatski ugljikovodici (benzen)
- klorirani fluorougljici
- olovo i drugi teški metali
- fotokemijski smog – nastaje fotokemijskim reakcijama dušikovih oksida i
ugljikovodika iz ispušnih plinova automobilskih motora pri suhom i sunčanom
vremenu (oksidansi)
- lebdeće čestice – vrste čestica manje od 10 – 20 m
- dim – crne čestice koje nastaju nepotpunim izgaranjem organske tvari
Ocjena kakvoće zraka – minimum pokazatelja potrebnih za ocjenu kakvoće zraka –

koncentracija SO2 i dima
Mjere za zaštitu i unapređenje kakvoće zraka:

- prostorno planiranje
- usmjeravanje prometa izvan grada
- smanjenje korištenja osobnih automobila
- zamjena ugljena plinom (…)
Onečišćenje zraka ima učinke na zdravlje:

 toksični učinak – povećana osjetljivost na zarazu (upala pluća, bronhitis)
 antigeni učinak – izazivanje preosjetljivosti, odnosno alergijske reakcije
 karcinogeni učinak – izazivanje raka
Zdravstveni učinci onečišćenja zraka mogu biti:

 KRATKOTRAJNI (AKUTNI)
- naglo se razvijaju kada koncentracije atmosferskih onečišćenja znatno porastu
- to se događa uslijed nepovoljnih meteoroloških uvjeta ili uslijed industrijskih
incidenata
- npr. suzenje, kihanje, astma, legionarska bolest
 DUGOTRAJNI (KRONIČNI)
- razvijaju se kao posljedica svakodnevne izloženosti kombinaciji niskih
koncentracija atmosferskih onečišćenja negativnog djelovanja
- rak, KOBP
16
Najčešće bolesti koje uzrokuje onečišćenje atmosfere (zraka):
- bolesti dišnog sustava (CO)
- bolesti kože
- rak
- bolesti ♥ i k.ž. (CO)
- bolesti osjetila
KAKVOĆA ZRAKA UNUTRAŠNJEG PROSTORA
DIM CIGARETE (PASIVNO PUŠENJE)

- DUHAN – biljni preparat sa nepovoljnim fizikalnim i okolišnim učinkom
- DUHANSKI DIM – složeni aerosol u kojem je identificirano više od 4 500 kemijskih
sastojaka
o oko 50 – ak ih može uzrokovati rak
o većina spojeva nadražuje sluznice
- osnovna onečišćenja zraka koja nastaju kao produkt sagorijevanja duhana su:
o katran
o nikotin
o ugljikov monoksid
o lebdeće čestice i iritirajuće tvari – aldehidi, dušikovi oksidi, amonijak
- u 1 mL dima nalazi se 600 milijuna čestica pepela
- izloženost duhanskom dimu uzrokuje ili pogoršava
o bolesti srca i krvnih žila
o bolesti pluća i dišnih putova
o bolesti krvnih žila mozga
o rak pluća i drugih organa
o bolesti probavnog sustava
- žene koje puše tijekom trudnoće rađaju prosječno 200 g lakšu djecu – povišen im je
perinatalni mortalitet – fetalni duhanski sindrom
- duhanski dim odgovoran za 87% Ca pluća, a pasivno pušenje za velik broj infekcija
donjih dišnih putova djece
- pasivni pušač – izložen duhanskom dimu (sadrži manje čestica, a više iritirajućih
plinovitih sastojaka)
- pušenje uzrokuje farmakološku (o nikotinu) i psihološku ovisnost – otežavaju
odvikavanje 2/3 pušača koji bi to željeli
- ventilacija prostorije u kojoj se puši – 3× veća od ventilacije prostora u kojoj su
nepušači
BOLEST NEZDRAVIH ZGRADA (Sick Building Syndrome)

- skup akutnih nespecifičnih simptoma, nepoznatog, vjerojatno, mnogostrukog
uzroka
o tehnički nedostaci zgrade
o psihosocijalni čimbenici
o smjesa onečišćenja
- simptomi prestaju odmah nakon prestanka boravka u određenom prostoru
- predstadij bolesti – povezan sa specifičnim onečišćenjima unutrašnjeg okoliša
- Etiologija (identificirana)
o organske čestice, bioaerosoli
o raspadni produkti bakterija s imunološkim i infekcijskim svojstvima
17
o formaldehid
o fizikalni čimbenici
o ergonomski čimbenici
 neprikladna temperatura okoliša
 ventilacija, vlaga
 rasvjeta, buka
 nedostatak prozora, neudoban namještaj, pretrpanost prostora
- Prevencija
o održavanje ventilacije
o ravnoteža temperature i vlažnosti zraka
o primjena kvalitetnog građevnog materijala
UREDSKI PROSTOR I OPREMA – izvor onečišćenja i bolesti

- glavobolja, astma, alergija – kemijski sastojci (otapala, ljepila, boje) se nalaze u
namještaju, građevnom materijalu i novim sagovima
- dišni, neurotoksični, mišićno – koštani simptomi – fotokopirni uređaji, osobna
računala i laserski tiskači (elektromagnetsko onečišćenje), prašine papira i kovina
(toner), ozona, hlapljivih organskih spojeva, ugljikovodika, ugljikovog monoksida,
ugljikovog dioksida
PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE KAKVOĆE ZRAKA UNUTRAŠNJEG

PROSTORA
1. znanstveni pristup ispitivanju zdravstvenih učinaka uz poboljšane metode mjerenja
2. održavanje zgrade uz učinkovite intervencije
a. nadzor i uklanjanje izvora onečišćenja
b. primjerena ventilacija
c. neškodljivo pročišćavanje zraka
3. zdravstveno prosvjećivanje te promjena ponašanja i navika ljudi
5.4. ONEČIŠĆENJE VODE (HIDROSFERE)

Vrste voda:
 oborinska voda
- prirodno destilirana
- prolaskom kroz atmosferu nakupi onečišćenja i CO2
- mekana (nema otopljene mineralne tvari), kisela (pH je <7)

- prije uporabe je treba obraditi (pročistiti, kontrolirati)
 površinska voda
- rezultat ispiranja površinskog tla
- tvrda – zbog otopljenih mineralnih soli
- treba je pročistiti prije uporabe
 podzemna voda
- može biti površinska i duboka
- duboka podzemna voda se jedino može koristiti za piće bez obrade
18
Bolesti uzrokovane ONEČIŠĆENJEM vode:
 BOLESTI IZAZVANE MIKROORGANIZMIMA
 BOLESTI IZAZVANE KEMIJSKIM TVARIMA
BOLESTI IZAZVANE MIKROORGANIZMIMA

1. Bolesti izazvane biološkim uzročnicima
- pijenjem vode, najčešće zagađene ljudskim izmetom ili urinom
- sadrži patogene bakterije ili viruse
o trbušni tifus, paratifus
o dizenterija i ostale CZB
o hepatitis A („bolest prljavih ruku“ – žutica – fekalnooralni put), …
2. Bolesti koje se prenose pranjem onečišćenom vodom
- javljaju se zbog slabe osobne higijene
- crijevne, očne i kožne bolesti – skabijes, trahom i uši
3. Bolesti koje uzrokuju paraziti (dio se njihovog životnog ciklusa odvija u vodi) –
shistosomijaza
4. Bolesti koje uzrokuje ubod prijenosnika koji se razmnožavaju u vodi
- malarija, tripanosomijaza
5. Legionarska bolest
- put prijenosa – bioaerosoli grijane vodovodne vode u sustavu za kondicioniranje
zraka (klimatizaciju) i pri tuširanju zajedničkom toplom vodom
- uzročnik je bakterija Legionella pneumophila
- uzrokuje upalu pluća
- Th: antibiotici
BOLESTI IZAZVANE KEMIJSKIM TVARIMA
Onečišćenja vode kemijskim tvarima:
 primarna kemijska onečišćenja vode – geološkog podrijetla (arsen, fluor)
 sekundarna onečišćenja – nastaju
o zbog ljudskih djelatnosti
o iz vodovodnih instalacija (teški metali, azbest)
o tijekom kondicioniranja vode (klorit)
Najčešće kemijske tvari kojima voda može biti zagađena:
- teški metali
- nitrati
- pesticidi
Bolesti koje onečišćenja vode kemijskim tvarima mogu izazvati su
- KRONIČNA TROVANJA
- RAK
SANITARNI NADZOR VODE ZA PIĆE

Sanitarni nadzor vode za piće obuhvaća
- terenski nadzor vodoopskrbnog objekta
- laboratorijske analize vode
 BAKTERIOLOŠKE – broj koliformnih (koli) bakterija – pokazatelj
su fekalnog onečišćenja
 VIRUSOLOŠKE – određivanje nazočnosti enterovirusa
19
 FIZIKALNE
 određivanje boje, okusa, mirisa
 određivanje mutnoće, pH vode
 određivanje temperature
SANITARNO ISPRAVNA (KVALITETNA) VODA ZA PIĆE

- NE SMIJE
o štetiti zdravlju
o sadržavati
 ENTEROVIRUSE
 BAKTERIOFAGE
 PATOGENE BAKTERIJE (SALMONELE, ŠIGELE)
 CRIJEVNE PROTOZOE
 HELMINTE
 ALGE
- MORA BITI
o čista, bistra, estetski privlačna
o dostupna u dovoljnim količinama i jeftina
PITANJA ZA RASPRAVU:
1. Koje je Vaše mišljenje o kvaliteti vode koju pijete?
2. Što mislite o vodi iz plastičnih boca?
3. Potres na Haitiju (kolera!)
5.5. ONEČIŠĆENJE ZRAKA I VODE – ponavljanje

GLOBALNI PROBLEMI
 KISELE KIŠE ↓↓↓
CO2 + H2O → H2CO3
 EFEKT STAKLENIKA
o Sunčeva energija i refleksija zraka o površinu
o CO2 ne dozvoljava refleksiju već zadržava toplinu oko površine Zemlje →
GLOBALNO ZATOPLJENJE
 OZONSKE RUPE
o Melanomi (maligni Tm kože) → zbog djelovanja zraka koje izravno padaju na
Zemlju, zbog prisutnosti rupa
ZRAK VODA
Kada je voda
Definicija Kada je zrak onečišćen? sanitarno ispravna
za piće?
Izvori Izvori zagađenja zraka (prirodna, Izvori zagađenja vode
umjetna)! (primarna, sekundarna)!
Kontrola MDK (SO2, dim, CO2) Analize vode (bakteriološke – koli,
onečišćenja C, N, S – spojevi, benzen, teški stafilokoki, steptokoki, fizikalne –
metali, azbest npr. zamućenje, virološke –
enterovirusi)
Akutne, kronične pojave kod Trbušni tifus, hepatitisi,
Bolesti zagađenja zraka shistosomijaza, skabijes, trahom,
(ambrozija → alergija) uši, malarija, tripanosomijaza, …
20
5.6. PREHRANA
Prirodno stvoreni toksini, mikotoksini (hepatotoksični aflatoksin) – proizvode ih neke
plijesni, morski biotoksini i toksini nekih gljiva, u većim koncentracijama mogu biti
kancerogene i mutageni.
Biogeni amini nastaju u namirnicama koje sadrže lako razgradive aminokiseline (ribe).
Endotoksin stvaraju modrozelene alge uz prisutnost bakterija i onečišćuju spremišta pitke
vode.
Kemijske tvari također onečišćuju hranu iz okoliša:

- Teški metali – olovo, živa, kadmij – iz dodataka benzinu, živom i arsenom iz
mora, kositrom iz konzervi, kadmijem iz tla
- Poliklorirani bifenili – nusproizvodi u industriji
- Pesticidi – sredstva za uništavanje nametnika
- Mineralna gnojiva
- Aditivi su dodaci namirnicama koji osiguravaju trajnost, poboljšavaju izgled ili
povećavaju volumen namirnica, ali istodobno u tijelo unose kemijske spojeve
često štetne za zdravlje. Hrani se dodaju i boje, kemijska sredstva za
konzerviranje, sintetske arome, emulgatori. Antibiotici i hormoni nalaze se u
namirnicama životinjskog podrijetla.
- Živežne namirnice modificirane biotehnološkim metodama – genetski inženjering
trihineloza (svinjsko meso, kobasice)
GENETSKI MODIFICIRANI ORGANIZMI (GMO)
21
GMO i namirnice
22
23
GMO i okoliš
24
GMO i zakonska regulativa
25
5.7. ZRAČENJE
26
27
DOMAĆI URADAK:
1) MONTREALSKI PROTOKOL
- sporazum donesen 1987. u kanadskom gradu Montrealu kojim se zemlje
potpisnice obvezuju na smanjenje freona za 50%
- pooštren je dvjema revizijama 1990. u Londonu i 1992. u Kopenhagenu kojima je
zatraženo da se potpuno do 2000. izbace freoni, haloni i drugi halogenirani
ugljikovodici
- do danas je 150 zemalja potpisalo protokol, među kojima je i Hrvatska
- freon = dezodoransi, klima uređaji, vatrogasne boce
2) POTRES U FUKUSHIMI
- 11. ožujka 2011.
- nesreću nuklearne centrale izazvao je potres od 6,8 po Richteru i tsunami na
sjeveroistoku Japana
- oko 45 tona visokoradioaktivne vode koje je korišteno za pročišćavanje nuklearke
iscurilo je iz reaktora u Fukushimi
- zbog štetnog djelovanja nuklearnog zračenja mnogo je ljudi evakuirano iz tog
područja
- stradalo 20,400 ljudi
5.8. FIZIKALNI FAKTORI I NJIHOV UTJECAJ NA ZDRAVLJE
 ELEKTRIČNA STRUJA
- oštećenje organizma električnom strujom i atmosferskim elektricitetom
- električna struja – električni, toplinski i svjetlosni učinak
- ozljeda električnom strujom
o ovisi o
 jačini i frekvenciji struje
 putovima prolaza kroz tijelo
 trajanju djelovanja struje
 stanju organizma
o klinička slika
 opeklina kože (zbog njezinog visokog električnog otpora)
 prestanak živčane provodljivosti (dovodi do srčanih aritmija)
 OSVIJETLJENOST
- količina svjetla na jediničnu površinu koja se izražava u luksima
- rasvjeta – važan čimbenik okoliša potreban za obavljanje radnih zadataka
- uloga jače osvijetljenosti
o smanjuje broj pogrešaka i umor
o povećava radni učinak
o povećava brzinu opažanja
- standard za rasvjetu navodi najmanje potrebne vrijednosti za opću rasvjetu
- veće radne prostorije (učionice) – ocjenjuje se jednolikost osvijetljenosti
28
 TOPLINSKI ČIMBENICI
- održavanje temperature tijela – stalnim provođenjem, zračenjem i isparavanjem
znoja
- koji će mehanizam prevladati ovisi o čimbenicima toplinskog okoliša:
o temperaturi zraka
o vlazi
o brzini strujanja zraka
o toplinskom zračenju
- očitovanje prekomjerne opterećenosti toplinom:
1. Toplinska iscrpljenost – rezultat obrambene reakcije vazodilatacijom
2. Toplinski grčevi – posljedica prekomjernog znojenja, pa se gube elektroliti što
izaziva grčenje mišića
3. Toplinski udar – slom termoregulacionog mehanizma u hipotalamusu
 koža je suha i topla
 prestaje znojenje
 glavobolja
 BUKA
- svaki ometajući zvuk
- razina buke mjeri se u decibelima (dB) – osnovna jedinica za razinu buke
- djelovanje buke na čovjeka ovisi o:
o razini buke
o frekvenciji trajanja
o osjetljivosti organizma
- buka u stambenim zgradama ne smije prelaziti 40 dB danju i 30 dB noću
- MD razina buke za profesionalnu izloženost – 90 dB/8 sati  iznad ove razine
dolazi do oštećenja slušnog živca tj. sluha
- iz toga slijedi djelovanje na ljudski organizam
1. povećanje tonusa neurovegetativnog sustava
2. spazam arteriola i porast krvnog tlaka
3. promjena disanja, metabolizma i endokrinih žlijezda
4. povećani napor pri radu (ometen rad za koji je potreban mentalni napor i
koncentracija)
 VIBRACIJE
- oscilatorna kretanja krutih tijela ili čestica u području infrazvučnih i zvučnih
frekvencija
Izvori vibracija:
o vibrirajući alati i uređaji (motorna pila)
o vibrirajuće podloge (vozila)
Djelovanje vibracija na organizam:
- najčešće oštećuju kosti i meka tkiva šaka, te periferne krvne žile i živce
- hladnoća i vlaga povećavaju štetni učinak vibracija na organizam
 ATMOSFERSKI TLAK
- DEKOMPRESIJSKA BOLEST
o u dubljim slojevima, zbog povećanja tlaka, u krvi se otapa više plina –
pretežito dušika
o naglim prelaskom u uvjete manjeg tlaka nastaje dekompresijska bolest
29
o zbog nemogućnosti organizma da u otopljenom stanju zadrži cjelokupnu
količinu inertnih plinova nastaju mjehurići – zračna embolija (u
potkožnom masnom tkivu, zglobovima i živčanom tkivu) i akutna
hipoksija tkiva
o ako se postepeno izlazi, dušik se eliminira plućima!
- u uvjetima manjeg tlaka nastaje anemija zbog pomanjkanja kisika
5.9. KEMIJSKI OKOLIŠNI ČIMBENICI I NJIHOV UTJECAJ NA

ZDRAVLJE
Razlozi povećanja onečišćenja okoliša kemijskim tvarima povezani su s industrijalizacijom i
s njezinim razvojem:
 sagorijevanje fosilnih goriva u kućanstvu i prometu
 urbanizacija i velika količina otpada
 korištenje velikog broja sintetskih kemijskih sredstava u kućanstvu i
poljoprivredi
KEMIJSKI OTROVI
Opasne otrovne tvari – spojevi i smjese koji ugrožavaju zdravlje i okoliš zbog svojih
opasnih svojstava (otrovnosti, zapaljivosti, eksplozivnosti, zračenja)
Vrste otrova
- prema fizikalnim otrovi – prašine, dimovi, magle, pare, plinovi, tekućine, krutine
- prema otrovnom učinku na organizam
o otrovi koji ometaju rad enzima (teški metali)
o otrovi koji djeluju na hemoglobin (ugljikov monoksid)
o otrovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe (benzen, olovo)
o otrovi koji djeluju na živčani sustav (klorirani ugljikovodici)
o otrovi koji djeluju na jetru (alkohol, klorirani ugljikovodici)
o otrovi koji djeluju na bubrege (živa, olovo)
o otrovi koji djeluju na kosti (fosfor, fluor)
o otrovi koji djeluju na sluznice i kožu (nadražljivci, krom)
Metabolizam otrova
1. ulazak kemijske tvari u organizam (putem dišnog, probavnog sustava, kroz kožu)
2. resorpcija u krv (uvjet da otrov djeluje)
3. kumulacija otrova u organima ili biotransformacija kemijskim i fizikalno-
kemijskim reakcijama
4. djelomično ili potpuno izlučivanje
o najveći broj otrova se izlučuje mokraćom
o netopljivi otrovi se izlučuju stolicom
o hlapljivi otrovi se izlučuju izdahnutim zrakom
Djelovanje otrova
- većina otrova djeluje ometajući fiziološke enzimske procese u organizmu
- za djelovanje otrova bitni količina osnove tvari, fizička i kemijska svojstva otrova,
način i trajanje izloženosti, spol, dob, tjelesna masa i zdravstveno stanje organizma
30
Zdravstveni učinci ekoloških otrova
 učinci na kožu i oko
 toksični učinci (akutni i kronični)
 preosjetljivost
 mutageni i kancerogeni učinak
 učinci na reprodukciju
Izvori otrova u kućanstvima:

- građevni materijal
- boje, odstranjivači boja, ljepila
- sredstva za čišćenje, sredstva kojima se koristi u poljodjelstvu
- kozmetika
- pesticidi
Sredstva koja sadrže opasne tvari u kućanstvu treba:

- čuvati u originalnim omotima, s originalnim naljepnicama i oznakama (zabranjeno
mijenjanje originalnih boca ili kutija, tj. premještanje njihovih sadržaja)
- pri uporabi valja se držati upute
- ne miješati ostatke opasnih tvari
- ako je moguće, opasni otpad odnijeti na komunalno skupljalište
Profesionalna otrovanja
- godišnje od profesionalnih otrovanja oboli više od 30 milijuna ljudi, a oko 150 000
slučajeva smrti povezano je s radom
Profesionalne bolesti (nastaju nakon dugotrajne izloženosti nekoj štetnoj tvari na

radnom mjestu):
1) kronične plućne bolesti (silikoze, bisinoze, azbestoze, pneumokonioza)
2) bolesti bubrega (uzrokuju ih živa i kadmij)
3) bolesti SŽS (uzrokovane organskim otapalima, olovom, živom, manganom)
4) maligne bolesti različitih organa (uzroci su azbest, arsen, nikal, aromatski amini,
benzen)
5) oštećenja sluha (zbog buke), profesionalne kožne bolesti i križobolja
Ekološko zbrinjavanje opasnog kemijskog otpada

- smanjenje izvora, kemijska neutralizacija i odlaganje u zatvorene posude
- obrada otpada na izvoru
- prosvjećivanje stanovništva
- organiziranje akcija skupljanja opasnog otpada u kućanstvima
- motiviranje stanovnika da prihvate pogodno zemljište za odlagališta opasnog otpada
jer je odlaganje opasnog otpada bez nadzora najgore rješenje
31
6. ZDRAVSTVENA STATISTIKA
32
Što je veći uzorak,

reprezentativniji je
zaključak!
33
SREDNJA VRIJEDNOST – broj pomoću kojeg prikazujemo sve vrijednosti populacije
GAUSSOVA KRIVULJA (krivulja normalne raspodjele – distribucije)

- jedan od temelja moderne medicinske statistike
- rezultati raspodjele slučajne varijable uspoređuju se s Gaussovom krivuljom
- pokazatelji koji se mogu izračunati odgovarajućim statističkim metodama, koje čine
temelj medicinske znanosti, i uspoređivati sa Gaussovom krivuljom su:
o određivanje vjerojatnosti
o određivanje statističke značajnosti dobivenih razlika u rezultatima
o određivanje udjela pojedinih izmjerenih karakteristika u pojavi određenih
bolesti i stanja
o određivanje međusobnih utjecaja pojedinih značajki […]
- Gaussova krivulja poprima zvonkoliki oblik jer i raspodjela slučajne varijable x
poprima takav oblik kada se povećava broj jedinica u uzorku – n
primjer Gaussove krivulje
Pravilo Gaussove krivulje (krivulje normalne distribucije)
POPULACIJSKA STATISTIKA
- proučava pučanstvo s obzirom na broj, gustoću naseljenosti te niz bioloških, socijalno
– ekonomskih i kulturno – prosvjetnih obilježja te dinamične promjene s obzirom na
spomenuta obilježja
34
VITALNA STATISTIKA
- za razliku od populacijske statistike, koja prikazuje stanje u promatranom trenutku,
vitalnostatistički podaci se neprekidno predočavaju i neprekidno bilježe onako kako se
u populaciji i događaju
- podaci o vitalnim događajima (rođenju, smrti, vjenčanjima) bilježe se na formularima i
obrađuju u statističkim zavodima
 DEM-1 – obrazac – Statistički listić o rođenju
 DEM-2 – obrazac – Statistički listić o smrti s Potvrdom o smrti i Liječničkim
izvješćem o uzroku smrti
 DEM-3 – obrazac – Statistički listić o vjenčanju
Izvor podataka o smrtnosti (mortalitetu)

- Statistički obrazac DEM2 s liječničkom potvrdom o uzroku smrti koja se obvezno
ispunjava za sve umrle
Izvor podataka o pobolu (morbiditetu)

- individualna prijava bolesti ili smrti od zarazne bolesti
- evidencijski kartoni
- individualni izvještaji
- bolničke prijave tj. bolesničko – statistički listići (BSL)
- individualne prijave za registre
- poimenični registri kroničnih bolesnika
- terenske ankete (itd.)
ZDRAVSTVENOSTATISTIČKE FORMULE
35
36
37
PISMENI ISPIT ZNANJA IZ SOCIJALNE MEDICINE, ZDRAVLJA I OKOLIŠA

Zdravstvena ekologija (Prehrana, Fizikalni i kemijski faktori okoliša) i Zdravstvena
statistika
Grupa A
Ime i prezime: __________________________________________
Razred: _________
1. U kojim namirnicama nastaju biogeni amini?

2. Gdje se stvara endotoksin?
3. Nabroji kemijske tvari koje onečišćuju hranu iz okoliša!
4. Koje su najčešće bolesti koje uzrokuje uzimanje hrane zagađene mikroorganizmima?
5. Što proučava populacijska statistika?
6. Kako se dijele otrovi prema otrovnom učinku na organizam?
7. Nabroji zdravstvene učinke ekoloških otrova!
8. Koji su materijali u kućanstvu izvori kemijskog onečišćenja?
9. Što su profesionalne bolesti i navedi primjere!
10. Opiši toplinske grčeve!
11. Kako treba čuvati sredstva koja sadrže otrovne tvari?
12. Objasni pojam reprezentativnost uzorka!
13. Što obuhvaćaju istraživanja zdravstvene statistike?
14. Kako treba biti definiran statistički skup?
38
PISMENI ISPIT ZNANJA IZ SOCIJALNE MEDICINE, ZDRAVLJA I OKOLIŠA
Zdravstvena ekologija (Prehrana, Fizikalni i kemijski faktori okoliša) i Zdravstvena
statistika
Grupa B
Ime i prezime: __________________________________________
Razred: _________
1. Što proizvodi mikotoksine?

2. Nabroji kemijske tvari koje onečišćuju hranu iz okoliša!
3. Što prikazuje vitalna statistika?
4. Opiši dekompresijsku bolest!
5. Što je utjecalo na veliko radioaktivno onečišćenje vode i hrane u Europi?
6. Koje su najčešće profesionalne bolesti prema podacima SZO?
7. Kako se dijele otrovi prema otrovnom učinku na organizam?
8. Kako djeluju otrovi u kućanstvu?
9. Koje tvari mogu oštetiti bubrege nakon dugotrajne izloženosti?
10. Objasni pojam i značenje Gaussove krivulje!
11. Što obuhvaća ekološko zbrinjavanje opasnog otpada?
12. Što je sve potrebno učiniti prije prikupljanja podataka u statističkom istraživanju?
13. Objasni kakvi izvori podataka mogu biti u statistici!
14. Koji je zadatak zdravstvene statistike?
39

Socijalna Medicina

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Socijalna Medicina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Socijalna medicina, zdravlje skripta za srednje

i okoliš medicinske škole

Filip Knezović, medicinski tehničar

1. UVOD U SOCIJALNU MEDICINU

1.2. POSEBNI SOCIJALNOMEDICINSKI PROBLEMI –

POSEBNI SOCIJALNOMEDICINSKI PROBLEMI

1.3. PREVENTIVNA MEDICINA

Ocjena uspješnosti preventivnih mjera:

Čimbenici mogu biti vezani za:

1.5. KVALITETA ŽIVOTA

1.6. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA RIZIČNIH SKUPINA PUČANSTVA

RIZIČNE SKUPINE PUČANSTVA

Srednja ili odrasla dob

1.7. KRONIČNI BOLESNICI

Preventivne mjere 20 – ih godina 20. st. organizirane u HIGIJENSKIM ZAVODIMA 

Preventivne mjere DANAS usmjerene na nova područja:

OBILJEŽJA KRONIČNIH BOLESTI

Za mnoge kronične bolesti zajedničke su ISTE NESPECIFIČNE PREVENTIVNE

JAVNOZDRAVSTVENI PRISTUP suzbijanju kroničnih bolesti karakterizira:

Mjere ranog otkrivanja bolesti i pravodobno prepoznavanje osoba s povišenim rizikom

4 osnovne psihološke potrebe

1.9. DEFINICIJA JAVNOG ZDRAVSTVA

1.10. JEDINSTVENA MEDICINA

Medicinska etika je skup načela i pravila prema kojima su postupci liječnika i

Temeljna načela medicinske etike

Mjere zdravstvene zaštite:

Načela zdravstvene zaštite

Primarna zdravstvena zaštita

Sekundarna zdravstvena zaštita

4. SOCIJALNA POLITIKA I SOCIJALNA ZAŠTITA (SKRB)

TRADICIONALNE OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE

SUVREMENE OPASNOSTI U VEZI S NEODRŽIVIM RAZVOJEM

CILJEVI ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE

5.2. EKOLOŠKI KONCEPT ZDRAVLJA

 MAKSIMALNO DOPUŠTENA KOLIČINA (MDK) onečišćenja u okolišu

Onečišćenje atmosfere može biti:

Najčešće tvari koje zagađuju zrak jesu:

Ocjena kakvoće zraka – minimum pokazatelja potrebnih za ocjenu kakvoće zraka –

Mjere za zaštitu i unapređenje kakvoće zraka:

Onečišćenje zraka ima učinke na zdravlje:

Zdravstveni učinci onečišćenja zraka mogu biti:

KAKVOĆA ZRAKA UNUTRAŠNJEG PROSTORA

DIM CIGARETE (PASIVNO PUŠENJE)

BOLEST NEZDRAVIH ZGRADA (Sick Building Syndrome)

UREDSKI PROSTOR I OPREMA – izvor onečišćenja i bolesti

PREPORUKE ZA POBOLJŠANJE KAKVOĆE ZRAKA UNUTRAŠNJEG

5.4. ONEČIŠĆENJE VODE (HIDROSFERE)

- mekana (nema otopljene mineralne tvari), kisela (pH je <7)

BOLESTI IZAZVANE MIKROORGANIZMIMA

Bolesti koje onečišćenja vode kemijskim tvarima mogu izazvati su

SANITARNI NADZOR VODE ZA PIĆE

SANITARNO ISPRAVNA (KVALITETNA) VODA ZA PIĆE

5.5. ONEČIŠĆENJE ZRAKA I VODE – ponavljanje

Kemijske tvari također onečišćuju hranu iz okoliša:

trihineloza (svinjsko meso, kobasice)

GENETSKI MODIFICIRANI ORGANIZMI (GMO)

5.8. FIZIKALNI FAKTORI I NJIHOV UTJECAJ NA ZDRAVLJE

5.9. KEMIJSKI OKOLIŠNI ČIMBENICI I NJIHOV UTJECAJ NA

Izvori otrova u kućanstvima:

Sredstva koja sadrže opasne tvari u kućanstvu treba:

Profesionalne bolesti (nastaju nakon dugotrajne izloženosti nekoj štetnoj tvari na

Ekološko zbrinjavanje opasnog kemijskog otpada

Što je veći uzorak,