Uputsvo za izradu micelija za gljivu bukovaču

Sadržaj:

1............Što su gljive i što je micelij i hife gljiva

2............Vrste gljiva
3............Što su spore i kako germiniraju
4............Nosači micelija
5............Izrada micelija od tkiva gljive
6............Izrada micelija GRAIN to GRAIN (prijenos ZRNO
na ZRNO)
7............Priprema zobi (može pšenica,raž,proso....), kuhanje,
sterilizacija (NAJVAŽNIJE ZA MICELIJ) i miješanje sa
gipsom/kredom i vermikulitom
8...........Izrada štapića (najbolje od ražnjića) za nacjepljivanje
micrelija
9..........Rad sa HEPA filterom i ubadanje proraslih štapića u
tegle ili vrećice sa zobi

1. Što su gljive ?
Gljive su organizmi koji nemaju klorofil i ne vrše fotosintezu,
pa se ne svrstavaju u biljke. Njihovo tijelo je građeno od jedne
ili više stanica.
Gljive se ne razmnožavaju poput biljaka ili životinja, nego
nakon svog životnog vijeka (od prve primorodije do zrele
gljive) koji može trajati od deset dana pa i do nekoliko godina
(zavisi od vrste gljiva) ISPUŠTAJU SPORE koje se nalaze
ispod lamela gljiva. Te iste spore koje gljiva ispusti na kraju
svog životnog vijeka lete zrakom po šumi i hvataju se na
panjeve, drveća, korijenje drveća i ostale hranjive podloge te
čekaju prave vremenske uvijete za daljni rast i razmnožavanje.
Jedan klobuk zna ispustiti tisuće i tisuće spora. Spore su jedva
vidljive golim okom,a kada lete zrakom vide se kao fina
prašina.

Što je micelij ?
Micelij je najčešće bijelo stanično tkivo koje je umreženo i
poput vate čini tijelo gljive.
Ukratko, micelij laički možemo nazvati SJEME GLJIVE.
Životni vijek micelija je relativan. Može trajati mjesec dana, a
može biti neaktivan i godinama pa se iz određenih razloga
aktivirati(obično budu vremenski uvjeti u pitanju). Miceliju
gljive se skladištenjem na nižim temperaturama produžuje
vijek i do pola godine. Što je niža temperatura na kojoj micelij
stoji duže će i ostati aktivan. Ako se micelij stavi na
temperaturu već od 5 C može početi klijati ili proizvoditi
primorodije i male gljive.Takav micelij iz kojeg rastu gljive se
mora upotrijebiti u roku par dana, jer će izgubit snagu.
Micelij mora biti na određenom nosaču ili mediju. Najčešće to
bude zrno žitarice (koji je ujedno i najkvalitetniji jer žitarica
ima puno hranjivih enzima za razvoj micelija), a može biti
rijeđe i na piljevini, a ponekad može biti i na drvenim
čepovima ili štapićima.
Micelij na drvenim čepićima služi za nacjepljivanje panjeva i
ostalih drvenih površina.

Slika 1: micelij na drvenim čepovima Slika 2: micelij na žitarici

Što su hife gljiva ?
Hifa je hranidbena nit gljiva. Na vrhu hife nalaze se zaobljeni
izdanci zvani haustoriji koji prodiru u ćelije, upijaju hranu i
njome hrane gljivu.
Hifa gljiva nastaje od micelija i iz jednog zrna micelija se
može rascvati stotine hifa koje se spajaju i u biti na kraju čine
konačni MIECLIJ, a ono što se na kraju dobije u tegli i što se
oku čini bijela tegla micelija su milijuni i milijuni hifa koje su
se proširile i spojile u jednu cijelinu koja kasnije tvori micelij
tj sjeme gljive.

Slika lijevo : zrno žitarice iz koje rastu Hife i šire se

Slika desno: Hife koje rastu iz korijena gljiva direktno u
zemlju i zatim se spajaju na korijenje drveta

2. Vrste gljiva.

Gljive se dijele na SAPROFITE, PARAZITE i SIMBIONTE

Gljive SAPROFITI su gljive koje se hrane sa mrtvom
organskom tvari tj gotovim hranjivim materijalima iz uginulih
organizama. Takve gljive su jako dobre za ekologiju i šume jer
pomažu da se održi mikroflora i ostatci starih panjeva i sl.

BUKOVAČA spada u saprofite jer izvlači minerale i celulozu i

ostale hranjve tvari iz panjeva, ostataka otpalih grana i drugih
drvenih površina koje više ne rastu.

Bukovača na panju

Gljive PARAZITI su gljive koje se nastanju na živim

organizmima, živom drveću, biljkama i sl i crpe njihovu
životnu energiju,minerale i sve ostalo što im je potrebno za
rast. Zna se dogoditi da nakon nekoliko godina gljive koje
se nastane na određenom drvetu potpuno pojedu drvo i isišu
mu svu energiju.
Jedna od poznatijih parazitskih gljiva je i VRBOVAČA.
Gljiva vrbovača parazit koja raste na živom drvetu.

Gljive SIMBIONTI (ili mikorozne gljive) su gljive koje rastu

u simbiozi sa drvećem. Spajaju se sa svojim hifama na
korijenje drveta i od drveta crpe određene minerale i
hranjive tvari (a pritom ne uništavaju drvo), a istodobno iz
zemlje preko svojih hifa daju drvetu vlagu i minerale iz
zemlje za rast.
Najpoznatije gljive iz poredice simbionata su VRGANJI.
Gljive lisičice,smrčci i tartufi su također uvjetno mikorozne
gljive koje se spajaju na korijen drveta. Tartuf je
najpoznatiji po tome što se može i umjetno uzgojiti ako se
izvrši umjetna mikoroza na plantaži lješnjaka !

Slika mikoroze micelija i hifa sa korijenom drveta

3. Što su spore i kako germiniraju

Spore (grčki σπορά  =sjeme) su jednostanični

organizmi.Okružene su debelom ovojnicom i tako mogu
preživiti nepovoljne uvjete i dug period i do desetak
godina.
Gljive ispod svog klobuka sadrže milijune spora koje se
raspršuju zrakom (slično kao pelud cvijeta) i zatim kada
padnu na povoljno tlo ako imaju uvijete za rast, one
počinju germinirati ili KLIJATI !

Spore gljiva počinju klijati tek kada dobiju određenu

vlagu i tempertaturu, a to ovisi o vrsti gljive. Neke spore
počinju klijati na manjim, a neke na većim
temperaturama.

Micelij koji se pravi sa SPOREPRINTOM (otiskom

spora) je genetski najvrerodostojniji, ali i najteži za
napraviti.
Spore mogu rasti i klijati i u tekućini, tj vodi sa dodatkom
meda ili šećera.To se zove liquid culture ili tekuća
kultura micelija.
Slika: otisak spora gljive bukovače koje se kasnije mogu
prenjeti na nosač micelija tj sterilizirane žitarice, piljevinu
ili nešto drugo.
Spore su se nakupile nakon 24 sata kao bijeli prah !!!

Spore se skupljaju najčešće u aluminijsku foliju i iz folije

prebacuju pod HEPA FILTEROM u teglice sa zobi i tako se
dobiva micelij i spora.
Skupljanje spora. Gljiva mora biti zatvorena ispod čaše ili
tegle (radi zatvorenog prostora i ulaska kontaminacija) 24 h.
Nakon 24 sata se papir ili folija omota i spore se dalje
čuvaju za daljne razmnožavanje.
 4. Nosač micelija

Nosači micelija su ustvari i SAM MICELIJ gljive !

U većini slučajeva to bude zrno zobi, pšenice, prosa,raži i
ostalih žitarica.
Osim žitarice, nošač micelija može biti i piljevina,čak i
slama (rijeđe slama radi manjka nutritivnih sposobnosti),
kada se radi sa drvenim panjevima onda su nosači
micelija DRVENI ČEPOVI.

Zrna pšenice,zobi i prosa su najbolji nosači za micelij. U

pravilu, što je manja žitarica to je broj inokulacijskih
jedinica veći. Znači zrno PROSA je
najmanje od svih pa je i najbolje za proizvodnju micelija
jer će prilikom stavljanja micelija na slamu ili pelete biti
troduplo više inokulacijskih jedinica, jer praktički je
svako zrno micelij.
Kukuruz također služi za proizvodnju micelija, ali
Ima najveće zrno pa se zato rijeđe koristi.

Radi jeftinije cijene pšenice i zobi u Hrvatskoj se koriste

te kulture za micelij.

micelij na prosu
Drveni čepovi kao nosač micelija. Čepovi se stavljaju u
drvene panjeve ili se od njih može napraviti i MASTER
KLUTURA tako da se čepovi ubacuju u malu teglicu sa
steriliziranom pripremljenoj zobi, te bi se nakon 7 dana iz
tih čepova trebao u teglici početi širiti micelij i teglica bi
trebala pobijeliti i poslužiti kao MASTER kultura.
 ------------------

Čepovi kao nosač micelija su jeftini za kupiti i vrlo

efikasni za razmnožavanje micelija.
Najefikasniji su čepovi za zakucavanje ormara i sl i ima
ih za kupiti u Pevecu i ostalim sl. radnjama.
Slika pokazuje čepove koji su bijeli i spremni za
premještaj u teglicu sa žitaricama koje su pripremljene.
Kada se čepovi (3-4 komada) stave u teglicu i stave na
15-22 C, teglica će lagano početi bijeliti i DOBIJA SE
MASTER KULTURA koja se kasnije može razmnožavat
na štapiće.
Kao nosač micelija može dobro poslužiti i kukuruz
kokičar( koji se mora prethodno namočiti 24 sata prije i
prokuhati). Znači, osim zobi,žita,prosa i drugih žitarica i
kukuruz je jako dobar nosač za micelij.
Cijena mu je malo skuplja,ali ako se nabavi na veće
količine isplati se napraviti micelij na njemu.
Štapići za ražnjiće su IDEALNI I NAJBOLJI nosači
micelija osim žitarica !
Mogu se kupiti jeftino bilo gdje. Lagano kupe vlagu
(treba ih prokuhati pola sata i ostaviti još sat vremena u
vodi te izvaditi i staviti u cijedilo da se ostatak vode
iscijedi. Štapići se stavljaju u teglicu slične veličine koja
se zatvara sa alu folijom i najlonom i preko toga se
stavlja gumica. Teglica sa štapićima se može na 5 minuta
sterilizirati u mikrovalnoj za svaki slučaj.
Štapići za ražnjiće se prokuhavaju u šerpici ili tavi (zavisi
od veličine štapića). Kada voda provrije, štapiće treba
ostaviti još oko 2 sata da se namoče vodom i zatim ih
treba staviti u neko cijedilo na 10 minuta da se dodatna
voda koja curi iz njih iscijedi, jer ako se odmah izvade i
stave u teglicu ta dodatna voda će iscuriti na dno teglice i
tamo će ostati, a to bi moglo biti loše za daljni postupak,
zato se ono moraju prije stavljanja u teglicu malo
ocijediti !

štapići od ražnića u tegli

 5. Izrada micelija od tkiva gljive

Master kultura ili majčinska kultura je micelij prvog gena koji

je NAJJAČI i spreman je na daljnje razmnožavanje.
Od master kulture se PRAVE ŠTAPIĆI(ražnjići) od kojih
se kasnije daljnje pravi i razmnožava micelij.
Znači:
MASTER KULTURA (od tkiva gljive) = štapići za micelij
Micelij od tkiva gljive se pravi na sljedeći način:
Uzima se odrasla gljiva bukovača sa što većim klobukom te se
sa kirurškim skalpelom ili običnim skalpelom (koji je
predhodno steriliziran na plamenu i alkoholu) reže gljiva
NA POLA ! Dobijamo dvije polovice bukovače.
Izrada master kulture od samog tkiva gljive se stručno zove
KLONIRANJE GLJIVE ili mushroom cloning !
Polovice gljive se stavljaju u HEPA filter gdje se može početi
sa rezanjem i vađenjem tkiva gljive.
Prije toga se podrazumjeva da smo pripremili malu teglicu od
0,75 L ili 0,4 L koju smo pomiješali sa gipsom,vermikulitom i
kredom i strerilizirali i u tu teglicu ĆEMO UBACITI KOMAD
TKIVA BUKOVAČE.
Ruke i skalpel MORAJU BITI STERILNE i bilo bi dobro da
se stave i neke rukavice na ruke,a skalpel mora biti na
plamenu svijeće 10 sekundi prije rezanja, jer NESMIJEMO
ZARAZITI tkivo gljive.

Skalpelom zarezujemo komad gljive iz crvenog kruga sa slike

i bodemo na vrh skalpela. SVE SE RADI UNUTAR HEPA
FILTERA !!!!
Otvaramo alu foliju sa teglice s jednom rukom,a sa drugom
ubacujemo tkivo gljive unutra. NI SLUČAJNO DIRATI
NIŠTA PRSTIMA !
Nakon što je tkivo palo u teglu,zatvaramo je i zavežemo
gumicom.Teglu treba malo protresti da se to tkivo spusti na
sredinu tegle i zatim ju staviti na temperaturu od 15-22 C da se
micelij iz tkiva gljive počne širiti.
Primjer uzimanja tkiva iz gljive „šampinjon“ sa skalpelom ili
pincetom. Isti princip je i sa ostalim gljivama pa tako i sa
bukovačom.
Ponavljam, sve se radi sterilno (skalpel ili pinceta moraju biti
sterilni,oprani alkoholom i zagrijani pod plamenom) te se sve
mora događati u HEPA filteru pod sterilnim zrakom.
Komadić gljive se stavlja u teglicu koja se odmah zatvara i
malo protrese i ostavi na temperaturi od 15-22 C i za 3-4 bi iz
tog tkiva gljive trebao krenuti paučasti micelij i za nekih 15
dana bi tegla trebala pobijeliti i imat ćemo MASTER
KULTURU.
Tkivo gljive na agaru u petrijevki

Master kultura se osim u teglicama sa zobi može napraviti i u

PETRIJEVIM zdjelicama koje sačinjavaju agar. Agar je
hranjiva površina sa koje tkivo gljive uzima hranu i širi se i
tako dobijamo master kulturu.
Za agar se koristi više formula a jedna je i dekstroza od
krumpira ili potato dextrose agar (PDA).
Nama nije agar bitan jer to već spada u labaratorijske uvjete
koji su puno bolji od naših.
 6. Grain to grain micelij (iz tegle u teglu)

Jedan od najjednostavnijih načina kako razmnožiti

micelij za svoje potrebe je sistem grain to grain ili
žitarica na žitaricu.
Za početnike koji prave micelij,to je najjednostavniji
način za razmnožiti micelij za svoje potrebe.
Da bi se dobio micelij grain to grain,moramo imati jednu
veliku teglu ili vreću micelija prvog gena ili majčinske
kulture.

Slike pokazuju 2 tegle. Desna bijela je master kultura iz

koje prebacujemo steriliziranom kašikom (tj zagrabimo
kašikom) micelij u lijevu teglu (koju smo pripremili
gips/kreda/vermikulit te sterilizirali). Tegle zatvaramo i
sve radimo pod HEPA filterom !
Teglu u koju smo prebacili micelij ne smijemo nikad
napuniti do vrha, jer je moramo protresti i promućkati da
nam se novi micelij rasporedi po sredini tegle. Nakon 4-5
dana će se micelij tj zrnje micelija početi širiti poput
paučine po novoj tegli i nakon 10-15 dana će nam tegla
pobijeliti i imat ćemo grain ot grain micelij.
Od jedne tege micelija od 2,5 L možemo razmnožiti 3-4
nove tegle od 2,5 L.
Znači omjer je skoro trodupli, tako da nam se grain to
grain isplati.

Micelij se može razmnožavati nekoliko puta sistemom

grain to grain, tj nešto slično kao snimanje starih VHS
traka.Sa svakom novom kopijom se kvaliteta slike na
VHS-u se kvari, a kod micelija već treći ili četvrti put će
micelij biti slabiji.
Preporučuje se da se maksimalno 3 puta kopira micelij sa
grain to grain tehnikom.

Moja preporuka za početak pravljenja micelija

OBAVEZNO NAPRAVITI grain to grain NEKOLIKO
PUTA radi vježbe !

Najbolje je za početak kupiti micelij od nekog pouzdanog

(Hrvoić ili onaj iz Belišća itd...) i sa njegovog micelija
razmnožiti od jedne vreće 4-5 novih vreća i tako ćemo
imati dosta micelija za dalje. Kupnja drugih micelija, bez
obzira znate li raditi micelij ili tek učite se preporučuje,
jer je dobro u BANCI KULTURA (tj skladištu banci
micelija) imati par vrsti gljive. Banka gljiva se drži u
FRIŽIDERU i po potrebi se vadi i ponovo stavlja nazad u
frižider ! Postoje razne vrste bukovača. Sve nose naziv
PLEUROTUS ! Na tržištu kolaju 4-5 izvrsnih sojeva
BUKOVAČE.Jedan od najboljih je N8(naš
micelij),hibrid francuske firme Sylvan HK35, zatim
američke firme ALOHA. Danas proizvođači uglavnom
imaju hibridne micelije koji daju velike klobuke i rastu na
velikom rangu temperatura od 10-25 C.
Znači, da bi se obnavljala baza gljiva, s vremena na
vrijeme je i iskusnom proizvođaču micelija dobro da kupi
tuđi micelij i od njega si razmnoži ŠTAPIĆE ili napravi
par novih tegli i tako sačuva taj soj gljive.

MICELIJ IMA PUNO DUŽI VIJEK TRAJANJA KADA

JA U FRIŽIDERU !!!
PRODUŽUJEMO MU SE VIJEK I DO 6 MJ, ČAK I DO
GODINU DANA, ALI SE PREPORUČUJE DA
SE POTROŠI U ROKU 2 TJEDNA OD
SAZRIJEVANJA ,JER JE ONDA NAJAKTIVNIJI I IMA
NAJJAČE KARAKTERISTIKE !

7. PRIPREMA ŽITARICA (ZOBI,PŠENICE.....)

Ovo je jedan od NAJBITNIJIH KORAKA do dobrog
micelija ! Ako ovo ne odradimo dobro, tegle sa
micelijem će nam PROPASTI!

Ovo što ću sada napisati je kao Biblija za micelij:

Prvo i osnovno prije pravljenja micelija moramo imati
pripremljene,sterilizirane i ohlađene tegle koje su
spremne da se u njih gura pobijelili štapić ili tkivo gljive !
Evo kako se tegle pripremaju korak po korak:
1.Uzimamo lonac (veličina po potrebi koliko pravimo
micelija). Bolje da bude uži,a višlji i NIKAD GA NEPUNIMO
SA ZOBI DO VRHA jer zob upija vodu i duplo nabubri)

Kada smo stavili zob u lonac (znači max 2/3 lonca punimo sa
zobi!!!) dodajemo običnu vodu kao na slici. Vodu dodajemo
skoro do vrha lonca tj mora u potpunosti prekriti zob, jer ćemo
ga kuhati pa će nam malo vode i ispariti.
2. Stavljamo lonac na štednjak i palimo da voda zavrije(ako je
veći lonac duže će trajati bar pola sata).
Kada voda zavrije zob će početi ključati i treba par puta
promiješati da bi ona zob od dolje došla gore,znači prilikom
vrijanja vode miješati zob. Cijeli proces ne smije trajati duže od
3-4 minute jer zob jako brzo pokupi vodu. Znači, kada voda
zavrije ostaviti tako max 3-4 minute da vrije i isključiti štednjak!

3.Cijeđenje zobi u cijedilu

Ovo je jako bitan korak i ako se ne ispoštuje i ako
NEPROCIJEDIMO zob barem na 20 minuta ostat će nam na
dnu tegle suvišna vlaga koja će navući zelenu pljesanj. Znači,
kada stavimo zob u cijedilo iz njega mora na početku curiti
dodatna voda i nakon nekih 20-25 minuta će biti spremna za
prebacivanje i miješanje sa gipsom i vermikulitom.

primjer većeg cijedila

4.Prebacivanje iscijeđenje zobi u škaf ili posudu za
miješanje
Kada smo je iscijedili, zob prebacujemo u neki lonac ili škaf
gdje ćemo izvršiti miješanje zobi sa potrebitim mineralima koji
potpomažu rastu micelija!

U zob se dadaju mješavina GIPS/KALCIT(stočna kreda) te

VERMIKULIT u omjeru koji ću kasnije navesti.
PH vrijednost prokuhane zobi je dosta kisela i ako se ne
doda GIPS/KALCIT ta kiseloća će ubiti micelij ili mu
neće dozvoliti da se širi.
 Stočna kreda je CacO3 ili kalcit.On također služi za
smanjivanje Ph vrijednosti zobi.
Radi tog razloga se u zob dodaje ta mješavina u
sljedećem omjeru :

Na 3 kg zobi ide 400 g mješavine gips/kalcit

Te 30 grama vermikulita.
Sve zajedno se DOBRO promiješa nekoliko minuta da se to
sve podjednako rasporedi,jer ako se ne promiješa,na dnu
znaju ostati žitarice koje nisu bile u kontaktu sa
mješavinom.
Vermikulit služi kao prihrana za rast micelija,a ujedno i kupi
suvišnu vodu koja je ostala u žitaricama,koja bi nam mogla
napraviti problem.
U nekilicini knjiga se spominju i druge formule. To je sve
individualno.Ova formula se meni pokazala kao dobra što ne
znači da možda i neka druga nije. Znači, može se slobodno
staviti i više ili manje gipsa i kalcita. ALI NIKAKO SE NE SMIJE
MICELIJ PRAVITI BEZ TOGA !!! Jer neće doći do dobrih
rezultata.

Na lijevoj slici je gips koji se koristi,a na desnoj je kalcit. Ovoga

ima za kupiti u svakoj poljoprivrednoj apoteci.
Vermikulit se može kupiti u bilo kojoj trgovini za cvijeće.

Znači ponavljam: Omjer koji je dan se mora dobro pomiješati

sa zobi i tek onda se pune tegle za micelij !
 5. Punjenje tegli i priprema za sterilizaciju

Zadnja faza pripreme žitarica za micelij je punjenje izmješane

zobi u tegle ili polipropilenske vreće.
Uglavnom koristim tegle od krastavaca od 2,5 L, a za
početnike mogu biti i one male od krastavaca od 0,75 jer što
je tegla manja micelij će se brže razviti i tegla će brže
pobijeliti.

Punjenje tegli sa zobi

Kada se tegle napune (nikad ih ne puniti do samoga
vrha,ostaviti jedan prst prostora radi cirkulacije zraka) na
tegle se stavlja otkinuta alu folija preko nje i zatim po
mogućnmosti polipropilenski komad najlona.
Ovo se radi zbog nekoliko razloga. Prvo folija i najlon štite da
se zob ne isuši i ispod toga može biti vlažan mjesecima,a
također služi da hermetički zatvori teglu da nikakve štetne
bakterije ne bi ušle u teglu.
Slika pripremljenih tegli koje su spremne za sterilizaciju:
Kada smo pripremili tegle,stavili foliju i najlon na njih IDE
ZADNJI I JAKOOO BITAN korak za postotak uspješnosti našeg
micelija.
Tegle ,tj zob u njima se mora sterilizirati. Temperatrura
sterilizacije mora biti iznad 121 C jer se tek onda sa
sigurnošću UBIJAJU SVE BAKTERIJE I PLJESNJI koje mogu
naškoditi našem miceliju.
Djelotvoran način i najjeftiniji je sterilizacija tegli u
mikrovalnoj pećnici. Dakako, tegle se mogu sterilizirati i u
rerni (ali postupak bi trajao 2 sata što poskupljuje proces
pravljenja micelija).Znači mikrovalna je idealna.

Ako primjetimo tegle tj zob je malo bjelkast zato što je promješan sa gipsom i kalcitom.Sada
ide sterilizacija koja traje u 3 faze. 1 faza=5 min 2 faza=3 min 3 faza=4 min
Sterilizacija se odvija u 3 faze oko 12 minuta sve zajedno !
Znači, nikako NE SMIJEMO ODJEDNOM uključiti da se 12
minuta sterilizira, jer bi se zob zapalila i tegle pregrijale i
možda pukle.
Zato radimo u fazama. Prvo 5 minuta, pa zatim 3 minute i
onda 4 minute.

Sterilizaciju možemo obaviti i 2x5 min. I tu ima prostora za

eksperimetiranje. Može se čak sterilizirati u 2 faze. 1 faza= 5
minuta i zatim 2 faza= ponovo 5 minuta.
Nikad ne uključujemo temp mikrovalne na HIGH ili na najvišu
razinu, nego na onu predzanju MED HIGH.

Kada se završi sterilizacija izvaditi tegle iz mikrovalne i ostaviti

da se OHLADE. Ja osobno sačekam 24 sata pa tek sutra radim
micelij, tj bodem štapiće u tegle,zato što zob mora biti
POTPUNO HLADNA, jer ako je temp u tegli i čak 25 C može
ubiti micelij jer dolazi do zagrijavanja zobi.
Ako se tegle pripreme ujtru, navečer kada se ohlade se isto
može početi bosti štapići ili raditi micelij.
 8.IZRADA ŠTAPIĆA ZA NACJEPLJIVANJE MICELIJA

Ovu fazu smo već spomenuli i ona nam je isto jako bitna.
Štapići od ražnjića će nam služiti kao nosač micelija koji ćemo
gurati u maloprije pripremljene tegle sa zobi !

Postupak pripreme štapića.

Prije rezanja štapića moramo prvo vidjeti gdje ćemo ih staviti.

Obično to budu male teglice od rajčice,pago soka ili čak i
obične tegle od krastavaca,kako se kome sviđa.
Štapiće moramo izrezati na odgovarajuću dužinu da NE VIRE
vrhom iznad tegle.
Zatim štapiće stavljamo na PROKUHAVANJE !!!!
Štapići se prokuhavaju dok voda ne zavrije i zatim se ostavi još deset minuta da
vri. Kada se ugasi plamen, treba se staviti poklopac da se zadrži toplina. Takovi
štapići se ostavljaju nekoliko sati u toj vodi dok ne propadnu na dno. Kada
propadnu znači da su spremni za upotrebu i da su se navlažili !
Nakon prokuhavanja štapića, oni se moraju ocijediti u
cijedilu,recimo neko cijedilo za tijesto ili kakvo se već ima.
Štapići se cjede oko 10-15 minuta da iscuri dodatna voda da
nam ne bi popadala u bočicu kasnije.
Kada se ocijede, stavljaju se u teglicu i to što BRŽE I SA ŠTO
MANJIM DODIROM RUKAMA. Ako su u blizini neke čiste
rukavice ne korištene (one za jednokratnu upotrebu) može se
i snjima ih staviti u staklenke, jer će se smanjiti kontaminacija
štapića jer na rukama isto također zna biti bakterija.
Nakon stavljanja štapića u staklenke, preko njih stavljamo
ALU FOLIJU i polipropilenski najlon (kao da pripremamo tegle
sa zobi-isti postupak) i omotamo gumicom.
Napominjem da su takvi štapići još vrući i mora proći nekoliko
sati da se oni ohlade i da se snjima može raditi!

Kada se ohlade, POD HEPA FILTEROM radimo nacjepljivanje

master kulture sa steriliziranom kašikom (obavezna svijeća i
alkohol-paziti da se kašika umočena u alkohol ne zapali !!!)
Iz tegle sam MASTER kulturom grabimo kašikicom dio zobi i
kroz grlo staklenke sipamo ili SOLIMO tu zob na
štapiće.Ponovimo to nekoliko puta.Što više zobi stavimo to
bolje !!! Brže će se micelij raširiti. Paziti da ne dođe ništa u
dodir sa rukama !!!! Pravimo završnu radnju,tj zatvaramo vrh
staklenke sa alu folijom i polipropilenskim najlonom.
Takove staklenke polegnuti po dužini 3-4 dana da se zrna zobi
ZALJEPE na drvene štapiće te ih onda uspraviti.Nakon 15 dana
su štapići bijeli i spremni za daljni rad.Ako ih se ne namjerava
iskoristiti u narednih 2-3 tjedna na sobnoj temp bi se mogle
pojaviti unutar staklenke male primorodije gljiva, jer drveni
štapić služi kao hranjiva podloga za njihov rast,zato ako se
neće korititi sljedećih mjesec dana, staklenke treba staviti u
frižider i kada se bude radio micelij onda se vade iz frižidera.

Sada ide zadnja faza izrade micelija koja će nam i donijeti

napokon micelij za rad,a to je UBADANJE ŠTAPIĆA U PRIJE
PRIPREMLJENE TEGLE SA ZOBI.

8. RAD SA HEPA FILTEROM I UBADANJE ŠTAPIĆA

Ovo je posljednja faza izrade micelija. Kada smo

pripremili tegle koje su sterilizirane i imamo štapiće koji
su pobijelili vršimo prebacivanje štapića u tegle sa zobi.
Sve se radi pod HEPA filterom i to jako precizno.
Preporučuje se imati masku na ustima i neke rukavice na
rukama.

Štapiće uzimamo sa steriliziranom

pincetom,kombinirkama, a najbolje sa zakrivljenim
špicangama. Štapići se znaju zaljepiti pa ih je potrebno
malo povući ili iscimati lijevo-desno. U što bržem pokretu
štapiće ubosti u teglu sa zobi do kraja koliko ide.
Obično se ubode jedan štapić u sredinu i još 2-3 sa
strane. Što se više štapića ubode brže će se iz tih štapića
počet širiti micelij.
Kada se sve to završi, zatvaraju se i staklenka sa
štapićima i tegla sa zobi.

OBAVEZNO prije vraćanja alu folije na teglu i staklenku

tu istu ALU FOLIJU malo steriliziratri ispred svijeće te
onda zatvoriti tegle.

Sa tim bi postupak pravljenja micelija bio završen.

Sada tegle treba staviti na mračno mjesto koje ima
otprilike sobnu temp oko 20 C. Micelij se može razvijati i
na manjoj temp i oko 12-15 C, ali duplo sporije.
Preporučuje se konstantna temperatura oko 20-22 C!
NIAKO VIŠA OD 24-25 jer se u taglama temp povisi do 2
C, a na 27-28 C micelij UMIRE !!!!!!!!!!!