Predgovor prevodioca. O¢ce nas Po stenografskim bilje3kama jednog predavanja Dra. Rudolia Steinera OGée nas Pjesma Viadimira NazoraPredgovor prevodioca. Cudo na éudu: tovjek; Zudo na éudu: svijet! Jos Kant ie ukazivao na moraini zakon uw nama ina 2vi- jezde nad nama, kao na dva najveéa éuda u svijetu. Ali danaSnji Covjek boluje od toga, Sto vise ne opaza da je sfinga ¢udnovata; njemu je svejedno: znao on neSto ili ne znao. Au tom je jedina prava opasnost za kultur i sudbinu goviecinstva, jer ako u ljudima utihne njihova velika geznja za saznanjem, onda é sve veliko Ijndsko propast Zato je dr. Rudolf Steiner uvijek potpirivac tu koja nas sjeéa veli- ja: Kakav je smisao nasey zemaliskog ti. vota? Sto se dogada s nama iza smrti? Kako je na. stao toviek, kako Zemlja? Kako se moze neposredno dodivjeti nevidljivi nadéulni svijet? Kakvih sve nevid. liivih biéa, vi vjekit tako'duboko. osjecanje Se tajna Krije iza onoga, Sto zovemo sudbinom &o- Niekovom? Kako da dovedemo u vezu sudbinu govi kovu i pravednost u svijetu? Kakovo znagenje ima molitva »O8e nas, jer ona potige od samoga Hrista? Takovim pitanjima budio je dr. Steiner svijest u liudima. Takovim je pitanjima budio w njih Zelju za saznanjem o svijetu, koje objaSujava s jedne strane svaku pojedinost u svijetu, a s druge strane daje &0- Vieku cjelovitu sliku svega ut svijetu, To je objainje- nie on i dao. Ne u nekoj ukogenoj shemi, nego to. liko raznoliko, koliko su raznolike i pojave u svijetu. Pokazao je Konaéno kako je to: »takto na Zemiji, od ljudi, ima w nevidljivom, syijetu2 Kako, se ta.hiéa, odnose. prema Zovjeku? ;Odald to, Oc dobro.i’zlo??Kakvakaosto i na nebus. On je o tome mogao saznati vise od drugit Ijudi, jer je njegove pozitivno znanje bilo hogatije nego bilo Kojeg drugog danagnjex Covjeka. Niemu su struénjaci iz najrazliénijih grana nauke pri gnavali, da je u njihovoj oblasti nauke potpun strui njak. As druge strane su u njega bila svojstvo pot- puno tazvijene vidovitosti, koja i danas nalazimo kod pojedinaca, no u zakraljaloj formi, razvijena na jedno- Stran nadin. Sto vise, on je naSao puteve i metode, kako se takova svojstva vidovitosti mogu sve dalje razvijali_u covjekuvol dust, (Opisag: Je tow kaj »Kako se stitu saznanja visihsvetgvare). Zato je on mogao s toliko sigurnost foVoriti o razvoju co- vicka i svijeta, o vezama Eovickovim na jeduoj strani s prirodom, a na drugoj s duhovnim svijetom, Ai mi_drugi, ako joS i nism sami vidoviti, mozemo se uyjeriti da ono, Sto govori dr. Steiner, bolje pristaje na pojave svijeta i vise nas moze o njima_nautiti, nego bilo kakva filozofska ili naugna teorija, koja hoée da objasni energetski i mehanigki sve na isti n. A ako dulje vremena gitamo s razumjevanjem va diela, onda nam se iz njegovih objagnjenja u svijetu objaSnjavaju.i druge, stvari, kojima_on, nije govorio;. takogkakorpis iz.zenad koje’nam ‘je netko posadio‘u. dusu, tazvie list | cvijety Yplod.'yek jedno valja razlikovati u-njegovim dj lima: Strogu i jasnu logignost matematike i prikei- venu logiku izrazavanja u slikama, kaoSto je na pr. gornja slika o zrnu u dugi. Da reknem to napadniie, = jer ta je stvar vaana, dovodila je do krivog shva- anja Steinerovih djela i vrlo ne Tui N valja na osnovu gornje slike traditi na pr. stvarnu biljku wu dusi, Mnoge se pojave nevidljivog svijeta ne mogu prikazati nego wu slikama, Kako se san moze tacno. prikazati samo. slikamst, Takav, piesnicki, agin p kazivanja raznih dubokib istina naéi ée Citalac ese wu ovdje iznescnom predavanju, a pogotovo u pjesti V. Nasora, jer je spjesnitkie i »slikovitoe gotove eto, Sv. Pismo se sluzi vedinom tim naginom, Ovdje otisnuto predavanje bilo je drzano pred élanovima »Antropozofskoy DruStvae, dakle Ljudina, koji su vee poznavali osnovne misli d-ra Steinera. Da éilaocu, koji mozda nije nikada ni fuo da postoji moderne izgradena 2nanost 0 Eovjeku i svijetu, koja raguna sa Zivotom Ijudskoga duha prije rodenja i nakon smrti, — da takovom Gitavcu postane jam mnoxo mje! sto u predavanju, koje bi mu in-€e magte ostati ne jasnim, iznijeti cus nekolilko riseei @ evom predgo- Voru osnovnu raziiku izmedu ante polyiskow gle. danja na Covjeka i syijet i drugil dadadeith pogleda. iB ko, i govori.:o ispi- ijeta, ne 'smije ‘se pomijeSatis ~ d_svake religije se prije svega raalikuje po tom, jer ni za Sto ne tvrdi da je to isti- ha _zbog toga, jer to ona, antropzofija, kaze; nego suprot veli, da je svaka istina samo zato istina, jer njenu istinitost moze da dodivi svaki zdravi liudski razum i duSa, ako pode istim putem ispitivanja i ako bude pri tom dovoljno paéljiv i oprezan. Od dana&nje pak materijalisti¢ke nauke antropo- zofija se odliktuje, po. tom, Sto daleKoj“buduenosti. Kad"ée“tako’ gleda (u vidu slike umjetnitkos stva- €oyjekova duluvna, tijela, onda a0 ime, sivatnigaduh::k: kraljevstvo, "a Eovjek kao volja. (Te now rijedr su uzele opet kao slike, no Sesto nam i vis slika jedva moze doéarati istina © dubokim i tesk + razunijivime stvarima). Pod tim rijegima: ime, kra- Tjevstvo i volje treba maravne neste zaumisliti, ane Preéi samo proke rijegi na talasima gvuka, Kod Hoe Mera woze si Goviek na primer avake zamisliti sty Lanje njegove Hijde: Naiprije wonjegovoj volji po stoji samo Klica buduéeg dicks, u kojog je sve sas drZano ustijed stvaralaéke moci, koja pokrece sty. hanje uw piesniku, (liao cijele biflor uo siemenci}, Onda cow stvralicki duh Siri tn klseu, a Kraljevstve pje= a tijelay onda sy ranja) na ta U guhiovnl >iae pofavsiy “duhovni ick stale istic nikal ne postate ud Adbiv Covieks divi, Psvathe ces tous cinienicny Eibo die Vesti n vert Givessi ty uivie marae ins stnske dried hte, AS Tied Teta balun a oivotinie een ra ite spasebne devin, all pakKevw, Kbeaniem mnogih zamislienih imena, a ke. fc0 piesnile izraduje pojedinosti svakax. pujeds Hex imena u svojem pjesuigkum Kraljevstvu fli. kea. Levstvinna, alo ih je vise. SvrSava stvaranjem imena i ostavija ih njihovom samostalnom Zivotu. — Na. Favno to je samo blijeda slika onoga, Sto se zbiva * coviekom u toku razvoja, no ipake se moze redi da ie svaki pajedini Goviek prema Boxt ono, Sto su po. icdina imena Homerovog djela prema Homeru. Go, viek je stvoren i na sliku i priliku Bogju, kako sui Homerovi junaci stvoreni na slik i prilikw Ijudskog hia piesnikovoy. Tek ono boxansko-stvaralatko podinje se ogitovati w liudima istom onda, — ako se Das ne radio Bogom nadarenim pjesnicima, a i onda ie oma drakéiji, na nesvjesni nacin, — kad seu njima razvije bo2ansko ime, manas. (Obratan je to bul, Kojim se coviek w razvoju uzdide, od onowa puta, kojim je Bog goviekuvu klicu. spustan s visina duh na Zemlius Kako je obraut i una} put, kojim hastaie iz bilike sieme, od onoga koji opet nastaje iz siemenke biljka). Moida Ce se baS naivredniji medu_éitateljima lecnuti od smjelosti takovih misli, — jer se tu govori 4 Putu od Boga. do govjeka i opet nairag, od govieka die Boga, — no ne s pravom, jer se sav svijet sastoji od opreka. A onda, kad Zovick misli 0 visoku} na. mieni, koju je uz njegovu sudbinu veraly bok, inisao, onda’ on treba da bude bis najskromniji, i dla Zivu nosi u svijesti sliku 0 svojem teskeom pada, o Swoiui slabogi i nemoéi bez pomaci duhovnog svijela, Ali ujedno treba dau njegovoj svijesti ofivisieés wie Ma tradicionalna spominjanje zavjeta izmeda Boga i Ijudi, na gudo bozanske milosti izlito na wri iesno brdo Golgotu i da s nadom gleda prema rife. éima Hristovim: jae. U,»jac on onda krije klice buduénosti: manas, budhi, atma ili duhov- nj >ja, Zivotni duh i duhovnog govjeka Hogemoli da ispravno uvidimo vezu tihdvaju bia, tad valia da segnemo malo unatrag uw vrijeme, kad’ je nastajalo Sovietanstvo. Svi vi znate iz pri- jaSnjih predavanja da je govisk, kakav je danas, skladni spoj dvaju biéa: triju iktica buduénosti: ma- nasa, budhe i atime, triju gurnjih anova: i eetiriju donjih anova: fizitkog, eteriékog, astrainog tijela i »ja«. I nadalje znate da se Eovjek tako izgradio u pradavnoj proglosti, Koju mi nazivamo lemurskina razdobliem Zemilje. — Podemo ti unatrag preko nage danaSnje rase ka gréko-latinskoj, ke egipatsko-asir sko-kaldejskoj do perzijske i indijske’ rase, onda éemo doci, ako sve dalje idemo unatrag, pomalo do onog velikog atlantskog potopa, koji je naznaéen u prigama 0 potopu sviju naroda. 1 onda éemo doéi do onih predaka, koji su Zivljeli u zemlji Sto se prostirala izmedu Evrope i Amerike a nazivamo je Atlantis. Po- demoli jo8 vise unatrag, dogi éemo i do preda, koji su fivjeli u prastara vremena u jednoj zemlji, koja se tada prostirala izmedu Australije i Indije. ‘Istom u sredini te cpohe siedinilo se je ono, Sto nazivamo gornjim trojstvom oviekovim (duhovni »jae, & votni dub, duhovni €ovjek) s onim, Sto nazivaind ée- liri niza gana liudske prirode, (Fizicko, cterigko, as. tralno tijelo i »jae) Mi emo tu stvar ispravno predstaviti ako je za- hiistimo ovako: Onda, uw lemurskoj epohi, nije jos pestojaa kao najvise bide neki fizitki Eovjek uta Sem smishi, Postojala je samo neka vest najvise Zi votinjske liuske mageg danaSnj.g Eovjeka, neko biée ii neka suma biéa, Koja si se onda sastojala iz ce tiri niza Clana Ludske prirode. Vise bide Cove kuvu, ono viegno u liudskoj prirodi, Sto ée se iz triju Kliva manas, budhi i atma, u buduéiusti sve dalje razvijati potivalo je dotle u Krilu bodaastva. Hoéete lida pre dotite tu njenicu, kako se je zbila u ono vrijeme. — ako i nesto trivijalno a ono ipak zorno, — onda zamislite da su svi ljudi, koji danas dive u cij Zovjetanstvu, do onog fasa izgradivali, svoja tijela, a ona su onda mogla da prime Ijudsku duSu, kaosta spuzva mo%é primiti vodu Zamnislife posudu s, vodom. U. toj vodi. ng: mo: yete nikako razlikovati gdje prestaje jednaykap, a gdje potinje druga. No zamislite sad mno8tvoy malih spuavica uronjenih uw tu vodu. Tad ée svaka spudvica usisati dio vodene mase,.Sad je razdijeljeno.na,mnito- ge spubvice ono, Sto je bilo prije u posudi- jedinstve- na‘vodena masa, Talo je onda bilo s ljudskim du- Sata, ako se smijemo ‘poslu%iti tom trivijalnom po- redbom. One su dotle pofivale nesamostaine, bez in: dividualnosti, u_krilu “boZanskog. praiskonskog :duha: onda su ih usisala ljudska tjelesa i time individuali zirala kao vodu spuzvice. — To, Sto su onda poje dina tjelesa, etiri niZa Clana, usisala, razvijalo se sve dalje i dalje do nageg vremena i razvijati ée se sve vise i vise jo8 dalje uw budugnost. Nazivalo se to u Ik inj duhovnim ili tajnim Skolama_ uvijek kao shema tog Eovjeka, Sto je nagtio wu sredini lemurske rase, poimence u pitago- rejskoj Skoli, bio je izabran trokut i ¢etverokut. Tako je nastala ova shema fovjekovog sastava (vidi shemu na slijedeéoj strani). No to gornje, to vjetno, Sto prolazi svim inkar= nacijama, mo%é se, kako éete sad lako zamisliti, pro- miadtratis!dva"standvi8ta. Na nj se moze gledati kao ia praiskonsku vjetnu sadrZinu CovjeStva. No s dru- ge se strane moze na to gledati i kao na dio bozan- skog biéa, Sto ga je ono tada dalo iz sebe kao. jedan komad ili kao jednu kap svoje viastite sadr3ine.:Taj je dio uronjen u éetveroélanu Ijudsku posudu tako, da’ je ono, Sto danas potiva u nama ljudima, jednakuplja_ bozanstva, samostalnoséu__individualizirana. Tako éete uvidjeti da tri vi8a tana Ijudske prirode, njeno vjetno, mozete da posmatrate ne samo kao tri najvi8a ‘principa Ijudske prirode, nego kao tri prin. cipa u samom bodanstvu. Radi se dalle o tom da su tr najvia Mana Tudske prirode u isti gas tri nits Glina Covjeku najblizeg bo%anstva. Kad bi htjeli da vabrojite ‘principe onih bozanstava, koja ste onda dala od sebe dusevne kapi Covjecanstvu, tad bi mo- rahi, ~~ 7a razliktu od Covieka, kod kojega bi pageli s fizidkim tijelom, nastavili eterigkim, astralnin. ti ielom is > jae i iS dalje od manasa do atme, —. tad hi morali s manasom podgeti, © budhi i atma nastaviti i uspeti se do principa, koji su joS iznad atme i od kojih si danaSnji éoviek moze tek onda nesto pred otiti, ako. postane uvenikom upuéenih. Tako dakle vidite da moZemo gledati na tri principa, koje éo- Oee nas, koji jest na nebesth ‘Tvola volia nek bude. Vola — atma Da pridje Seto nek kraljevstvo tvole! ime je tvoie. Kraljevstvo — Ime — budhi ‘manas Astralno tiielo i ~nanast " Ne ved? nas uw napast Etericko tlielo Fizitko tielo dug (krivnial Krah nag nam Prestai nai duxove Svandani da nue Rasta Pasta i mi dudnicinnn asim Shema & str. 21 23 Viek krije a sebs ae ma tri bozanska prinipa Mi th danas ne Comu shvatiti kao Liudske, neo kao bosanske priiepe i opisati éemo njihovu bozan. sku prirodu, Onaj_najvi8i- principy u-Soyjeku,, atmu, Sto, €e ga tovjek izgraditi na krajusvog*temaljskog ili ‘recimo: sddanieg’ planetarnog puta, mozemo ka- raktérisati w sinislu duhovne ili taine nauke tako, da hjegovo praiskonsko biée usporedimo s neéim, Sto danagnji Covjek samo izdaleka poznaje: to jest $ co- viekovom voljom! Onaj dio covjekove prirade, koji se ofituje u ljudskoj volii, u nekoj vrsti htijenia, to je osnovni Kurakter toga najviseg principa u to vjeku. Volja, koja je danas najslabije izgradena in Covjekovom mnutarnien bigu, biti Ee uw buducnosti, kad se Goviek uspne sve vise i vise, niegov ponai bolii_princip. Danas je oviek ugkivnom neko bige, kaje jae, njegov narotiti pad Yew je u mitu o raju onda, kad se Ijudska dug ‘pala iz krila botanstva i po prvi puta ula u zeeraliske tijelo, postala je fo- vjekova vi8a dua »ja’,jastvo, Ichheit). kako je ona Kap vode, Sto ju je Upita spudvica, postala samo- stalnom. Ta via duSa, to justvo moze pogrijesiti u >jae. Covjek. ne-mo%e’ pasti samo wslijed pogrjesljivosti eteritkog i astralnog tijela, _...pestoji neka_osno- vna_moguénost grijesenja, koja nastaje time, sto je Eovjek wopée. dosao “do : samostaing: esa Covick je morao pro¢i Kroz samoljublje i egolzamtda se po- stepeno uspne’svijesno do slobode On se’ spustio: kao dua, koja je bila, jedan Gan bo? + Zqngtvay koje ne: nioze' zapasti,uegoizam, Nikad se pee Zgraduje jedan cl ti iizmu,"“da~ bi es samo’ i on bi’ uO, = Brea ht jae slijedi sve nagone i sklonosti tijela Covjek izjeda svog blianjeg, slijedi sve moguée na- gone i pozude, posve je zapleten u zemaljsku posudu kao kap vode u spudvicu U mit o raju naznageno je u emu je govjck mogao pogrijesiti. zbog toga sto je postao takove jastvo, jedno doista samostalne bige. Sad on ima sve {_ samostalnosti. negepoticaje u sebi, kako je prije crpao iz opéenitosti, nalik Kaplji in8 u vodi, koja crpe svoju snagu iz je dinstvene vodene mase, Oznacuje se to zagrizom u jabuku wo mite o raju, 1 ne znadi uzalud, jer zbiliska znagenja rijeéi, Koliko spadaju u tajnu na- uku, duboko su unutarnje vezana —, ne znati uzalud u latinskom malum i »zloe i »jabukae, Rijeé zlo nikad se u tajnoj nauci_ne upotrebljava_ nizaSto drugo, nego za neku pogrjesku Ijudskog >jae. Zio je dakle ta pogrjeska naSeg »jac, dug je po- grjeska, koju poéinja eteritko tijelo uw. socijalnom Zivotu wu zajednitkom Zivotu s ljudima. IskuSenje je ono, Sto moze da stigne astraino tijelo u njezvoj individualnoj pogrie8ljivosti. Dakle je Pogreska eteritkog ili zivotnog tijela = dug Pogreska astralnog tijela iskusenje, Pogretka sjae == zlo*). Pugledamoli odnos éetiriju nizih Canova Ijudske prirode prema okolnom svijetu, prema planetovom lijelu oko nas, tad, vidimo da se fiziéko tijelo nepre- - stano bani Maidkom, tari | tao ¢.odrzava, Vidimo da Zivot: Zivataog ali eteritkog tijela/u*svijetu ogra nigenosti seamen: Sto.tovjek odréava za- jednicu’s Ijudima,!medi kojima-jevuzrasao. Vidimo da eteritko tijelo nije podvrgnuto iskuSenju i vidimo Konagno da se jae tako uzdr2ava i uspravno razvija, da tie “odlijeXe" alu’ Zamislite sad u duhu cijelu tu Ijudsku_prirodu, nize Getvorstvo i vise trojsivo ivi éete redi: U go- vieku pojedineu Zivi jedna bozanska kap, i razvija- juci se prema bozanskome Covjek izrazava svoju naj- dublju, najunutarniju priredu, Kad on tu najdublju i najunutarniju prirodu izrazi, pretvorit ée u postepe- om razyoju svoje viastito bi¢e u ono, sto se u krS- Ganstvu naziva »Oceme*), To, Sto skriveno poéiva ) U pravostavnom O&e nasu odnosi se to na rileét: slzhavi nas od lukavogas. -— Pres “*) Sam Hrist fe rekao: »Budite savrSenl kao Otac moi nicbeskis, — Prev. 31 u iudskoj dusi, to Sto tebdi kay veliki cilj pred & viecanstvom, jest »Obie ua nebesimas, — Hogeli &e viek da se do toga razvije, (ad mora smoéi snagu da oie vise trojstvo i svoje nize cetverstve razviie dotle da oni na ispravan” nacin ued tijelo, Btericko aju fizicko li Zivotno tijelo mora tako Zivjeti u dovjeku da se izjednadi dug, koji je u Covjeku. Asiraino tijelo ne smije podleéi u’ iskuSenju, a tijelo*) sia ne smije podieéi zlu: Sa‘svoja tri visa lana, imenom, kraljevstvom i voljom, mora Zoviek tediti’ da ,izbijc k Ocu na nebesima.-Ime valja osjeéati kao nesto » sveto. — Pogledaj stvari oko sebe. One st u:svojoj raznolikosti neki izraz bozanstva. Ka%e§ lienjihovo ime, shvataS ih kao @lanove'u ‘bozanskom poredku svijeta. Stogod zazelio iz svoje okoline’smatraj sve- tim, a u imenu, koje ti toj stvari daje’, gledaj neSto, Sto je Kini Sanom. bozanskog biéa. Smatraj je sver tom, — uraSéuj u kraljevstvo, izljev boZanstva, — i uspni se u razvoju do volje, koja é& biti jedan’atma, ali-u isto vrijeme i jedan dan bozanstva. Zamislite sad tovieka, koji se posve zadubio u meditaciji w taj smisao razvoja i koji treba da taj smisao, tih sedam anova razvoja: saéme.u sedam prosnja u-jednoj molitvi. Kako ée on to rei? Da izrazi, Sto treba da se postigne tom molit- vom, on ée-reéi prije nego izgovori til sedan pros. ja: »0ée nas, koji jesi na nebesi!«. Time se wkazuje na najdublie do duse Ijudske prirode, na najunutar- bige Coviekovo, Koje po krséanskoj ezoterici ada duhovnome carstvu. Tri prve proSnje odnose se na tri visa Gana Tjudske prirode, na éovjekovu bozansku sadrzinu: »Sveto nek Ime je tvoje, da pride Kraljevstvo tvoje i Tvoja Volja nek budel«, ‘A sad predimo iz duhovnoy earstva u zemalisko »Tvoja volia nek bude na Zemlji ke i na_aebu!s Cetiri postijedne molbe odnose se na éetiri niza Cana liudske prirode. *) Ne misti se naravno nikakvo tielesno nego posve ne= tietesno tijelo. — Prevw Sto come redo fizitkomn tijelu da bi se ndriato 8 planetarnom Zivetu? sKruh nas nam) svayeda nil daie Sto emo reéio: eterigkom ili 2ivotnom tijelu? {Pestil nam dugove nage, kavsto pratamo 1 ini duznicima nasime: ~~ Lzravnanie svea Sto se porri- ieSilo eterickiny ili Zivetnim tijelom , Kaku éemo rect o astralnom tijelu? »Ne_uvedi has napaste A Sta demo rei o »jac? »Od zha nas izbavils, ,_. Vidite dakte dau prognjama O&e naga nije izrta- Zeno vista drugo, neze da ljudska dusa — kad se na ispravan nagin do toga uzdigne — moli od boZanske Volje da uzmogne’tako razviti pojedine dijelove fo. viekove, da nade pravi put u 2ivotu i kroz univer. zum i da uzmogne sve dijelove ljudske prirode ray. viti na ispravan nagin@O%e nak je dakle molitva, leo jom treba da se Govjek uw gasovima potrebe uzdigne do razvoinog smisla svoje sedmerotlane prirade, a sedam prosnja onda izrazava, kad se Pofave i kod naimuvniies Covel, koi ih nikako ne moze razu. nueti, duhovno-znanstveno naziranje na ljudsku pris rodu Sve su teditacione formule koje su ikad posto- dle w velikinn religiiskim zajednicama, potekle iz faine znanosti. Pogledaite sve zbiliske molitve i rag. Ganite ih rijeé po rijec, nikad ne éete naéi da su to samo kako bilo nanizane rijegi. Nisu to nanizane Ti iepe rijedi, Sto ih ie izazvao neki tamni magon, Ne, nego su veliki mudraci povadili molitvene formule iz nauka mudrosti, koje se danas naziv aju duhoviom naukom. Nema ni jedne zhiljske imolitvene formule, koja nije rodena iz’ velikox znanja i veliki pusveceni, osnivaé krécanstva, Hist Isus inistio je uteci molitva ta sedata Chimay’ Liudske pritade. = izeaziv jeu svojoj molitvi sedmerocanu produ Eovjeko Tako su uredene sve molitve. Da one nisu tako | Ovdie ie ispstes riieg danas. no ona a naSem feeike ny rile osvaxdanjic zvuci kaw plesnavamn.Prew 43 uiredene, gdje bi in bila snag da atielajn kroz hi liade godina! Samo ono, Sto ie take uredene ima sage da djeluje iu naivnoi covieku, u govieku ko he razumije ni smisao rijegi Bolie ée to objasniti poredba nog, Sto. dive a govickovoj dudis onim Ste se edigrava wu prirodi Powledajte neku biljku. Ona vas odusevijava ivi ne rebate nista nati o velikim univerzalnim zakonima, py Kojima je stvorena. Biljka je tu i vi se modete na njoj wedigi, Da seu niu nis izlili_iskonski_ vjetni vakoni, ona ne bi moge nastati. Naivnoj dusi ne (reba poznavanje th zakona, Ali kad treba stvoriti biliku, tad ona mora niknuti po zakonima. Ako mo litva hoée da dietuie, onda ont ne smije biti izmis- liena kako se Ko sieti, neg mara potedi iz iskon- skit vietnih zakona mudrogi ako je biljka stvo- rena po tim zakonima, Nikakvs tolitva nema 2bilj- skox 2nagenja ni za razumne ui za nerazumne, ako nije potekla iz_praiskonske mudrosti Osvanulo je vrijeme kad se liudi, Koji su tako dugo promatrali biljku i njom se zanosili, mogu pri- vesti k premudroj sadrzini zalona. Dvije'hiljade sro- dina molio je kr8éanin tako, kako naivni Eovjek pro- inatra biliku. U buduénosti ée on upoznati snagu mo- litve na osnovu duboke pramudrasti, iz koje je mo- litva potekla, Sve su molitve izraz te pramudrosti, a osobity centralna ili sredignja molitva kr8éanskog i. volt, O&e aS. I kako se svietlo izrazava u svijetu nu sedam boja, a osnovni ton u sedan tonova, tako se si sedam proknja Oce nasa izrazava u sedam raznih nia Zivot Coviekov uzdiFudi se na sedam raz- nagina svome Bogu. Prema tomm je O€e nas jjetlu antropozofije izraz sedmeroélanog Sovieka.