Reference i bilješke[uredi 

| uredi izvor]
1. ^ Vrati se na:          Tubić, Risto. Enciklopedijski rječnik marksističkih pojmova. Sarajevo: IP
a b c d e

Veselin Masleša, 1974. str.  232-233.

2. ^ Vrati se na:      Filipović, Vladimir (redaktor). Filozofijski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod
a b c

Matice hrvatske, 1989.

3. ^ Vrati se na:      Cvetković, Ljiljana. Kvantitativne i kvalitativne metode analize podataka. Novi
a b c

Sad, 2011. str. 20-23. ISBN 978-86-85251-36-8.

4. ^ RAI, Educational. "Cfr. intervista a Karl Popper".  EMSF (jezik: italijanski). Arhivirano s  Il
metodo ipotetico deduttivo originala  Provjerite vrijednost parametra  |url=  (pomoć), 11.
10. 2011. Pristupljeno 30. 4. 2016.
5. ^ Formalno zaključivanje od zaključka (conclusio) i pravila (maior) na zadani slučaj
(minor), od posljedice na uzrok. Sastavni dio svake hipoteze. "Abdukcija".  Proleksis
enciklopedija(jezik: hrvatski). 13. 2. 2013. Pristupljeno 30. 4. 2016.
6. ^ Sanders Peirce, Charles (30. 11. 1877). Illustrations of the Logic of Science, First Paper
- The Fixation of Belief. Popular Science Monthly. str. Vol. 12.
7. ^ Sanders Peirce, Charles. First Rule of Logic. Collected Papers, Vol. I. str.  135.
8. ^ Sanders Peirce, Charles. Scritti scelti. Torino, 2005: Utet.
9. ^ "Logica"  (jezik: italijanski). Enciclopedia Treccani. Pristupljeno 30. 4. 2016.
10. ^ Russell, Bertrand (1945). A History of Western Philosophy  (PDF). New York: Simon and
Schuster,. str. 264. Pristupljeno 30. 4. 2016.
11. ^ Lo filosofo, Aristotele.  Analitici secondi. str. 100b 16[12].
12. ^ Calogero, Guido (1968).  I fondamenti della logica aristotelica. Firenze: La Nuova Italia.
str. 15 i dalje.
13. ^ The philosopher, Aristoteles (1973). Opere. Bari: Laterza. str. 372-373.
14. ^ Devey, Joseph. Lord Francis Bacon: Novum Organum. New York: P.F. Collier, 1902.
Pristupljeno 30. 4. 2016.
15. ^ Kant, Immanuel (1963). Introduction to logic.
16. ^ Hegel, G.W.F. Kritika čistog uma  (PDF). Pristupljeno 30. 4. 2016.
17. ^ Hösle, Vittorio. La rivoluzione copernicana di Kant, Cfr. intervista. EMSF, 1990.
Arhivirano s  originala, 4. 3. 2016.
18. ^ Goldblatt, Robert.  The Categorial Analysis of Logic. 1979. str.  13.
19. ^ Lupasco, Stéphane. L'expérience microscopique et la pensée humaine. PUF, 1941.
str. 286.
20. ^ (quantum is) the minimum amount by which certain properties, such as energy or
angular momentum, of a system can change. Such properties do not, therefore, vary
continuously, but in integral multiples of the relevant quantum. This concept forms the
basis of the quantum theory. In waves and field the quantum can be regarded as an
excitation, giving a particle-like interpretation to the wave of the field. Thus, the quantum
of the electromagnetic field is the photon and the graviton is the quantum of gravitational
field properties; (quantum mechanic is) a system of mechanic based on quantum theory
which arose out of the failure of classical mechanic to provide a consistent explanation of
both electromagnetic waves and atomic structure...Isaacs, Alan (editor) (1996).  Oxford
Dictionary of Physics. New York: Oxford University Press. ISBN 0-19-280103-1.
21. ^ Heraklit, fragmet 49a.
22. ^ Postoje neslaganja o Heraklitovim izrekama, npr. smatra se da neke nisu doslovno
citirane već samo slobodno parafrazirane u djelima kasnijih autora, npr. (grčki): δὶς ἐς τὸν
αὐτὸν ποταμὸν οὐκ ἂν ἐμβαίης - ne možeš dva puta zagaziti u istu rijeku (jer to nije ista
rijeka a ni čovjek nije isti) je zapisana kod Platona u Kratil (Κρατύλος), 402a: „SOKRAT:
Heraklit kaže na jednom mjestu da je sve u gibanju, a da ništa ne ostaje na jednom
mjestu, i uspoređujući sve što jest s tokom rijeke, kaže da dva puta ne možeš ući u istu
rijeku". Štambuk, D. (1976). Platon, Kratil. Zagreb. str. 40.
23. ^ Goldstein, Rebecca.  Incompletezza. La dimostrazione e il paradosso di Kurt Godel.
Torino: Codice Edizioni, 2006.  ISBN  88-7578-041-2.
 24. ^ Gödel, Kurt. Über formal unentscheidbare Sätze der Principia Mathematica und
verwandter Systeme. str. nota 15.
25. ^ Charlton, William (8. 5. 2014). Philosophy. A&C Black.
26. ^ Cajori, Florian (30. 8. 1928). History of Mathematical Notations. The Open Court
Publishing Company.
27. ^ Locke, John. An Essay Concerning Human Understanding. 1690. str. IV. v. 1-8.
28. ^ Tarski, Alfred. The Semantic Conception of Truth and the Foundations of Semantics;
Philosophy and Phenomenological Research, Vol. IV. 1944.
29. ^ Šarić, Ljiljana.  Formalna analiza značenja u prirodnim jezicima. Universitetet Oslo,
2006.
30. ^ of Alexandria, Philo (9. 11. 2012). On Cultivation: Introduction, Translation and
Commentary. BRILL.
31. ^ Gadamer, Hans-Georg. Hans-Georg Gadamer. University of California Press,
2008. ISBN 9780520256408.
32. ^ Hermeneutica sacra sire exponendarum sacrum literum, 1654.
33. ^ Vrati se na:            Vaezi, Ahmad. Uvod u hermeneutiku. Sarajevo: Fondacija Mulla Sadra
a b c d e f

(1435/2014). str.  57-63.  ISBN  978-9958-657-75-7.

34. ^ Meier, Georg Friedrich. Versuch einer allgemeinen Auslegungskunst (1757). Bavarian
State Library. str.  65, § 118.
35. ^ Lewis, Harry R.; Christos H. Papadimitriou  (1981). Elements of the Theory of
Computation. Englewood Cliffs, New Jersey: Prentice-Hall. ISBN 0-13-273417-6.
36. ^ Davis, Martin. "Influences of Mathematical Logic on Computer Science". u Rolf Herken
(ured.).  The Universal Turing Machine. Springer Verlag. Pristupljeno 26. 12. 2013.
37. ^ Kennedy, Juliette.  Interpreting Godel. Cambridge University Press. Pristupljeno 17. 8.
2015.
38. ^ Hofstadter, Douglas R. Gödel, Escher, Bach: An Eternal Golden Braid. Basic
Books.  ISBN  978-0465026562.
39. ^ McCarthy, J; P.J. Hayes (1969). "Some philosophical problems from the standpoint of
artificial intelligence". Machine Intelligence. 4: 463–502.
40. ^ Barr, Michael; Charles Wells (1990). Category Theory for Computer. Prentice-Hall.
41. ^ DeLoach, Scott; Thomas Hartrum. "A Theory Based Representation for Object-Oriented
Domain Models (juni 2000)".  IEEE Transactions on Software Engineering. 25 (6): 500–
517. doi:10.1109/32.852740.
42. ^ "World Population Clock". Pristupljeno 2. 5. 2016.
43. ^ Petrović, Gajo. Logika. Zagreb: Školska knjiga, 1964.
44. ^ Vrati se na:      "Axiom".  Oxford English Dictionary Online (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 4.
a b c

2016.
45. ^ Maddy, Penelope (juni 1988). "Believing the Axioms, I".  Journal of Symbolic
Logic.  53  (2): 481–511.  doi:10.2307/2274520.
46. ^ Vrati se na:a b c d e "Fallacies". Nizkor. Arhivirano s originala, 13. 6. 2019. Pristupljeno 3. 5.
2016.
47. ^ "Appeal to Common Belief".  Logically Fallacious. Pristupljeno 3. 5. 2016.
48. ^ "Logical fallacies".  skepticahome.blogspot.ba. Pristupljeno 3. 5. 2016.
49. ^ Vrati se na:    Klaić, Bratoljub. Veliki rječnik stranih riječi. Zagreb: Zora, 1974.
a b

50. ^ Vrati se na:    Vujaklija, Milan. Leksikon stranih riječi i izraza. Beograd: Prosveta, 1986.
a b

51. ^ Webster’s New Explorer Dictionary. Springfield: Federal Street Press, 1999. ISBN 1-
892859-00-9.
52. ^ Vrati se na:      Gregorek, Majorinc, Turk.  Logika. Školska knjiga, Zagreb, 1993. str. 50-56,
a b c

119-122.

Literatura[uredi | uredi izvor]
1. Tubić, Risto. Enciklopedijski rječnik marksističkih pojmova. Sarajevo: IP Veselin Masleša,
1974.
2. Filipović, Vladimir (redaktor).  Filozofijski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske,
1989.
3. Cvetković, Ljiljana.  Kvantitativne i kvalitativne metode analize podataka. Novi Sad,
2011. ISBN 978-86-85251-36-8.
4. Vaezi, Ahmad. Uvod u hermeneutiku. Sarajevo: Fondacija Mulla Sadra (1435/2014).
str. 57-63. ISBN 978-9958-657-75-7.
5. Kant, Immanuel (2013). The Critique of Pure Reason. The Pennsylvania State University:
An Electronic Classics Series Publication.

Wikicitati imaju citate
vezane za: Logika

Commons ima datoteke
na temu: Logika

prikaži

Filozofija