TEHNOLOGIJA

GRAðENJA
NISKOGRADNJA
1

VI. predavanje

IV. dio
TEHNIKA I TEHNOLOGIJA
POVRŠINSKIH ZEMLJANIH
RADOVA
U TLU I STIJENI
2

1
 IZBOR TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE ZEMLJANIH
RADOVA

UČINAK STROJEVA I VOZILA

PRI ZEMLJANIM RADOVIMA

IZBOR TEHNIKE I
TEHNOLOGIJE ZEMLJANIH
RADOVA

2
Motto
Erich Kosiol: “Temelji i metode istraž ivan ja org anizacije”
Temelji an aliz e organiz acije: I. Organ izacija i z adaća
1. Bit i smještaj organiz acije; 2. Zadaća kao centr alni org anizacijski pojam

“… U gospodarskom životu svakom je podu zeću

(prema vlastitom izboru ili izvana odreñena)
postavljena zadaća koja znači njegov konačni
cilj i dolazi do izražaja u gospodarskom
proizvoñenju učinaka za tržište te nalazi svoje
dovršenje u zaključenoj prodaji. Izvršenje takve
zadaće tržišta jeste prije svega tehnički cilj, tj.
treba ga postići izabranim i odreñenim
postupcima putem oblikovanja stvarnosti, cilj
kojemu treba težiti najvećom tehničkom
svrsishodnošću i izdašnošću (tehničnošću) i
stanovitom mjerom (ne bezuvjetno
maksimalnom) rentabilnosti …” .............................
5

“… Svaka tehnika ima svoje vlastite pojmove i imanentna

mjerila svrsihodnosti i izdašnosti. Sve tehničke
mogućnosti izbora svode se u poduzećima na
nastojanje oko ekonomičnosti, tako da
ekonomika premašuje i uključuje u sebi svu
tehniku. Osobito ekonomska izdašnost
(ekonomičnost, naročito rentabilnost)
obuhvaća u sebi sadržanu tehničku izdašnost
(tehničnost) kao unutarnju jezgru. I svrsihodnost
kao i tehnička izdašnost organizacijskih mjera i stanja
podvrgnuta je odlukama poduzeća u primatu koji
predstavlja ekonomski ratio. Kao kod svake
druge tehnike, tako je i za izbor izmeñu
organizacijskih mogućnosti potrebno
ekonomsko prosuñivanje ekonomičnosti. …”
6

3
Dva su osnovna razdoblja primjene strojnog rada
u grañenju ili grañevnoj proizvodnji:
I. izbor strojeva i ostale slične strojno-
tehnološke opreme odnosno planiranje
strojnog rada i njegovih učinaka za potrebe
budućeg grañenja pri čemu izbor strojeva
može obuhvtiti takoñer bilo koji oblik nabave
grañevinske mehanizacije,
II. strojni rad odnosn o korištenje strojeva
(eksploatacija strojeva) i ostale strojno-
tehnološke opreme prilikom grañenja.

Osnovni je cilj pri planiranju strojnog rada i njemu

odgovarajućih radnih učinaka da odabrani
strojevi odnosno strojno-tehnološka oprema i
njima odgovarajući radni učinci (za
pretpostavljane ili zadane uvjete i ograničenja u
radu) daju najmanje troškove po jedinici
kvalitetnog proizvoda (= proizvod koji prihvaća
tržište ali ujedno proizvod koji zadovoljava sve
uvjete, bilo zakonom obvezatno propisane bilo po
naručitelju tražene odnosno zadne, i to u pogledu
njegove kvalitete te u pogledu sigurnost i
učinkovitosti njegova korištenja) odnosno
najmanje troškove učinaka.
8

4
Tematika i problematika
– radnih učinaka grañevinskih strojeva

obuhvaća promišljanje produktivnosti [1]
strojnog rada pri grañenju i izvedbi
grañevinskih radova
– troškova strojnog rada pri grañenju

obuhvaća promišljanje ekonomičnosti [2]
tehnike i tehnologije grañenja i izvedbe
grañevinskih radova.
[1] (“Ekonomski leksikon”) produktivnost, učinkovitost
kojega djelatnog procesa ili jednoga njegova
proizvodnog faktora, izražena u stvorenom rezultatu i
njegovu odnosu prema angažiranim sredstvima ili
količini utrošenoga radnog vremena.
9

2] (“Ekonomski leksikon”) ekonomičnost, gospodarsko

načelo poslovanja poduzeća koje se očituje u težnji -
– da se ostvare odreñeni učinci uz što je moguće
manji utrošak količine rada, predmeta rada,
sredstava za rad i tuñih usluga,
– da se odreñenom količinom “ulaza” (inputa) ostvari
što je moguće veći “izlaz” (output),
– da se odreñeni učinak ostvari uz što manje trošenje
“ulaza” (inputa).
Ekonomičnost se izražava kroz odnos ukupnog prihoda i
ukupnih troškova. Poslovanje može biti -
– ekonomično e > 1
– na granici ekonomičnosti e = 1
– neekonomično e < 1.
10

5
Pojednostavljeno obrazloženje odnosa ekonomičnosti i
produktivnosti u grañenju kroz jediničnu (ponudbenu,
prodajnu, ugovorenu) cijenu (n.j./j.m.) jediničnog učinka
(jedinične količine, j.m.) grañevinskih radova:

pc = ck + d
ck = dt + it
dt = tr + tm + ts
ts = css * Nvs
Nvs = 1 / U
11

Nvs = norma (radnog) vremena stroja (“normativ”)

U = norma (radnog) učinka ili (radni) učinak stroja.

↓ ts = css * Nvs ↓ = css / U ↑

Proizlaz osnovni (glavni) cilj pri izboru i planiranju

primjene neke tehnike i tehnologije grañenja –
odabrani strojevi ili strojno-tehnološka oprema i njima
pripadni radni učinci (za pretposta vljane ili zadane
uvjete i ograničenja u radu) moraju dati najmanje
troškove po jedinici kvalitetnog proizvoda odnosno
najmanje troškove učinaka.
izbor tehnike i tehnologije grañenja je izbor i planiranje
rada viskoproduktivne grañevinske mehanizacije.
12

6
Tko vrši izbor strojeva i planiranje strojnog rada ?
Izbor i nabavu strojeva te planiranje rada odbranih strojeva (u
smislu subjekta koji radi izbor i nabavu) provodi-
u načelu izvoditelj radova,
može takoñer provoditi -
– investitor

ukoliko se radi o izvoñenju takvih grañevinskih
radova koji zahtijevaju primjenu posebne
grañevinske mehanizacije.

za standardnu grañevinsku mehanizaciju ukoliko
želi, kao njezin vlasnik, istu dalje primjeniti na nekom
slijedećem sličnom projektu.
– projektant grañevine u smislu moguće primjenjljivosti
pri realizaciji konstrukcije projektirane grañevine može.
13

14

7
Kako se vrši izbor strojeva i planiranje strojnog
rada?
Izbor strojeva i strojno-tehnološke opreme
odnosno planiranje njezina rada provodi se u tri
dijela, bez obzira tko je subjekt izbora i o kojem
se razdoblju izbora radi po izvoditelju (nuñenje,
operativna priprema) i to kao –
–širi izbor,
–uži izbor te
–konačni izbor grañevinske mehanizacije.

15

1. širi izbor koji podrazumjeva okvirni odabir vrste

grañevinske mehanizacije za realizaciju odabrane
tehnike i tehnologije razmatranih radova (odreñenje
tehničnosti),
• promišljanje primjena mogućih inačica raznovrsnih
strojno-tehnoloških radnih grupa koje mogu
ostvariti pretpostavljenu tehniku i tehnologiju
razmatranih radova,
• odabir jedna ili dvije inačica (druga je najpovoljnija
alternativa prvoj osnovnoj), unutar kojih se dalje provodi
2. uži izbor koji podrazumijeva odreñenje tipa, veličine te
broja strojeva u okviru odabira pojedinih vrsta
grañevinske mahanizacije i ostale pripadne strojno-
tehnološke opreme (odreñenje produktivnosti), te
3. završni izbor koji podrazumijeva odreñenje veličine,
količine i vrijednosti učinaka odabranih tipova i broja
pojedinih vrsta grañevinske mehanizacije (odreñenje
ekonomičnosti, rentabilnosti). 16

8
Širi izbor obuhvać a u nač elu izbor odnosno odreñenj e (okv irne) v rste
gtrañev inske stroj eva i ostale stroj no-tehnološke opreme za
potrebe grañenja temeljem -
– analiza grañevine:

vrsta i količina grañevinskih radova vezano na -
vrstu gradnje odnosno grañev ine
tehničko-tehnološka obilježja grañevine (veličina, oblik,
površina i visina; pružanje: linijska grañevina ili plošna
grañevina; cjelovitost odnosno raščlanjenost pružanja;
odnos grañevine sa topografijom, morfologijom i
gelogijom terena)
– analize organizacije grañenja
– «tehnološke analize» grañevinskih radova (zasniva se, uz ostalo,
na raščlanj ivanj u grañevine po vrstama radov a i po dijelovima
kao tehnološkim aktiv nostima proizv odnj e, transporta i ugradnj e
(montiranja) gradiva, sklopov a i ostalih materj alnih resursa)
odnosno analiza tehnologije grañenja
– analiza vremena grañenja.
17

Tehnološka analiza grañevinskih radova pokazuje u

pogledu redoslijeda pojedinih tehnoloških aktivnosti na
način da se odredi -
– «što čemu prethodi»
– «što čemu slijedi» (koja tehnološka aktivnost slijedi
meñusobno za visnu aktivnost koja je prethodila) a
– «što se može izvoditi uporedo i manje ili više
nezavisno jedno od drugoga»
Rezultat tehnološke analize grañevinskih radova odnosno
analize tehnologije grañenja prikazuje se, uz ostalo,
takoñer grafički kroz –
– tehnološke karte
– dijagrame toka
– tehnološke mrežne planove.

Širi izbor takoñer obuhvaća analizu mogućih inačica

(varijanti, alternativa) primjene raznih oblika i vrsta
tehnike, tehnologije i organizacije grañenja za potrebe
izvoñenja razmatrane gradnje grañevine. 18

9
Uži izbor obuhvaća odabir tehničko-tehnolške inačice
grañenja, od prethodno u širem izboru razmatranih
mogućih, i to kao one inačice -
– koja će se kao najvjerojatnija primjeniti u
razmatranom grañenju ukoliko se radi o izboru za
potrebe nuñenje grañenja ili
– koja će se stvarno (konačno) primjeniti u
razmatranom grañenju ukoliko se radi o izboru za
potrebe pripreme grañenja.

19

U tom smislu uži izbor podrazumjeva takoñer odreñenje -

– pojedinih tipova grañe vinskih stroje va i njihovih
proizvodno tehnnoloških obilježja (pokretljivost, logistika
rada, radni učinak itd) kao i
– broja pojedinih tipova strojeva pojedine vrste
grañevinske mehanizacije (u pojedinoj inačici).

Osnovni čimbenici užeg izbora i planiranja rada odabrane

grañevinske mehanizacije su -
– rok grañenja koji utvrñuje potrebe učinaka po
pojedinim vrsatama radova U(p) a koji se potrebni
učinak utvrñuje iz odnosa količine radova QA i vremena
grañenja Tg odnosno vremena izvedbe tih radova kao
tehnološke aktivnosti tA ,
– potrebni planski ili planirani (radni) učinak
grañevinskog stroja Up.

20

10
 U smislu odreñenja broja strojeva n postoji dvojak pristup
(pojednostavljeni prikaz):
– broj n strojeva se proračunava -

kada je poznat potrebni učinak U(p) i

kada je poznat potrebni planski (planirani) učinak
stroja Up
n = U(p) / Up

gdje je
U(p) = QA / tA
– vrijeme trajanja aktivnosti se proračunava -

kada je poznat broj strojeva n i

kada je poznat potrebni planski (planirani) učinak
stroja Up
tA = QA / (n * Up)
21

sagled avanje grañevine t e vrste i količine grañ evinskih radova, grañev ina
tehnološke aktivnosti po vrstam a grañ evinskih radova i po tehnološke
dijelovima grañevine (tehnološke karte i d ijagrami tokova
aktiv nosti
za pojedine aktivnosti),
promišljanje organizacije proizvodnje, transporta i ugradnje organizacij a
materijalnih r esur sa po t ehnološkim aktivnostima (tzv.
grañenj a
organizacija tehnoloških tokova grañenja),
izbor i utvrñivanje vrste grañevinskih strojeva i o stale grañev inska
tehnološke opr eme,
mehanizacija
izrada t ehnološkog plana gr añenja odnosno plan a tehnoloških tehnološka analiza
aktivnosti (tehnološki mrežni plan svih aktivnosti),
utvrñivanje okrivnog vremena gr añenja i trajanja pojedinih vrij eme grañenja
tehnoloških aktivnosti,
odabir tipova grañevinskih strojeva po pojedinim vrstama i učinak grañevinskih
utvrñivanje njihovih radnih obilježja kao i radnih učinaka
strojeva
utvrñivanje broja strojeva, veličina mehanizacije
izrada konačnog plana vremena grañenja, vrij eme grañenja
kalkulacija cijena odnosno troškova r azmatr anih grañ evinskih troškov i grañenja
radova temeljem odb arane tehnike, tehnologije i
organizacije tehnoloških tokova grañenja. 22

11
23

24

12
Masov ni zemljani radov i mogu se u okviru ogranizacije tehnološkog
postupka “iskop - transport - ugradnja” odvij ati –
bez meñuodlaganja gradiva, te
– sa meñuodlaganjem gradiva zbog

nemogućnosti daljnj e uporabe ili ugradbe sipkih gradiva,

pobolj šanj a fizičko-mehaničkih obilj ežja sipkih gradiva
vremenskim odležavanj em (prosušivanje ocjeñivanj em),

iskorištenj a najvećeg mogućeg učinka pojedinih stroj eva ili
grupa stroj eva u pojedinim meñudj elov ima tehnološkog
procesa zemlj anih radova što odbacuj e poj am "klj učnog
stroja” pri odv ijanj u meñusobno pov ezanog i uvjetov anog
rada grañevinskih stroj eva,

stv aranj a zaliha u vremenu pripremnih radova ili u vremenu
kad je nemoguće izvoditi zemlj ane i s njima povezane ostale
grañev inske radove,

dužih organizacij skih zastoj a dij ela ili cj eline tehnološkog
postupka zemlj anih radova,

bilo koj i drugog razloga organizacijske ili tehnološke prirode
koj i (ni)j e bio unaprijed planiran odnosno pretpostav ljen ili
očekivan.
25

26

13
 27

Tehničko-tehnološke inačice radnih grupa strojeva, ako je

moguće u ostvarenju, meñusobno je moguće različito
slagati (različito organizirati), primjerice -
– različiti broj pojedinih tipova strojeva i vozila
različitog učinka unutar pojedine grupe strojeva u
pojedinom dijelu tehnološkog postupka (primjerice
veći broj utovarivača manjeg učinka, manji broj vozila
većeg učinka i obrnuto, itd.)
– različito radno vrijeme pojedinih grupa strojeva
unutar dijela tehnološkog postupka uvoñenjem
meñuodlaganja (npr. stroje vi na iskopu rade tri
smjene, strojevi na utovaru i prijevozu jednu smjenu i
obrnuto, strojevi na ugradnji jednu produženu smjenu
itd.)
– posebno organiziranje rada pojedinih tipova strojeva
tako da se jedni te isti strojevi koriste unutar različitih
dijelova tehnološkog postupka itd.

28

14
29

30

15
 31

Sv aka nav edena organizacija tehnološkog postupka masovnih

zemlj anih radova ima sv oj raspon radnog učinka
 od naj manjeg mogućeg Umin
▼
 do nekog mogućeg višeg učinka Umax,
odnosno nj ima pripadne norme v remana
 N max i
▼
 Nmin.
Masov ni zemljani radov i u troškov nom smislu podobni u odreñenom
širokom području koje je, uvjetno rečeno, “ograničeno”:
– vrstom organizacije pojedinih tehnoloških postupaka i zahvata,
– iskorištenj em učinka pojedinih vrsta organizacije tehnoloških
postupaka (iskorištenj e učinaka poj edinih stroj eva unutar
grañenj a).
Odabir i procjena radnih učinaka”(u načelu samo) grañevinskih
strojeva odnosno “normativa” stroj nog rada, jer se uglav nom radi o
mehaniziranim grañevinskim radov ima, klj učna je aktiv nost pri
izradi kalkulacije v odograñev nih radova.
32

16
33

34

17
35

36

18
37

38

19
39

40

20
41

42

21
43

44

22
 45

Nabava grañevinske mehanizacije od strane grañevinske tvrtke

Uži izbor i korištenj e strojev a prov odi se -

unutar “vlastite” (u vlasništvu tvrtke) postojeće (raspoložive, pred-
odreñene, «stare») grañevinske mehanizacije, ili
preko dodatne mehanizacije izvan vlasništva tvrtke:
– iznajmljivanje grañevinske mehanizacije (posebice pri
zadov olj avanj u «vršnih» potreba tv rtke za grañev inskim
strojev ima),
– kupnja nove grañevinske mehanizacije -

- plaćanjem cijene stroja odjednom i to
§ ili gotovinom
§ ili gotovinom preko bankovnog zajma

- otplaćivanjem (plaćanje u dijelovima) cijene stroja
ugovorom izmeñu kupca i prodavatelja gdje na kraj u nakon
otplaćivanj a kupac postaje vlasnik stroj a za ugov orenu
minimalnu sv otu,
– nabav a stroja putem leasinga (putem ugovora o zakupu stroja
zakupac dobije na korištenje stroj od zakupodavca).
46

23
 47

UČINAK
(STANDARDNIH
GRAðEVINSKIH)
STROJEVA I VOZILA
PRI
ZEMLJANIM RADOVIMA

48

24
Ivan Slaming:
RADI SE O TOM, DA ZAUSTAVIM KONJA.
Radi se o tom, da zaustavim konja.
On juri, glomazan i smeñ, ne odviše brzo,
iz sive trake ceste, obraštene dračama,
zauzdan, osedlan, bez jahača.
Proračunavam kretanje i sve sam odredio:
kako ću ga uhvatiti i svom težinom sebe pritisnut
uzde,
a zatim ga ljevicom tapšat po vratu, da se umiri.
Tako. Sad. Dižem desnu, ali konstatiram, da je
imam samo do lakta
lijevu dižem, ali ona ukučeno visi.
Manjkaju mi koljena, komad ramena, lopatica,
i sva kosa.
49

↓ ts = css / U ↑
U = norma (radnog) učinka
ili (radni) učinak stroja.

50

25
Odreñenje učinka proizlazi iz odreñenja kapaciteta.

Kapacitet -
obujam, doseg, najveća mogućnost uopće,
tehnička sposobnost izvršenja učinaka, usluga i
materijalne proizvodnje (lat.capacitas - sposobnost).
obujam neke proizvodnje Q u vremenu T ostvarenja toga
obujma proizvodnje:

K=Q/T

propusna moć proizvodno-tehnološkog sustava.

Učinak - količina (obujam) kvalitetnog

proizvoda u jedinici vremena.
51

Temeljne kategorije radnih učinka grañevinskih strojeva :

Ut - (temeljni) tehnički ("teorijski“) učinak stroja
– učinak stroj a u idealnim uvjetima rada na idealnoj putanji rada
sa idealnim obilježj ima gradiva,
– učinak naveden u tehničkoj dokumentacij i o stroj u,
– nazivni učinak stroja,
Up - planski (potrebni "praktički“) učinak stroja
– umanj eni "teorijski" učinak stroj a za očekiv ane radne uvjete koj i
su daleko teži i složeniji od idealnih uvjeta rada stroja koj i
odreñuj u njegov "teorijski" učinak;

“normativni učinak” (prosj ečna v rij ednost mjerenih
učinaka stroja koja se nalazi u knjigama "grañevinskih
normi“),
Um - mjereni učinak stroja
– ostvareni (izmjereni) učinak pri radu stroja na odreñenom
gradilištu i odreñenim grañev inskim radovima.
52

26
Polazišta u svezi odreñenja učinaka grañevinskih strojeva:

 složenija proizv odno-tehnološke oprema (postrojenj a općenito,

strojev i proizv odnih pogona) unaprijed je izrañena (složena) za
odreñeni proizv odni učinak tzv. osnov ni instalirani (naziv ni) učinak
Uo koj i se pomoću općih koeficjenata ispravke k o prilagoñava
potrebama odreñenj a planskog učinka Up :

U p = ko * U o
 učinak samohodnih ili pokretnih strojeva izvan- ili malo-serijske
proizv odnje (primjerice finišeri)
U p = vo * F
– očekivana brzina kretanja stroja v o (uvjetov ana je takoñer
vrstom gradiva koje se ugrañuje)
– mjere i oblik (površina F) radnog presjeka konstrukcije koja se
izvodi .

53

 računa se (satni) učinak U standardnih grañevinskih

strojeva i vozila koji ciklički rade:

U p = ki * U t
Ut = nc * Qc
nc = T / tc

Ut = (60 / tc ) * Qc = (3600 / tc) * Qc

Količina učinka po jednom ciklusu (Qc) ukoliko se učinak izražava

kroz obujam :
Qc = q * kpu (m3 "rastresito")
Qc = q * kpu * kr (m3 "sraslo")
kr = 1 / r
54

27
 55

Koeficj ent ispravke "teorijskog" učinka ki obuhv aće sve pretpostav ke

ili čimbenike (očekivanja) stanja i uv ijeta stroj nog rada koje utj eču
na radni učinak strojeva, primjerice -
 obilježja organizacije grañenja i gradilišta,
 uvjeti rukovoñenja grañenjem,
 vrsta i stanje gradiva,
 gubici radnog vremena u strojnom radu
(organizacijski, tehnološki, zbog klime itd.),
 tehničko održavanje i opsluživanje (servisiranje)
strojeva,
 starost (dotrajalost, održavanost) stroja,
 obilježja radnog prostora,
 pretpostavljeni organizacijski i tehnološki odnos sa
drugim strojevima,
 uvjeti putanje kretanja stroja, itd.
56

28
 Metodologije
odreñenja
(proračuna)
radnih učinaka
pojedinačnih
grañevinskih
strojeva i slične
strojno-
tehnološke
opreme
57

Primjeri metodologija proračuna pojedinačnih radnih učinaka

hidrauličnog bagera sa otkopnom (dubinskom) lopatom kao
standardnim grañevinskim strojem za zemljane radove koji radi ciklički
(u ciklusima) po nekim priručnicima proizvoditelja takvih strojeva

58

29
Učinak hidrauličnog bagera po
CATERPILLAR PERFORMANCE HANDBOOK EDITION 32

Up = nc * Qc * E
nc = T / tc
Qc = q * kpu
E – radna učinkovitost - efikasnost

radni uvjeti radna učinkovitost E

dobri 0,83
prosječni 0,80
slabi 0,75
vrlo slabi 0,70

59

60

30
 Učinak hidrauličnog bagera po
PERFORMANCE HANDBOOK, FIAT-HITACHI

Up = nc * Qc
nc = T / tc
Qc = q * kpu
tc = To ± tA ± tB ± tC ± tD ± tE
 To – osnovno vrijeme jednog radnog ciklusa [sec]
 tA – utjecaj vrste iskopa na vrijeme ciklusa [sec]
 tB – utjecaj uvjeta rada na vrijeme ciklusa [sec]
 tC – utjecaj kuta okretanja bagera na vrijeme ciklusa [sec]
 tD – utjecaj dubina iskopa na vrijeme ciklusa [sec]
 tE – utjecaj uvjeta istovara na vrijeme ciklusa [sec]

61

snaga obujam lopate* To [sec] ovisno načinu rada bagera

[kw] [m3] SP/S P E
64 0,23-0,66 - 11-15 12-16
71,5 0,23-0,93 - 12-16 13-17
71,5 0,25-0,93 - 16-20 18-22
94 0,27-1,31 - 12-16 13-17
116,5 0,58-1,40 - 14-18 15-19
150 0,70-1,75 - 14-18 16-20
214 1,20-2,20 14-17 15-18 16-20
214 1,83-2,62 15-18 15-19 17-21
 SP/S način rada bagera temelji se na postizavanju što većih
učinaka i najvećem mogućem iskorištenju njegovih radnih
mogućnosti
 P način rada bagera temelji se na najvećem radnim
mogućnostima bagera
 E način rada temelji se na uštedi goriva
62

31
 vrsta iskopa tA +/- osnovnom
vremenu trajanja
radnog ciklusa [sec]
šljunak -1
zemlja i ilovača, mješavina gline i pijeska 0
svrdnuta glina +3
zbijeni šljunak +5
komadi stijene +8

smetnje pri radu tB +/- osnovnom

vremenu trajanja
radnog ciklusa [sec]
bez smetnji pri radu, slobodan iskop -1
uzak kanal, više smetnji pri radu 0
nešto smetnji pri radu, prostrana jama +2
puno smetnji pri radu +5
puno smetnji, vrlo ograničen rad, ljudi u
području rada stroja +5
63

kut okretanja tC +/- osnovnom vremenu trajanja radnog ciklusa [sec]

0-45o 0
46-90o +1
91-135o +2
136-180o +3

% od moguće najveće dubine tD +/- osnovnom vremenu trajanja

iskopa bagera radnog ciklusa [sec]
25% -1
50% 0
75% +1
100% +2

položaj istovra (odlaganja) tE +/- osnovnom vremenu trajanja

radnog ciklusa [sec]
odmah pored iskopa -1
utovar u kamion – ispod bagera -2
utovar u kamion – pored bagera 0
mala površina za istovar +1
krajnji doseg bagera +2
64

32
 Učinak hidrauličnog bagera po
SPECIFICATION AND APPLICATION HANDBOOK, edition
18, KOMATSU
Up = nc * Qc * E
nc = T / tc
Qc = q * kpu
tc = To * kt
 E – (radna) učinkovitost radno vrijeme po E
(“efikasnost”) satu
 To – osnovno vrijeme jednog 60 min 100%
radnog ciklusa [sec]
55 min 91%
 kt - korekcijski faktor
osnovnog vremena radnog 50 min 83%
ciklusa 45 min 75%
40 min 67%
65

snaga obujam osnovno vrijeme ciklusa To [sec] za kut

[kW] lopate [m3] okretanja
o
45 -90 o 90 o -180 o
40 0,09-0,36 10-13 13-16
60 0,18-0,55 11-14 14-17
64 0,5 11-14 14-17
78 0,27-0,95 13-16 16-19
78 0,4-1,14 13-16 16-19
99 0,5-1,17 13-16 16-19
118 0,72-1,26 14-17 17-20
118 1,00 14-17 17-20
118 0,49-1,30 15-18 18-21
128 0,76-1,53 15-18 18-21
173 0,52-1,80 15-18 18-21
173 0,52-1,80 16-19 19-22
228 1,30-2,20 16-19 19-22
331 2,80-3,10 18-21 21-24
331 3,40 18-21 21-24
405 3,10-5,40 22-25 25-28
603 4,30-11,0 24-27 27-30 66

33
 67

iskorištenje koeficjent korekcije k t osnovnog vremena To za uvjeti

najveće istovara
moguće
lagani prosječni teški vrlo teški (mala
dubine
(istovar na (velika (mala istovarna
iskopa
velikom istovarna istovarna površina koja
bagerom
prostoru) površina) površina) zahtjeva najveći
doseg)
ispod 0,7 0,9 1,1 1,4
40%
40 - 75% 0,8 1,0 1,3 1,6
iznad 0,9 1,1 1,5 1,8
75%

68

34
Sadržaj:
1. Predgovor
2. Odreñenje i podjela grañevinskih strojeva
3. Ciljevi i problemi pri planiranju učinka
grañevinskih strojeva
4. Učinak standardnih grañevinskih strojeva
4.1. Učinak i kapacitet općenito
4.2. Učinci standardnih grañevinskih strojeva
5. Učinak standardnih grañevinskih strojeva za
zemljane radove
5.1. Učinak dozera na gusjenicama
5.2. Učinak standardnog hidrauličnog bagera
5.3. Učinak utovarivača na kotačima
5.4. Učinak grejdera
5.5. Učinak samohodnog valjka
5.6. Učinak skrejpera
6. Učinak tehnološke opreme za minerske r adove
6.1. Minerski radovi
6.2. Učinak bušilica
6.3. Učinak kompresora
7. Učinak transportnih sredstva za potrebe grañenja
7.1. Učinak vozila
7.1.1. Autoprijevoz
7.1.2. Učinak dampera
7.1.3. Učinak kamiona kipera
7.2. Učinak dizalica
7.2.1. Toranjske dizalice
7.2.2. Učinak toranjske dizalice sa vodoravnom
granom

69

70

35
 71

Planski učinak (Up) :

U p = ki * U t
Ut = nc * Qc

Za praktične potrebe pretpostavlja se -

ki = ko * kp

 ko - opći koeficjent korekcije Ut

– isti za sve strojeve koji rade u okviru odreñenog
tehnološkog procesa ili gradilišta
– umnožak općih koeficij enata korekcije "teorij skog" učinka
 kp - posebni koeficjent korekcije Ut
– različit za pojedine vrste strojeve koji rade u okviru
odreñenog tehnološkog procesa ili gradilišta
– umnožak posebnih koeficijenata korekcije "teorijskog" učinka
72

36
Opći koeficjent korekcije ko "teorijskog" učinka ko
obuhvaća tri temeljne kategorije čimbenika koje utječu
na pretpostavku iskorištenja mogućeg "teorijskog"
učinka stroja:

ko = kog * krv * kds

 kog koeficjent ispravke "teorijskog" učinka koji

obuhvaća pretpostavku uvjeta organizacije grañenja i
strojnog rada (koeficjent organizacije),
 krv koeficjent ispravke "teorijskog" koji obuhvaća
pretpostavku iskorištenja radnog vremena (koeficjent
radnog vremena),
 kds koeficjent ispravke "teorijskog" učinka koji
obuhvaća pretpostavku starosti, stanja i održavanosti
strojeva (koeficjent dotrajalosti strojeva).

73

Koeficjent organizacije (kog)

Uvjeti Održavanje strojeva

strojnog rada
izvrsno dobro uobiča loše nezdovolja
-jeno -vajuće
jako dobri 0,84 0,81 0,76 0,70 0,63
dobri 0,78 0,75 0,71 0,65 0,60
uobičajeni 0,72 0,69 0,65 0,60 0,54
loši 0,63 0,61 0,57 0,52 0,45
nezadovolja- 0,52 0,50 0,47 0,42 0,32
vajući

74

37
Koeficjent dotrajalosti stroja (kds)
Stanje strojeva sati u eksploataciji kds
kao novi strojevi do 2.000 1,00
očuvani strojevi od 2.000 do 4.000 0,91
dotrajali strojevi preko 4.000 0,80

Koefcijent radnog vremena (krv)

odlično korištenje krv = 0,92

radnog vremena efektivni rad 55 minuta/sat
dobro korištenje radnog krv = 0,84
vremena efektivni rad 50 minuta/sat
slabo korištenje radnog krv = 0,75
vremena efektivni rad 45 minuta/sat
75

Učinak hidrauličnih bagera s jednom lopatom

Up = ki * Ut
(m3/sat - "sraslo"ili "rastresito" ov isno o Qc)
ki = ko * kp
kp = kvm * krp * kuv * kkz
Ut = n c * Qc
nc = (3600 / t c) (tc u sekundama)
Qc = kpu * q * kr (obujam za učinak izražen "sraslo")
Qc = kpu * q (obujam za učinak izražen "rastresito")
Posebni koeficjenti ispravke "teorijskog" učinka -
 "k vm" koeficjent vlažnosti gradiva
 "k rp" koeficjent radnog prostora
 "k uv" koeficjent utovara u vozilo
 "k kz " koeficjent radnog kuta zaokreta bagera.
76

38
Koeficjent vlažnosti gradiva (kvm )
materijal (gradivo) k vm
mokar čisti kamen 0,95
mokar čisti šljunak i pijesak 0,93
mokra zemlja 0,80 - 0,95
mokra ljepljiva zemlja 0,67 - 0,71
mokra ljepljiva trošna stijena ili glina 0,30

Koeficjent radnog prostora "krp“ -

 1,00 - slobodan pregledan razmjerno širok radni prostor
 0,95 - razmjerno skučen radni prostoru (radovi na iskopu u
usjecima i uskim zasjecima, radovi na iskopu kanala i sl.)

Koeficjent utovara "kuv" -

 1,00 ako se ne tovari vozilo nego se gradivo odlaže iza ili
sastrane bagera ili utovarivača
 0,91 ako se tovari (za utovar) pogodno vozilo
 0,83 ako se tovari (za utovar) nepogodno vozilo.

77

Koeficjent kuta zaokreta bagera (kkz)

Iskorištenje Bager s jednom lopatom
optimalne visine Kut okretanja u stupnjevima
radnog čela
bagera u 45 o 60 o 75 o 90 o 120 o 150 o 180 o
postocima Korekcijski koeficijent (k kz )
20% 0,93 0,89 0,85 0,80 0,72 0,65 0,59
40% 1,10 1,03 0,96 0,91 0,81 0,73 0,65
60% 1,16 1,07 1,00 0,94 0,84 0,75 0,68
80% 1,22 1,12 1,04 0,98 0,86 0,77 0,69
100% 1,26 1,16 1,07 1,00 0,88 0,79 0,71
120% 1,20 1,11 1,03 0,97 0,86 0,77 0,70
140% 1,16 1,08 1,00 0,94 0,84 0,75 0,68
160% 1,12 1,04 0,97 0,91 0,81 0,73 0,66
180% 1,07 1,00 0,93 0,88 0,78 0,70 0,64
200% 1,03 0,96 0,90 0,85 0,75 0,67 0,62
78

39
Iskorištenje
optimalne
visine
radnog čela
bagera

79

2,78

0,54

80

40
2,25

0,55

81

1,97

0,29

82

41
 3,45

0,62

83

Očekivanja prosječnog radnog uč inka (rastresito) dozera snage oko 230

kW na iskopu zemljanog materijala (tla) sa guranjem prosječ no do 50 m
sa prosječnim obujmom guranja oko 8,5 m3:

 TNTH ...............................................160 m3/sat (index 0,94)

 sPGMN ............................................150 m3/sat (index 0,88)
 nNSRG ..............................................80 m3/sat (index 0,47)
 Priručnik CAT .................................190 m3/sat (index 1,12)
 Priručnik Liebherr ..........................220 m3/sat (index 1,26)
 Priručnik FA ....................................240 m3/sat (index 1,41)
 Priručnik FH ....................................180 m3/sat (index 1,06)
 Priručnik Komatsu .........................190 m3/sat (index 1,12)
 Z.L./GF/Učinak grañe. strojeva ......115 m3/sat (index 0,68)
 prosjek razmatranih učinaka .........170 m3/sat (index 1,00)
84

42
Zaključno: bilo koja metodologija za potrebe odreñenja
radnih učinaka standardnih grañevinskih strojeva i
transportnih sredstava koji ciklički rade –
1. ne može smatrati konačnom i jedinom mogućom,
2. nije standard koji omogućava u bilo kojem slučaju
arbitražu odreñenja učinka strojeva,
3. daje svoja polazišta odnosno pretpostavke osnovnih
parametara temeljnog načela proračuna radnih
učinaka strojeva ili transportnih sredstava.

Up = k i * Ut
ki = ko * kp
Ut = nc * Qc
n c = T / tc
85

43