SEMANTIČKI ODNOSI TEMELJNIH POJMOVA U

TRANSPORTNOM INŽENJERSTVU
ODNOS POJMOVA PRIJEVOZ I PROMET
Prijevoz je uži logički pojam od prometa. Prijevoz je djelatnost koja pomoću prometne
infrastrukture i prometne suprastrukture stvara ili proizvodi prometnu uslugu. Promet se javlja
u tri osnovna značenja:
1) najširi smisao – promet znači odnose među ljudima
2) uži smisao – promet se tretira kao ekonomsko-financijska kategorija (npr. robni,
turistički, devizni, vanjskotrgovinski promet)
3) najuže značenje – promet obuhvaća prijevoz i transport, pored toga obuhvaća i sve
operacije koje su u vezi sa prijevozom i komunikacije koje su u vezi sa prijevozom
• operacije: ukrcaj, iskrcaj, sortiranje, signiranje tereta
• komunikacije: sustav prijenosa vijesti, teksta, podataka, slike i sl.
ODNOS POJMOVA POMORSTVO I POMORSKO GOSPODARSTVO
Širi logički pojam je pomorstvo (najširi pojam). Pomorstvo je skup djelatnosti znanja, vještina
i odnosa na moru ili u vezi sa morem. Pomorstvo obuhvaća i gospodarske i negospodarske
djelatnosti.
Negospodarske djelatnosti:
• obrazovne i znanstveno-istraživačke djelatnosti
• zdravstvene djelatnosti (pomorska medicina)
• kulturološke djelatnosti
• sportske djelatnosti
• ratna mornarica
• pomorska policija
• obalna straža
• pomorsko zdravstvo
Gospodarske djelatnosti se dijele u dvije grupe:
1) pomorsko gospodarstvo ili pomorska privreda
• proizvodne djelatnosti (brodogradnja, morsko ribarstvo, eksploatacija
organskih i anorganskih resursa mora, podmorsko rudarenje i kompletna
industrija koja se bavi eksploatacijom morskih resursa)
2) prometne ili uslužne djelatnosti
• morsko brodarstvo
• morske luke
• pomorska špedicija
• pomorske agencije
• vanjska trgovina
• kontrola kvalitete i kvantitete robe
• opskrba brodova
• osiguranje ljudi, plovila i tereta
• nautički turizam
• primorsko ugostiteljstvo
• spašavanje, vađenje, tegljenje i privezivanje raznih off-shore objekata
ODNOS POJMOVA TEHNIKA I TEHNOLOGIJA
Dva stajališta:
1) europsko-kontinentalno stajalište (tehnika je širi pojam od tehnologije)
2) anglosaksonsko (angloameričko) stajalište (tehnologija je širi pojam od tehnike)

1
Tehnika je interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost koja proučava zakonitosti
projektiranja, konstruiranja i održavanja sredstava za rad i raznih poluproizvoda. Tehnologija
je znanost koja proučava i primjenjuje zakonitosti procesa, metoda i transformacija u području
tehničkih znanosti.
POJAM TEHNOLOGIJA PROMETA I TRANSPORTA
područje znanosti (tehničke znanosti) → polje (tehnologija prometa i transporta) → grane
(pomorski i riječni promet)
Tehnologija prometa i transporta je interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost koja
proučava zakonitosti metoda, postupaka i procesa proizvodnje prometne usluge.
Tehnologija prometa:
• opća (proučava opće zakonitosti metoda, postupaka i procesa; opće – vrijede u svim
granama transporta, nema izuzetaka)
• specijalna – proučava tri područja:
1) tehnologija teretnog prometa
2) tehnologija putničkog prometa
3) tehnologija prijenosa vijesti, odnosno podataka

OSNOVNI ELEMENTI PROIZVODNJE PROMETNE USLUGE

Prometna usluga je nematerijalne prirode za razliku od proizvoda.
Tri su temeljna elementa proizvodnje prometne usluge:
1) sredstva za rad
2) predmet rada
3) rad, odnosno radna snaga
Sredstva za rad
Ovise o vrsti usluge. Dvije su osnovne skupine:
1) prometna infrastruktura (Prometna infrastruktura i energetska bilanca su dva osnovna
preduvjeta za razvoj bilo koje države. U prometnu infrastrukturu spadaju svi fiksni ili
nepokretni objekti, uređaji, putovi koji služe za proizvodnju prometne usluge. U
pomorsku infrastrukturu spadaju svjetionici, sva obalna lučka svjetla, sustav balisaže
(sustav označavanja pomorskih putova), sva radio služba, zgrade pomorsko-
inspekcijskih organa uprave, vodovodna i kanalizacijska mreža u lukama.)
2) prometna suprastruktura (To su sva mobilna, odnosno pokretna sredstva koja
omogućuju stvaranje prometne usluge. U suprastrukturu pomorskog prometa spadaju
sve vrste pomorskih brodova, tegljači, plovne dizalice, sve pokretne dizalice,
viljuškari, sva sredstva za horizontalno i vertikalno obavljanje ukrcaja, iskrcaja i sl.)
Predmet rada
Predmet rada je nematerijalne prirode. To je prometna usluga. Mora se proizvest u točno
određeno vrijeme, na točno određenom mjestu i konzumira se samo u to vrijeme. Ne može se
uskladištiti i prenositi za razliku od ostalih predmeta.
Rad, odnosno radna snaga
Podrazumijeva se energija koju treba uložit da bi se izvršio transport iz mjesta A u mjesto B.
Rad se iskazuje preko pojma koji se naziva transportni ekvivalent – to je količina tereta koja
se može prevesti na udaljenost od 1 km uz utrošak od 1 l goriva; najveći transportni
ekvivalent se postiže u pomorskom prometu, otprilike 127 t.

2
 FAZE RAZVOJA TRANSPORTNOG INŽENJERSTVA
1) MANUALIZACIJA
Manualizacija je najniži stupanj razvoja transporta i inženjerstva. Koristi se isključivo fizička
energija.
2) MEHANIZACIJA
U toj fazi čovjek obavlja pripremne i završne operacije. Operacije prijevoza se obavljaju
mehanički primjenom strojeva.
3) AUTOMATIZACIJA
To je viši stupanj razvoja mehanizacije. Čovjek stvara ideje i razrađuje ih, a ostalo obavljaju
strojevi.
4) AUTOMATIKA, odnosno ROBOTIKA
To je današnji stupanj razvoja transportnog inženjerstva. Strojevi programiraju sve od ideje do
realizacije.

TRANSPORTNI PROCES
Transportni proces je sustav kojim se povezuju ove dvije točke (A i B) primjenom
odgovarajuće transportne tehnologije. Svaki transportni proces se sastoji od tri faze:
1) priprema za privoz
2) proces prijevoza
3) isporuka robe ili pozicioniranje ljudi
SUBJEKTI TRANSPORTNOG PROCESA
1) POŠILJATELJ
Njegova zadaća je da pakira robu u kontejnere, trailere, maone ili barže odnosno da formira
jedinični teret. Obveza mu je racionalno korištenje skladišnih kapaciteta. On mora napravit
instradaciju prijevoznog puta (treba odabrati optimalnu transportnu granu).
2) PRIJEVOZNIK
Obveza mu je da odabere optimalno prijevozno sredstvo u odabranoj prometnoj grani i izrada
prateće dokumentacije.
3) PRIMATELJ
On treba organizirati prijem robe u 24-satnom intervalu. Treba obaviti iskrcaj robe. Po potrebi
treba obaviti uskladištenje. Mora izdati dispoziciju za određenu vrstu robe.
TRANSPORTNI LANAC
Transportni lanac je skup tehničko-tehnoloških, organizacijskih i prostorno-vremenskih
sinkroniziranih operacija prijevoza jediničnog tereta. Temeljna karakteristika je jedinični
teret. Jedinični teret formira se pomoću trailera ili pomoću maone ili barže. Jedinični teret
omogućuje fleksibilnost. Prijevoz ili transport u transportnom lancu znači premještanje
materijalnih dobara. Uskladištenje je vremensko zadržavanje robe do trenutka prijema
dispozicije. Dispozicija je nalog za otpremu robe. Prekrcaj je prijelaz sa jedne na drugu granu
transportne tehnologije.
Svaki transportni lanac ima sljedeće dijelove:
1. ELEMENTI PRIJEVOZA
- količina robe za prijevoz (5 000 t)
- rok isporuke robe (365 dana)
- jedinica tereta (20' ISO kontejner)
2. RELACIJA TRANSPORTA ILI PRIJEVOZA
3. UVJETI TRANSPORTA ILI PRIJEVOZA

3
 • FOB (franco on board)
obveze prodavatelja:
- da robu isporuči od ishodišta na brod
- do broda snosi sve troškove u svezi s brodom
- mora nabaviti izvoznu dozvolu
- plaća troškove kontrole kvalitete robe
- mora na brodu predati čistu teretnicu bez opaski
obveze kupca:
- mora zaključit brodarski ugovor za prijevoz robe
- javlja ime broda, luku ukrcaja i rok isporuke robe na brod
- od trenutka ukrcaja robe na brod snosi sve troškove s robom
4. VRIJEME OBRTA KONTEJNERA
To je ukupno vrijeme koje je potrebno da kontejner od ishodišta dođe na odredište i ponovno
se vrati na ishodište (cijeli ciklus). Vrijeme obrta kontejnera iznosi 42 dana.
5. BROJ OBRTA KONTEJNERA
Dobije se kad se podijeli vrijeme trajanja ugovora sa vremenom obrta kontejnera.
BOK = 365 / 42 ≈ 8,7
5. IZRAČUN POTREBNOG BROJA KONTEJNERA
Ukupna količina tereta dijeli se sa nosivošću, odnosno najvećom masom koja može stati u 1
kontejner.
PBK = 5 000 / 20 = 250 a' 20'
6. PRORAČUN UKUPNO POTREBNOG BROJA KONTEJNERA
Podijeli se potreban broj kontejnera sa brojem obrta kontejnera.
BK = 250 / 8,7 ≈ 29
Minimalno treba dva prijevozna sredstva za stupanje u posao. Usporedba: konvencionalni
način prijevoza i prijevoz pomoću jediničnog tereta je 8 300 USD.

PODJELA SUVREMENIH TRANSPORTNIH TEHNOLOGIJA

Suvremene transportne tehnologije se dijele u tri osnovne grupe:
1) integralne transportne tehnologije
• između tereta i transportnog sredstva umeće se jedno tehničko pomagalo čime se
postiže okrupnjavanje tereta (npr. korištenje paleta ili paletizacija, korištenje
kontejnera)
2) multimodalne transportne tehnologije
• u tom sustavu moraju se istovremeno koristiti najmanje dva transportna sredstva iz
različitih transportnih grana
• pri tome prvo transportno sredstvo zajedno sa teretom postaje teret za drugo
transportno sredstvo – temeljna tehnološka karakteristika
• transport se treba odvijati između najmanje dvije različite države
3) kombinirane transportne tehnologije
• u jednom transportnom procesu moraju se upotrijebiti najmanje dvije vrste
transportnih sredstava iz različitih transportnih grana
• nema okrupnjavanja tereta i nema tehničkih sredstava između tereta i transportnih
sredstava
• koristi se za prijevoz zrnatih ili rasutih tereta

4
KONVENCIJA UN O MEĐUNARODNOM MULTIMODALNOM
TRANSPORTU
Konvencija UN o međunarodnom multimodalnom tranportu donesena je 1980. godine u
Ženevi. Multimodalni transport pokriva sve transportne grane.
SADRŽAJ KONVENCIJE
U uvodnom dijelu ima preambulu. U preambuli piše da treba uspostaviti ravnotežu u
masovnom transportu robe između razvijenih zemalja, zemalja u razvoju i nerazvijenih
zemalja. U 1. dijelu su opće odredbe. 2. poglavlje definira isprave. U 3. poglavlju je precizno
navedena odgovornost poduzetnika multimodalnog transporta. 4. poglavlje definira
odgovornost pošiljatelja tereta. U 5. poglavlju obrađuju se zahtjevi i tužbe. 6. poglavlje su tzv.
dodatne odredbe. 7. poglavlje su carinske odredbe. 8. poglavlje su završne odredbe.
1. POGLAVLJE – OPĆE ODREDBE
Dana je precizna definicija multimodalnog prijevoza, definicija poduzetnika multimodalnog
prijevoza (MTO). U tom poglavlju se definiraju ugovori i isprave u multimodalnom
prijevozu. Iprave se odnose posebno na pošiljaoca i posebno na primaoca. U trenutku kad
MTO primi robu na prijevoz dužan je izdati ispravu o multimodalnom prijevozu. Ta isprava
može biti prenosiva i neprenosiva. Isprava je neprenosiva kada je izdana na konkretno ime i
vrijedi samo za to ime. Prenosiva isprava se predaje indosamentom, u nju se naknadno upisuje
ime.
ODGOVORNOST PODUZETNIKA MULTIMODALNOG TRANSPORTA
Odgovornost traje od trenutka preuzimanja robe do trenutka konačne predaje primaocu.
Odnosi se na djela svih njegovih službenika i svih osoba čijim se uslugama on služi.
Odgovornost je na načelu pretpostavljene krivnje na cijelom prijevoznom putu.
FINANCIJSKO OGRANIČENJE ODGOVORNOSTI
Granica odgovornosti definirana je po koletu ili jedinici tereta. Iznosi 920 SDR/kol. (Special
Drawing Rights / koletu). Granica odgovornosti po kilogramu mase tereta iznosi 2,75
SDR(kg.
SLUČAJEVI U KOJIMA MTO GUBI PRAVO NA OGRANIČENJE SVOJE
ODGOVORNOSTI
1) ako je šteta nastala namjerno ili bezobzirnim postupanjem
2) ako je šteta nastala sa znanjem poduzetnika da će ona vjerojatno nastati
ROKOVI ZA ŽALBE, ODNOSNO TUŽBE
Za vidljive štete na teretu rok za tužbu je odmah isti radni dan kad je primljen teret. Za
nevidljive štete rok je 6 radnih dana od trenutka prijema tereta. Zastarni rok je 60 dana po
predaji tereta. Krajnji zastarni rok je 2 godine od trenutka isporuke tereta.

UNIVERZALNA KLASIFIKACIJA TEHNOLOGIJA RAZNIH

VRSTA PROMETA
KLASIFIKACIJA S OBZIROM NA PREDMET PRIJEVOZA:
- putnički prijevoz
- teretni prijevoz
- prijenos vijesti i informacija
- kombinirani prijevoz
KLASIFIKACIJA S OBZIROM NA PROMETNU GRANU:
- pomorski prijevoz (riječni, kanalski, jezerski itd.)
- cestovni prijevoz

5
 - željeznički prijevoz
- zračni prijevoz

TEHNOLOGIJA POMORSKOG TERETNOG PROMETA

Svaka tehnologija sastoji se od tri specifične podtehnologije:
1. tehnologija pripreme prijevoza
2. tehnologija provedbe prijevoza
3. tehnologija finaliziranja ili završavanja prijevoza
Tehnologija pripreme prijevoza
Sastoji se od nekoliko radnji – 4 skupine pripremnih radnji:
1) priprema transportnog sredstva za rad (kompleksna analiza transportnog sredstva ali i
prometna infrastruktura i prometna suprastruktura, ocjena stupnja sposobnosti za
optimalnu eksploataciju)
2) priprema procesa prijevoza (izrada plana plovidbe, plana letenja, plana slaganja tereta,
priprema isprava vezanih uz teret i sl.)
3) priprema organizacije prijevoza (precizni odabir prijevoznog sredstva, izbor
prijevoznog puta, izračun vremena prijevoza i priprema prijevoznih isprava)
4) priprema provedbe prijevoza (zaključivanje ugovora o signiranju i pakiranju robe,
zaključivanje ugovora o vaganju i sortiranju robe, transportno osiguranje tereta i ljudi,
uzorkovanje robe odnosno kontrola kvalitete)
Tehnologija provedbe prijevoza
Uvijek se grupira u tri relevantne faze:
1) Prva faza prijevoza (početno pozicioniranje)
• to je postavljanje transportnog sredstva u ishodišnu poziciju
• to spada: ukrcaj, slaganje ...
2) Druga faza prijevoza
• to je sam fizički prijevoz
• tu spada cijeli niz radnji: kontrola letenja, tereta, navigacija ... – sve u svezi sa
sigurnošću
3) Treća faza prijevoza (finalno ili završno pozicioniranje)
• to je postavljanje transportnog sredstva u završnu poziciju
• tu spada: iskrcaj, obavljanje špediterskih poslova, carinskih poslova itd.
Tehnologija finaliziranja ili završavanja prijevoza
U transportnom inženjerstvu uzima se da je to predpriprema novog ciklusa prijevoza. U toj
fazi treba rješavati sve žalbe, primjedbe, sve probleme koji su nastali u svezi s prijevozom. Tu
se radi statistička obrada ekonomičnosti, rentabilnosti i produktivnosti obavljenog
transportnog procesa.

ORGANIZACIJA INTEGRALNOG I MULTIMODALNOG

TRANSPORTA
Koriste se načela znanosti o organizaciji. Pod organizacijom se podrazumijeva udruživanje
skupina ljudi zbog ispunjenja određenih privrednih zadataka svrsishodnim usklađivanjem
elemenata proizvodnje. Optimalna organizacija u transportnom inženjerstvu treba ispuniti tri
temeljna zadatka, a to su postizanje što veće ekonomičnosti, rentabilnosti i produktivnosti.
Isključivo u transportnom inženjerstvu postoji slučaj da su transportna sredstva istovremeno

6
predmet rada i sredstva za rad. Iz tog razloga što je to isto u transportnom inženjerstvu je od
najvećeg značaja odabir trasnportnog sredstva. Na osnovu odabranog transportnog sredstva
formira se organizacija rada.
Kod odabira transportnog sredstva treba voditi računa o tri osnovna faktora:
1) struktura potražnje za transportnom uslugom
• treba napraviti determinacijsku analizu strukture potražnje na geografskom
području koje će se pokrivati
2) tehničko-tehnološke karakteristike transportnog sredstva
• treba voditi računa o dinamičkom kapacitetu transportnog sredstva
3) troškovi nabavke i troškovi eksploatacije transportnog sredstva
• sustavi lizinga i kreditiranja
• eksploatacijsko održavanje – komparativna anliza
Dva modela održavanja:
1) terotehnološki model (po točno određenoj vremenskoj shemi zamjenjuju se potrošni
dijelovi transportnog sredstva; cilj je da nikada ne dođe do kvara koji će zaustaviti
tehnološki proces)
2) investicijsko održavanje (kad se desi kvar onda se intervenira)

ORGANIZACIJA RADA
U organizaciji rada sudjeluju subjekti i objekti. Subjekti u organizaciji rada su osobe, odnosno
ljudi. Objekti su transportna sredstva , teret i prometna infrastruktura i suprastruktura. Profil
organizacije rada definiran je faktorima koji se dijele na unutarnje i vanjske.
Unutarnji faktori organizacije rada:
1. vrsta proizvoda
2. proizvodna sredstva
3. struktura i stručnost kadrova
4. veličina i lokacija poduzeća
Vanjski (eksterni) faktori organizacije rada:
1. institucionalni uvjeti poslovanja
2. integracijski procesi
3. tržište
4. razvoj znanosti i tehnike
Vrsta proizvoda
Vrsta proizvoda u prometu je nematerijalne prirode. Vrsta proizvoda se naziva prijevozna ili
transportna usluga. Njene osnovne karakteristike:
• ona se istovremeno proizvodi i koristi
• ne može postojati izvan procesa svoje proizvodnje
• njena upotrebna vrijednost se može realizirati samo na točno određenoj relaciji i u
točno određeno vrijeme
Proizvodna sredstva
To su transportna sredstva. Transportna sredstva determiniraju, odnosno određuju
organizaciju rada.
Struktura i stručnost kadrova
Visoko obrazovani kadar zamjenjuje velik broj niže obrazovnog kadra.
Veličina i lokacija poduzeća
Veličina: Veličina definira broj samostalnih funkcija u poduzeću, zatim način rukovođenja,
širinu ovlaštenja i sustav informiranja. Bolje da je veća veličina poduzeća. Niz odjela koje se
bavi nizom djelatnosti.

7
Lokacija: Pogrešno odabrana lokacija izaziva poremećaje u izvođenju tranportnog procesa.
Odabir specijaliziranih luka (kontejnerske i RO-RO).
Institucionalni uvjeti poslovanja
Oni su u potpunosti određeni društveno-političkim i ekonomskim ustrojem zemlje. Posebno je
važna pravna regulativa u određenoj zemlji.
Integracijski procesi
Oni se danas očituju u globalnom povezivanju prijevoznika u raznim granama transporta.
Najviše je izraženo u zračnom i pomorskom prometu.
Tržište
Misli se na svjetsko trgovinsko tržište. Osnovni problem je to što je ono podložno recesijama
(smanjenje obima poslovanja). Tržište se generira prema stupnju razvijenosti pojedine države.
Tri dominantna svjetska tržišta su europsko, sjevernoameričko i dalekoistočno tržište.
Razvoj znanosti i tehnike
Taj razvoj djeluje na organizaciju rada kroz dva osnovna oblika:
1. poboljšanje tehničko-tehnoloških karakteristika transportnih sredstava – to izaziva
promjene u pojedinim segmentima transportnog procesa
2. razvoj znanosti u organizaciji (razvoj psihologije i sociologije – psihosocialni pristup)

OSNOVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI

Primjer je korištenje paleta. Osnovni organizacijski oblici se dijele u tri kategorije:
1. najniža razina → lokalna paletizacija (palete se koriste samo unutar jednosg
zatvorenog sustava, npr. unutar jedne tvornice, luke, robnotransportnog centra)
2. viša organizacijska razina → paletni lanac (to je korištenje paleta u svim granama
transporta; palete pripadaju točno određenom vlasniku, on ih koristi u svom
transportnom procesu; nedostatak je pojava praznog hoda – povratne palete bez tereta)
3. paletni pool (nema vlasnika paleta nego se formira jedna međunarodna udruga, svi
članovi poola uplaćuju određeni iznos i koriste sve palete na tržištu, nema praznog
hoda; kod kontejnerskog transporta se umjesto poola razvila lizing industrija)
Da bi organizacija rada dobro funkcionirala jako je važno korištenje transportnog sredstva.

OSNOVNI KRITERIJI RACIONALNE ORGANIZACIJE

TRANSPORTA
Transportno sredstvo je okosnica, ono determinira sve. Tri kriterija – vezana su uz transportna
sredstva:
1) transportna sredstva se moraju eksploatirati što više vremena
- preduvjet je optimizacija održavanja
- funkcija cilja je da ne smije doći do zastoja, odnosno kvara u transportnom
sredstvu
- transportna sredstva se moraju eksploatirati 24 h – to zahtijeva organizaciju
rada u smjenama
- pravilna izrada reda plovidbe, reda letenja ili reda vožnje
2) moraju se maksimalno smanjiti prazne vožnje (mrtvi hod)
- najvažnije je osigurati tzv. povratne terete (angažirati špeditere, agente itd.)
3) zahtjev da kapacitet transportnog sredstva bude maksimalno iskorišten

8
 - transportno sredstvo se projektira za statički kapacitet – tzv. garantirana
količina tereta koja će biti u opticaju
- dinamički kapacitet treba pokriti neravnomjernosti kod odstupanja na tržištu
Cestovni promet ima najelastičniji vid organizacije rada (dozvoljena su ad hoc rješenja,
improvizacija i sl.). Zračni promet ima najkrući ili najtvrđi organizacijski oblik. Željeznički i
pomorski promet su između po fleksibilnosti (u sredini).

KOOPERACIJE MEĐU BRODARIMA

Kontejnerizacija je najsnažnije utjecala na organizacijske promjene na pomorskom tržištu.
Srednji brodar koji želi poslovati na svjetskom tržištu sa kontejnerskim brodovima mora imati
inicijalna financijska sredstva od 1 milijarde američkih dolara. Zbog ogromnih kapitalnih
ulaganja formirale su se kooperacije među brodarima. Rješenje je da se spoji nekoliko brodara
– razbija se mogućnost bankrota. Kapitalna ulaganja se parceliziraju na veći broj brodara.
OSNOVNA PODJELA KOOPERACIJA MEĐU BRODARIMA
Osnovna podjela kooperacija među brodarima je s obzirom na broj partnera u kooperaciji i s
obzirom na geografski djelokrug koji pokrivaju. Tri su osnovne vrste kooperacija:
1) kooperacije na globalnoj razini na svim pomorskim pravcima samo između dva
brodara
2) kooperacije na globalnoj razini na svim pomorskim pravcima između više brodara
(„grand aliance“)
3) kooperacije jednog brodara sa više različitih brodara na različitim linijskim servisima
(„web of slot exchange“)
OPERATIVNI TROŠKOVI BRODARA
Kontejnerski brod bilo koje veličine mora imati stalno na raspolaganju tri seta kontejnera koji
odgovaraju njegovoj nominalnoj nosivosti. Danas su u upotrebi kontejnerski brodovi koji
mogu prenositi 13 000 TEU – moraju imati 39 000 TEU samo za taj brod na raspolaganju za
komercijalno poslovanje. Jedan set kontejnera (13 000 TEU) mora biti neprestano na
raspolaganju u lukama ukrcaja. Drugi set je na samom kontejnerskom brodu. Treći set je u
lukama iskrcaja.
INTEGRACIJSKI RAZVOJI KOOPERACIJE
Svrstavaju se prema sljedećim kriterijima:
1) s obzirom na zemljopisno područje koje brodari pokrivaju (određen broj linijskih
kontejnerskih servisa)
1. kooperacije sa samo jednim linijskim servisom (npr. Jadran – SAD)
2. jedan linijski servis i feeder servis
3. više linijskih servisa i više feeder servisa
4. globalna kooperacija
2) s obzirom na djelokrug sredstava koje obuhvaćaju
1. kooperacije među brodarima koje pokrivaju samo brodove
2. kooperacije među brodarima koje pokrivaju brodove i kontejnerske terminale
3. kooperacije među brodarima koje pokrivaju brodove, kontejnerske terminale,
kontejnersku opremu i kopnene depoe ili kopnene terminale
4. kooperacije među brodarima koje pokrivaju sva osnovna sredstva brodara,
kompletnu kopnenu organizaciju, prodaju i marketing
3) s obzirom na tip ili vrstu kooperacije
1. „slot exchange“ (izmjena ili najam slotova ili praznih kontejnerskih mjesta na
brodu)
2. podjela svig vrsta troškova među brodarima

9
 3. zajedničko vlasništvo osnovnih sredstava za rad (osnovna sredstva za rad =
brodovi)
4. zajedničko vođenje brodarskih kompanija
5. međusobno spajanje brodarskih kompanija
4) s obzirom na vremensko trajanje kooperacije
1. ad hoc kooperacije (vrijede samo za izvođenje jednog plovidbenog poduhvata)
2. srednjoročne kooperacije (3-4 godine)
3. dugoročne kooperacije (5-10 godina)
4. trajne kooperacije (bez vremenskog ograničenja)
VRSTE UGOVORA O KOOPERACIJI MEĐU BRODARIMA
Pet vrsta:
1. JOINT SCHEDULING AGREEMENT
2. CONNECTING CARRIER AGREEMENT
3. VESSEL SHARING AGREEMENT (VSA)
4. SPACE / SLOT CHARTER AGREEMENT
5. SPACE / SLOT EXCHANGE AGREEMENT
- u okviru (VSA)
- izvan (VSA)
JOINT SCHEDULING AGREEMENT
To je najstariji oblik kooperacije među brodarima. On podrazumijeva da se uspostavi
operativni sporazum između dva ili više brodara na istom linijskom servisu. Operativni
sporazum – oni zajednički uspostavljaju koordinirane polaske brodova, odnosno unaprijed
definiranu frekvenciju servisa koji se javno objavljuje. Kod ovog ugovora svaki brodar
zadržava svoj identitet (nastupa pod svojim imenom). Svrha je da se izbjegnu nepotrebna
poklapanja.
CONNECTING CARRIER AGREEMENT
Kod ovog ugovora postoje dvije stranke. To su:
1) publishing carrier
- ugovara direktno prijevoz sa krcateljem
- izdaje teretnicu za cijeli prijevozni put (od ishodišta do odredišta)
- on prevozi kontejnere od ishodišne luke do dogovorene prekrcajne luke
2) conecting carrier
- nastupa od prekrcajne luke na dalje (preuzima teret)
- on prevozi kontejnere do konačne ili odredišne luke
VESSEL SHARING AGREEMENT (VSA)
Dosta je čest oblik ugovora koji se koristi u pomorskoj svjetskoj praksi. Kod ovog ugovora
dva ili više brodara dogovore izvođenje zajedničkog linijskog servisa (trebaju biti definirane
točno luke ukrcaja i luke iskrcaja). U obavljanju posla svaki od brodara sudjeluje sa svojom
flotom brodova. Napravi se share contribution (dokument) – udio pojedinog brodara u
ukupnom kapacitetu prijevoza. Kod ovog ugovora svaki brodar zadržava svoj identitet
(nastupa na tržištu pod svojim imenom). Svaki brodar samostalno plaća sve agencijske i
štivadorske troškove za kontejnere koje on preveze. Lučke troškove plaća onaj brodar koji je
naveden u share contributionu za određenu luku.
SPACE / SLOT CHARTER AGREEMENT
Kod ovog ugovora brodar prodaje određeni dio brodskog prostora (slotovi ili prazna mjesta za
ukrcaj kontejnera) drugoj stranci. Druga stranka može biti brodar ili NVOCC (non vessel
operating comon carrier). U ovom slučaju naplata se obavlja u novčanom iznosu i to odmah.
SPACE / SLOT EXCHANGE AGREEMENT
Ovaj sporazum je inkorporiran ili uključen u VSA. Osnovni cilj je da svaki brodar optimalno
iskoristi svoj prijevozni kapacitet.

10
Temeljna svrha svih ugovora je postizanje sinergijskog efekta kooperacije među brodarima.
SINERGIJSKI EFEKTI
1) na ovaj način se omogućava jednom brodaru da znatno poveća frekvenciju svog linijskog
servisa a bez da nabavlja nove brodove (pr. brodar A održava 12-dnevnu frekvenciju jednog
servisa sa 4 svoja broda, on želi imati frekvenciju od 7 dana, za to je potrebno imati 6
brodova, treba kupiti ili nabaviti još 2 broda, napravi se VSA između brodara A i brodara B,
brodar A daje 3 broda, brodar B još 3 broda)
2) omogućava da brodar poveća frekvenciju servisa sa manjim brojem brodova (pr. sa 3 broda
brodar održava frekvenciju 7-dnevnog servisa, ostaje mu jedan brod kojeg će iznajmit)
3) omogućuje se bolja iskoristivost brodskih kapaciteta sa manjim brojem brodova u
zajedničkom servisu
4) povećava se zemljopisno područje u kojem se pruža linijski servis (otvaraju se nove luke
ukrcaja i iskrcaja)
5) smanjuju se troškovi repozicioniranja praznih kontejnera
6) ovi ugovori povećavaju, odnosno imaju direktan utjecaj na poboljšanje pomorske
infrastrukture i suprastrukture

MULTIMODALIZAM
Multimodalizam je prijevoz stvari ili tereta iz jedne u drugu zemlju pomoću najmanje dva
prijevozna sredstva, a na temelju jedne jedine isprave o prijevozu. Prijevoz organizira
poduzetnik prijevoza (MTO). Postoje tri temeljna razloga za korištenje multimodalizma:
1. nemogućnost direktnog povezivanja ishodište / odredište samo sa jednom prijevoznom
granom
2. geografski efekt (prirodno-geografske pogodnosti)
3. ekonomija razmjera (što se odjednom transportira veća količina tereta to su manji
troškovi po jedinici tereta)
Današnji multimodalizam bazira se na tri temeljna koncepta:
1. jedinstveni ugovor o prijevozu i jedinstvena odgovornost (načelo – pretpostavljena
krivnja)
2. kontejnerizirano kretanje tereta, odnosno robe
3. međunarodna, svjetska trgovina
Kontejnerizacija
Kontejnerizacija je centralni dio multimodalnog transporta. Efekti koji se s tim postižu su
sljedeći:
1. kontejnerizirani p.??? – smanjuje se tranzitno vrijeme kretanja tereta
2. eliminiraju se sve posredničke usluge kod prekrcaja tereta
3. smanjuju se troškovi skladištenja
4. smanjuju se troškovi ambalažiranja tereta
Međunarodna trgovina
Morem se transportira oko 80% roba svjetske trgovine po količini, a oko 70% roba po
vrijednosti. More je temeljni medij za odvijanje transporta, razlog je što je transport morem
najekonomičniji i dolazi do relativno malog onečišćenja okoliša.
Transportni ekvivalent:
- 127 tona (morski)
- 50 tona (cestovni)
- 60 – 70 tona (željeznički)
Sa tehnološkog stajališta multimodalizam se opisuje kombinacijom tri i:
 i – interconectivity – međusobna povezanost različitih prometnih grana

11
  i – interoperability – međugranska povezanost prometnih usluga
 i – intermodality – unutargranska povezanostproemtnih usluga
e-društva (e-society)
Jedan od dijelova – transport. Razvoj multimodalnog transporta u IT (inteligent transport)
sustav, radi na razvijanju na moru.

CESTOVNI PROMET (parametri)

• prema namjeni
• prema teritorijalnom obilježju
• prema načinu organiziranja
Prema namjeni
• javni cestovni prijevoz za opće društvene potrebe (osnovna karakteristika: mora ga
koristiti svatko pod jednakim uvjetima)
• prijevoz za osobne, vlastite potrebe (nisu propisani nikakvi uvjeti; izvodi se za vlastite
potrebe vlasnika vozila)
Prema teritorijalnom obilježju
1) unutrašnji (unutar teritorija jedne zemlje)
• gradski
• međugradski
• prigradski
2) međunarodni prijevoz (između dviju različitih zemalja)
Prema načinu organiziranja
1) linijski
• utvrđeni
• javno objavljen red vožnje
• objavljene tarife prijevoza
• stalan ili sezonski prijevoz
2) slobodni
- svi elementi vožnje se ugovaraju (vrijeme, kapacitet prijevoza, relacija, cijena)
Izmjeritelji (parametri) rada u cestovnom prometu
Služe zato da bi za pojedinu vrstu transportnog sredstva izračunali transportni učinak i
rezultate transportnog rada.
Osnovni parametri transportnog rada kod prijevoza tereta ili roba:
1) vrijeme vožnje jednog vozila (TV)
2) broj vožnji jednog vozila (VV)
3) broj obrta jednog vozila (bo)
4) efektivno vrijeme rada pri prijevozu (HR)
5) proizvodnost ili produktivnost kamiona (wk)
6) produktivnost tegljača / vučnog vozila (wt)
7) srednja nosivost vozila (q)
8) dužina prijevoza pod teretom (kt)
9) dužina prijevoza (k)
10) vrijeme obrta kamiona (Tok)
11) vrijeme obrta tegljača (Tot)
12) brzina kamiona, tegljača (Vk, Vt)
13) vrijeme potrebno za prikapčanje / odkapčanje prikolice (Tpr)
Parametri transportnog rada kod prijevoza putnika u cestovnom prometu:
1) koeficijent neravnomjernosti kretanja putnika (η)

12
 2) koeficijent popunjenosti putnika (γ)
3) broj prevezenih putnika (Qp)
4) kapacitet autobusa / broj mjesta u autobusu (q)
5) ukupni broj prijeđenih km sa putnicima (∑K)
6) srednja udaljenost srednjeg putnika (ksp)
7) vrijeme zadržavanja na postajama (ts)
8) eksploatacija brzine (komercijalna) (Vc)
9) koeficijent izmjena ili smanjivanje putnika na jednoj liniji (nsn)
10) radna proizvodnost, produktivnost autobusa (Wp)
11) koeficijent iskoristivosti radnog vremena (ρ = HR / 24)
Izračun izmjeritelja transportnog rada kod prijevoza tereta
• potreban broj vozila za prijevoz
količina ukupnog broja tereta
Ar = Qr / bo * q * γ
Qr – ukupna količina tereta koju treba prevesti u tonama
bo – broj obrta jednog vozila
q – srednja nosivost vozila koja se koriste
γ – koeficijent iskorištenja nosivosti vozila
• broj obrta vozila
Bo = Hr / to
Hr – efektivno vrijeme u prijevozu
to – vrijeme obrta određenog vozila
to = (2 * kt / Vs) + trob
trob – vrijeme robnih operacija
Q = Bo * εq * γ
εq – ukupna nosivost voznog parka
∑q = Q / Bo * γ → Ar = ∑q / q = Q * to / H * γ * q
∑q = Q * to / Hr * γ
Izbor teretnog vozila s obzirom na njegove tehničko-tehnološke karakteristike
• za prijevoz tereta koristi se kamion ili tegljač (vučno vozilo)
Wk = qk * γ * kt / tok Wt = qt * γ * kt / tot
Wk – produktivnost kamiona, nosivost kamiona
Wt – za tegljač
Wk / Wt < 1 → manje od jedan tegljač; veće od jedan kamion
tok = (2kt / Vk) + trob (h)
tot = (2kt / Vt) + tpr (h)
- udaljenost na kojoj će transportni rad kamiona i tegljača biti jednak
vremena obrta jednaka jedinici → tok / tot = 1
(2kt / Vk) + trob / (2kt / Vt) + tpr
kt = Vt * Vr (tpr – trob) / 2 (Vt – Vk) (km)
rad transportnog kamiona = rad transportnog sredstva
Izračun potrebnog broja prikolica → priključnog vozila
p = Pv + Pu + Pi
p – potreban broj priključnih vozila (prikolica)
Pv – broj motornih vozila koji vuku prikolice
Pu – broj prikolica koje se ukrcavaju
Pi – broj prikolica koje se iskrcavaju
- interval vožnje (Iv) – vrijeme koje protekne od dolaska do odlaska dva uzastopna teretna
vozila

13
 Iv = tot / At Iv = 2k + (tpr * Vt) / At * Vt
At – broj tegljača
Parametri ili izmjeritelji kod prijevoza putnika
(analizira se prijevoz autobusima)
Koeficijent iskorištenja nosivosti autobusa (γa)
γa = ostvareni putnički km / max mogući putnički km = ∑Qp * kspl / qa * ∑k
∑Qp – broj stvarno prevezenih putnika (Q1 + Q2......Qn)
kspl – srednja daljina putovanja jednog putnika
qa – kapacitet mjesta u autobusu (broj sjedišta i mjesta za stajanje u gradskom i
prigradskom prometu; za međugradski – samo sjedala)
∑k – ukupan broj prijeđenih km – sa putnicima
γa = Up / qa * ∑k
Up – transportni rad ostvaren autobusom (jedinica ostvareni putnički km)
• srednja prometna brzina kod prijevoza putnika - odnos između ostvarene dužine prijevoza i
vremena vožnje; uzima se u obzir i vrijeme zadržavanja
Vs = ∑k / tv + ts
∑k – ukupan broj prijeđenih km → u radu
- dvostruka dužina linije
tv – vrijeme vožnje između postaja
ts – ukupno vrijeme zadržavanja na svim postajama
vrijeme obrta autobusa – omjer dvostruke dužine linije kroz komercijalne brzine autobusa
(Ve)
to = ∑t / Ve
kspl – srednja daljina putovanja putnika; anketiranjem putnika
kspl = Up / ∑Qp = ukupno ostvareni transportni rad (pkm) / broj stvarno
prevezenih putnika
PO ZIBERTALU
kspl ≈ 1,2 + 0,17 korijen iz F
F – ukupna površina grada
Intenzitet prijevoza
Intenzitet prijevoza je broj vozila koja prođu jednom promatranom postajom u toku jednog
sata ili jednog dana i u samo jednom smjeru.
Ip = Ar / to (voz / h)
to = 2L / Ve
Ip = Ar * Ve / 2L
2L – dvostruka jedinica, vremena ili vožnje
Ar – broj vozila u radu / eksploataciji
Koeficijent izmjene ili smjene putnika
ηsm = L / kspl
ηsm = Qp / qa * γa
Proizvodnost / produktivnost rada autobusa (Wa)
Wa = Qa * γa * Ve / kspl
Srednje vrijeme putovanja jednog putnika
tvp = kspl / Ve
Veličina transportnog rada autobusa
Up = Qp * kspl
Up = Qp * (L / ηsm) (pkm)
Transportni rad autobusa
Up = Hr * Ve * qa * γa * μ
μ – koeficijent iskoristivosti prijeđenog puta

14
 ZAKONSKE ODREDNICE VEZANE ZA MOTORNA VOZILA
• najmanja specifična snaga motora
- kombi, motocikl → 14,7 kW po toni
- autobusi → 8,83 kW po toni
- teretna vozila → 7,36 kW po toni
• najmanja – gabaritna vozila (duljina)
- motorna vozila – 12 m
- tegljač s prikolicom – 16,5 m
- zglobni autobus – 18 m
• najviša širina vozila – 2,55 m
• max visina – 4 m
• max mase za motorni pogon - dvoosovinska prikolica 18 t
• troosovinska max 24 t
• motorno vozilo sa troosovinskom prikolicom 40 t
• ukupna masa prikolice ne smije nikad biti veća od ukupne mase vučnog vozila za više od
50%
• osovinsko opterećenje – stanje mirovanja na vodoravnoj podlozi – jednostrma osovina max
100 kN
• troosovinske prikolice i poluprikolice razmak između osovina do 1.3 – dopušteno
opterećenje 210 kN
• razmak veći od 1,3 – 1,4 m – dopušteno opterećenje 240 kN

IZRAČUN PARAMETARA RADA U ŽELJEZNIČKOM

PRIJEVOZU
Karakteristike (eksploatacijske):
A. ukupna prijevozna sposobnost
B. brzina prijevoza
C. frekvencije / urednost prijevoza
Prijevozna sposobnost ovisi o:
 prijevoznoj moći i stanju donjeg i gornjeg pružnog parka
 vrsti vučnih vozila
 uvjetima eksploatacije
Danas vagoni preko 40 t terete prevoze odjednom.
Vrste brzina na željeznici:
1) komercijalna brzina (Vk)
2) tehnička brzina (Vt)
3) čista tehnička brzina (uzima se i vrijeme zadržavanja, tj. stajanja)
Vk = ∑NL / ∑NT (kmh-1)
∑NL – ukupno prijeđeni km / vozni km
∑NT – ukupno vrijeme putovanja / ostvareni vozni sati
Vt = L / ∑tv = duljina dionice na kojoj vlak prometuje / ukupno vrijeme vožnji
(bez zadržavanja) (kmh-1)
- u putničkom prometu – do 600 km/h
- u teretnom prometu – do 150 km/h

15
Propusna moć pruge
Propusna moć pruge je sposobnost pruge da u jedinici vremena (24 h) propusti određeni broj
vlakova, kola, vagona ili određenu količinu tereta.
Ona ovisi o:
 propusnosti svakog pojedinačnog staničnog razmaka
 opremi pruge

POKAZATELJI TRANSPORTNOG RADA NA ŽELJEZNICI

Rad koji se ostvaruje na željeznici se iskazuje brojem putničkih kilometara kod prijevoza
putnika ili neto tonskim kilometrima kod prijevoza robe ili tereta.
Na željezničkoj mreži razlikujemo dvije vrste radova:
1) rad u početnim operacijama
Up = Uuk + Uprim
Up – rad u početnim operacijama
Uuk – broj ukrcanih kola ili vagona na vlastitoj mreži
Uprim – broj primljenih nakrcanih kola ili vagona od susjednih željezničkih
mreža
2) rad u konačnim ili završnim operacijama
Uz = Uisk + Upred
Uz – rad u konačnim ili završnim operacijama
Uisk – broj iskrcanih kola ili vagona na vlastitoj mreži
Upred – broj predanih kola ili vagona susjednim željezničkim mrežama
Racionalno i rentabilno radi ona željeznička mreža u kojoj je rad u početnim operacijama
približno jednak radu u konačnim ili završnim operacijama.
Postoje kvalitativni i kvantitativni pokazatelji rada na željeznici. Sa kvantitativnim
pokazateljima pokazuje se količina ostavrenog prijevoza ili ostvareni rad u jedinici vremena.
Sa kvalitativnim pokazateljima pokazuje se stupanj iskorištenosti teretnog ili putničkog
željezničkog parka.
Važniji kvalitativni pokazatelji:
1) statičko opterećenje kola ili vagona
2) dinamičko opterećenje kola ili vagona
3) dinamičko opterećenje kola ili vagona radnog parka
4) produktivnost ili proizvodnost teretnih kola
Nosivost kola ili vagona se kreće u rasponu od 15-25 tona. Ako se prevozi iznad 45 tona mora
biti dopuštenje resornog ministarstva.
Statičko opterećenje kola ili vagona
Statičko opterećenje kola ili vagona pokazuje koliko je tona robe ili tereta ukrcano u jedna
kola. Ukoliko se krca u više kola ili vagona onda se izračuna aritmetička sredina.
Ps = ∑P / U
∑P = P1 + P2 + ... + Pn
Ps – statičko opterećenje kola ili vagona
∑P – zbroj ukrcanih tona robe na kola
U – ostvareni rad kola
U Republici Hrvatskoj prosječno statičko opterećenje kola iznosi oko 22 tone. Stupanj
iskorištenje nosivosti je oko 65 do 70%.
Dinamičko opterećenje kola ili vagona
Ono pokazuje koliko je prosječno opterećenje jednih kola za vrijeme vožnje.
Pd = ∑PI / ∑NStov

16
 Pd – dinamičko opterećenje kola ili vagona
∑PI – ostvareni neto tonski kilometri
∑NStov – ostvareni kolski ili osovinski kilometri nakrcanih kola
Dinamičko opterećenje kola ili vagona radnog parka
Pdr = ∑PI / ∑NS
Pdr – dinamičko opterećenje kola ili vagona radnog parka
∑PI – ostvareni neto tonski kilometri
∑NS – ostvareni kolski ili osovinski kilometri svih nakrcanih i praznih kola

OBRT KOLA ILI VAGONA

Obrt kola ili vagona je vremenski period koji protekne od jednog do drugog uzastopnog
ukrcaja istih kola.
Jednočlana formula za izračun obrta kola (izražava se u danima):
υ = Nr / U
υ (teta) – obrt kola ili vagona
Nr – radni park kola odnosno tzv. kolski dani radnog parka
U – rad ili broj kola koja treba ukrcati u jednom danu
Tročlana formula za izračun obrta kola u željezničkom prometu:
υ = L / Vk + (KTEH * TTEH) + (KROB + TROB)
υ – obrt kola u željezničkom prometu
L – dužina kretanja kola izrežena u kilometrima tijekom obrta
Vk – komercijalna brzina vlaka u km/h
KTEH – broj tehničkih postaja kroz koja su prošla kola tijekom obrta
TTEH – vrijeme koje su kola tijekom obrta provela u tehničkim postajama
KROB – koeficijent robnih operacija
Koeficijent robnih operacija pokazuje ostvareni ukrcaj ili iskrcaj po jedinici rada. On može
poprimiti dvije vrijednosti:
1. KROB = 0 - u slučaju kada je željeznička mreža tranzitna
2. KROB = 2 – u ovom slučaju na mreži se ne vrši ni primitak niti predaja kola drugoj
mreži
U tročlanoj formuli prvi član predstavlja vrijeme koje kola provedu u vožnji, odnosno u
vlakovima. Drugi član predstavlja vrijeme koje kola provedu u tehničkim postajama. Postoje
dvije vrste tehničkih postaja: rasporedne i ranžirne postaje. Ranžirne postaje su postaje gdje se
formiraju kompozicije vlakova. Treći član pokazuje vrijeme koje kola provedu na robnim
operacijama.

VRSTE BRZINA NA ŽELJEZNICI

1.) KOMERCIJALNA BRZINA
Razlikuje se komercijalna brzina jednog vlaka ili grupe vlakova.
Ako se radi o grupi vlakova:
vk = ∑NL / ∑NT
vk – komercijalna brzina
∑NL – ostvareni vozni kilometri
∑NT – ostvareni vozni sati
Ako se radi o jednom vlaku:

17
 vk = L / tv + tz
vk – komercijalna brzina
L – dužina dionice na kojoj vlak prometuje
tv – vrijeme vožnje
tz – dodatna vremena koja su potrebna za pokretanje i zaustavljanje vlakova
2.) ČISTA TEHNIČKA BRZINA
Čista tehnička brzina je odnos između dužine dionice pruge i vremena vožnje na toj dionici
bez vremena potrebnog za pokretanje i zaustavljanje vlaka.
včt = L / tv – tdop
3.) TEHNIČKA BRZINA
Tehnička brzina je odnos između ukupne dužine dionice pruge i ukupnog vremena vožnje
vlaka.
β = vk / vt < 1
β – koeficijent komercijalne brzine vlaka

PROSJEČNA DUŽINA KRETANJA KOLA TIJEKOM OBRTA

Ukupna dužina dionice koje pređu je zbroj nakrcanih i praznih kola.
L = Ltov + Lpr
α = Lpr / Ltov
α – koeficijent praznog kretanja kola
L = Ltov (1 + α) (km)
Kretanje kola u jednom danu
S = ∑NS / Nr (km/dan)
∑NS – ostvareni kolski kilometri nakrcanih i praznih kola
Nr – radni kolski park, odnosno kolski dani
S = Ltov (1 + α) / υ
Produktivnost ili proizvodnost teretnih kola
Pr = Pdr * S
Produktivnost ili proizvodnost teretnih kola je umnožak dinamičkog opterećenja kola radnog
parka i kretanja kola u jednom danu.
TARA KOLA ILI VAGONA je vlastita masa kola ili vagona.
λ = q / Pk
λ – koeficijent tare kola u željezničkom prometu
q – tara kola izražena u tonama
Pk – nosivost kola izražena u tonama
U Republici Hrvatskoj dozvoljeno osovinsko opterećenje ovisno o vrsti kolosjeka se kreće u
rasponu od 15 700 N do 19 600 N.

POKAZATELJI RADA KOD PRIJEVOZA TERETA NA

VODAMA
Pokazatelji rada kod prijevoza tereta na vodama se iskazuju za kompletnu flotu (grupu ili
grupaciju plovila), za određeno vrijeme navigacije, za jednu liniju koja se pokriva ili za
kompletno geografsko područje.
Tri grupe pokazatelja:
1) vremenski pokazatelji ili pokazatelji vremena

18
 2) pokazatelji iskorištenja snage, nosivosti i brzine
3) pokazatelji produktivnosti ili proizvodnosti
Vremenski pokazatelji ili pokazatelji vremena
1. koeficijent iskoristivosti vremena putovanja sa teretom
Iv = t p / t
tp – vrijeme putovanja sa teretom
t – ukupno vrijeme trajanja obrta ili poluobrta
2. koeficijent iskoristivosti vremena putovanja bez tereta
I'v = t'p / t
t'p – vrijeme putovanja bez tereta
Poluobrt je vrijeme od ishodišta do nekog odredišta.
Pokazatelji iskorištenja snage, nosivosti i brzine
1. pokazatelj iskorištenja snage
Is = Qt / Nt (t/kWh)
Qt – stvarna količina tereta na brodu ili plovilu
Nt – kod broda je to nominalna snaga glavnog pogonskog stroja; a kod plovila je
vučna snaga tegljača ili snaga potiskivača
2. pokazatelj iskorištenja nosivosti
It = Q t / Q k
Qt – stvarna količina tereta
Qk – korisna nosivost broda ili plovila
Qk = Qu – Qp
Qu – ukupna nosivost
Qp – posredna nosivost
Pokazatelji produktivnosti ili proizvodnosti
Ip = Is * vt (za riječni promet: tkm/kWh; za pomorski promet:
tM/kWh)
Tehnička brzina kod plovila je tzv. putna brzina (servis speed).

TRANSPORT CJEVOVODIMA
Transport cjevovodima je prvenstveno namijenjen za transportiranje tekućim i plinovitim
teretima. Najstariji poznati transport cjevovodima bio je transport vode. Radni vijek
cjevovoda je maximalno 25 godina. Najekonomičniji je za udaljenost 280 – 300 km.
Cjevovod se amortizira u periodu od 15 – 25 godina (prvenstveno se odnosi na prijevoz
nafte). Troškovi izgradnje cjevovoda proporcionalni su sa promjerom cijevi (2rл). Troškovi
prijevoza su proporcionalni sa promjerom cijevi na kvadrat (r 2л). Produktivnost ovisi o brzini
protoka (veća brzina protoka veća produktivnost). Komparacija cjevovod – željeznica:
troškovi su transporta 5 puta skuplji na željeznici, a troškovi transporta cestovnim vozilima su
3,5 puta skuplji od željeznice.

PRODUKTIVNOST, EKONOMIČNOST I RENTABILNOST

MULTIMODALNOG TRANSPORTA
PRODUKTIVNOST ILI PROIZVODNOST
Produktivnost ili proizvodnost predstavlja odnos između ostvarenog obima proizvodnje
prometnih usluga i živog rada uloženog u tu proizvodnju.

19
 P=Q/L
P – produktivnost ili proizvodnost
Q – ostavreni opseg ili obim proizvodnje
L – angažirani ili uloženi živi rad
Ovo služi za mjerenje stupnja proizvodnosti ili produktivnosti u određenom području ljudskog
djelovanja. Cijena prijevoza je uvijek obrnuto proporcionalna produktivnosti ili proizvodnosti
rada u prijevozu. Kod putničkog prijevoza rad se kvantificira putem ostavrenih putničkim
kilometara (pkm), a kod prijevoza robe ili tereta rad se kvantificira putem neto tonskih
kilometara (ntkm). Temeljni problem je što ove dvije jedinice nisu ekvivalentne; zahtijevaju
različite količine uloženog rada.
P = Qpkm + Qntkm / L
Povezivanje putničkih i neto tonskih kilometara izvodi se uvođenjem ponderiranog
koeficijenta (X).
1 pkm : 1 ntkm = 1 : 0,70
X = 0,70
P = Qpkm + (Qntkm * X) / L Qpkm + (Qntkm * X) – Qr–reducirani tkm
Pp = Qpkm /Lp (za putnike)
Pr = Qntkm / Lr (za robu)
P = P p + Pr / 2 = 10% opća ili generalna produktivnost
P = P p * Pr / 2 > 10% oscilacija veća od 10%
EKONOMIČNOST
Kod ekonomičnosti uvijek se u nazivniku jednadžbe nalaze troškovi.
E = Qrtkm / T = Qrtkm / L + M + S
Troškovi se dijele u tri grupe:
1) L – troškovi radne snage
2) M – materijalni troškovi
3) S – troškovi sredstava za rad
Izražavanje ekonomičnosti naturalnim jedinicama bruto rada:
Qrtkm / L + M + S
E = Qbrtkm / T
brtkm = zbroj tara tonskih kilometara i neto tonskih kilometara
ttkm = tara transportna sredstva * pređeni put u kilometrima
Ekonomičnost izražena vrijednosnim jedinicama proizvodnje prometnih usluga:
E=V/T
V – ukupni prihod
T – ukupni troškovi
E = (Qntkm * Cntkm) + (Qpkm * Cpkm) / T
Q – količina
C – cijena
RENTABILNOST PRIJEVOZA
Uvijek se uspoređuje određena veličina sa angažiranim sredstvima za izvršenje toga rada.
R=D/S
R – rentabilnost
D – ostvareni dohodak
S – angažirana sredstva
Osnovni cilj je da se utvrdi donja granica rentabilnosti.

20