Christian von Wistinghausen Wolfgang Scheibe Hartmut Heilmann Eckard von Wistinghausen Uli Johannes K6nig UPOTREBA BIOLOSKO-DINAMICKIH PRIPRAVAKA Priruénik 2 PRVO HAVATSKO IZDANJE Upute za upotrebu biolo8ko-dinamiékih pripravaka za prskanje i kompostNASLOV IZVORNIKA Christian von Wistinghausen woltgang Scheibe Hartmut Heilmann Eckard von Wistinghausen Uli Johannes Konig Anleitung zur Anwendung cer biologisch-dynamischen Feldspritz- und Dangerpréiparate 2. erweiterte Auflage Forschungsring fir Biologisch-Dynamische Wirtschattsweise e.V. und Christian von Wistinghausen Verlag Freies Geistesleben Stuttgart 1997 Niemacki original nastao je na temelju prakse ‘Arbeitsgemeinschatt zur Forderung der Biologisch-Dynamiscen Wirtschattsweise D-74653 Kanzelsau-tMausdorf-Brunnenhot Sva prava pridrZana. Ni jedan dio knjige ne smiju se reproducirati ni objavjvati niu kojem obliku ni na koji-nagin niti pohranjivati u bazu podataka bez dopustenja nakladhnika izvornika. Hrvatsko izdanje objaviieno je s dopustenjem dr. Christiana von Wistinghausena, Grtezi: Wolfgang Scheibe Nakladnik, prjevod i graficka oprema hrvatskog izdanja: Renata Bakota Tisak: TOP DANd.o.0. Samobor CIP zapis dostupan u racunalnom katalogu Nacionalne i sveuiliSne knjiznice u Zagrebu pod brojem 700808. ISBN 978-983-7651-02-2 Chistian von Wistinghausen Woltgang Scheibe Hartmut Hellmann Eckard von Wistinghausen Ut Jotannes Kénig Upute za upotrebu biolosko-dinami¢kih pripravaka za prskanje i kompost ra temelju izlaganja iznesenih u knjizi “Poljoprivredni te¢aj’ Rudolfa Steinera (6 predavanja adr2anih u Koberwitzu kod Breslaua 1924.) te uskladu s iskustvima praktiénog rada s pripravcima od 1924. do 1997. Priruénik 2 ZAGREB ze,120340054 Sadrzaj 3.6. —Fladen “Mausdorfski upravijaé truljenja” (Proinaka proma uputama Ch. v Wistinghausena i W. Scheibea)..48 Pecan o 37. Pripravak od koprive vod = 4 (Preinaka Agronemskog insttuta Michael Fields) 50 1 Pripravci za prskanje. . 15 : Nilvska preslica (608). oe 1A. G02 1098 (500). 15 5. Natela dorade gnojva, 53 1.2, Kremen iz roga (501) 7 5.1. Gvrsti gno|i kompost. 53 1.3. MijeSanjo i nanoSenie pripravaka, 19 5.1.1. © vodiu pojopivrednom gnojvu 53 1.3.1. Priprema za mijeSanje pripravaka gnoj iz roga i kremen iz roga...20 5.12. Gnojéte Kuée Rengol 56 1.22, Batva za mijesani. 23 5.1.3. Supliacigla za tljenje“Biotera’ 58 1.3.3, Metla za mijeganje. 23 5.1.3.1. Mausdorfsko truliste. 58 1.3.4. Sprava za procjedivanje, 25 5.1.3.2. Moguénosti primjene supliikave cigle 1.35. Tehnika mijeSanja . 25 11 obracivanju gnojovke i proievodni umjetnoga no} 6 Koje nam moguénosti prosudvanja 5.1.8.8. Moguénostiprimjene Suplikave cigle stoje na raspolaganju pridonoSenjuodluke? 27 na hodnicima teu stajama bez Boksova. 62 1.36. Tehnika prskanja, 29 52. Gnojovkai gnojnica 62 52.1. Gnojovka 62 2. Dodaci gnojivy ii kompostn priprave’ (502 - 507). 33 sans staan grout ts 2.1, Upotreba kompostnih pripravaka.... 33 ints nats 7 22. Potrebne koliéine kompostnih pripravaka 36 ovate toh mote pomos, oe 2.3, Pohranjvanje.pripravaka.... . 37 522, Gmmnasnbonin oe 3. Osta oblc primjone komposininpripravaka, 39 523. Primjena tekuéega gnoja 6 3.1, Brezova jama i jama za laden. 39 &Prakiéne vpute ce Semone asian D Potrebne koligine gotovin pripravaka (Obroci). 6o 3.1.2. Propariranje. so 41 . 2.1.3. Primjena pripravka brezove jame. 42 ee ie 3.2. “Skupn pripravak’ prema upuama Nicolausa Remera, 43 7, Zaveéna razmatranja 7 ee ee een ee eae “4 8. ‘Adrese, informacije, struéno usavréavanje. 7EPpravak iz bate (Kompostnpipravci pomijeSans vodom)......46 eS ear oo cee Hi CH —— (58. 30 | 409 iPredgovor Godine 1981. objavijena je, kao interna podioga za rad, Radna biljeznica br. 1 “Upute za pripremanje biolosko-di- namiékih pripravaka za prskanje i kompost” na temelju iz~ laganja Rudolfa Steinera iznesenih u knjizi Poljoprivredni teéaj te u skladu s iskustvima praktiénog rada od 1924. do 1981. Deset godina poslije uslijedilo je, kao Radna biljeznica br. 2, prvo izdanje “Uputa za upotrebu biolosko-dinamidkih pripravaka” koje se sada, u progirenom obliku, objavijuje u drugom izdanju Iza_nas je vise od sedam desetiieéa iskustva i uspjeSnog razvoja biolosko-dinamiékog rada. Kemijsko-tehnolo&ki put obiéne poljoprivrede u danaénje vrijeme, isto kao kemijska i tehni¢ka industria, uz pomoé golemog bogatstva znanost, takoder doZivijava osobit razvoj. No, ovaj je put poploéen brojnim korekturama, ograniéavajucim zakonima i sl, jer se na njemu stalno stvaraju novi problemi. Uzroci ovih problema ipak, u pravilu, neée biti doista uklonjeni jer oni desto lezi veé u naéinu gledanja t). u samim postupcima. Pokazalo se da sredstva za gnojenje vazna za prehranu covjecanstva, kao &to su fosfor i kalij, zbog ograniéenih zalina dugoroéno neée vige biti na raspolaganju konvencionalnoj poljoprivredi Biti ce, dakle, nuZno unapredivati i nastaviti razvijati takve poljoprivredne metode pomoéu kojih se mogu optimal- no iskoristiti moguénosti sadaSnjeg stanja s_najmanjom moguéom primjenom stranih tvari.Danaénje poznavanje jednostavne bioloske povezanosti, koje. mnogim poljoprivrednicima postaje sve jasnije, iz vastite spoznaje ili zbog pritiska sve osvjestenijih potrosa éa te zbog djelomiéno katastrofalnih onediscenja podzem- nih voda, vodi ozbilinom prisinom ograniéavanju upotrebe kemikalija u poljoprivredi, No, ljudima odgojenim u skladu s konvencionalnim analitiékim metodama prirodne znanosti iznimno je te8ko opaziti snage koje djeluju u Zivome, u njih se pouzdati te se njima sluziti Biolosko-dinamiéki rad potiva na znatno girim spoznajnim temeljima od temelja obiéne prirodne znanosti. Stoga razu- mijevanje njegovih nagelnih razina nije lako. No, sto bi vise mogio biti u smislu uéenja koje nam namecu dogada- ji 20-tog stoljeca — prije svega glad u “treéem svijetu”, ali takoder viastito ekolosko-ekonomsko krizno stanje — nego pokretanje svih snage navedenog stajalista radi povecanje i osiguranje kvalitete i produktivnosti? Intenzivno prouéavanje i poznavanje biolosko-dinamié- kog natina gospodarenja su preduvjeti za priprema- nje i upotrebu pripravaka. Oni su preuzeti iz predavanja Duhovnoznanstvene osnove za napredak poljoprivrede, takozvanog Poljoprivrednog tecaja(PT) koji je Rudolf Steiner odrao 1924, te su se nastavili razvijati. Spomenuti Tecaj daje pregled uvjeta Zivota u potjoprivredi te je svojevrstan preduvjet za upoznavanje titatelja s osnovama duhovne znanosti Rudolfa Steinera. Pripravci se mogu razumjeti samo u ovoj povezanosti; njihovo pripremanje opisano u 8 Radnoj biljeznici br. 1 te njihova upotreba opisana u ovo} Radnoj biljeznici br. 2. Vlastito iskustvo druzenja s pripravcima u praksi donosi si- gurnost i pouzdanje u njihovu djelotvornost. Ovo se pouzdanja moze jos vise uévrstiti ima li se pregled nad 72-godi8njim iskustvima biolo8ko-dinamiéke prakse te nad brojnim rezultatima istrazivanja povezanih s ovim pripravcima. Na spomenutoj osnovi svatko tko upotrebljava bioloko-dinamiéke pripravke moze izgraditi viastiti odnos prema ovim tvarima i njihovoj uéinkovitosti Numeracija pripravaka od 500 do 508 potjece iz 1928 godine, a u poéetku biolo8ko-dinamiékog rada bila je zamisijena kao pseudonim. U meduvremenu se udoma- Gila te je mnogostruko posluzila br2emu medunarodnom sporazumijevanju, No, unatoé tomu radije se rabe izvorna imena Pretpostavimo li da je “poljoprivredno gospodarstvo ne- ka vrsta individuainosti" (PT), da ima znaéenje zivog or- ganizma, pripravci bi se po moguénosti morali proizvodit unutar organizma smog poljoprivrednoga gospodarstva — tek su onda u potpunosti sastavni dio Zivoga organizma odnosne ekonomije te postaju njezinim novim organom Oni nisu roba za prodaju. Samorazumijivo je da je moguéa uzajamna ispomoé i pomaganje da bi se olak8ao podetak posla.Htjeli smo da ova knjizica bude sasvim pragmatiéna, a na danagnjem stupnju znanja zamidijena je da bude savjetnik biolosko-dinami¢ki djelatnim _ poljoprivrednici- ma, vitlarima i njihovim pomagaéima — dakle ljudima koji Ge sami pripremati i primjenjivati pripravke. Ona sadrzi preporuke Rudolfa Steinera i vise od sedamdeset godina iskustva mnogobrojnih prijatelja. Zahvaljujuci njima, nama danas na ovim praktiénim temeljima stoji na raspolaganju poljoprivreda usmjerena prema buduénosti Mausdorf, 1997. Christian von Wistinghausen 10 Uvod Zasto treba stvarati novi organ kultivirane prirode? Gnojidbu shvaGamo kao oiivijavanje tla. No, njezino dje- lovanje daleko nadilazi tlo. Pri gnojenju oZivijavanje treba, Sto je prije moguée, zahvatiti sve tvari i sve snage gnojenia. Prema nauku Lievegoeda (1992.) gnojivo je — poput gusje- nice koja se poslije potpune preobrazbe razvija u leptira — priprema za tlo iz kojeg Ge se poslije njegove preobrazbe (Heilmann, 1995.) biljke modi razvijati primjereno svojoj biti. Sva mjerodavna svojstva plodnih tala, primjerice, rastresi- tost, kapilaritet, dublje raslojavanje tla te optimalan sadrzaj humusa, zasnivaju i odrZavaju Zivotni procesi. Sto su Zivotni procesi slabiji tim je slabiji prinos, a tim se vise treba raditi na njihovom izgradivanju. Oéuvanie i povetavanie plodnosti tla ostaje trajan posao koji treba obavijati — pored proizvodnje plodova tj. stvaranja kolanja viskova koji judima sluze za prehranu, To je zadaéa i neprestana briga poljoprivrednika i vrtlara, vocara i Sumara. Praktiéar s vremenom uéi koji oblici i koliine gnojiva, kakav plodored, obrada tla i vrijeme sjetve, odnosno kakvi razliéiti uvjeti odgovaraju njegovim usjevima. Pitanja tijeka i ravnoteze snaga povezanih s parcelom od presudnog su znaéenja. Primjerice, pomazu li oba pripravka "za prskanje, gnoj iz roga i kremen iz roga, organizmu parce- le da se tako nastavi razvijati da vise ne mora biti optere- Gen lijecenjem simptoma, primjerice, suzbijanja lisne usi (Heilmann 1993). Kupke za sjeme s kompostnim priprav- cima jaéaju kultivirane bike (Sattler, 1989). Prehram- beni proizvodi DEMETER uzgojeni_ biolo’ko-dinamiékom metodom pokazuju bolju kvalitetu (Hoffmann, 1990). Odgovarajuéom obradom obnavija se tlo usporedno sa sta- dom krava, koje rasplodivanjem proizvode telad, a istodob- no proizvode mlijeko i gnoj. Stvaranje prinosa takoder se dogada na temelju mineraliziranja organskih tvari tj. pored topline, vode i CO, (ugljiénog dioksida) raspadanjem se oslobadaju hranjive tvari za nove biljke. Dugoroéno gledano, medutim. za plodnost parcele presud- no je nastajanje humusa. Ovdje leze osobite moguénosti biolo8ko-dinamickog nagina gospodarenja kojima se treba sluziti te ih treba nastaviti razvijati. Tako Ge poljoprivrednici, vrtlari i mali vrtlari razviti osobi- to razumijevanje o tome da biolosko-dinamiéki pripravci u svojem jedinstvu, kao novi organ odnosne parcele, imaju osobito vaznu zadaéu jer preobrazba snaga, medusobna povezanost snaga i poredak snaga su djelovanja koja daleko nadilaze ono sto se neposredno dogada samo pomoéu gnojidbe (Heilmann 1997) Preobrazbu snaga moze dozivjeti svatko tko je imao mali pri- nos korisnih bilki, ali umjesto toga jaki rast kiselice, pirke, 12 lobode, striéaka i sl. “Samo previadavanie faze sluzi u tu kao u évrstim i tekuéim gospodarskim gnojivima uglavnom je kljué Za previadavanje problema s prinosom i korovom” (Heilmann, ‘osobno priopéenje). U navedenom lez bit polazisne totke bio- lo8ko-dinamikih pripravaka u upravijanju procesom truljenja. Medusobna povezanost snaga osobito se pokazuje na sma- njenju gubitaka pri kolanju tvari i energija unutar gospodar- stva. Tako se dugoroéno poveéava sadrzaj humusa — prije svega u donjem sloju tla (v. Wistinghausen, Petterson Reents, 1992 Jarna) — te produktivnost unesenoga gnojiva. Poredak snaga koji se postize pomotu preparirane i svrsi primjerene gnojiidbe, u prvom se redu jasno pokazuje na Zdraviju i trajnosti plodova kao Sto su voce i povrée. To se moze uotiti na jo8 jednom primjeru: U goveda se, tijekom prve i druge generacije poslije prelaska na biolosko-dinami¢- ki nagin vodenja gospodarstva, razvija oblik roga od prema unutra svinutog roga ka boéno prema gore zavinutom lijepom obliku (ka “poput vijka zavijenom asimetriénom itmiénom paraboloidu’). | ovdje se, dakle, pokazuje djelovanje koje neposredno proizlazi iz “gnojenja’. Nadalje zadaéa svih onih koji rade s bioloSko-dinamickim pripravcima jest da ih brizljivo pripremaju, dosljedno upo- trebljavaju, promatraju natin na koji djeluju, da ih opisuju te da ih takoder nadalje razvijaju. Rad s pripraveima je, osobito u izvaneuropskim zemijama, novina koju treba poéeti rabit te razvijati primjereno polozajuPripravci za prskanje Polarost bilike moze se primijetiti u njezinoj ravnotezi izmedu lista i korijena. Moze se takoder shvatiti kao pitanje ravnoteze procesa izmjene gradivnih tvari (eterske sna- ge) te izmjene razgradujucih, pregradujuéih tvari (astralne snage). Dok ritam primjene i djelotvornost gnoja iz roga (pripravak 500) vise vrijedi za astralini pol tla, kremen iz roga (pripravak 501) vise djeluje na eterski pol lista. Ova polarnost pripravaka za prskanje ve¢ pri pripremanju i pohranjivanju igra presudnu ulogu (usporedi s Priruénikom 1 Upute za pripremanje biolosko-dinamickih pripravaka, 1981/1997). Zato se gnojiz roga priprema tijekom mraénog, viaznog, hladnog godi&njeg doba; skladiti se u tamnoj viaznoji hladnoj okolini; a nanosi se na tlo po moguénosti u prostoru korijena. Kremen iz roga priprema se ljeti — ali takoder u tlu — skladi8ti se u svijetlom, suhom i toplom, a primjenjuje se na podruéje lista. 1.1. Gnoj iz roga (500) Pripravak gnoja iz roga na prvom mjestu djeluje na tlo i sustav korijonja, ali takoder na podrudje liééa billke te pojaéava njihov rast. On aktivira sposobnost biljke da se pomocu simbionata korijena jaée povezuje s mineralom nego &to bi se to dogodilo prirodnim putem. 15On se ujesen te u proljece od podetka vegetativnog raz~ doblja, po moguénosti u posiijepodnevnim satima za male naoblake, prska u velikim kapima na tlo koje jo8 treba obradii- tiili svjeze obradeno tlo ili tjekom obradivanja tla, u razgiba- nu zemlju. U rano proljeée &to je ranije moguée, najbolje za promjenjiva vremena, nanosi se na obraslu zemiju, tj. zim su livade, pa&njaci i ozima p8enica prohodni ili provozni. Staro pravilo seljaka kaze da proljece podinje sa Svetim Petrom 25. veljaée. Oko ovoga dana u mnogim se godinama moze jasno osjetiti nagla promjena vremena. “Sunce, koje tek oko 14 dana kasnije razvija svoju martov- sku snagu, nema jo8 uopée nikakav utjecaj na ono &to pred njega dolazi iz unutragnjosti Zemije. To je nesto &to je Zemija sama iz sebe sposobna napraviti, to je unutarnji Zivoi Zemlje koji se u mirisu potinje istiskivati van, mnogo prije nego sto se pojavi biljno obilje” (Walter Cloos “Das Jahr der Erde’). Iz navedenog opisa jasno je ca je upotreba pripravaka, pri- je svega gnoja iz roga, od velike vaznosti za potpomaga- nje procesa u tlu u proljeée. Isto vrijedi ujesen kad se snage povlaée u tlo. Glavna upotreba: Pri obradi ta, na livade, panjake, ozimu pSenicu — dakle, prije svake nove kulture prije sjetve, prije sadnje, na svjeze popasene ili pokogene povriine, po stab- lima i u kronje te pri neprestanoj suai po svim kulturama; da bi se potpomogla izgradnja korijena, sadnice treba kratko 16 vrijeme prije sadnje s korijenom potopiti u izmjeSani pripra- vak gnoja iz roga. Koligine pripravka gnoja iz roga: Za jedan obrok sadrzaj jednog roga gnoja iz roga dodaje se koliéini vode koja se treba raspréiti na 0,25 ha (= 2.500 m’). To je u pravilu, ovisno © viaznosti pripravka, 30 do 80 grama na 10 do 15 litara; po hektaru sadrZaj 4 roga = 120 do 300 grama na 40 do 60 litara vode U posliednjih 10 do 15 minuta mijeSanja moze se umije- Sati pripravak od valerijane (1 do 2 cm*%ha) koji pojaéava ozivijavajuce djelovanje na tlo. Ovaj postupak osobito ima smisla prije hladnih no¢i da bi se zaétitile biljke ugrozene mrazom te za pospjesivanje impulsa cvatnje. 1.2. Kremen iz roga (501) Pripravak kremena iz roga moze se vet ujesen prskati po mladim biljkama ozime pSenice da bi se ojaéale biljke U proljeée pomaze potaknuti dobivanje stabliika svim usjevima Zitarica, na livadama i na pasnjacima. Ovisno © intenzitetu i trenutku primjene potiée rast ili proces do- Zrijevanja, a time sluzi ujednaéenom stvaranju tvari. Po- jaéava sposobnost biljke da se jade poveze s kozmickim snagama — prije svega sa sunéevim svjetlom — nego sto bi to mogla prirodnim putem. U pravilu se treba rano ujutro najbolje dok je jo8 rosa, u najfinijem razrjedenju prskati pozelenim biljkama, cim imaju dovoljno zelenih listova ili se pokazuju prvi vidljivi zametci buduceg ploda. S pogetkom dozrijevanja preporudljivo je prskati poslije podne; bistro vrijeme potpomaze djelotvornost; treba iz- bjegavati podnevnu Zegu i dane sa suhim ili hladnim vjetrovima. Savjetujemo ritmitko prskanje za jatanje snaga otporno- sti lista na gljivice i insekte: u isto doba dana tri dana za redom i to ponoviti poslije od 2 do 3 tjedna; donisi pozitivne rezultate. Pri mijeSanju kremena iz roga u posijednjih 10 do 15 mi- nuta moze se umijegati éaj li juha od njivske preslice za podrzavanje procesa kremena u biljkama Vigekratna primjena kremena iz roga povecava prinos, dozrijevanje, trajnost i ujednaéenu kvalitetu plodova. Koligine pripravka kremena iz roga: jedan obrok = 1 gram na 10 do 15 litara vode za 2.500 m? ili u skladu s tim 4 grama u 40 do 60 litara vode za 1 ha paénjaka ili oranice. Za nasade drveéa i grmija oko 8 grama na cca 100 do 150 litara/ha. [Glavna primjena u voénjacima: poslije berbe i poslije cvatnje, ujutro, a za dozrijevanje plodova poslijepodne do veéeri, ujesen poslijepodne dodatno iz- medu berbe i opadanja liS¢a za razvijanje stabla. Lisnati plodovi (salata, kelj): za nastejanje glavica itd.; Zitarice: vec od dvolisnog stadija (i ujesen) sve do tjeranja mladica.] 18 1.3. MijeSanje i nanoSenje pripravaka Pripravke za prskanje treba pripremati u zagrijanoj vodi te ih intenzivno mijeSati jedan cijeli sat: u poéetku spori- je, snaznim pokretima na periferiji te povetavati brzinu mijeSanja u jednom smjeru da u posudi za mijesanje nastane lijevak od tekuéine. Kada lijevak postane najdublji treba ga najprije razbi- ti snaznim mijeganjem u suprotnom smjeru, a potom nastaviti mijeSati u istom smjeru sve dok se ne oblikuje novi. Opisani postupak treba stalno ponavijati te ga dovraiti mijeSanjem na desnu stranu, u smjeru kazaljke na satu (prema savjetu Schweisshelma, osobno priopéenje 1994) Vrijeme mijeSanja izmedu promjene smjera ovisi o veli- Gini posude za mijeSanje; pri poljoprivrednim koliinama od 200 do 400 litara vode ono iznosi otprilike 1 minutu. Pripravke treba mije8ati ruéno. Pri izboru koliéine za mi- jeSanje mora se uzeti u obzir da se tekucina tijekom intenzivnog mijeanja podize. “...Neizmjerno mnogo ovisi o tome da ju se prozme unutarnjim porivom...” (PT). Za mijeSanje treba uzeti najbolju moguéu vodu. Vodu iz vodovoda i bunarsku vodu treba nekoliko dana prije mijeSanja ostaviti da odstoji u otvorenoj posudi. Buduci da kignica kad poéne ki8a, osobito poslije duze suse, sadrzi veliki stupanj oneciScenja, od vode s krova ne bi trebalouzimati podetnu koliginu, a krovovi od crijepa trebaju imati prednost. Za veéa skuplialigta ki8nice postoji automatska sklopka ko- ja dotok vode u cisternu prve otvara s éistom vodom. Vodu treba zagrijati na tjelesnu temperaturu (cca 36 do 38°C) Sto se moje uéiniti u kotlu Pripravke treba raspréiti po moguénosti unutar jednog sata, maksimaino tri sata, nakon dovrSenja mijeSanja jer im se poslije toga smanjuje djelotvornost. 1.3.1. Priprema za mijeSanje pripravaka gnoj iz roga i kremen iz roga Da bi se pripravei gnoj iz roga i kremen iz roga, za njegu tla te za poboljganje rasta biljki, mogli pravodobno izmijesati s najmanjim utro’kom rada, potreban je uredaj za mijeSanje. Onse sastoji od posude za drianje zalihe vode za mijeSanje, kotla za zagrijavanje da bi se voda zagrijala na tjelesnu temperaturu, baéve za mijeganje i motke za mijeSanje koja na unutarnjem kraju ima priévrséenu metlu za mijeSanje. 20 Slika 1: Uredaj za mijeSanje pripravaka za prskanje ae Jab 1. BaGva za skupljanj Kgnice na juéno strani ~ vodu let zaghjava sunce 2, Kotao 2a zagrjavanieu projec i viesen 3, Baéva 2a mieSane i motka s mellom objeSena 0 potporn gredu krova 4, Baéve 2a billnu gnojnicu (vii poolavia 1.2.4.) 5, Batva za prigravak ladena (vidi poglaviie 3:3.) 6. Traktor s baévom za prskanjenapried i djaéom ili negim slénim otraga Slika 2: Stalak za mijeSanjeDa bi se pristedjelo, dijelovi pribora za mijesanje trebaju se postaviti Sto je blize moguée. Batva za prskanje spremna za Punjenje treba stajati pored baéve za mijesanje. Hoée li se sve jedno s drugim uskladiti takoder otpada prepumpava- nje, osobito izmijeSanog pripravka u prskalicu, jer se voda moze sama ulijevati prolazeci pojedinim stupnjevima, Slika 3: Toranj za mijesanje Sliéno se rjeSenje uvijek moze pronati posluzimo li se padom terena, strehom, a takoder pomocu duzeg gumenog crijeva. Za izgradnju optimalnog uredaja za mijeganje tre- ba isprva uloziti dosta vremena — to, medutim, ne vodi 22 samo u8tedi vremena pri kasnijim ponovnim mje8anjima, nego takoder intenzivnijoj upotrebi pripravaka jer ée se bez velikin odmaranja, Stovise jednom izmedu dvije faze rada, izvoditi jedno prskanje. Buduéi da mije’anjem pripravaka neposredno radimo sa Zivotnim snagama, to bi trebalo imati na umu veé pri izradi uredaja za mijeSanje; da u neposred- oj blizini, po moguénosti, ne bude nikakvih utjecaja koji smetaju Zivotnim snagama kao Sto su dalekovodi, elektri- éno zagrijavanje vode, motori, mobiteli, telefoni itd. (sta- jaligte o strojnom mijeSanju slijedi u nastavku) 1.3.2. Baéva za mijeSanje Prikladna je okrugla baéva cilindriénog ili blago stoZas- tog oblika naginjena od kamena, drveta ili iznimno od umjetnog materijala prilagodenog ziveznim namimicama. Kompromisno rjegenje su istrogene posude za most ili vino U baévama od 200 do 400 litara zapremine moze se mije- Sati 150 do 300 litara (za 3 do 6 ha) jer se lijevak pri mje- Sanju tekuéine podize prema rubu. Da bi se pri mijesanju mogao stvoriti dobar lijevak, visina baéve treba biti jedan i po puta veéa od promjera. Za mijeSanje pripravaka za vrtove moze posluziti 10 do 20 litrena glinena posuda, 1.3.3, Metla za mijesanje Osobito brizijivo treba pripremiti metlu od Siblja jer je ona presudna za to s kolikim ée se utroskom snage svladatiproces mijeSanja. Sto je veca koli¢ina vode koja se mora izmijeSati tim veGa mora biti metla. Pri manjim sadrzajima do 50 litara, za mijesanje je dovoljan jednostavan stap. Slika 4: Metla za mijeSanje i naéini vjeSanja Za pruée dolaze u obzir Iieskove, vrbove ili brezove grane. Promjer bi trebao iznositi oko 10 do 15 cm. Prue metle mora dolje biti ravno odrezano. Stap za metlu mora biti du- gaéak najmanje 3,5 m i posve ravan, a na debljem kraju treba ga kratkom koZnatom oméom ili remenom objesiti za jaki Gavao ili kuku tako da zajedno s metlom bude za oko Sirinu Sake udaljen od dna Metlu treba objesiti tako da se moze okretati, ali dane moze iskoditi iz ruke. Ne&to skuplj, ali vrlo stabilan drzaé moze se 24 napraviti od starog gornjeg upravljaéa koji se treba uévrstiti u sredinu svornjaka na draéu évrsto zategnutom vijcima. 1.3.4. Sprava za procjedivanje Pripravak gnoja iz roga poslije dovrsenog mijeSanja od jednog sata pustamo da se kratko stalozi. Potom ga, kroz vreéu od srednje-gusto tkane jute ili kroz fini materijal za zavjese ili kroz finu mreZastu éarapu, ulijevamo u posudu za prskanje. Moguée je takoder koSaru za krumpir zadje- nuti u vreéu, vrecu uroniti u posudu za mijesanje, a pripra- vak za prskanje isisati iz oblozene koSare pomotu crijeva. U svakom sluéaju pri ulijevanju u posudu za prskanje mo- ramo staviti jedno fino sito! Prosijavanje je nuzno jer bi se inaée lako mogle zaGepiti sapnice na prskalici. zmjesani pripravak kremena iz roga mora se takoder fino procijediti jer u njemu uvijek ima onediséenja zbog vjetra, strugotina od roga, metle ili posude. 1.3.5. Tehnika mijesanja Tehniciranje, u danagnje vrijeme vise nego ikad, zahvati- lo je takoder poljoprivredu. Poljoprivrednici su kao i priroda uvuéeni u s time povezani mehanizam. Ritmovi, naravno. unapredujuée djeluju na éovjeka i na Zemiju. Za svaki stro. koji su izgradil judi moramo u nasu svijest primiti naéin rade stroja te nauciti njime ispravno rukovati kao instrumentompomoénim sredstvom. On ne smije nama zagospodariti. Time Ge se moti nadviadati pretjerano materijalisticko migljenje. Na sve vie imanja pripravci se mijeSaju mehanicki pomocu strojeva za mijeSanje. To se osobito pokugava na vetin go- spodarstvima tako da se ondje susrece sve manje radne sna- ge. Jo8 nema iscrpnih eksperimentainih usporedbi razligitin tehnika mijeSanja i njihovih uéinaka. Unatoé tomu u nastavku 6e se iznijeti nekoliko gledi8ta o spomenutom pitanju. Prije nego Sto se prikazu kriteriji za prosudivanje mehanié- kog mijeSanja pripravaka, potrebno je ukratko opisati raz- ligite metode. Najprodavanije tehniéko rjesenje je “stroj za mijeSanje” koji Pomoéu strojnog pogona pokusava manje ili vise opona- Sati proces ruénog mijeSanja. Ovdje ima razliéitih principa konstrukcije koji se razlikuju s obzirom na jakost mijesanja i promjene smjera okretanja. Kod jednih se smjer okretanja mijenja pomocu ritmickog taktnog prekidaéa, kod crugih promjenu potiée plivajuci prekidaé u spojnoj cijevi ponocu centrifugainom silom stvorenog podizanja vode na vanjsku stijenku posude. Ovom metodom naizmjeniéno dolazi do ritmiéke promjene smjera mijeSanja. Sljedeéa tehniéka rjegenja nalaze se u novim sustavima za mijeSanje potresanjem koje su razvili pojedini zastup- nici biolosko-dinamigke poljoprivrede (primjerice, Oloid, Swingmischer itd.). Pri ovim naéinima rada rijeé je 0 sa- svim drukéijoj vrsti strujanja, koja doduse vode tomu da 26 sadrZaj biva nadasve intenzivno promijesan, ali koja imaju vrlo malo zajedniékoga s izvornim, ritmiékim, prozimajucim postupkom mijeSanja. Ovdje se takoder treba primijetiti da jo8 ne postoje nikakvi eksperimentalni rezultati u odnosu na djelovanje pripravaka pripremljenih navedenom metodom. Pored toga postoje postupci koji proiziaze iz ritmic- kog obradivanja vode, a sluze za mijeSanje pripravaka: “flowforms” (Virbula prema metodi Wilkes, Dreiseitl). Za ove je metode karakteristiéan ritmicki tok vode — tzv. vrt- lozni put — kcja vrtlozenjem u obliku osmice prevaliuje odredenu dionicu, skuplia se u jednoj posudi za sabira- nje te se odmah potom, pomosu crpke ili sprave za po- dizanje, ponovno prosijeduje na poéetak dionice. Ovaj na- Gin mijeSanja pripravaka u vodi osobito se primjenjuje na Novom Zelandu i u Engleskoj, a jo8 je isto tako nedovolino ispitan u odnosu na ostale metode. Mnotvo metoda veé je sada veliko i stalno raste a da se postupak mijeSanja kao takav uopée nije ispravno shvatio. Koje nam moguénosti prosudivanja stoje na raspolaganju kao pomoé pri donoSenju odluke? U Poljoprivrednom tecaju Rudolfa Steinera u_ poglaviu s odgovorima na pitanja 12. lipnja 1924. postavijeno je izravno pitanje o strojnom mijesanju pripravaka. Rudolf Steiner nije odgovorio da je to zabranjeno, ve¢ je opisao 2Sto se dogada kad se Ijudsko djelovanje zamijeni strojem: postoji opasnost da se “postupno sklizne u surogatstvo” (PT str. 110). To znaéi da uéinci st-ojeva mogu biti samo slabi odsjaj Govjekovih djelovanja. Rudolf Steiner je, Stovise, upozorio da ée “djelotvornost pripravka vjerojatno splas- nuti" (PT str. 111). Nasuprot tomu postavio je “oduhov- ljenje pri mijeSanju” koje ulazi u pripravak te dopire sve do njegove djelotvornosti. § druge je strane pri odgovoru na pitanje koji posrednik dolazi u obzir za rasprdivanje pripravaka, kao jedna moguénost spomenut pijesak koji se, sasvim sigurno, nee moéi ruéno mijeSati (PT str. 115). Na temelju oba navedena odnosa moze biti jasno da je Rudolf Steiner o¢ekivao od poljoprivrednika da slobodno prosuduju te da se s ovim pitanjem trebao sam razracuna- ti, Pri ruénom mijesanju svaki i najmanji pokret ima osobno obiljezje, to je ritmiéno ponavijanje — primjerice, brzina okretanja metle za mijeSanje — 8to pri tehniékom mijeSanju, naravno, ne dolazi u obzir. Zivotu primjereni ritam, stroj pretvara u mrtvi takt. Rudolf Steiner: “Nisu, dakako, svi pro- cesi toliko povezani s najintimnijim prirodnim procesima, kao &to je to upravo mijeSanje..." Stoga ove “najintim- nije prirodne procese” ne bismo trebali napasti “éistom maéinerijom’. (PT str. 119) Sazmu li se izjave Rudolfa Steinera koje se odnose na strojno mijeSanje, dane u odgovorima na pitanja 12. lipnja 1924, ipak se moze jasno steci dojam da upravo ova poljoprivredna mjera treba biti oslobodena utjecaja tehnike. 28 Ipak svatko sam mora odluéiti o tome kojim putem hoée iéi u odnosu na mijeganje pripravaka. Treba takoder uzeti u obzir da ée ruénim mijesanjom kojim se na pripravak prenosi Govjekovo unutarnje raspolozenje, na nacin koji je naveo Rudolf Steiner (PT), biti te&ko izmijeSati pripravke u koligini vode koja prelazi 200 litara. To znagi da “surogatstvo” ne posinje uvodenjem strojeva, nego upravo mijeSanjem u predimenzioniranom mjerilu. No, unatoé tomu, iskustva poljoprivrednika govore da se pripravci u koliginama od 300 do 350 litara jo8 vrlo dobro mogu izmijesati 1.3.6. Tehnika prskanja Za tehnike rasprsivanje pomotu ledne ili traktorske prska- lice postoji vie moguénosti. Nuzno je da se upotrebljena prskalica rabi iskljudivo za raspréivanje pripravaka. Za lednu prskalicu dolaze u obzir svi modeli koji se rado kupuju, primjerice, prskalica pod tlakom u kojoj se cije- la zapremina za prskanje nalazi pod tlakom ili stapna prskalica u kojoj je samo jedan mali dio tekucine za pr- skanje u stapnom kompresoru pod tiakom potrebnim za isprskavanje. Da bi se prskanjem dosegnuo veci domet potrebno je priévrstiti nastavak od 1 do 2 metra, ovisno o vrsti prskalice. Tijekom kretanja s lednom prskalicom po polju, treba polukruzno mahati Stapom za prskanje amo-tamo tako 28da se pripravak ravnomjerno nanosi. U vocarstvu i vrtlar- stvu opravdala je oGekivanja motorna ledna prskalica s ventilatorom. Za rasprsivanje pripravka gnoja iz roga po malom vrtu, ista se svrha moze postici kantom i metlicom ili sveZnjem suhoga granja. Za kremen iz roga dostajat ée mala ruéna prskalica. U poljodjelstvu se primjeniuju traktorske prskalice pri razli¢itim postupcima: Kao dopuna uredaja za obradu tla moze se kao prosirenje njegova rada raspréivati pripravak gnoja iz roga (pri oranju, drijanju, sijanju itd.). U ovom se sluéaju baéva s pripravkom treba montirati sprijeda na traktor te pripravak prskati pomocu sustava niskotlaéne pumpe, u kapima, na razgibanu zemiju Slika 5: Raspored sapnica za prskanje Za raspréivanje pripravaka na velike povrsine postoje po- sebne prskalice za pripravke sa sapnicama za prskanje i radnom povrsinom od 10 do 20 metara 30 Prije svega u Sumarstvu i vocarstvu, ali takoder u po- |jodjelstvu, na velikim povrsinama vrlo su uéinkoviti ventilatori za rasprsivanje Kao pumpe mogu se dodatno rabiti: samousisne Zapt- wellen-membranske pumpe (Zaptwelle - sporedni pogon na traktoru koji sluzi za pokretanje prskalice i sl, op.prev.) sa Sto je moguée manjom dobavnom koliginom (firma Sudau); za najmanje dobavne koligine bormaSinske pumpe spoje- ne na sporedni pogon traktora ili 12-voltne elektropumpe Osobito treba obratiti pozornost na niski tlak i najmanji moguéi povratni tok. Potrebno je 1 do 2 ili 3 para sapnica tako dimenzioniranih i tako rasporedenih da se u bitnome ne premaéi koliéina od 60 litara po hektaru povréine koja se raspréuje te da se moze raspréivati voznji prilagodeno &tedljivo, racionalno i po sirokoj povrsini Gnoj iz roga se uvijek prska u kapima; sa sapnica ée se odstraniti regulator ili rasprsivaé. Sapnice, a time i mlaz treba usmieriti pod kutom od 45 stupnjeva prema gore tako da voznjom izazvan protuvjetar rasporeduje mlaz u pojedine kapliice. Kremen iz roga se treba fino raspréivati, gotovo u obliku maglice, pa zato na sapnice treba montirati regulator ili raspréivaé ili upotrijebiti finije sapnice. Pri rasprsivanju treba paziti koliko vjetar smanjuje ili povecava domet prskanja. a2. Dodaci gnojivu ili kompostni pripravci (502 - 507) 2.1. Upotreba kompostnih pripravaka Sest pripravaka naéinjenih od |jekovitog bilja stolisnika (502), kamilice (503), koprive (504), hrastove kore (505), maslacka (506) i valerijane (507) sluze kao dodaci kom- postu, gnoju, gnojovki i gnojnici. Oni, pomoéu preparira- nog komposta, biljke dovode u stanje u kojem one pustaju da u njima pojaéano djeluju kozmicke snage. Slika 6: Kompostni silos — kompostni kup — poljski trap ne apr, ‘Stlisnik—Hrastowg kora Toews optiva g~ Koptiva , ~Koptiva lica_Mastaéak — Kamilica Za prepariranje kompostnog kupa, hrpe gnoja ili gnoja iz staje bez boksova treba u novopostavijenoj hrpi ili u svje- Zem pokrovu gnoja, zabijanjem zaéiljenog drvenog kolca Eaodozgo do otprilike sredine, napraviti pet rupa. Ove rupe moraju jedna od druge biti udaljene najmanje 50 cm, ali ipak ne vise od 2,5 m. Odmah potom u ove se rupe stavija- ju pripravci u koligini od 1/2 do 1 kubiénog centimetra, svaki u jednu rupu, rasporedeni kako je prikazano na slici. Pripravak od koprive uvijek dolazi u sredinu Slika 7: Kutija za pripravke Preporuéa se 1/2 do 1 cm’ pojedinog évrstog pripravka obloziti s malo viaznoga kompostnog materijala ili zemlje, oblikovati kuglice te ih staviti u rupe tako da svaki pripravak bude polozen na svoje mjesto u kupu. Rupe treba dobro zatrpati pomocu kolca, tako da pripravei budu u évrstom kontaktu s gnojivom. Za tekuci pripravak od valerijane pre- 34 porudljiva je voda tjelesne temperature, meka ili koja je od- stajala nekoliko sati. Pripravka od valerijane treba staviti 2 do 3 cm? (1 puna éajna Zligica) u 5 | vode te mijeSati ili muékati oko 15 minuta. Potom tekuéinu treba poprskati po povr&ini gnojiva — najbrée pomotu kante i metlice ili kante s ruzom ili pomoéu poluzatvorene boce (slika 6). Za velike koligine korisno se posluziti lednom prskalicom. Slika 8: Boca za prskanje i pojas za pripravke Neposredno posiije postavijanja i prepariranja, hrpu gnojiva treba prekriti slamom, li8éem, pokoSenom travom ili slié- nim materijalom, cime se zadrzavaju sunéane zrake, ali kroz Sto moze prolaziti kiSa. U podrudjima i razdobliima s mnogo padalina te posiije tri do Sest tjedana trulienia, da bi se sprijedilo ispiranje, preko trapa treba poloziti probusenu plastiénu ceradu ili bolje specijalnu pokrivku za kompost (ko- ja se moze kupiti u trgovinama) da bi se odvodile povrsin- ske vode, a odmah potom skupljale u jednoj zbijenoj jamiZa gnojovku i gnojnicu pripravci se, kao za kompost, omotaju kompostom ili zemijom u rahle kuglice te se rav- nomjerno pobacaju u gnojnicu, najbolje takoder vec u pred- jamu. Pripravak od valerijane se, kao Sto je prije navedeno, izmijesa s vodom te se posipa po tomu. Sljedeéa je mo- guénost da se za stajsku gnojnicu upotrijebi_pripravak fladena, upravijaé truljenja i pripravak iz baéve (vidi 3.4.). Potrebno je da se, &to je prije moguée, procesom truljenja upravlja pomoéu bioloSko-dinamiékih pripravaka. Slika 9: Prepariranje gnojovke i gnojnice 2.2. Potrebne koliéine kompostnih pripravaka Jedna serija dodataka gnojivu ili kompostnih pripravaka sastoji se po obroku = po 1 cm? rukom évrsto stijedtenog kompostnog pripravka stolisnika, kamilice, koprive, hrastove kore, maslaéka i 2 cm® pripravka valerijane. Navedene koliéine pri jednoj primjeni destaju za 2 do 8 m® évrstoga gnojiva. Za gnojovku i gnojnicu upotrebljava se za do 20 m? 36 jedna serija, tj. za 100 m® 5 serija, dakle u stanovito vrijeme pripravci za 5 obroka svaki u jednoj kompostno-zemijanoj kuglici (usporedi $ 2.1.). 2.3. Pohranjivanje pripravaka Ostane li gnoj iz roga ljeti predugo u zemilji, sadrzaj roga pojest 6e organizmi koji zive u tlu, prije svega kigne gliste. Poslije iskapanja u travnju/svibnju gnoj iz roga treba pohraniti ili u rogu ili tuckanjem istresti sadrzaj u Skrinju ili glinenu posudu, obloziti s cca 10 om treseta te spremiti u staju ili podrum. Smisleno je sadrZaj iz 4 roga (koliéina za jedan hektar) oblikovati u kuglu te pustiti da se toliko osusi da se u njoj ne mogu razviti kiéne gliste. Naposljetku se kugla uskladi8ti u glinenoj posudi u suhom tresetu. Prazne rogove mozete odmah brzo osusiti cime e se prekinuti proces truljenja te Ge se rogovi dulje odrzati. Pogodno bi bilo pohraniti ih u staji u jutenoj vreéi koju je najbolje objesiti Kremen iz roga poslije iskapanja moze ostati u rogu ili nakon Sto se osugio rog treba tuckanjem isprazniti, napu- niti staklenku i tako ga pohraniti Gotove kompostne pripravke treba, odvojen jedan od drugoga, éuvati u drvenoj, glinenoj, kamenoj ili staklenoj posudi sa sviju strana oblozenoj s najmanje 5 cm dobro isuenog treseta. S gornje strane dolazi vreca ili drveni poklopac ispunjen tresetom. Za manje koliGine polugodignja potreba gospodarstva od 20 hektara Guva se u prenosivoj a7