UDŽBENICI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS

zdravstvene zgrade.indb 1 9/12/05 10:12:06 AM

 Nakladnik
Golden marketing-Tehnička knjiga
Jurišićeva 10, Zagreb

Sunakladnik
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kačićeva 26, Zagreb

Za nakladnika
Ana Rešetar

Za sunakladnika
prof. Ivan Crnković

Urednik
Zlatko Karač

Recenzenti
prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić
prof. dr. sc. Marijan Hržić
prof. dr. sc. Ana Stavljenić-Rukavina

Stručni suradnici
Dubravko Bačić
Gordana Žaja

Objavljivanje ovoga sveučilišnog udžbenika odobrio je Senat Sveučilišta u Zagrebu

odlukom br. 02-2503/1-2003. od 17. veljače 2004.

Na naslovnoj stranici je fotografija proširenog i dograđenog dijela Ortopedske klinike

na Šalati u Zagrebu (1983.–1987.). Autor projekta je Dražen Juračić
Foto: Damir Fabijanić

Copyright © 2005., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb

Sva prava pridržana

ISBN 953-212-191-1

zdravstvene zgrade.indb 2 9/12/05 10:12:06 AM

 DRAŽEN JURAČIĆ

ZDRAVSTVENE
ZGRADE
UDŽBENIK ZA STUDIJ ARHITEKTURE

Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
2005.

zdravstvene zgrade.indb 3 9/12/05 10:12:06 AM

zdravstvene zgrade.indb 4 9/12/05 10:12:06 AM
 SADRŽAJ

SADRŽAJ

UVODNE NAPOMENE ............................................................................. 7

1. POVIJEST ZDRAVSTVENIH ZGRADA ........................................................... 9

1.1. ZDRAVSTVENE ZGRADE U STAROM I RANOM SREDNJEM VIJEKU ....................... 9
1.2. BOLNICE OD 9. DO 18. STOLJEĆA .................................................... 10
1.3. PAVILJONSKE BOLNICE 18., 19., I 20. STOLJEĆA ...................................... 17
1.4. SUVREMENE BOLNICE .................................................................. 27

2. SUSTAV ZDRAVSTVENE ZAŠTITE .............................................................. 35

2.1. RAZVOJ SUVREMENIH SUSTAVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ................................ 35
2.2. ORGANIZACIJSKI MODEL ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I NJEGOVA PROVEDBA ............ 36

3. ZGRADE SUVREMENE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE .............................................. 43

3.1. ZGRADE PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ............................................ 43
3.2. ZGRADE SEKUNDARNE I TERCIJARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE.......................... 52
3.3. NOVI TIPOVI USTANOVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ....................................... 59
3.4. ZDRAVSTVENE USTANOVE U GRADU – LOKACIJSKI KRITERIJI .......................... 73
3.5. PROSTORNA ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENIH ZGRADA ................................ 76

4. ZAKLJUČAK .................................................................................... 97

5. PRILOZI........................................................................................ 99
PRILOG 1 – DOM ZDRAVLJA CENTAR, ZAGREB.............................................. 99
PRILOG 2 – ZDRAVSTVENA STANICA BOROVJE, ZAGREB ................................. 109
PRILOG 3 – KLINIKA ZA ORTOPEDIJU, ZAGREB ............................................ 113
PRILOG 4 – PSIHIJATRIJSKA BOLNICA VRAPČE, ZAGREB .................................. 119

6. LITERATURA .................................................................................. 125

7. SUMMARY .................................................................................... 132

8. KAZALO ...................................................................................... 133

9. BILJEŠKA O AUTORU ........................................................................ 135

Zdravstvene zgrade 5

zdravstvene zgrade.indb 5 9/12/05 10:12:07 AM

zdravstvene zgrade.indb 6 9/12/05 10:12:07 AM
 UVODNE NAPOMENE

UVODNE NAPOMENE

Ova knjiga ponajprije je namijenjena studentima Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu kao dopuna predavanjima kolegija Zgrade za zdravstvo.
Pri izradi rukopisa korišten je i materijal iz moje disertacije, koji je prilagođen i dopu-
njen spoznajama, literaturom i dilemama koje su se pojavile posljednjih godina. Termi-
nološka, detaljna specijalistička pitanja, kao i referentna literatura potanko su navede-
ni u opsežnim bilješkama tako da tekst ostane, koliko god je moguće jednostavan i či-
tljiv. To je, dakako, puno lakše u poglavljima koja se bave poviješću zdravstvene izgra-
dnje i organizacijskim sustavima javnog zdravstva, nego u dijelovima koji se bave pro-
stornom organizacijom zgrada, gdje je ipak bilo nužno dati brojne sheme, dijagrame
i izvedene primjere.
Bolnice nisu ovdje detaljno obrađene, budući da za taj dio nastavne materije već po-
stoji tiskani sveučilišni udžbenik Mladena Vodičke (Bolnice, Školska knjiga, Zagreb
1994.), kao i mnogo stranih izvora navedenih u bibliografiji i bilješkama (Miller, 2002.;
Kliment, 2000.; AIA, 1996–97.; AIA Staff, 1996.; Lynn, 1995.; Cox i sur., 1994.; Dirichlet,
1980.).
Za povijest medicine preporučam knjigu Lavoslava Glesingera (Povijest medicine, Škol-
ska knjiga, Zagreb 1978.), a za povijest hrvatske zdravstvene arhitekture studiju Vladimi-
ra Bazale Pregled povijesti zdravstvenog graditeljstva na području Socijalističke Republi-
ke Hrvatske – kulturno-historijski razvoj lječilišnih i zdravstvenih ustanova („Arhitektura“,
152–153, Zagreb 1975.). U istom časopisu Tomislav Premerl je prikazao i suvremenu
hrvatsku zdravstvenu arhitekturu.
Od stranih autora najkonciznije tu problematiku obrađuju: Nikolaus Pevsner (A Histo-
ry of Building Types, Princeton University Press 1979.) koji daje sažeti prikaz povijesnog
razvoja bolnica, a Verderber i Fine (Healthcare Architecture in an Era of Radical Trans-
formation, Yale University Press, London 2000.) analiziraju suvremeno stanje i tenden-
cije razvoja zdravstvene izgradnje.
Na kraju knjige priložio sam vlastite projekte sa željom da opišem i analiziram zdrav-
stvene organizacijske modele koji su odredili njihovu formulaciju i tako pokušam na
stvarnim studijskim primjerima uputiti čitatelja u okolnosti projektiranja u našem produk-
cijskom kontekstu.
Želio bih se zahvaliti Zlatku Karaču, stručnom uredniku knjige, i svom asistentu Dubrav-
ku Bačiću na pomoći oko dovršetka ove knjige.
Posebno se zahvaljujem Gordani Žaji na prikupljanju i interpretaciji materijala korište-
nog u 3. poglavlju, kao i na autorskoj suradnji na projektima prikazanim u prilozima.
U Zagrebu, srpnja 2005.
Dražen Juračić

Zdravstvene zgrade 7

zdravstvene zgrade.indb 7 9/12/05 10:12:08 AM

zdravstvene zgrade.indb 8 9/12/05 10:12:08 AM
 1. POVIJEST ZDRAVSTVENIH ZGRADA

1.1. ZDRAVSTVENE ZGRADE U STAROM I RANOM

SREDNJEM VIJEKU

Antička grčka medicina donijela je u europsku kulturu koncepciju zdravog života, uspo-
stavila prve medicinske škole i preko njih formulirala sustavni način mišljenja i načela
koja definiraju odnos liječnika međusobno i prema pacijentima.1
Međutim, zgrade za zdravstvo postoje samo kao scena za tradicionalnu religijsko-ritu-
alnu hramsku medicinu.2
Asklepijevi3 hramovi nisu bili uistinu bolnice nego vjerske ustanove, kamo su pacijenti
dolazili na hodočašće kao što danas idu u Lourdes ili Međugorje. Asklepioni su u biti
prilagodba stoe (ili trgovačke nadstrešnice) zdravstvenoj namjeni.
Antički Rim proveo je, na etrurskoj tradiciji, velike sanitarno-tehničke zahvate izvedbom
vodovoda, kanalizacije, izgradnjom javnih kupališta. Također su u Rimu doneseni pr-
vi državni sanitarni propisi i organizirana je zdravstvena i socijalna zaštita za veterane
i državne službenike.4
Rimski valetudinarij (vojna bolnica – starački dom) izveden je iz vojarne.5 [sl. 1.]
Eskulapovi, Higijini i Panacejini6 hramovi grupirani su u carskom Rimu oko trga forma-
ta foruma, ostavši pri tome na koncepcijskoj razini religijsko-ritualnog liječenja.7 Rims-
ka medicina tek u carsko doba, u 2. stoljeću, dostiže razinu klasičnih grčkih medicins-
kih škola, i to radovima Celzusa (enciklopedist grčkih klasičara) i Galena (kliničar, opisi
slučajeva, liječnik gladijatora, anatom).8
Kršćanstvo je dalo bolesniku, nemoćniku i patniku poseban, na neki način povlašten
položaj u društvu, kakav prije nije imao. Nakon što je kršćanstvo postalo službena vje-
ra, stvorena je društvena obveza brige za bolesne.9
S početkom kršćanstva pojavljuju se i prve bolnice – hospitali.10 Koncil u Niceji, 325.,
određuje da svaki grad mora imati sklonište za putnike, bolesne i sirotinju.11
Antičke medicinske škole nestaju, te od 7. do 12. stoljeća medicinsku misao preno-
se i unaprjeđuju Arapi, pa su tako Galen i ostali klasici poznati samo iz arapskih pri-
jevoda.12
Arapi su u doba svoje početne ekspanzije od 7. do 10. stoljeća također razvili vlasti-
ti model bolnice. U gradovima su gradili društvene centre gdje su sadržaji grupirani
oko pravokutnoga središnjeg prostora (džamija, bolnica, teološka škola, javna kupali-
šta, karavansaraj i javna kuhinja). I danas su u mnogim islamskim gradovima ti kom-
1 Grmek, 1989: 303, 311; Glesin- pleksi u funkciji.
ger, 1978: 41–47.
2 Bettman, 1956: 18; Thompson i
sur, 1975: 4.
3 Asklepije, mitski liječnik opisan u
Ilijadi, kasnije grčki bog medicine; 5
Glesinger, 1978: 36.
4 Glesinger, 1978: 69, 70.
5 Thompson i sur, 1975: 5; Jetter, 6 6 1 predvorje
1986: 26. 6 2 dvorana (kultna namjena)
6 3 kuhinja
Eskulap je Asklepije, a Higija i Pa- 4 4 dvorište
naceja su mu kćeri; 5 hodnik
Glesinger 1978: 56. 6 sobe pacijenata
7 Jetter, 1986: 23.
8 Glesinger, 1978: 57, 63–69. 3
9 Thompson i sur., 1975: 18.
10 Prvi hospitali su bili mjesta gdje
bolesni mogu mirovati i dobivati
hranu dok se ne oporave ili umru. 2
Riječ hospital dolazi od latinskog
hospes i znači gost i domaćin; isti
korijen je u hotelu i hostelu.
Pevsner, 1979: 139.
1
11 Jetter, 1986: 29, 31–32, 34;
Thompson i sur., 1975: 7–8; Gle-
singer, 1978: 84, 85.
12 Glesinger, 1978: 86–92. Slika 1. Veterz kod Xantena, valetudinarij u rimskom logoru, oko 70. godine. (Jetter, 1986: 27)

Zdravstvene zgrade 9

zdravstvene zgrade.indb 9 9/12/05 10:12:16 AM

 POVIJEST ZDRAVSTVENIH
ZGRADA

1.2. BOLNICE OD 9. DO 18. STOLJEĆA

Europska se bolnica razvija iz dijakonija ili hospicija za smještaj hodočasnika; ksenodo-

hija, orfanatorija i gerontokomija za smještaj siromašnih, siročadi i staraca; te nosokomi-
ja za njegu bolesnih. Tim je ustanovama podrijetlo u kasnoj antici. Koncil u Niceji, 325.
g., određuje da svaki grad mora imati sklonište za putnike, bolesne i sirotinju.13
Aachenski koncil 816. kodificira brigu župnika i redovnika o hodočasnicima, ubogima,
bolesnima, ludima, trudnicama i siročadi.14
Za hodočasnike su se često gradili hospitali na glavnom ulazu u burg.15 Osim grad-
skih, grade se i hospitali16 na hodočasničkim i trgovačkim putovima, u samostanskim
kompleksima kao što su St. Gallen, Cluny ili Tintern. Ti samostani uza zgrade za njegu
bolesnika imaju i ljekarničke vrtove.
Tretman bolesnika u hospitalima svodio se uglavnom na elementarnu njegu i prehra-
nu. Osnovna terapijska metoda bila je molitva te zahvati vezani za skolastičko tumače-
nje Galena i Hipokrata (puštanje krvi, purgativi i sl.). Izvorni doprinos samostanske me-
dicine je u uzgoju i pokusnoj provjeri učinkovitosti ljekovitog bilja, pa se doba ranoga
srednjeg vijeka smatra i početkom ljekarništva.17
Na idealnom planu opatije St. Gallen iz 820. godine vide se različite funkcije hospita-
la iz kojega su se razvile današnje bolnice i hoteli. [sl. 2., 3.]
Prostori za liječenje sastoje se od kuće u kojoj se obavljalo puštanje krvi smještene uz
ljekarnički vrt i bolničku kapelu (na tlocrtu oznake 6, 7, 8). Dvorane za bolesnike (3)
okružuju mali klaustar.18 Na ulazu u kompleks nalaze se drugi dijelovi hospitalnih sadr-
žaja. To su svratišta za počasne goste (9, 10), tj. goste koji plaćaju, zgrada za siroma-
šne hodočasnike (11, 12), kao i sobe za članove hospitalskog reda (13).
Središnji gradski hospitali postaju u kasnomu srednjem vijeku velike ustanove, smještaj-
nog kapaciteta u razmjeru s povećanjem urbane populacije (Hospital Saint Jean, Angers
– 220 bolesnika; Saint Esprit, Lübeck – 140; Hôtel Dieu, Pariz – 285 bolesnika).19
13 Najvažnija građevina tog tipa je
Basiliada u Kapadokiji (Caesarea)
koju je osnovao sv. Bazil u 4. st. Ta
je ksenodohija bila model za bi-
zantske bolnice tokom idućih 1000
godina. To je grad za bolesnike s
paviljonima, izolacijama, dijelom
za leprozne i radionicama za ospo-
sobljavanje invalida. Nakon raspa-
da Zapadnoga Rimskog Carstva i
dalje se grade ksenodohije, ugla-
vnom u Maloj Aziji, ali kao prostori
njege i skrbi bez sustavne medicin-
ske pomoći ili edukacije.
Goldhahn, 1940: 26; Vodička,
1994: 23; L’architecture d’aujour-
d’hui, 84, 1959: 2–9; Thompson i
sur., 1975: 7, 8; Glesinger, 1978:
84, 85.
14 Jetter, 1986: 34–39; Leistikow,
1967: 13–15.
15 Mumford, 1968: 309.
16 Često su unutar samostanskog
kompleksa postojali zasebni ho-
spitali za hodočasnike ili pacijen-
te koji plaćaju liječenje, za razliku
od onih koji su bili namijenjeni si-
romašnima. U samostanima se ta-
kođer pojavlju i infirmariji – odjeli
za njegu bolesnih i nemoćnih čla-
nova reda ili klera. Takva podjela
je već vidljiva na planu samosta-
na St. Gallen iz 820.
17 Glesinger, 1978: 93–95.
18 Thompson i sur., 1975: 10.
19 Leistikow, 1967: 27–29; Jetter,
Slika 2. Opatija St. Gallen, oko 820., perspektiva, rekonstrukcija. (Jetter, 1986: 36) 1986: 62–73.

10 Zdravstvene zgrade

zdravstvene zgrade.indb 10 9/12/05 10:12:18 AM

 POVIJEST ZDRAVSTVENIH
ZGRADA

6 7 8
10 9

15 13 5
3

1 4

14
16
2

12 11

10 0 50
m
1 crkva 7 kuća liječnika 12 kuhinja
2 samostan 8 medicinski vrt 13 svratište za članove
3 bolnica 9 svratište za počasne goste hospitalskog reda
4 bolnička kapela 10 kuhinja za počasne goste 14 upravitelj svratišta
5 bolnčka kuhinja i kupaonica 11 svratište za hodočasnike 15 ulazni hal za 9
6 kuća za puštanje krvi i siromašne 16 ulazni hal za 11

Slika 3. Opatija St. Gallen, rekonstrukcija tlocrta. (Leistikow, 1967: 13)

Slika 4. Hôtel-Dieu, Beaune,

Côte-d’Or, 1443. (Leistikow,
1967: foto 133) Slika 5. Sint Jans Hospitals, Brügge, Belgija, 1778. (Jetter, 1986: 200–201)

Zdravstvene zgrade 11

zdravstvene zgrade.indb 11 9/12/05 10:12:20 AM

 POVIJEST ZDRAVSTVENIH
ZGRADA

4
2
5

9 6
7
8
3

10 0 50 100 150
m
1 crkva 4 soba liječnika 7 mrtvačnica
2 samostan 5 kapela 8 svratište za hodočasnike
3 hospital 6 kuhinja 9 svratište za goste

Slika 6. Fountains Abbey, Yorkshire, V. Britanija, 1132. (Leistikow, 1967: 22). Prvi koji upotrebljavaju vodu su hodočasnici (8)
i (9), zatim redovnici (2) pa bolesni redovnici (3). (detaljno v. također: Thompson i sur., 1975: 41, 42)

Glavna onodobna metoda liječenja bila je molitva, pa je mjesto liječenja vezano za sa-
mostan i crkvu. Morfologija prostora bila je stoga formulirana prema toj logici pa bo-
lesničke dvorane izgledaju kao crkve ili kapitularne dvorane.
Pri izgradnji hospitala ubrzo je uvedeno, sa stajališta onodobne teorijske misli, vrlo va-
žno poboljšanje: bolesnička dvorana povezana je s oltarom, tj. bolesnici su zapravo
smještavani u crkveni, bazilikalni prostor.20 [sl. 4., 5.]
Obrazac smještaja i njege bolesnika zasnovan u hospitalnim salama održao se pone-
gdje sve do danas (u engleskim bolnicama još se upotrebljavaju bolničke dvorane u
kojima se privatnost pacijenta osigurava samo zavjesama i paravanima). To su prostori
kolektiviteta bolesnika, u kojemu osoblje, osobito sestre imaju ulogu primadone.21
Pojedinačne bolesničke sobe postojale su sporadično i u srednjem vijeku, renesansi22 i
poslije, ali su u potpunosti prihvaćene tek s razvojem moderne američke bolnice u 1920-
im godinama. U takvim sobama bolesnik vodi individualnu borbu s bolešću uz pomoć
medicinskog osoblja koje se odaziva na poziv bolesnikova zvonca, kao hotelska posluga.
Za smještaj hospitala najvažnija je bila neposredna blizina rijeke ili potoka zbog pitke
vode, sanitarne vode, vode za pranje i odstranjivanja otpada (rijeka teče uza zidove ili
ispod hospitala).23 Slika 7. Leprozorij sv. Jakova,
Basel, Švicarska, 1319. (Jetter,
U prostornoj organizaciji hospitala vrlo je važna hijerarhija u korištenju (čiste) vode. Pre- 1986: 77)
dnost korištenja pripada hodočasnicima, a posljednji u nizu, nakon fratara i novaka,
jesu bolesnici.24 [sl. 6.]
Isto načelo hijerarhizirane upotrebe vode primjenjivano je i u gradskim bolnicama (Ospe-
dale Maggiore – Milano, Santo Spirito – Rim, Hôtel Dieu – Pariz, Lyon, Constanza, Prag).25
Uz glavni središnji hospital u srednjovjekovnom gradu postojale su i brojne male usta-
nove, s nekoliko kreveta, koje su osnivali cehovi i vlastela.
Broj tih malih raštrkanih hospitala razmjerno je velik (Bruxelles u 14. stoljeću ima 28
hospitala na 60 000 stanovnika; Avignon u 13. stoljeću osam hospitala na 20 000 sta- 20
Thompson i sur., 1975: 20–23,
novnika; York u 16. stoljeću 16 hospitala na 12 000 stanovnika).26 159, 163; Jetter, 1986: 46, 61.
21 The Architectural Review, 1096,
Na izlasku iz srednjovjekovnoga grada, obično na križanju lokalnih putova, nalazi se
6/1998: 15–17.
još jedna zdravstvena ustanova – leprozorij. Radi se o koloniji od 10 do 50 gubavaca 22
Aikema i sur., 1989: vidi tekst i
koji vode jedno gospodarstvo. Leprozorije su, za razliku od drugih hospitala, osnivale tlocrte, 54, 133–135.
komune.27 [sl. 7.] 23 Thompson i sur., 1975: 42; Jetter
1986: 53–56.
Također su postojali hospitali za slijepce. Prvi hospitali za osobe poremećena uma na- 24
Thompson i sur., 1975: 19.
staju se u 15. stoljeću kao imitacija arapskih. U 14. stoljeću se pojavljuju i karantene, 25 Thompson i sur., 1975: 31–34.
prve zgrade za preventivne medicinske namjene, također komunalno organizirane. U 26 L’architecture d’aujourd’hui, 84,
Dubrovačkoj Republici osnovana je 1377. prva karantena, tj. mjesto za izolaciju putni- 1959: 2–9.
ka i robe u trajanju od 40 dana, u prostorima skupnih spavaonica i skladišta, kako bi 27 Jetter, 1986: 76.
se spriječilo širenje zaraznih bolesti, prvenstveno kuge.28 28 Bazala, 1975: 13.

12 Zdravstvene zgrade

zdravstvene zgrade.indb 12 9/12/05 10:12:22 AM

 Dražen Juračić
ZDRAVSTVENE ZGRADE
Udžbenik za studij arhitekture

Nakladnik
Golden marketing-Tehnička knjiga
Zagreb, Jurišićeva 10

tel.: 01/4810-819, 4810-820

faks.: 01/4810-821
e-mail: gmtk@gmtk.net
www.gmtk.net

Izvršni urednik
Željko Prodanović

Lektorica
Alka Zdjelar-Paunović

Grafički urednik
Tanja Balotić

Likovno rješenje korica

autor

Tisak i uvez
Suton, d.o.o., Široki Brijeg

CIP – Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveučilišna knjižnica – Zagreb

UDK 725.51.012(075.8)

JURAČIĆ, Dražen
Zdravstvene zgrade : udžbenik za studij arhitek-
ture / Dražen Juračić. – Zagreb : Golden marketing-
Tehnička knjiga : Arhitektonski fakultet Sveučilišta,
2005. – (Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia
Universitatis studiorum Zagrabiensis)

Bibliografija. – Kazalo.

ISBN 953-212-191-9 (Golden)

I. Zdravstveni objekti – Projektiranje – Udžbenik

II. Arhitektonsko projektiranje – Zdravstveni objekti
– Udžbenik

450831018

zdravstvene zgrade.indb 136 9/12/05 10:19:03 AM