D-R RUDOLF STAINER

SUPROTNOST

NAUKA I SOCIJALNO PITAN,E

SA STANOVISTA ANTROPOSOFI}B
 D ~ f2 'QUDOL F ST A J NE ~

SUPROTNOST
ISTOKA I Z
NAUKA I SOCl} AL NO PIT ANJE
SA STANOVISTA ANTRO
. POSOFlJE
.

eset p re(\a.va nja odr fan h juna 1922 u ~e f.u

os med unarod nom lIntropoS{)f skom kong r esu
 BEOGRAD 1937

f~dQnie J1 nfroposofsKe bfblioleke

tamJla rija .Gra fic ki I nstitu ( " , B e ogr~ d , Kneza Pavia IS-a.
 A D R Z A

Antroposo/fia i n aliKo
1. Antro oso fija i prirodna naulw 5
2. nt rop o ' oE ja i psihologlja. . 22
3. An troposofija i istorija Istoka i l apada 37
4. Antroposofija i razvoj covjecanstva sa geograf­
skog stanovlSta . . 49
Antroposofij a i kosmol gij a 70

A n/roposoliia f so iolofjl/O
6. ad a:-; nj ost i socijaln e 1c1.nje . . . . ~(~
7. adasnjost i socijaln e p rilike (Atia nt skR i paci­
ficka kultu ra) . . . . . . . . . 96
8. S3daSojost i socijalni nedoslaci (Az i.ia- Evropa) 107
9. Sada njost i soci j aln e nade (Evr opa - Amerik <\ ) 119
10. 0 511 0Ve socijainog pitanj a . . , . . 130
 I. ANTROPOSOFIJ A 1 PRIRODNA NAUKA
.
Vrlo postova ni sJusaoci!
Ovaj ko ngres objavJjE n yam je kao kongres na kome ce
se rasmatrati pogl edi na svij et a ti me ce se ou i baviti. Ali ko
danas hoee da gov ori 0 pogJedima na svij et l1 e smije mimoic i
prirodnu nauku i prije sv ega one sto se iz vodi iz pogJeda ua
svij ei koji je donijela prirodna nauka. Prirodna nauka je u ·z·
vj esDom smislu vee ne koliko st Ij ca, mo ze mo reci od petnaestog,
'esnaestog stoljeca, u kultufDom svij etu sve vise ovladavala Ijud­
skim misljenjem.
lmali bismo vrl o mnago da kazemo ako bismo htjeli dOl
ukazemo na velike triurnfe saznanja priro dot:: nauke i l1a preo­
brazavanje svega cov jelw va zivota tek ovinarna prirodno -naucllog
istraiivanja. Sa stano viSta pogleda na sVijet mora nas na pri­
rodnoj nau ci interesovati jo' nesto sasvim drugo, a to ie, vee
ad du ze vremena, njena uloga vas pitaca civili'i;ovanog covje­
canstva. Kada covjek O'ovo ri 0 toj vaspitno j ulozi u razvojnom
toku modernog covj ecanstva dolazi, mozemo reci do dva para­
doksa. Dozvolite da prvo rasm otrim ta dva paradoksa.
Prvi ie u vezi sa preob ra zavanj em \j udskog misaonog zi­
vota kao takvog, sto je prirodn naucni nacin istrazivanja izvrsio
vise u pogJedu na Ijudsku uo utras nj ost. Ko nepri tras no gled a
ranije poglede na svi jet naci ce da je u njim a, iz uslova razYoj a
covjecanst a u sta riji m epohama, miSije nje kao sarno po seb i
prido[J osilo nesto onome sto pokazivabu opiti i p smatra nja pri­
ro de . Treba covjek da se sjeti sarno oekadasnjih ogranaka a­
znanja, astrol ogije, alhem ije, pa ce naci da se u takvi m, za f (i ­
ni ja ku\ uroa raz ob\ja pri kladnim naciuima spo znaje, prilazil o
prirodi tako da je, kao po sebi razumlji vo, Jjudsk o misljenje iz
::iebe pridono s' 0 ne Vto ono me do c ga je covjel{ u saznanju do~
lazio odnosno otkrivao u svij etu.
 Toga nema u prirodnonaucl1om misljenju novoga vrem ena .
Coviek je danas u neku ruku obve zan da jednostavno usvaja to
do cega dolazi posmatranjem i opitima,da zapa zanja preraduj e
u takozvane prirodne zako ne. U obradivanju opita i posmatranja
sluii se dakako misljenjem, ali sl uzi se mi Ijenje m sarn o kao
nekim sredstvom da bi paj ave doveo u vezu ta ko da mu One
svojim postojanjem otkrivaju svoj e unutrasnje od nosaje, svoju
zakonito&t. Pri tome nastoj i da iz mn Jenja De unosi nista u
ana ~to moze zapa zati u spoljasnjem svijetu. To smatra, i s pra­
vom, kao nekim idealom prirodnonaucnog shvata nja.
Pod takvirn uticajima covjekovo rnisljenje poslalo je stva rn o
&luga, samo sredstvo za istraziv oje. Misao ka o takva u izv je.
snom smislu nema vise sta da kat e kada se radi 0 tome da se
i trazuje zakonitost pojava u svijetu. - Ali time je nastao jedan
paradoks na koji zelim da ukazem. Time je misao kao Ijudski
dozivljaj, u neku ruku iskljucena iz odnosaja covj ekovih spra m
realnosti svijeta. Misao je postala formalno pomocn o sredstvo
za bvatanje real osti. Za unutarnji tovj elw v zi ot to znati va n­
redno muogo. To znaCi da na miS ljen je mor' rno da giedam o
kao ua 0110 sto se mudro i skrom no ima da uzdrzi kada se fadi
() posmatranju spolja~nj eg svi jeta, da Je u duse vnom zivotu kao
neka zasebna truja.
A kada se covje k up ita: Kalw se sarn a priro dn a na uka
mo ze priblifiti misljenju, dolazi do parado ksa, Jo lazi do toga
da kaze sebi: Ako se misljenje mo ra da povuce u prer di vanj u
p riro dnih zbivanja, ako rnisljen je mije da zah vdta sarno fo rmal­
0, objasnjavajuci, sastavljajuci, l1re ujuti . tada to znaCi da ono
nije u samim prirodnim zbivan jima. Tada postaj e paradoksn o
ad sad a sa prirodnonaucn og stano vista po tav imo ravd no
pitanje: Kako moiemo iz prirodnonaucne zak onito sti shvatiti
misljenje kao neko oCitovanj e, objelodanjivan je lj udskog orga­
I izma? Aka covjek stoj i nepristrasno i ozbiijno u priro dnom
zivotu, tada mora reci: OtkaIw se miSlj el1je moralo po vuc i ad
pnrodn ih zbivanja, moze posmatranje priro dnih zbi vanj a doduse
uvijek teiiti da dopre po rni IJen ja, ali to poslDatranje ne moze
u tome nastojanju ni ukoJiko uspjeti. Tako metc dsk i iskl jucen o
i jz realnosti prirodnih zbivanja, misljenje je os uden o da bude
arno slika a ne realnost.
~mat ra rn da dan:ls vee mnog i ljudl uvidaju svjesnD
dalekoseznost toga paradoksa; ali u potsvje snim dubin a a du­
 7

se vnog zi vota ko d vrlo mnogih Ijudi vee u sadas njosti postoji

osjefanj e ° to me da covje k sa onim st ga stvarno cin i covj e­
ko (j er ' amo time sto je misa no bjte moze sebe smat rati
covjekom, u mislje nju je njegovo Ijudsk o dostoja nstv o) ide kro z
ziv t kao sa necim cij u realnost za sada ne moze prizoati, sto
kao oeku sliku no, i kro z ii vot. Uk<lzuju i na svo je oaj ple meni ·
tij e u ljudskoj prirod i covjt:k osjeta sebe oekako u nekoj nere­
alnost i. To je n sio sto le2i na dusi o nome ko je ulaz io u pri­
rodnonRucne metode istrazivanja neo rga nske pri ro dne oauke i
biol 'lgi je, i b se nije zadrzao sarn o ko d pojedLnacnih tkrica
nego ie u sirern smislu sngledao sta sJij edi iz te metode istra­
fivfJnja.
Mozefio reci da je tu oesto sto mo ze da vo di do teski h
sumnja u Ijudskoj du.'i. Sumnje nastaju daka ko prvo u razumu ali
one t 1m i u Ijudsko srce. Ko u dubljern smi slu promatra Ijud ­
sl u prirodu (sto u po jedinostima imamo da iznesemo u iducim
predavanjima) 00 zna da dusev l1 0 raspolozellje, a narocito kada
dijelom postaJe trajno, utice i na tjelesno stanje covjekovo i
da je s tim tanjem jl i raspoloze aj em u ve zi i skladl1 0st
zivota . 1)a I i co vjek pri m u sebe surnnje iii ne, s tim je
u "ezi i da Ii ce hra bro i usprav no it i kro z zivo t i blagotvorn o
mf)ci dje lovati medll svoj im bliznjima, iii ce iei kroz iivot z10 ­
voljno, utuceno, ne biti ni za 5tO ni sebi ni drugima. Ne I,azem
da t sto sa m s· d a r kao mo ra voditi trajno u sumnj u, ali vodi
lako nC'! put sum nje' pravcimJ lwj e imam da opisem.
Veli canstvene tekovlne prirodne nauk u sp oljasnjem svi­
jetu slavljaju na cov jeka, u pogl edu na njegovu dusu, va nredne
zahtjeve ak a l1a poz itivan "aci n stoji sp ram prirodne nauke, sto
bi neosporn o mora o kao sto cemo vidj eti u svjetlu pogl eda na
~vii et sto se 0 dje zastu pa . Ti zaht jevi tr uze od covjeka da se
On jace, snaznij e sllprotstav i sll mnji nego to bi se trebcLlo
s 'protstavili da oni ne dolaze od sigurn ih ot! r ica prirodne nauke.
Vodi Ii na t j stftl ni prirodna nau ka, dakako sarno p ri i·
duo , do oeceg negat ivnog za duse vni zivot, na drugoj strani
donij ela ie covjekll nesto yam dno poziti no. U vezi s tim po ­
zitivnim imamo drugi paradoks koji mi je naroc it.o bio pred du­
som kt',da sam prij e vise od dv adeset godma pi ao knj igu nF i.
l(lsofija lobode", kada sam pokus ao, po drz avajuCi stva rn i pri­
rodnonaueni po gled na svijet, da otkrijem bit covjekove 10­
,ode.
8

Prirodna nau ka sa svojom zakonitoSCll do lazi stvarno teo­

re tski la ko do odr icanja covjeko ve slo bode . A tu je an a gdje
iz prirodne nauke teorets ki stvarno slij edi suprotno od ona ga
do cega je a na u svo jim posmatranj ima dosla II ~ ra k i. Kada
se sve ozb Ujni je udublju jem o u ka rakt er sli ke misljenja 0 kojo j
am ga vo rio kada iz to ka priro dnonaucno g na cina pro matra nja
(ne prirodnonau coih teorija) dolazimo do toga da tu slikll mi­
S.ljeoja unlltarnje dusevno isp ravno dozl vim o, dolazi mo do ova­
kvog zaklj ucka: Ako je misljenje u covjeku sarno slika, ak o nije
reainost, tada 000 nemQ kao izv jesna pri r dna snaga neko djej­
stvo Iwje bi na sto p risil javalo Cov jek a. Tada smije mo za takvo
mislje ni ~ re ci d a j ka o neka slikil. u ogledalll koja li e moze co­
vjeka p ri il javat i. Snage u covjek!.l iii izvan njega mog u ga pri­
siljava ti ali ne sllke. Ak a on da\<\ moze uvidati svo je moraine
impul e u tom e Cisto m mislj enju kc ie u covje ku njeguje prirod­
na nauka svoj im metodama, ako moze seb i izgradi vat i moraine
im pulse tak o da pr i njibovom izgradivanj u ziv i u islom misl}enju
kome ga va pi tava prirodna nauka, lada u tim, u ci tom miSlje­
nju shvacenim moralnim impulsima nema snage koj e bi ga pri­
siljav(l le nego snage i sllJ<e po kojima se covjek moze same
sam opredjeljivati. To zoaCi, rna da p rirodna oauka sa izvje­
soim pravom iz svoj ih razloga mora da odri ce slo bodu, ona
vaspitava za slobodu sadaVnjeg ku lturn og co vje ka time sto ga
odgaja za misljenj e koj e je s\ilw .
To su dva pola, je an II pogle d ll oa mi aooi zi vot, drug:
u pogledu oa zivot volje, p red koje je do sao covj ek pr ko pri ­
rodnonau cnib pr omatcunja adasnj osti. Ali tim e is tovrem eno upu­
( ujema na to da p rirodnona ucni pogled na svijet do lazi sam
obom u suprotnost. On mora da zauzme izvjesl10 glediste spram
Ijudskog misljenj a, ali 0 11 is klju cu je mislj enje. On ukazuj e lime
l1a jednu metodu istraiivan ja lwja se pre d pri rodnom oaukom
moze potpuno o pravdati a ipak moze dovesti do izvjesnog do­
ziv lj avanja misljenja. S druge trane uka zuj oa to da. pri rodno­
naucni naCin po smatranja, p osta U os novi uzevsi teoretski ne
moze doc' do s\o bode, mora produziti u jednu dIu g U obla t da
bi dosecrao sferu sl ob ode.
Ovo sto ovd j;;: po stavljam ka o nu zno st koj a proistice iz
pri rodDe znanosti, nj eno produza va nje u jednu o blast do l<oje
ne moze da dode dan s priznata prirodna nauka, pol, usava jedan
pogled nn s vijet ko ji o vdje ima d se zastupa. On to dana.
 9

moze jos na izvjestan nesavrsen nacin posto je tek na pocetku

' voga postaj anja, ali e mora pokusati, jer bas oni opisani du ­
'evni doii vljaji u pogledu na misljenje i slobodu razvijaj u se
kod sve viSe dusa sad a~ !ljeg kulturoog covj ecanstva. Ne smij emo
vive mislili da se onakve eznje, pitanja i zagonetke t alaze sarno
pred onima sto su bil o kako u vezi sa naukom. To size i u one
krugove, mozern o r Ci do u najdaJja seJa, do kojih ne dopiru visa
prirodnonaucna 0 krica, ali vas pitaoje potstice na ta kvo mi slj enj e
ak 10 tezi prir odna nauka i dovo di zatim do nesigurnosti u
pogledu na Ijudsku slobodu, rn a da dan s jos vrl o nesvjesno.
Sloga se kod ovih stvari ne radi sarn o 0 naucnim pitanjima nego
o opstim pitanjirna covjecanstva. Radi se 0 to me: Moi e Ii covjek,
st.ojeCi na tlu p rirodnonaucnog odgoja, dop reti na putu saznanja
dalj od $ada~nle priro dne nuke?
To se moze pokusah tako da se putevi mogu op ravdati
pred strogirn prirodnjacirna, moze se potrazitl putevi a sto se
potpuoo oasl anjaju na prirodnonaucno misljenje i savjesnost.
o ta\{vim pute virna htio bih govoriti kao uvod u ova preda~
vanja. Ali put sazn nja za nase vrijern ni je lako izloziti u poj­
m virna rna da ga vee rnnogi Ijudi nesvjesno uvidaju . Stoga
veceras z lim da objasnim starije pute ve saznanja koj ima je
covjecanstvo isla da bi dolazilo do saznanja sto se nalau izvan
obicne oblasti koju da nas obradu je prirodn a nauka.
Mnogo toga a cemu se danas misli da niposto ne maze biti
predm et saznanja nego sarno predmet ne kog vjerovanja, sto se
tradicijorn sacuvalo u raz voju covjecanstva, sto danas postoji
kao tradicija dostoj n postovan ja i kaa u takvu se vjert\je, potice
iz starijih metoda saznanja ko je vise nijesu podesne danasnjoj
kulturi. Sve on e 0 cernu se danas misli da ima da ostane pret­
stava vjere, !ito se uzima kao davna sveta tradicija u sto se
ima vjero va ti, to su nekad a bila istinska saznanja ijudi koji su
astoiali u one vri jeme da do laze do saznanja razvoj em svoj e
duse, s\uivenib dusevnih soaga. Covjek danas i ne zna da je
moogQ toga sto se istoriski sacuvalo u razvoj u covjecanstva
ka a nadeno stari jim pute virna saznanja.
Te puteve saznanj a opisujem pomoeu metoda koje eu
kasniie opisati. Onaj ko se oslanja sarno na spoljasnje istoriske
a ne na duhovne dokumente starijih epoha covjecanstva moze
blli proti v mo ga opisa. Neee nati stvarnog protivurjecja ko ne­
nristr no ispituje i spoljasll.ie istoriske dokumente i uporeduje
10

sa ooiro sto eu dan as iznijeti na osnovu izvjesnog vi d ovitog:

gledanja . Zelim da naglasi m da te starije puteve sazna nja ne
op isuj em za to da ih da n as ko me preporucim za postizanje viSih
saznanja. O ni odgovaraju sta rijim epohama i mo g u da s kode
covjeku a ko ib iz zabl ude na se be p rim jenjuje. Da lde sarno za to
da bismo objasnlli d anasn je metode sazoanja opisujem d va sta­
rij a puta i pred cavam p o moc u nj ih puteve kojima covjek danas
ima da ide ako hoce da p reva zide sferu da nasnjeg prirodno na­
ucnog sazn anja.
Od stariji h pute va p oznaje mozemo prvo ra mo tIiti put
l oge ko jim su u n jegovom cistom Ii ku nekada 11 a i'toku n i po ­
jedi ni \judi. Put Joge p rosao je [azni m mij enama, a da n': s na­
rocito isticem da je t o, st o je za05ta1 0 do u kasn ije ep oh e, U
jedoom sasvim dekadent nom, stecenom sta nju, taka da s e mora
reci da je to stetno za covjeka u ka5niji m epohama, a i Ijudska
priroda prosla je raz nolikim razvoj em u ti m kasni jim epohama
Co vj eko voj p riro di bil a je nesto sasvim drugo prikladna u ra­
nijim epobam nego u kasni jirna. Sto je ra oije bilo cista metoda
sazna nja kas ni je je pojedinirn Ijudima sluzil o kao zudnja ka moCi.
U cemu se s astojao p t l oge kojim su na istok u u vrlo
davno vrij eme isli pojedinci, sto su bili, da upotrebi ma danasnji
izra z, naucen jaci u vi sim obl astim a s vi jeta ? Sastoja o se, pored
ostalo g , u naroCitim vjezba ma d isanj a. - Vjezbe disanja spo­
minj em iz mnostva vjez bi koj e je izv[sivao uce nik iii nau cenjak
Jo ge. - Aka dan as ob ratirn o pazoj u na sv oje di anje vi dimo d a
se ono u zdra vom organiz mu zbi va vecim dije lom oes vjes no _
Covjek mora da je bolestan a k.) osjeca di ao je. U koliko se di­
aoje u covj eko vu ziv otu vrsi, mote rno re Ci ka o am o po sebi,
u t liko je to ispravnije za obitou svi jest i za obicao zivot. l ogi
je preioaciyao tok disanja za vrij eme vjezbi u kojim a je zelio d a
razvi je snage saznanja koje d rij em aju t.1 obicnoj s vijesti. T ok
disaoja preinativa o je tako da je udi anj e, zadrza vanje da ba i
izdisanj e va zduha bi valo u d rukcijim razmaci ma vrem ena oego
pri o bi nom di aoj u. T o je cinio zato da bi u svi jest azoio tok
disanja. O bicni ritam disanja nije s vjestan. P rein acen i ritam di­
sallja, koji covjek s voj evoljn o odIedu je ka ko ce proti cati, tee e
potpuoo svjesn . Sta se t ime zbiva ? T re ba sarno da se izra z' mo
fizioloski, mozda i done kle po p ularn o, ne sasvim naue na . da
bismo vidj eJi sta je jog i postizao ti me sto je u svijest d ovod io
Syoj tok d isanja. Ka da covjek udahne ulazi udah kroz kic mu i.
tI mozak. Tu se ritam to ka disan ja sjedinjava sa onim zbivanjirna
sto su mater ijalni no ioc i mi sao nog zivota, sa ziv ~a n o .c ulni m
zbivan jima. U covjekovom ob icnom misljenj u ni jesu arno cullJo ­
zi vcana zbivaoja neg o nji ma uvijek protice i ritam disa nj a. Pri
covjekov(, m misa ono m zivatu uvi je k biv a sjedinja van je, medu­
sobo prozimanje i harmo niziran je culno -zivca nih zbivanja i
ritma disanja. Kad a ie pak jogi svoj izmijenjeni ritam disa nja
potpuno svjesno upuCivao u culno-zivca ni tO lr, sjedi njavase se
i u ajeg ovoj svijesti ritam disa nj a sa misaon im ritmom, sa 10­
gickim ritmom ako bi se tal\O smio izraziti, bo lje receno: sa
logiCkorn sint~zom i anali zom misli . Ti me je on mi jenj ao av
svoj mi sao i zivot. U kome ga je pogledu mijenj ao? Time sto
mu je njeg ov zivo t disanja postaj ao potpuno sv jestan, strujale
Sll na neki nac ·n misli nj egovim organi zmom kao i sam tok di·
saoja. Moterno reci: jogi je pustao da mi sli uticu na tok disa nj a
i ispu njeo zivim mislima, t Iw lima disanja do zi vliavase sebe
u unutarnjem ritrn u svoga bica. Time se uceoik Joge izdizao nad
liude svo je okuline i otkr ivao im ie sa znan ja koja on i nijesu
rnogli imati. ua bismo vidjeli ~ta se tu stvarno iznosilo moramo
malo pogledati kako je stara spozoaja djelovala U obicnoj svi
jesti \j udi.
Danasnjem covjeku moogo je sta [o do toga da okrenu t
spoij asnjem svijetu vidi ci ste bOje, da cuje ciste tonove i ostala
zapazaoja da ima u iz jesoo j ci sto ti, to jest onak a kako to moz e
da ima cuioim zapazanjem . Ta ko nije bi lo u svije st i Ijudi dav ­
nog kulturno g razdo bl" a. Covjeku tadanjeg kultUfllOg razdoblj a
no cijeloj njegovoj jzgracIeno ·ti bilo je sasvim prirodn o da oe gle­
da sarno bllj e, to nOve i druga za paz anja cuj"ma oego da Lt sve­
mu gl edn i dllsevno-duhovno. Tako je u Suncu , Mje st:cu, zvije­
zdama, u bicima prir odnih car::ta va, Lt svim manifest acija ma pri.
rode, glt.·dao duhov no-dllse vno, kao sto covjek dall es vidi sarno
boje, cuje sarno ton ove itd., koje zat im pomocu sadanjeg obi­
cnog misljenja nas toji upo znati u svo jim odnos ajima. Ali zato
covjek tada nije imao kao sada, jaku, u sebi sam oj snaznu samo­
~v i j e st. Gledaju ci duhovno- dLtsevno u svemu u svijetu, gle dao je
sebe dijelom svijeta a ko sebe, nije sebe kao samostalno ja iz­
dvajao iz svij eta. U pore denj l1 mo gl i bis mo to ovako prikazati.
Kako bi 0 sebi mislila covjekova ruka kad bi im ala svijest?
Vidjela bi da 1 ije samostalno biee, da ima smisla sarno kao dio
cQvjekova ti jela_ :;1icoo i covjek Lt ono vrijeme nije sebe SinO.­
trao amo staln im bicem nego dijelorn cijele prirode u kojoj je
g! ed::l0 duhn vno . dus evno .
lz tog neposrednog sazoanja, ko je je uslovljavalo nesamo­
stalnost cov jekova ja, razvij ao se jogi. jogi je za dosizanje co­
vj ekova 1a spajao svo je rni sijenje sa tokom disan Ja koje je is­
pu nja 3 10 It. lHl tdrn je bice covjekovo . Ono ;to je ' ovjeku
dan as, mllzemo feCi pre ko nj egovi b nasiijede ni h. osobina, nje­
govog odgoja , po sebi raz umljivo, da sebe osjeca kao ja, to je
u uno vrij eme covjek morao posti za ti ukol nim putern prek o
vjeibi. Time je od t0g do i ivljaja ja imao nesto sasv im drugo
n ego covjek dallas. Sasvim su dv ije razn e sty ri da Ii co vjek
nesto p rima kao po sebi razu mljiv dozi vl jaj (d an as je c{)v jeku
osjecan je ja po sebi ra zum ljiv doiivJjaj) iIi to mo ra tek iz vo­
jevati izv jesni m putem, rutevima saznan ja kao sto je to bil o u
davn o j istocnoj 1 ulturi . T ada covjek iivi sa on irn ' to je u va­
sioni dje lo tvorn o, me dutim ne dozivljava to kosmicki ka da to isto
asnij e dozi Ijava Ila ·zvjesn om niv ou . Stoga se jogu preko nje­
g ovi h vjezb i otl< ri valo Ijuds ko ja, Ij udska du sevn a bit. Kada se
to sto se p ostizalo ta l< vim putevima saznanja reno it o II opstu
kul turn u svije t, \judi su to primali ao vai ne duhovne objav::,.
U spjevu Bhagavadgita oalazimo iz dub ina !judske lirike
d ivno opisane dozivl jaj covj ekova ja, kako ja covj ko vo, kada
ga covjek u doiivljaju sp oznaje, u po zna ji do~i v ljav a, vodi
covieka do saosj eca nja sa svime, ka ko mu e stva ro a bit covjeka
otkriva u ve zi sa jed nim visim sv ijetorn, s jednirn d uh ovnim, sa
natculnim svijetom. U carob im to .ov ima op isu je se tu doz iv­
ljavanje covjekova ja, u njegov oj p reda nosti vasion i. Onom e
ko se psiholoski m posmatran jem istorije udublj uj e u ona davu a
vremena, josno mu . e da su divni zv uc i Bhagavadgile proizisli
iz noga s10 je co vje k mo gao dOiivj e1i pomenutim putem
spoznaj e.
Tc kay put sa znanja bio je Lajprikladn iji u onoj staroj
i tocnoj ku lturnoj t' pohi. Tada je bilo o pste s bvatanje da Sf:
covjek m ra povuci u izvjesnu usamljenost, odvojenost ako hoce
d: dode u vezu sa natcu Inim sv jetov ima, jer te vjeibe dov od e
covj ekc u izvjesllu se nzib ilno t, cine ga preo sj etljivim. Morao
se povuci iz zivota. U davno vrijeme imaio se povjerenje bas
u tak ve usamlje ne Ij ude. Sto su oni kazivali primalo se ka o
pretstave sazoanja. T o nije viSe podesno danasnjoj kulturi. S
iJravo m traze Ijudi da sto ji u zi votu onaj ko im govori 0 sa­
 13

znan jima, da on to moze pri miti sa snaznim zivotom, sa Ij ud­

skim rado m i djelovanjem shodn o zahtjevu vremena. Danasnj i
Jj udi ne osjecaju se, ka o ne kada, blisld onome ko se mora po­
vuci iz fi vota. adasnji putevi saznanja moraju biti drugaci ii.
o tim putev ima govoricem o mal o kasni: e. P rvo zelim da don e ·
kl opisem, ali ne zato da ga mozda preporucim covjeku da­
nasnj ice, i nacelo puta is posnistva ko ji je bio podo ban u stari ja
vremena.
Put isposnistva astojao se u tome da je co jek tj elesn _
fun cije, zahtjeve tijela slabio taka da covJekovo tije 0 n
djejstvuje onako snazno kao u no rmal nom zivotu. Co vjek .ie
sl 'lbio funkc ije ti jela i tak sto je sv oj spoliasn.ii fizicki 0[ ­
gani zam dov odi o u bo lno stanj e. Time SU oni Sto su isli ti m
a. ketskim putem dol azi li do izv jesn ih dozivlj aja sazoanja. N ­
\, aze m da je za zdrav ijudsk i orga nizClm, pomocu koga zivimo
u zemaljskom zivotu izmedu rodenja i smrti, i pravno slabiti
ga kada se radi 0 10me da taj or C7 anizam bude d jelrlt;m u
obicoom iivotu. Siabeci svoj tijelo stari asketi u dozi vljavali
sam) svoje dusevno bjce, j tako iz svog a du ' ev noga biea imali
izvje. na sazoanja 0 duhov oom svijetu. Jer bas tim e je covjeku
za Z: ot izmedu rodenja i smrti oaj po des niji fizi cko-culni olg:J ­
ni zam to mu on sakriva duho vni sv ijet. Put starih a keta bi o
je u tome da su oslablje njem fun kcij ti jela svjesno mogli ulazili
u du i!ovni svijet. Ni to nije pu t za s ada~ n j ost. Ko tako slab i
sv oj organi z::tm postaj e ne sposo ban za djelova nj<> me du ostal im
lj ud i la, postaje nespo so ba n i sp ram sebe. DCl l1asnji zivot trai i
ljude sto se ne povlace iz njega, koj i nasto je da bu du zd rav i, od­
nOSDll da ozdrave ako su ob o\jeJi. Spram onoga ko se otud u·
od zivota ne mogu dru gi Ijudi danas imati povj erenja. Sto ga
n ' ~ moze biti za dan asn jeg covjeka taj asketski put koji je II
staro doba vod io do saznanja.
Danasn.i i put sazna nja 0 lJatculno m svij,tu mora biti sa­
'vi m drukciji. Vidj eli smo da je jogi po ku' avao da n,iO­
kolo pre ko disanja dode do misljenja da bi misijenje na dru gi
l1 i1 cin doz1 vi o nego u obicnom zivotu. Vee i iz po men uto g ra z­
loga cov jek danas ne moze iCi tim oko!nim pu tem preko disanj a.
iJan a on ima da dru kCij e dolaz i do izgradenog misljenja do.
bi zatim p[eko izgrade nog mislj enja dol az io do saznanja koja
su nastavak pri rodnih . saznanja. Stoga da nas imamo da nepo ­
sredn o obradujem o mislj enje cineci izvjesne vjezbe preko kojih
14

ga unutamje snaznije, energicnije izgradujemo nego sto je one

U obj cn oj svi jcsti . U obi cnoj svijesti pre dajem o se nekom vise
pasivQo m m i: lj enju sto se drfi tob sp o\j asnjih zbiv anj a. U 00­
vom putu sp ozoa j e cov jek uzi ma u srediste sv oje svi jesti izvjesne
Ieko preg\edne pretsta ve, ostaje u Cist o] misli . Zna m da nek i
lj udi nalc:ze to L1 kasnijel'! l put u lo ge, na pr. U onom Pat anja Ji- a,
ali to nij e tacno, jer ! ada c vjek u ori je!1talnom duho vnom sko­
t ;v(]nju Ci,1 i vj efbe Joge , one zbog razvoJ a, kOjim je ota da prosao
Ij!ldsk i vrganizam. 'a da dje uj u drukcije nego kod Ijudi rani­
jib t'po ba.
Mi se dnn'i'l dakle obracam c neposredn o na mi'ljenj i to
time sto ni2guj emI.J medit,Liiu, sto se dLlze vr ijcme koncen trisemo
n. misno ne sadr:Z,jjc. Dusevno ci uimo nesto 5to se moie upo re­
diti sa 1(1. -.I t jem n kog misica. Ako pri radu duze vreme nc
upotr eb Jjavi:n o neki misic, on ojaca. I sto moze mo ciniti i sa
mi' ljcnjem . Mj estn da se mi§ lj eo jem uvijek p redaj emo sarno tC)kLl
spol.la'njih zbiva Iia , un osimo j2 kim napr ezanj em vol j e u srediste
vo jt: vij esti pr gh:dne pretstave u koji ma n ma nesvjesn ih re­
minis cenci ja sje cauja, iskljuCimo sve drugo iz s vijesti i konce n­
trisemo se na takav sad rzaj u s vijesti sto SmO ga im a ji ili na m
ga je da nek o sto je isku,(J n u tome. T o izgieda Jak o "ali i
lako je tesko" k az ' G et he u "Faustu". Neko ce to moraii Ci ­
niti neaje-I jama, neko mjesecim a, itd. Kad d odemo do tOO'a da
nam sv.ij es[ pJstoj ano mi ruje na ist am miSH ul10m ~adr.taju tako
da svu sv oj u un utarnj u paznju i sve nu ta rnj e dozi vljavan;e
:~ tpun) POSy cuj mo snaze nj u, du sev nom j aca nju m isa onog
zi v ota, tadl:! naro ljet ku do spjevamo do suprotnog zbiva nja cd
onoga kroz ko je j' jogi prola zio. Otcjep lju jemo svoj e mislj en\e
od toka d "san j :1. To danas jos izgleda ka o od to besm i leno,
f;: tastiCn Q. Je gi je u nekLt ruku svoje m isl jenje () lnetao u unu­
tarn jost tij e la da bi ga sjedinjavao sa rit mo rn disanja tijela i
tn ko dozi vlj av ao sv oj e ja, svoju unutarnju du ho vl1 ost. Na sada­
nj em jJ U U za dalja sa znanja covje k im a da odvoj i m:s!j enje od
tu ka disa nja k Gj" se nesv jes 0 Ilala zi u svakomoo i cn om misljenj u.
Iscrpnije vj zbe u sv im . ojedin ostima, u sas vi m egzaktno ,1 sistemu
opisa ne s u u mojim knj ig<'l ma: »K ko se stie:u saznan ja visih sv to ­
va «, »Tajn'" nauka« , )Zagonetke duse «, kao i u dmgim m ,jim dj li­
ma. T;k o cov jek postepeno dolazi do toga da m isaono zbi ranje lie
• am,) iz uji iz toka disanja nego i ucini p otp un o slobodni m od
t ijela. I u t om pogledu vi d i rn J koliko je vel ikll usl ugu Ij udima
 15

ucini o tak o zvani rn aterij alisti cki, ili bo lje re cf:n o mE' hanicki po­
gled Da svijet, koji je up ozo ri o n ~l to a SIl tjel esna zbivanja
podJog'l obicn om misJ jenju. Bas ti me t IOze doci potsti caj da
tr<1zi mo misljen je ko je se vi se ne zas niva ns tj <: iesnim zb iva .
nj ima. To ce se moci naCi sam o jat aj ll ci obicno mis\jt' nje na
p'Hnen ut i naci n. Ti me do spj vam o d 'l mislj t' n!a ko je je slobod ­
n od ti je!a, d') misl j enja koj e se sLls t()ji u cislo du ,E:v nim zbi­
va jima . Spoznaj iC mo OrlO sto je u co vjeku oil::! slikovit pri m l a ,
UP Ol []:Jj('IT! O to d r: duse p r 0 ka:J sli kt", ali leo slik c: sto n' .
po kazuju sam ostalan zi vot, r ~ o v i sall (, d U:e!a.
To je prvi kor a nu izvjesn om put u :-azn a,nja koj i je d an:~ s
pril ladan mo dern m co ·jeku. D lazimo do j dno, ' dozivljaJ a
sto 'e skr iven obic no j ' vijesti. Izlazimo iz sebe, -doziv ljujemo
'ebe odv aja juci lo g icno misij enje od organizma na koj i Je
st arno ve zano nase logic no mis ljenj , ulazimo tim mi ' Jjen jem
u spo lja' nj i rit am s vij ta, t k t acla do.zivljujemo da po ' t o ji ta­
kav spoljasnji r ital11. N duhom i na cin dolazi 1am do svi jes t i
' pol) l.iinji rita m svijeta. U obicDOj svijest i nalaz imo se taka
da 'vo je isli log ichj ,'a t vljarr; i tako se slu zimo mi 'l jen jem
[{ ao ,redsi ',1 0 m za spoznaju sp ol jasnjeg cu lnog svije a. U oJ a­
can om, zivo m mis ljenju, rada se i1eka r ta muzi ka lnog elementa,
::t li loj i j izvjest an ele mcnat aznanja ; c vjek dozi Ij ava tada
;tvjestan ritam, duho vn i ita sto ,'e nal azi U 0 ::;11 vi svega,
ulazi u sv ijet po cinjuci ga zapaz ti u duhu. r d apstraktno g , mrt­
vog misljenja, ad misljen ja k oje je sa mo njego va slik a, po taj c
.:;ebi ozivlj 11 0 mis\je nje. To je znacajan pr laz koji covjek moze
llc ini ti d aps tr ak nog, listo iogicnog mis!jenja, do jedn g zivo g
mislj nj a za koje osjeca cia je sposo bno da o brazu je rea lnost 1<:a o
;to vi di da je proces rascenja u ni cmu Ziva realn ost.
Ti m zivim misljenjem mo ze i' ovjek dublje prodret i u pri­
ro du neg;o obicnim misljenjem. To mo zemo predoCiti na jed­
flO 11 , ma da do sta os porav anom p rimjeru iz obicnog zivo ta. Na
pri mj r, svojim ap strsktnim mis k njem proucav am o l1eku ViSll
ziv t inju. Stvar amo sebi pretstave 0 njenim zivotnim procesima,
o rgan ima te zivotinje, sistemu kosti ju, mi sica itd. Izgr adi mo
u m ' ~ lim a \ilw te zi o tinje. Zatim unutarnje izg radimo tl mi­
sli a 'Iiku c vjeka, pred cimo sebi njegov sistem kostij u, mi ­
~ ica . me dusob no prozimanje njeg ovih zivotnih funkcija itd.,
itd. Poto 1 mo zerno me clusobn o spoljasnje uporedi t i to sto smo
misaono dob ili u jednom i drugo m siucaju. Aka smo vise skloni
16

darvin iz rn u moze rn o naCi d a se cov jek u nekom rea lno -culnom

Jlro cesu razvi iz zi i o tinjskih predak a . Aka smo vi se sklon i spi­
r ilualno -i.dea li sticno m moze n 0 sebi pretstaviti srodnost na neki
urugi n aCi Il . U t o ~ada neee mo uiaziti. Vazno je pri tome da,
p02to rno izg radil i sl ik u zlYotin je, nijes mo u stanju svoji m ap­
' traktn im, mrtvim mi sijenjem iz unut a rnjeg misaonog ziyota
da prede mo do slike covjeka. Mora m o mi lima priCi spo lj asnjoj
"ulnoj stYa rno:t i CO\ jek a, moram o svoje ideje, sv oje m isaone
, jil,e dobiti ll a C In .i r alno, t i a zatim ih moze mo meduso bn o
uporediv:lti. Kada sm o n ap redo vali d zivog m isijen ja mozemo
{Jpet .' tv o riti m i 'aon u , Ii lw, al i ada zi u mi!"aonu sHim 0 si­
,(emu kostiju, mis ' ea, me dusobn m p rot icanj u zivot n ih fun k ­
cija k o d zivotinje, j n o ze mo ada , posta nam je misao postala
;/.i\·3, d · tu lI1 i8a O l< ao ~jv u s liktl slijedi mo i do demo u amo j
mi. Ii do li k e covjeka . Ka ko se t o tu zb iva mogu . am da na ­
~:ov je stim l1a jedn om p ri m jeru.

Magnet ka i ~la o ~ je mimo ~a m o u jednom p olozaju i to

1 ada se njen pravac p odL\Jdar a sa p ravce 1 ma g netizrna ZernlJ e :
"je\·er-jug. Taj se p ravac narout , istice, med u sv im ost alim pra y­
rima pokaz uje ,. e neulra ln· . Sve : to it arno pred sohom
11 a tom primjeru postajc u zi vo m tlllslj enju dozivljaj spra m sve­
.~ prosto ra . Za iiv o m i;'; ij en je pro ,to ' ni je vise ono ravno du ­
'no Jedn do dru!4'oo', La o st u je za ap tral t no, mrtvo misijen je.
ro or po Laje unu t a nj e ras cla n.i en, i spo zn aj emo sta to znaci
~ to k icma ko d zivotinj a ide ug l'av nom ho ri zo ta lno. Gdje nij e
t ak o mor mo t o iz dublje za konitcsti op ra vdat i k 0 n a roc it o
zn ac u.\n u abnor ma ln ust, ali L1 sustin i kicm a zivo tinja lez i h ori­
2011raII10. !11o zemo ree i llp oredno povrsin i Ze mlje. Nije svejedno
d, Ii k icrna u p rost ru lez i iIi .ie u vertikalnom p 'r avc u ka o sto s e
c(lvjek usp ra d ja u t ok u svoga zivota. T ako l<ao sto u ziyom
I11J ~; ljen.iu spoznaje mo da bi smo mora li u. prav iti g lavn u lini ju
~ivol in je kad a ze.lim o da je postavimo u jedan drugi pravac
. ',iet lwg pr o. tora, tako bi 1110 mor aE preob li citi sve os tale or­
~ ;lI1e . Mi 'a o posta je z iva Jedn ostav no ti me sto se okrene za de­
' edeset st pen i od ho r izont alnog do ve r ti ka lnog sn alazen ja u
Itro'toru . Ta ko dolazimo unut an ji m pots t icaje m od zivo tinj­
~k g d Ij ndskog o bli cja.
. ;a }( na cin, poni ruei pr vo u ritam p riro dnog zb ivanj a 21
t ime dulazec i do duho vnoga I oje je U osnovi p rirode, ulazimo
{l ublj e u u nu t a rnjo t pr irod nih zbi va nj a. Dospjevamo do toga
,

17

da u vo jim ZlVlm mislima imama nesto cim e ronimo u r ~ ­

ce nje i p ostajan je spoljasnjeg vij eta. Ulazimo sve dubJje u ta.i­
ne postojan ja iz k og-a, e covjek razvi tkorn :>vijesti ja, osjetll. ­
njem samoga sebe, di zao navise u tok u razvoja covjecan tva .
Moze k o na to stavi ti p r irnjedbu da su 1 eko takvo m njenj~
imale izv jesne licnosti i da je sadasn ji ca svo jim ozbiljnim nac"'­
10 m i t raz iva nj a s pravom otklon iJaJ takvo zivo mi Xljenje kakv o
je na pr. r azvio fil o_of Sc helling i fil osof pr irode Oken. Medti ­
tim, naCin k aJ 0 Oken i Schell ing unuta rn je ozivljuju slik o vite
ideje do bivene n a po ljasnjim zb·y·a nji ma i 1 iCi ma i p rimjenju ju
na os ale p riro dne cinje ni ce i bica, da bi tako, maze rn a rec i g le­
da li u smislu priro de, t aj n ac in ima nesto fantast ·cno.ga, ne~to
st se udal ju j od 'ealnosti, st ne sadrii u :-eb i st larnosti. Tek
ka da c vjek po r ed mi aon ih vj ezbi cini i vje ~be volje dolazi do
t o a a zivim misl.i ma ul z i u duho vnu stvarnost. Vj zoe volje
mo gu . e 0 ako nazn ac iti .
Kad covjel- poo·!e.da n a . voj pr tek li zi vot idi da je ' o'
stajao drukci ji u ~ vom e dusevnom z 'votu , ali da je posta jao
dr ukCi ji u ticajem n' li jedcn ih svojstava okoline i vaspitanjern
u dj el injstvu, i sto se i ka nije, ma n je-vise pa ivno odnosio pre ­
rn a zivo tu . Onaj ko 110 e da do d e do saz n anj duhovne stva r­
nost i m o ra, grubo re · en o, u svo je r uke uzet i to sto je, manJe ­
vise a ne ma zda u puno m m i '!u rijeci , pasivl 0 dozivljavao u
unuta rnjcm n 'eg ov a nj u i vlada nj u vol jo m. U p omenutim k nji­
g am a navedene s u za to vjezbe koje su pr i. ll i dusevni doziv ­
1j' ji . an 0 eu u nace lu nagov jestiti 0 cemu se radio Kao st o
CCvjel u nelom dobu ziv ota ima izvjesne navike ko jih r ije
deset o· di a mazda nije Imao neg o rou ih je ziv o t nametn uo
tak o vjek moze (v r tom unutarnjom teznjom p reduzeti da.
ugradi u sebe izvjesnu osobinLl karakter a , la jbol je j da po ti ze
talwe sob ine k ara kte ra zn koje je po trebno go di nama r adi ti na
. cbi, .ako da co' jek m ora vrlo cesto d a obraca paz nju na ono
sn2zenj e j' canje vol je sto je u ve zi sa vladan jem soborn.
Ka d' COy j It na taj naCi n s 'oj r azvitak volje uzme II svoje rulce
tako os dijetom sa m iz ~ eb e cin i o no sto je in ai::e u s va ri svije t
na n jem u ci nio . ta da II nje govOlil doz ivljavanj u zn ace neSto sa­
s vim 0 o bi to cra zive 1 isli u oje se uzivio medit ac ijom i kon ­
cen r acij om . 'O ne p o, taju uv ijek sve ise i vise bo lnim dozivlj a­
jim a, unut arnjim bo l im doz ivljajim a dusevnog a. Zapravo nik o
ne moze dob do visih ' aznanj a ko nije prosao tim dozivija jim a
15

b la j patn je. Dozivljajima bola i patnje mora cov jek prvo proCi
a zati m ih savladati , tako da ih prisajed ini sebi i uz,digne se iz­
l1ad nj ih, da po -tane prema njim a neutral a n. Sta se tll zbiva u
C()V je kll m ozemo ovako sebi predociti . Pogledajmo Ijudsko oko.
T ime ~to u 0 \ '0 ulazi svje tlost, boje zbivaj u se fizicke promjene
u u n ul r asnjosti oka. T o bi se mog lo vrlu naucno izloziti u svim
p ojedino ti ma, a li ad naznac uje1110 s amo u op~tem. dalVno dob"
\.iud i Sli te pr orn je ne oo;jecali kao laki bol. 1 danas bi te promjene
1I l\ll, u uhu , l,i LLdi 111 0 -a I d ozivlj a vati k ao la ki bol da se svo jim
u ·trnj:-b:om ~pra m nj lh ne od llose neutr a!no. Svako culno za­
pazanie izgrad\lje :e u .. tvari na p atnji i bolu . P roz ima juc i na
u pisani nac in .2 ivim mi Iim'l bolno svoj C1J Ii du"evui z ivo l, ne
prozimamo ti je lo bo lo m Oll' ko I a o af,keta , tijelo o. taje zdravo,
razvijam o g' a sho d no 7.ahtjevima o bii.'no g zivo ta, Ii unutarn je
prisllo dozil' Ucl" am o patnju ! bol u dll~ i. Od o noga k se uzd i­
!.;ao malo do v!sih sa zn anja mo ci c te cesto (ut i rijei.'i sli cne
o vim a : T s to m i je ude~ II %ivolu d( nas i kao r dost i veseJje
zahvalno sa m prim a o , a li za svo j<l scu nanja imam da zahval im
t me to ~a ll1 pr opal io, :svome bo lu i mud . Tak o vee zivo t, on oga
v

;to te zi za -a znan j rn . na ncki na cin pr iprema na to da jedan

dio :'\1 O'J p ravo . puta do vise . 1 oZlla je mOira proci savlad iva­
njem patnji i bo10 \,<1 ..Jer svl ad avaj uci bol, patn ju, time sv oje
cije lu du;evno hiCc \jni 1110, mozem o reei u po redenju , cu ln!m
o rg<Jl1o l11 , a s h 'arno bis mo rnorali reci dullovnim org anom, du­
~ ev nirn rgan om. Ti me poCnje mo d a g led a m o u duhovni vij et,
k::\ ) ,' t o preko 'voj ih obi cnih cula vidi m o i cujemo u fizickom
" ' ij eh l. ( t oret~ ko·"poznajnill1 ra udi va njima ne treba dana s
da :"ol'oril11. P oznat mi je prigovor da ~e i spoljasnji nacin
. aznanja mor a prvo provjeravati, ali na to se ,da na necemo
:·v rta ti. Hoeu samo da k azem: u istom smi Iu u kome covjek
\l o bic nom zivotll svojim cuinim zapa zanjima ta cno vidi spo lJa­

snji fiz ici\.i ' vijet, tako posii je savladallog d uscvno.g bola svo jim
dusevnim i duhnvnim org-allom, ~to je covjek kao d use vno b ice
.:a \ po ~t ao . t acno vidi duhovni svijet.
T im g le danje m (koje zelim ci a nazovem moderna egz ak­
t11a vi dovitosl, z· r zliku od svib starih vidovitih um jeca) mo ­
7emo i d u blje u ia zit i u to sta je vjecno cov jekovo biCe, mo­
fem ( eg-zak tno ulaz it i u znacenje cov jekove be. m r tnost i. To
C 1110 :U! a ras m at r a ti kad a budem govorio 0 odno Xa ju o vog
pogled a na ,- v ij et spr am duscvnih pita nja covjekovih. Da nas
rI

19

,a m hti o da pokazem kako covjek moze doti do modernog

lIatCu lnog puta saznanja, z a razl ik u od starijih puteva spozna j e.
,/ogi je tlz cli zao u svijest unuta rn ji ritam svoga tijela, nasto­
.lao je d a do de do ja u Ijlldskom biCu , mi tezimo da udemo u
r i a m svijet a. Stari a, ke ta slab io je voje tijelo da bi u neku
r uku iznudio dusevno -dllhovno do zi vl j a vanj e. la p utu sazn anJa
pri l{ladl1 m I1 a~ e ll1 dobu covjek se p r is no obraca dusevnom zi­
vot u, taj put trazi da se covjek ne o,dvaja iz zivota, nije sklo n
askezi i (}dbacll je sva ko Illuc e nje t ijela. Stari a ketsk i i put
.fog e izdvajal i su covjeka iz zivo ta .
Poiw:ao sa m dana ~ da donek le opisem put k jim covjek
ll1() ze iCi t ime da ~;nag e s znanj a ~it o tir ij-emaj u u dusi razv ij a vii5e
l la duhovno- dusevni n ac in spozn aje nego sto Sll ra ni je razv l­
j ane. Time covjek lll az i dublje u bit pri ro de. Pog le d l1 a sv ijet
o kome ovdje g ovo ri m nije II opoz ic iji dan asn joj prir odnoj na ­
lIc i , ha~ Il ap ro th, o n uzi ma to s lo je p ravo nace lo i:; t r azivac3
II p r iro d non a uc ilo m ist raz iva nj u i izg raduje to svo.iim vjei­
ha ma II covje ko'u . poso bnost. Da nasn j a prirodna nauk a trai i
egzaktnos t i n a roc il o je zado voljna a ka do nje moze doci pri ­
n tjenom ma tem at ik e n 2 zbiv a nja u pd r o di. To je s toga sto su
ject no st avno ·zv a n covj eka za pazan 'a koja mu preko cuJ.a daje
s p Ij asnja priroda za p mat ranja i op ite, Coyjek je prozim a
necim sto s a,v im sa m izg raduje u vome unut arnjem bicu, pro ­
zima ,i cc m a te mat k im saz nanjima. testo se navod e a jos v i~e
11lozemo re ci upraznjav aj u ad .stt-a ne p ri rodnonaucnih misli­
laca Kantov e rijeci: U svakom stva-mom sazn anju ima same
toliko n allke koliko je u nje mu matematik e. To je jednost ra n o
J,ada se uzim a obic na mate matika, ali primjenjuju ci je na pr l­
I"od ne po,iave , na nez ive pr irodn e pojave, vidimo da .ie covjek
7; dovolj;m k ad a spoJjasnji svijet ok o s ebe moze p ro tkati ma­
t L' matikol11. To je za t o sto m atematiku u unutr as nj os ti doziv­
!ja va k ao ne p o ~ redn u tacnost, jer je ona ono sto un lltrasnje
glcd a i nal azl k ao pouzdano, !eao ist inito, ma, d a to seb i mora
ce~ t o p re do ciLi i u crtdima . A to sto un uta rnj e prisno n alazi
s paja sa o n im ii to napolju vidi . Ko je II svo j cjelini sag led ao taj
t 1< spo7. naj e, vidi da u naucl1on1 sOl islu moze zadovoljiti (0 ­
vjeJra, d a do neke nauke u co vjeku m oze da vod i ,iedin o ono
~ t o ~e o . niva 11a necem sto on snag a.ma svoje un ut rasnjosti
moz dozi vje ti i s a cr ledat i. l\ alemat ikom covje1{ ulazi u ci­
nj nice i u skl op nezivog, a sarn o donekle, moze mo reb p o­
r

20

ne'to primitivno u svi jet zivoga. Za ulazenj e u vise manife ­

tacije spoljasnjeg sv ijeta pot rebno je COy jeku izvjesno unu­
tam je prom atranje egzaktno isto tak o kao sto je ma teml'lt ­
sko posrn atn nje . I sam jedan istaknuti pretstav nik Haeckel-ove
.~k ol e nag las io je da bi covj ek mo r ao napredovati do sa vim
drugacijeg nacina i traziv anj a i posmatranja ·ak o hote da se
iz anorg anskog uzdigne u org ansko prirode . Za anorgansko
im a COy jek mat em atiku, geo metriju; za org.ansko , za iivo, nema
.ios ono sto bi un utarnje bilo llobliceno tako kao na pr. neki
t rougao, k rug iii elip. a. t ivim miS ljenjem COy jek dol azi do
t oga, n obicnom matema tikom brojeva i figura, £leg o jed­
nom vi om mate mati kom, jednim kvalita . no visirn promatra­
njern koje djelu je uobJicujuc i, koje zahvata u umjetnicko.
Takvo m matematikom ulazimo u svjetove u k oje inace ne mo­
~e mo ul aziti, time prosirujemo navise u biolosku oblast pri­
rodnonaucno shvatanje . I mozerno sigurno biti uvjereni da ce
jednom doci vrije me kada ce COy jek reCi: Nek ada se s pravom
naglasavalo da se toliko nauke m o ~e dobiti iz anorganske pri­
rode k liko se ona u £l afirem mislu moze mjeriti k antila­
ivno matematikom . U Ziv otnim zbivan jima moti ce 00­
jek naci to li ko naul e k oliko je spo oban Ida u nji h ulazi
ul1 utarnje zi im m isli ma, e zaktnom vi dovitoscu. Takva eg­
zak tna vidov ito "t u t 'ari vrl o je bliska bas matematskorn
po. matranj u. Kad COy jek uvidi dar ova duho vn a spoznaJa,
im a da se doblje i7. duha modernog saznanja prir de tada
ce bas iz obl a.::ti modern o 'arnan ja prirode naci op ravda­
ni m duh ovno :aznanje 0 kome se ovdje o·o vori. Ova dubovna
spoznaja ne do lazi u opoziciju a znacajni m i velikim tkriCima
prirodne nauke. Ona zeli da pok usa nesto dru go. Po matr ajuCi
sv.ojim spoljasnjim culi ma nekog cov jeka, njego v culni lik, nJe­
gove pokrete, crt e i izr z lica, narociti pog led njegovih ociju
upoznajemo sarno 'poljasnjost COy jekovu ako preko svega toga
ne sag!eda mo i dusevno u njemu ; tek time .ga vi dim u potpu­
nosti . 1 to tak o prirodno m nau kom vid im o sarno spoljasnju
fizionomiju ' vijeta , mozemo reci sarno pokrete svijeta, mimiku
svijeta, ako ne idemo pute m du ha. Tek posta preko spoljasnje
fizion mije pri odnih pojava, preko te mi mik e i po k reta ude­
mo u dusevno vijet a, tek tada spoznajem nesto od ono 8i
eime je cOy jek sro dan sa v jecnim u svijetu. To zeE o vo du hoVDO ·
na ucno promatr.a nje cije sam metode da nas u uv o du nastoJa
 21

d op ivem. no nec' e da bu,de neki protivnik moderne pri rodne

znan o ~ti, nego zeli da je potpu no rimi u n.ien o m znace­
nj u i sus in i k ao st o se po tp uno pr im a i po lja Xnj i cov.iek. O n o
oi htjelo (taka kao sto se p rel o sp IjaSnjeg co vjeJ..:a g leda
1l~1 nj egovo dusevl1o) preko prirodnih zakona ) ne di letantsk i I
la icki neg-o zbilj ni m shv a a nje m, prel<o fiz ionomijc pr irodn ih
zakona da dop re do onoga t o :;e kao c1uhov no, ka o dusevno
V

naJaz i U 0 'novi svijet a. Ovo du h vno -naucno po m a t ran je ne

z Ii dn ikako oporice priro dn u znano t, da jo j tvar a ma.kak v
p rotiv nis tvo, nego zeli da bude du:a , duh prirodne nauke .

2
 2. ANTROPOSOfIJA J PSIHOL GUA

Kada covjek stane pred vel ika zag-one tna pitanja 0 svoJoj
dusi, ona obuzimaju ojegovo cij 10 bite. S tim pi anji ma u vezi
je i reta i patnja covj ekova i da Ii ce postati u zivotu vaI jaR
iii za zi vot nesposoban . Ta j 0 nosaj co vjekov spram oj gove
duse, ta vazna pitanja u po gh:du duse i nje ne duh vne egzi­
steo cij e ne javljaju se arn o zato sto bi "ovjek &umnjao u svoje
duhovl1o-dusevno bite . J kada je co vj ek u i zvj esnom pogledu
sigu ran svoga duhovn og i dusevn og bica, kada u svome duhov­
nom i dusevno m bieu gleda svoje pra vo zna ceoj e i ij lldsku vri ­
jednost, OS aje mil velikom zagonetk om u zivo tu pital1j e 0 sud­
bini njegove duse. Ni Iuajoj i materijalista ne odriee da u cov­
jeku ima necega duhovn og. On ce pri znati duhovno Iwo takv o,
sarn o a smatra proizvo dom fi zic kih materijainil zbivanj a. Ali
ko se oe zad vo ljava takvom teo rijom, J 0 ispituje na jdublje
osj ecaj e svo je duse i pita kakva je sud bina duhovnog bica <:0­
vjekova, doti ce u zi votu pred noge pojave i dozivljaje, koji
ce mu biti zag onetni bas za to sto je svjes tan svoga dusevno­
duh ovnog zi ota. 2ato ce on mo rat i upitati: Da Ii je duse vno­
duhovni zi vot p rol azni h sto se dize iz fizickog bit a i sa njilTl
prelaz i u opsti svi j et priro dni h ci nj enica, ili je duhovno-d usevno
bi te u vezi sa jzvjesn im duhovno- usevn im svijetom u kome ima
nelo vje cno znacenje?
Od mno;ih co ' jekov ib doiivlj aj a dusevnoga, st o mu pre d
dll hovno ak o davode zag onetn, pi ta l.ia du"e, naveSCll sarno dva.
Mazda se k!)d malo Ij !di ti dozivljaj i oCituju tako da po ta nu
svje sni m, iii izra eni rn te orijskim du ~ evn im pitanjimi:l. ali to nije
vazno. Vaz ll o je sto t k vi d zivl jaji zahvataju bas po tsvje sn e iii
 23

ne ~v ie sn e oblasti duse, tu se utvrde, a u svijest do piru sarno

ka op' te dusevno ra po lozenj e iii neraspolozenje, kao ono sto
cov'eka ci ni hrabrim i energicnim, iii kao 000 sto ga obeshra­
bruje tako da se ne snal az i u zivotu . Kao sto rekoh, navescu
sa . . dva od tib doziv ljaj a.
jedan dolazi covjeku pred dusu svake veceri pri usniva­
nj u, kada kao ugaseno tone U oesvijest ono sio je za vrijeme
budoog dnevno g zi vota bilo dje lotvorno u dus vnom dozivlja­
vanju. Ka da covj ek pogleda na to dozivijavanje, iIi, kao sto ve­
cinom biva, po sta u nje ovoj dusi djela nesvjesno osjeca nje toga
dozivJjavanj a, kada vidi da ri usnivanj u dusevnim zivotom po­
ci nje vladati kao neka nesvijest, - a posta covj ek vidi u du­
:evno zivotu sv oju pravu vrijedn ost, posta je on u pravo m
sm islu rije ci du bovno-d u· evno bice, covjek se tada mora up ita­
ti: )a Ii dusevne dozivljaje preuzima opste prirodno zbivanje i
ooda kada coviek prolazi kroz dveri smrti, kao sto to biva svake
veceri pri u niva nju ? Mozem o reci: to je dozi vljaj nesvi jesti du­
sevnog iivota.
Drugi dozivljaj je sup rotan prv orne. Dozivljavamo ga, ma­
nje iIi vis vjesLlo ii i nesvjesoo, od re denije iii neodredenije,
kada pri budenju svoj im dusevno-duhovnirn bicem ulazirn o u
sv je tijelo. T ad a osj ecamo da dubovno- dusevno bite za hvata
nasa cula, da smo svo je du: evn o doz ivljavanje pro zeli uzaja m­
nim odnosajima izmedu spoljasn jeg svi jeta i nasih cula. Covjek
osj eca da dubo vno-dusevno bice s ilaz i dalje 11 tijelo, da zahvata
organe vo lje, da n postaje budan, razb orit covjek, koji se moze
JuZiti svo jim tij elom, svo'im organizmom. - Ali kada malo
promis\imo mora mo reci : I pored anatomije i psihoIogije (koje
su zaista va nredno nasto jale da spolja istraze i analiziraju tje­
lesne funl<cije) Ij udi, iz nu ra gledano , ne znaju obicnom svijesti
nista 0 tome kakav je uzajamni odnosaj izmedu covjekova du­
ho vno -dusevnog bica i tjelesnih radnji. Pogledamo Ii neku naj­
jednostav nij u tjelesnu radn ju sto proiz lazi iz volj e, na pro di­
zanje, pokret ruke, vidimo da prvo postoj i pretstava, misao da
se ruk a pokren e. Ali kako misao struji dolje u organ izam, kako
zahvata u mis ice. kako se to naposl jetku ostvari, moze covjek
vi djeti sarno vi dovitim posmatranjem. Obicnoj svijesti ostaje
~ kr ive no sta se tu u unutarnjosti stvarno zbiva, kao sto joj ostaje
skriveno 000 du ho vno-dusevno u cudesnom mebanizmu ljudskog
oka iii nekog drugog culno g organa.
24

Na jednoj stran i ie zagon etna covjeku nesvijest dllsevnc g

zivota za vrlje me spay nja , a na drugoj strani tama u pogledu
onog sto s e zbiva kada mu t ijelo zahvata njego vo duh ovn o·du­
sev no bi ee. (;ov jek os jeea u svoj oj dusi, maDje iIi vise svjfsno,
da mu je nep oznato stvaralastvo duho vno-dusevno g biea u od­
nosaju sa orcrc nizmom , nepoz nato mu je i tu gdje se ono cei -·
tuje jelotvorno u fizi cko m zemaljskom i i votll .
T 5t o covjek tako dOiivljava U obicnom zivotu, size Ll
neSto izmjenje nom obliku i u psihologi ju. Morali bismo dn go
govo riti da n<l ucno izlozimo kako su te z ~tgonetke po)ako usle
u nauk u, ali mozemo to sasvim ukra tk o o vako na zna Citi. Na
jedn oj str an i n3uk a O'ledn prerrn duse vn om pi aju ci: U kal<vom
je uzajamn om odn osa ju duse vno prema tije lu? Na drugoj slran i,
posm atrajuCi tijelo i sve one stc je spo ljasn ja prirodna nauka
kaza) a 0 tijeltt, jedn i su mis!j en ja da dus evno tr eba pret taviti
kao uzrok tjelesn oga; drugi misle da ti jelo tre ba smatrati stvarn im
uzroic om i da je dus evn o sa rno kao nekil poslje dica tj e­
les noga. Nov iji i. traiivaci uvidjeli su da ni jedno oi rugo
ne zadovoljava, PJ su stoga izveli cudno shvatanje 0 psi­
hofi zic noj up oredno sti , po lwjoj ne dJeluje tijelo na dtts ev no
bice, oi du se vno biee na tijelo , ne go da su tjelesna zbivan ja
uporedna s dusev n:,ma i duse vna s tj elesnima. Uv ij ek bi se mogio
reci: koj a dusev ll (! zbiva nja prate iz vjesna tj elesna , iii koja lje­
lesna prate izvjesll il dusevna. Ali i ova nauka 0 dusi osjeea na
jednoj strani ka o da ne dopi re do dusevnog zivo ta. [{ada covjek
obicno m svijesti preduzme da pro matra taj dt!sevni iivot, to
promatranje im a nesto pasivno, (o\1jek tada ne vi di one sto za­
hvatil 11 tj elesn i zivot. Ko sredstvima psihologije promatra mis­
Ijenje i osjeeanje (u izvjesnom pogledu to vail i za vo !j u) pri ­
laz i im nemocan, nigdje ne nala zi ono sto bi z:lista mogl o
zai1vatati 11 tijelo. "fada psiholog osjeea da je obiena sv ij est ne ­
moen a 'p ram du se vn og zivota. Na razne naCine poku ~ a va no je
da se to na dvl ada. Ali raspre filosofa, preobrazavan je poj edi nih
filos ofskih nazora stn Sll nastali tokom vremell3, dokaz je da je
obienoj vi jesti nemogllcn o da pride dlls evnom do zivlj ilvilnjll,
Je r sv uda se nameee osjecanje nemoei da obicna svijest dop re
do dusevnog i iv o t ~.
On po smat ra nje du se'v nog zi vota obicnom svijesti ne mot
dovest i do vaz ni jih otkricJ izn io ie i Richard Wahle u svo jim
djelim ?: »CJ Iina filosofije i nje n kraj « i »Mehaniza m du ho vno g'.
 25

)i\'ota«. Tu je pokazano da je obicna svijest U osnovi uze vsi

nemoc. a spram pitanj a duse vnog i ivota.
Na drugo j strani po!m sano je u novije vri.i eme da se psi,
hol-gij om ne id e neposredno Il2. one sio je du se vno (spram
l\Oga je obicna svijest nemocna) nego da se oaoko!o, preko
on L'ga ·<to se po kaz uje nJ tijeIu, iz koga tobote proistice tako
2 ana ndusevno", saz na nesto 0 on om e sto se obieno nazi va
usevnim poj avama. T ako je nastala eksperimentaina psihoiogija.
Ona je nuz no proistekla iz sa dasnj eg gled an ja [la svijet i sa­
dasnjih etoda i t rativ nja. Ne ospora vamo opravda nost ekspe­
rim en tal oe psi hologije, maz da se sam u pojedioost ima ne bismo
l oztli S 'l nj cnim putevi ma istrai iv anja i oj enim utkricim 8. -
Ali lu se ope t dol azi pred zJ gonct \U 0 dus evnom e bic u. Ma ko­
liko da saz namo : !ita se covjdwvim ti jel om moze doz ivjeti put em
kspe rim entalne p ihologij e, ipak m ram o reCi: Sve sto se na
taj nacin na tijel ll sazna i sto se privid no sazna 0 cisto du­
5 ' v im funk cijam a, ip k .'e to) ak o se covjek nece da obmanjuje,
spoznato zaobi lazoo , putem ti jela. Sve to ipak pripa da obl asti
ko)a ce smrcu covj2kovo rn preti u opste prirodno zbivaoje, tak o
da se lim e nece moei ni;ta do znati 0 duho vno-dusevnorn biell.
Mozcmo reci : 1 pred tom pSiliologijom ponovo ~e javl ja velika
zago nctka () duse vn om bicu u covjekll . - jed an mo dern i psi ­
hol og. Fra nc Bre ntan o kaze u prvo j koj izi svojih nezavrsenih
djeta 0 psihoiog iji : Sta bismo imali oel ps ihologije i kada bi
nam objasn ila ka ko se pr tstave sastavlj aj ll iii ra stavl,iaj u, kak o
dj luje paznja, kako dolaz i do pamcel1 ja u zivotu izm edu ro­
lieni i sm rti itd. , itd., ako bi smo se zbog n3ucnosti psihologi je,
koj j strem i priro dnR nauk3; morali odreci toga da saznamo sia
bi ,' S3 covjel'o vom du· om posto se nj egovo tijelo raspadn e u
S\'ojc sastavnc di jelove.
lz sv~aa toO'a mora covjek izvtsti zakljucak da u pro uca­
"a~ ju c vje ka priro dno na llcnim metodama mo zem o doci do iz­
vj ne tacke, ali da ne mo ze mo doci do duse vnog bica, da u
poO'Jedu duse vnog biea ne mozernc uspjeti obicnom svijesti (ko ja
ie potpuno op ravdana u prirodnoj nauci kao i U obicoom zivotu).
Stoga yam go vorim sa gledi sta pugleda l1a svij et koji kaze:
r)usev ni iivot ne moie se istraziti onim du· eVl1im snagama, sto
~ ocitu ju u obicnoj svi jesti, sto djeluju u obi cnom zivotu i u
obicn oj na uci. Za to se mora ju razviti u dusi dru kcije dus vne

~------------ ~-----------------------
26

snag , koj e su U obicnoj svijesti vise iii manje jos neprobu dene­
iJi skrivene .
Za ispravan stay spra m takvog shv~tanja zivota pot rebn o
je c vjeku nesto, sto danas ima samo neznalno, potre bno mu
je un o slo bismo mogli nazvati inteJe ktualna skro mnost. U iz­
vj esn o do ba svoga zi vo ta covje k bi mogao da n. pr. o vako
pogJeda na svo j zi vot: Nekada s< m bio mal o dijete, tada sa m
razvijao du sevn i zivot sto je proticao kao u nej asno m sa njanj u,
Ja sam ga zaborav io ka o neki san . Te l postepeno, iz sn Jikog
djetin jeg dusevno g zivota izron 11 0 je ono sto me je drwel do
to ga da se mogu snalazili u zivotu, da mogu ucJ anjivati to ku
svijeta vo je misli, osjecajne impulse, odlu ke volje, da sam po­
stao cov j k sp osoban za ra d. Iz neo dreden og i n~rasclan _i e no g
djecjeg dusev nog zivota, tijesnu sp oj enog sa tijeiom, izronilo je
on o d02ivljavan je ko je imam pomo cu uob icaje nog vaspi tanja i
naslijedenih osobina, sto se razv ijaju toko m zivota. Ko tako u
intelektualnoj skro mnosti gle da kako je pos tao U ovo m ze mal j­
skorn zi votu, nec e biti dal eko od toga da U oeka dob a ZiV{lt
upita: Zasto se to a t' bi moglo nas tav iti? D ok sam bi o dijete u
meni Sil jos bile nepro buden e one dus ev ne sn age sto su m!
daoas najvaznij e, pomocu koj ih se sada snalaz im u zivotll, po ­
mocu ko 'ih sam postao covjek sposoban za rad, Zasto se ne bi
mogle nal azitj i nep robude ne snage u mojoj dusi, koje mog u
dalj e razvijatl! Covj ek dakle mora doci do ie od!uke sto proi z­
laz! iz intelekt ualne skromn osti . Tako je naz ivam zato sto je
cov jek sidon da kaze: Svije st koju imam ka o odr ast ao covjt:k,
to je svijest normalnog l~ovj e ka, Bile bi rnastari je, p ri' iden ja,
vi zi je iii tom e sl icn o, ono, sto bi u uoutarnjem dusevnom ziV(jtu
bil o drukcije od tako zvane norm aloe svij es ti. P ogled n21 vijet
o kome ov dj e govo rim proistice iz potpllno zdravog dusevoo g
zivota i po ku sava da iz zdravog dus evnog zivota razvija sn ' ge
sto su jos L1 eprobu dene u du si , t.akod e snag. sazn anja, ko je
zatim postaju soa ge vidovitosti U onom smi slu 'cl ko sam jLlce
govo rio 0 egzaktn im vid oviti m ~'naga m a . ju ce sam naznac io u
izvjesnom smislu sta dusa ima da predLlzme soborn, Ukazao
sam i oa moje lmj ige: »K- ko se stiCll sazn aoj a vi si h svj -,to a« ,
"Taj na nauka ", "Zagonetke dus e" , itd. Kazao sam da se l\ nji ma
nalaze poj edi no sti oni h dLl sev ni h ra dnj i, koje, polazeCi od
zdravog dusevoog zivota, vade do viseg razvoja du se , Tada
dusa dolaz i do izvjesnog duhovnog gledanj a, kojirn ;n oze da
 27

gleda u duhovno-duvevni sv ij et, kao sio obicni m culnim orga­

nirna maze zapazati u fizi cko-cul no m svijetu. I protivnici po­
gleda na svi j et koj i ov dje zastll pam, priznaj u da prvi dio u
pornenutirn knji gam moze da bude covj eku vrl o koristan. lz­
vjes nirn i ntelektualnim, os jecajoi m i moralni m vjezbam R co v­
.i k dolazi u dusevn o i tj elesno sta je u kome pas aje dub­
Ije budan, Sll pr otoo sv mu onome stc bi kao bol esna du­
sevno t vodilo do medillmnizma, do ha!ucinacij a i vizij a. Jer sve
slo se ostvari ov im posljednjim putem mo ra da odbaci prava
nauka 0 dusi. (Uprav o, do vi zij a covjek ne dalazi iz duse vn og
bita, nego timE- sto se u njegovo m (;rgani zmu nalazi n esto bo ­
lesn o. ISl a va zi i za ill diumn izam. ) T o sve oe ma veze sa zdra­
vom nauko m 0 dusi i sa zdravim razvaj em duse i mora se­
prosudiva i sa gled ista zdrave naul{e 0 du" i. Ali neki protivn ic i
o og pogleda oa svij et smatraju da su faotasticne i stetn vjez be
KOjim a j e ciJj da se u dusi izgrade one so ge mi slj en'a, osj e­
canja i v lje, kOj e zatim covj eka uvode u duhovni svijet, taka
da s u njemu postepeno sO:'llazi, pa i da sv oj om voljom ulazi
u duhov ni svijet.
Juce sam donek le naZlJ a "i o 'ako sa vre men i c:ovjek izvje­
~nim vje2 bama rni Vlj enja moze da izdigne misljen je iz obicnog
stanja u kome Sf pa sivno predaje poja vam a spoljasn jeg svi jeta
i onome sto i z dubine Juonja va kao sjecan j e, a sto se tak oc1e
nado vezu j e na sp oJjasnji svijet. lz tog a se misl jenja i zdizem o
ime sto vrslmo vj i be medita i je, oz biljno, strplji vo, en ergicn o
i postojano. Neko ce to im ti d' sprov odi godinama, neko
krace ri jeme, ali kad covj ek u tome dodt: d odl lcne tack e,
vi djec da iz nj ego vo ' ap~t raktnog, mrtvog misljenja postaje
uouta rn je Ziv misl jenje ko je moie da doi i vlj v [Ham vij ta o
Ra zbor ito sb vatanje svije ta i zivota ne tez! za ti m da dode do
nekih pr ivide jii, ne",Ll da zivot pret ta a, ziv ot mjsli, duzi vi u
takvoj jacini, kao sto covjek in ace doz ivijava 00 0 sto vi di spo­
Jjasnjim cul"ma. l{ada covj ek jaca misa oni ziv ot on ako ka ko
sam juc az .iicic, postaje m po steptno iivot pretstav8, ziv ot
mis ji t ako inten zivan i ii v, lwo stl) su mu inace inten zivna za­
paianja u eu] om svijetu, nn pr. kad gJeda boje, s\usa zvuke
ltd. 'a remeni co vjek koj i i eli da ' pozn a duhovn i svij et, ako
je razbori t covj ek, ne trazi nel<a r ividenja, nego t ezi da u
svorr;e i ntenzivnorn i slikovitom iivotu misli i p retstava bude
po t OU!1 0 prise ban j budan. U mcditacijama k<1kve sam ovdj
28

oa znacio covjek ne smije da je ikako z3visan ad nesvj esnoga

ii i potsvjesnoga, nego da jezbe ko je vrsi u prisnom dusevnom
li votu pro vod i tako svje no i razborito, mozemo feci ta ko egzaktno ,
kao sto je to inace kod matemaL ki h iii geomeirijskih radnji.
Zato smijemo reci: ovdj e se oe radi 0 staroj maglovitoj vi do­
vitosti, oego 0 vidov itos i koju cavjek posti i e potpuno svjesnim
i razboriti m d u~ evni m d ozivlj ajima i duse vn'm vjezbama. Ra­
zboritost je p ri tome na v kom koraku , tako da to sto covjek
daiivij ava i izaraduje 11 'ebi , moil::m o uporediti sa onim sto
inac dozi v/java nB nekom geomet ri js kom problemu . I n3ce vje­
iba nije dobra. Posta covjek dode do ak vo g zivota prets tava ,
tak vo oj acano mi~lienje pO viElje nez2 visn o od disanja a i od
t ijela, po sta je cisto duh oVllo·dusevna fuokcija . 0 takvo m mislje­
nju covjek tada neposrednim zRpaianjem zna da ga ne vrii i
tijelom nego u cisto duhovno·du St vnom· eJementu. Te k t<'l da
osjeca 0 takvom misljenju da je kao zi vo tl poredenj u sa ap­
strak tnim, mrtvim mislj nj em. Ta j prel ilz od obitnog apstrak tno g
misij en ja do zivog mi~ljenja co vj et< doi :vlj ava sli cn o kao kad
bi ajednom ozi vio neki mr lvi organizam. Zivo mi slj enj e, rna
da je duhovno-dusevno zbivanje, nij lin earno, tako pov rsi oSk o
kao obicno apstraktno misljenje, nt'go .ie 1I 5eb i pu no i sli·
kovito.
U dalj em iz!aganju je vanredn o \ nzn o da · co vjek zad rzi
onu razbo ritost, jasnost, ko ju m ra i mati za vri jem(' vj etbi, i u
casu kada se U ojemu pojllvi to zi vo, U s bi pl asti cno rnisij enje.
Ako bi se covjek u tom casu pc da o lika ma, do kojih se sam
probio, i ako bi mislio da ce u njima nati duhovilu rea lnost,
bio bi fantasta a De duhovrU istrazi vac. l z dusevno o · sadriaja u
sli kama, koji je covjek tada po t igao, lI t )oz naj e P nesto 0 Sna­
gama u sebi samome i 0 to me sta on sam moze da llci ni 11
sebi svoj im Ijudskim bi cem, Ta, mc, ie m o (E:c i, imagioati vna sp o­
zna ja ne \<azuj t to vje l u nesto 0 ne kom svijetu izvan covje ka,
pa ni 0 Onom e sto je covjt!k u spo\ja snj em svijetu, Na pravom
je stan ovi stu spram tog doziv\jaja covj e ' ond a kada u tim zi ­
vim siikama osj eca i spo zn aje sebe i<ao neku sllagu. Tad a osj eca
sebe u svome ja kao du ov o·dusev oo bice izvan tijela, ali do­
zivJ java am o u slikam3.
Do izvjesnog slvarnog duho nog gledanja dolazi co vjek
tek onda ad ima hrabr osti da nasta vi vjeibe do narednog ste­
pen a. Taj naredni korak jEste u to me da co vje k svo jom voljorn
 29

otstrani iz svoje svijesti one pretstave koje je svjesno unio u

svijest da bi p omo cu n.i ih jacao sv oj u d usevnu snag-u. A to j
dosta tesko , U obi cnom iivotu zaboravljan(e nije teska stvar.
Ali kada covjek prvo s, napo ro m, sas vim slobodno, unese i2­
vjesne prctstave u srediste sv oje svijesti, tada mu je po trebna
veca snaga nego inace 11 dLlsev no m i ivotu, da bi te p retstave
otstranio i z svijesti. Ali tu ve ' u snagu co vj ek mora po stepe no
razvitj, Kao 5to je pr vo svu paznju , svu urllltClrnju dusevnu
snagu, say dusevoi napor, prikupio da bi se llsredsredio na iz ­
vjesnu pretstavu u staniu medita ci je, ta ko ovje k m ora dot i d
toga da te prets av e, i u opste sve p retsta ve, slobodn om valjo m
otstrani iz svij esti. Potre bn o je da covjek moze sv{)jom volja m
da ucini da nastane on o slo bisrno mogli nazv a1i "p ra zn a svi­
jest.:. ~ta znaci diee :' praz na svi jest <., mo ze v;dj et i on?j k o ne ­
p r istrGl,~llo r a~m otr i sta biva sa covj ek om sa obicnom sv ijcsti
kada ostane bez cu l l1ih utisaka i pretst ava sj(:can j a. Kada se
co jeku, bi lo kako, odu zmu sp o l i a~ni i utisci i si ' eanj e, tad a
zaspi, to jest nj<'go vfI svij t' st prelazi u ne svijesno. Mora a na­
stupi suprotno 01.1 toga: potpuno jasDa, svje sn a budnost, ma da
je co vjel< svoj om unutar, jam voljom sve ot -tra nio iz svoje svi­
jesti .
Kada covjek tako prvo o.iaea dU5U , a zatlm ie llcjn i praznom
i odrii pri svijesti, tada dusa, koja jt: za to p r ipre mljen Cl , gl "d a
ako sebe duhovn i svijet, [wo sto oko vidi b aje, ulJO cu je zvu k= .
Co vj k ada gleda u duho vni svijet. _. Du hovn ti l11 i strazi v" nju
o kome se ovdje gov er! putpuoo je jasno da obicna sv ij est ne
moze da dosegne duh j du5u. D o t oga covj ek dola zi t ek ~ada
razvije snag kojih kao obi can c vj ek jos nema , Bas tr ezven o
saznanje, ko.ie mozt! da postiie obic na svijest sl je u vezi sa
tijelorn, potstice covjeka na to da raz vije u seb i sna ge k ,je zaLta
mogu da otkriju dusu i dull,
Pri tome e mora jos nesto imati u vi du ak a covj ek l! ·ct
da dode do zd rave a ne d o bolesne spo zn aje duse , U medium­
nizmu. pri videnj i ma , hal ucinacij ama, u tim boles nim dusevnim
pojavarna, covlek sav prelazi u nj ih. On postaje jedn o (bar to­
korn svog, duse nog obolj enj a) s tim sto se pojavljuje kao bo­
l estan dusevn i zivot. To ne bi va \,ada se pr 'duzi maju vj etbe
k akve 5e ov dje navode. K o na ovaj naci n p ostC1je istraz ivac duse,
nj egov o fizicko b jelo ostaje sa sposobnost ima p otre bnim za
obicall zivot, za obicn o snalazenje u zi votu. On izl az i iz ri ziclw o·
30

tijeJa da bi d oJazio do imaginaiivnog gledan ja , razvi ja vidovito

rni!iljenje, ali ni jedno g trenutka ne prelazi L1 to ga, mozemo reci
viseg covjeka, ne go on uvij k moze razb ori to djelo vati u svome
tijel u isto tako kao inace. Pored vise razvijen og co vj eka uvijek
je isto vremeno i Jbican covjek sa svojim zdravim Jj ud skirn ra­
zumo m. koji trijezno pros uduje 0 sve mu do cega visi covjek
dol i'l zi 11 vidovit m ~!ed a n j u .
Do svoga d usev nn<T b i a covje k dolazi p rvo im e sto iz­
g radi zi vo sli kovit o mis ijenje. Zatim usp ostavi prawu s· iie t,
do lazi do g ledanja koje kao jedi nstvena slika o bu hvaia njegov
z rnaljski zivot otkako je ro ctenjem usao u sadasnji zemaIjsk i
zivol. ~ v j dot adanji zern aljski zivot vidi pred dusom, ali ne
tJlw 1{ (1 () sto ~ e u sj ecanj u jav!jaju pojed ine rem in iscencije, nego
vidi eij eli svoj zem al jski zivot Ie 0 neku veliku jedi nstve nu ' pu­
cinu sli ka, ali koj a je p red covje kom II vr emcnu a ne L1 pro-"
storu . Sa Jednirn pogledo m duse agleda svoj iivot, ka i to
kako on zahvata u covjekovo rastenje, razv ijanje i u sn ag i
dj elatno ti fizickog fj ela. Covje k vidi ebe Iwkav je bio o vdj e
na zemlJi kao bite lwje misii, osj ca i hoee, ali tako da s e mi ­
; Ij "nie , osje t anj e i volJa ada zg usnjavaju i isto vremeno uU< i­
vaj u u Ijudsko bite. Sao-Jed kako je nj ego v dubo no" dusev!]i
zivot u nepos redno j 'ezi sa tijel om. (Kako cl usa djelujc no tlelo
t· 'jck ina ce n(lsto ji da d okuci filo sofskim te orijam a). Te k kada
idov "to sagle da tU SLl, vi di i " ako o nQ ,'to vi di U onoj p ucin i
slika za hvata s 'akog trenutk II pojcaino·ti fizic!wg i iv ota.
nali i b, rak astoji se u to me sIo otstr c;ni mo iz svoje svi­
je. ti one pretstav e, pomocu kojih smo jac3l i, razvi jali svo j du­
' evni ziv ut. Razvij am o Ii se po mocu ti h p retst ava sve d,Jl j , ka c
sto misiee jezbom sve v' se jacamo, dol azi mo do tog' da mo ­
l rno tsi rani ti iz svoje svijesti onaj cij eli tablo dusevnog zi·
ota !zmedu svo ga rodenja i casa u kome s ' ll aJazi mo u zivotu.
To izis lwje, dakakr) , vet e napO f(:, teze je neO"o otstraniii iz svi ­
jesti ei ste slikov itt:: preUave, ali naposljetk u uspje vamo . Ka da
l1 am uspi je da taj vlastiti zivot, koji u zemal j kom zivo tLl nazi­
vamo 'voj im u!1 uta rn jim zivo to otsiranim iz svijesti taka da
1I svij esti nem<l, ne sarno sadasnjih utisaka, nego i svega (moga
stn u sebi dOii vlja vamo kao u nekom d rugom tijelu, u nekolTI
li ni jem ije iu (ali koje je u vez i i sa on im sto je u covj ek
r Vcenj e i ' jecanj e), sto la KO doiivij avamo u izvjesnom fin ijem,
ta kore ci eterskorn covj eku , prv om natc ulnom covj ek u, - tad a
 mozerno da lj e gledati u duh ov ni svijet svojom sv ij .~t i, ko j a je
pr i po tpuno j budnoc i prazna, al i je i zvojevr:la veClJ un li t, mjl·
snagu. Tada covjek maz e da gleda na 0110 sio je bilo njego vo
dusevn o bice prije no sto je sisto u fizicko zemaljsko bite. T il la
moze d· vid i ono ' to nazivam o vjecrJo bic e covjecje duse, tada
to nij e 'a mo neka Ci~t o filosofska teorij a. Covj ek tadR dolazi do
gled nj a voga <:i si og dubovno-dusevllog bica, sta j~ bio u du­
hovu - tls evn svijetu ri j e no sto je sis:w da bi SI:: pu t m ko nce ­
cij e, zac ec a i roc1enj a, obukao II jzvjesn o fizi ck !) ze mal jslw ti jeio .
M ie d a izgled a danas m!1ogim lju dima kao n e"1 0 fan a·
sticllo to slo smo kaz al i, ma da to co v jek p ostiz e na tako eg ­
zaktnom pulu kao st o su sarno matematske pretstave.
Jos cudni jc moze dd. i zgl eda One st o cerno j os ka zaii ne sarno
o dusi i nj eno j ubo vno-du sevno .i egz istenc iji, nego sto cemo
reci I 0 stva mo sti toga dozivljaja. 0 to me cemo g ovoriti i L1
id ucim p redal'Hnji ma, dana s cel110 to sarno don ekle naznaCiti.
T o sto c rno ta ko dan as samo nagGvjestiti mo ze 51;! moz da
ov ako ub.ia sniti.
Zapit jmo se p rvo : Sta llstvari zapaza i spol l1 aje COl jek
o 0 cbe u s ije tu, u ob; cn om z maljskG lD itv tu? Us v ri vi dj
sa mo sp ol jasIlji sv ij t A on o sto ' e U covje ko voj ull utra'lIjo 'ii
odigrav a gl ed;\ sarn o tak o sto to u psillologiji , :1naton li ji u(: ifli
lleCi m spoljasnj i m. I nu 11l1utrc-;i~ n j covJek p osl1latr- sarn o tako
'to to prv o ueini ' pu ij asnjirn a zatim vrsi opite kao st o j e l1a­
vi ka sa :p() ljasnji m zbiv nj ima. Ii -tako ne dolazi do sv (ra
duh ov no-dus ev l1ogc bien, koj e zahvdta u tje l e ne orga ne. U ( b·c­
110m ii ' otU iz mec!u roJ enja i sm rti ustva ri gled amo s,. IDO to sto
je izvan co vj ek a, neposred n·m p osmatranj m ne mozerno zagle­
dati U uI1utarn j ost covje kov u i vid j eti k i1 ko duho vl1o·dusevn o ice
zail vata 1I tl rgone tijel a. A li onaj ko 1110ze dC:! istrazuje i pr OIllCi lrc.
zi vot a :tall )v ista au 1011 11 fig gl edanja ka l\Vo Silm ovd je izni o,
doci ce do t 0g;;t da ce na pr. kaz ati ovako: V el i c3nstvtllo
je to ;;to vid imo spoljasnj i m pogl edo m, zakonito sl i ko je na la··
zimo II spoljasn j'l sVl j d u zv ij ez da, II spoljas nj em svij ct
unca 'to narn sa lj e sv jet! st. Ve\ican stven o je to sto
c vj e' dozi 'ljava, bilo dil sarn o po sm at r2, bll o da naucno
i pituj no pr. kakve Sl1 za koni tosti utome kad a uti caj em SUIl ­
cane s Ij tl sti i toplo te nastaje ze1e11ilo biljaka. Sv je to v el i­
canst\'e l1o, ali da moze 11 0 z?gl dati u gradnju Ijuc sk cg srca nas!i
bi mo da je ullutr asn j:l za konito st srca ve l i "3 nstven ij a od toga
32

sto vidim o nap olju. To moz e da na luc uje covjck sa o bic nol11
svijesti. Ali nauka ko ja i ovdj e go vorim, koj a se osn i,>'Cl l1a
egzaktn oj vidovitosti, ona moze da to zai ta istrazi i potvrdi.
Ona moze da kaze : Vcl icanstvene nam izgledaju atmosfers ke
prom jene ali jos veee je to sto se nalazi i zbiva u gradnji i
fu nlc;ijama co vjekovib pluta . Ne radi se ttl a prosira nstvu,
obirn nosti. Covj ek je svijet u malome, spram velikog svijeta .
Na j dnom mjestu kaze Schiller : Pri jatelju , veli ko nij e II prostoru .
On 111 ' li I1' ono uzv ise l1o, najveee . To veli ko moze covj k do­
zivjeti tel< II amom sebi. Izmedu rOl1enja i mrti to covjek ne
vidi s oiom obicnom svij e ti. Sas vim je sup rotno covjekovo
dozivl java nje u pa s ajanju II ko me se nalazi prijE: j dinjenj a sa
tijeJom, 1I du hovno- dusevl1o j egzistenciji, II d ubo vno· dusev no j
ok lin i. Kao sto je covj eku ovdjC' taman co vjek v ul1 ut ra 'nj i
svij tt, a svijetao i zvutan spolja 'llji svijet ko smosa, tHk mtl
je u cisto du hovno-dusevnom iivotu, prij e njegovog zemaljskog
utjelov ljen ja, taman spoljas nji kosmos, a !judska unut rasnjost je
tada covjeko v s vijet. T ad a gl eda cQv jek ov ll ullutras njost, i za ista
u tada ne izg!eda m;:Jnja i neve!iCa I1 5tV E'lIija od kosm osa kada
a fiz icldm oCima g!eda za vri.k m zemaljs kog zivota. Co vjek
se hda uz ivlj aVCl kao II svoj polj asn ji svi jet 1I ono sto je za lw ­
nitost covjekove unut rasn josti, covjeko ve duh o vno -du sevne UI1U ­
~ r .sojnsti, 1 prip rema se d duho vl1o-d u"ev nom bi cu obrc du Ie
svoj~ tj elE'sne funk ijc , dd postaje . o n~ si o je izmedu fO enja i
~mr ti . Prije no :;to co ,' jek side LI ze al jski zivot pro~ti re .:' c oko
Iljega kao jedan svi:d to sio j to vje k izmedu roden ja i sm rti.
TOl ij c neka "pe kuLl i"a. to j nep os redno promatranje do
!coge dohz ' eg zaktna vid"vilos t To je nesio sto covj eka, '3
gledista cgzak!ne vi dov ito , ii, ll vodi i dLl lJ korak daljc 11 on o sto
rnoz rna nazvati vez TIl \/ jc enoo'a Li cov jeku sa nj govim zi 'o tO!
izmedu r denja i sm i"ti, vj ecn oga t1 co 'jeku , koi e mt! ostaj e s l"ri ­
veno izmedu rodjenja i smr i a zils vijeHi mu tek o ncia, !cada dod do
toga cta gleda, dok j 0 110 JO s LI neovaplocen orn stanj u. Time
se (; vjeku ot kriva jed nil ' trana njegove vjecn osti . Za tLl stra m!
ljudsk t:' jecnosii nemam o rij eci tl novijem govo ru . GOV Or"FlO s
prav ol11 0 be,mrtn nsti, ali tr ebal o bi gov oriti i 0 bezrode nosti>
jer ()fla nam se pokazuj kao llt'pos redna spoznaja .
To je jedna strana egzak tne vi d ovito sti , je na strana lj udske
vjecnc:li, velikog zagonetnog pita nja Ijudskog du ~e vnog i ivota,
najveceg pitan'a p_ iholog ·je. Ur uga strana javij a se kada vrsimo
 33

one druge vjezbe, koje sa m jute ozna cio kao vj ezbe volje, kOj i­
rna u svo je cuke uzim arn o vo lju , tako da se nj orne moiemo s]uziti
nezavi,oo od tijel a. Spo meol1o sa m da te vjezbe zahtje vaju da
bol i trp ljenje u dusi svlada mo, da bi dusu p otpun o uci nili culnim Of­
ganom, zapravo dl hovn im orga nom gledanja, tako da ono duh ovno
ne sa rno o-Jedamo nego da ga i \stinito vidimo . Ucimo li da na tai
llacin ziv imo izvan svoga lij eJa, ne sarno svo jim rn islima neg o
i svoj0 1l1 voljorn , dald e da ci jeli m svo jim bicem dozivlja vamo
izvan tije la, tada se pred pogledo m duse javlja sIi ka sm rti, tako
da ada znamo kakv o je bez tij ela dozivlj av2nje u mislj enju, Lt
volii, kao i u onome S!O je izm edu toga, u osjecan ju. Spozna·
jemo imaginativnD iita je to zivje li b z tijela. To nam daje sl iku
o tom e kako prolazirn o kro z uv eri sl1Hti, ka ko mOZEm o bib bez
cijda j kako, p rosavs i hoz dVE'ri smrti. dol az imo opet u du­
hOV DO duse vnu oblast iz l\t)je smo sisli 11 ti jelo. Ne samo da
smo fil a ofski sigu rni 11 to, neg u nep osred no gled(l mo to sto je
u co vj"k u vjeeno, besm rt no. Tako izgradeno m volj Ol11 oil riv a se
cluhovl1om crled&lljll druga sir(> na vje cl1osti, bes mrtno st, ka o sto
mil se pomen utim izgr?oenim misljen jem otkriva bezrodenost.
I\a da dl1s a tak e posta ne dl1hovn im organom , to je l1stvari
kao kad bi prog!ed ao stijepac cd rodenja. Tada vidi da svijet
izgieda drukcije nego ranije do k ga je zapazao p; pa nj em. Vidi
~asvim novo II svijet u. Tak o druk Ci je vidi svi jet onaj ko je na
opi2an i nacin duhovno progledao. Samo Lt jecl nom pogl ed l1 spo­
mennc il da nas ukoliko cov jek tacta postaje dru kciji.
Obicnim pogiedom, bez otvorenog d uhcvn og oka , po sma­
tramo np r. zivot nek og covjeka, njegov o dj tinjstvo, djecastvo,
zatim ka ko dolazi do iz\'j es!log v2znog doga daja u njegovom
zivot u. Udruzu je se s nek irn drugi m covj e kom tako da otada
zajed no nast avljaju put Li zivotu, sudbine im se spajajl1. U obic­
noj sv ijesti co vjek je upucen na to da to s matra slucajem, ma­
nje iii vise smatra slucaj no sti ma dogadaje u zivotu. Ali zivot
covj ekov glu1an otvoren im dllhovnim okom ra zlikllj e se od zi­
vota posm airanog neo tv oren im duhovnim oko m, kao sto razli­
cito vide svijet covjtk Sa fizickim oCima i sli jepac. P ogledajrno
malo dublje ka ko se iz dj ecjeg dusevnog zivota, iz uzajilmnih
'impatija i antipatija razvijaju prvi cljecji [(oraci, kak o zatim
covjek iz dubine sv oga bica, kao iz dl1b okih ceznja upravlja
sam svo jim koracima, kako sam sebe vocli do sudbi nskog do­
gadaja. Posm a'lr aiu Ci tako zivot, gled,ljllci tako na zivot, na pc.
l1e k g (a rea, cov jek I e kaze : Taj zi vo t je tu sam po se bi j
' am za sebe. Zi vot to ga starca mozemo !ogikom vratiti na dje­
cij i ziv ol. Po njegovo j svojstv enost i moramo ga svesti na dj e­
(iji zivot. Sto je za ta kvo pos matra nje (:isla lo gika, to je za
egza ktnu vidovito t nepos red no gledanj e. Ako zivot zaista sa­
gl edamo kako se f3 zvija iz du bokih dusevnih ceznji covjekovih,
moramo g', dalj e u gledanju pratiti unatrag, a tacta do lazimo do
ranijeg zemaljs ko g zi vo ta u ka me se priprem iio st o se u sa~
danjem zi votu razvito, te duse vne ce znj e, "to dovo de do sada­
njih djelo anja itd .
Danas .:am Gone kie naz na cio da sasvi m egzakta n pu t, a
ne nekak ve mast ariie, vodi do obuhv8tn ijeg, dub\je g posmat ranja
zivo ta, kaj e razv ijen om nauko m 0 dus i ustva ri p rod ire do vjec­
noga u covj ku . Ta da se L1 covj ek l1 , iz to ga sto spowaje 0 svi­
jetu i covje ku, rada i istins ka poboznost, pra va dl.l boka religioznost.
Onaj koji je gl edao (mi slim u dosiovn om smi slu rijeci) ko je
O'ledao kak a se dusa odvaja od tij ela da bi presla u dubovno­
du sevno carst vD , gl eda drukc ije i na socijalni zivot. Sa tog viseg
gled ista ?' Ieda ka ko se medu Ijud ima stvaraju prijatel jstva, Iju­
ba Ii, razne socijalne veze itd., kako je tjeles na prisutno st sred­
stvo za dus ev nu zajednicu, za uzajam ni dusevni zivot i osj eca­
nj <1. Ali Zlla da se od zemaljski h zb iva nja odvajaiu prij ateljstva
i Iju bav i, kao st o dus a ostavlj a tijel o, da se to st je du hovno
postalo izmedjL1 covjeka i cov'eka nastavlja II duhovno-dusevllom
svijetu, gdie se i do i i Iliava na duhovno-dusev ni nac ·n. Na
osno vu sa znani a, a ne na osnOVLl neko g vjerovanja mo ze mo
rec i: Pros avsi kro z dveri sm rti ljudi se opet sastaju. U fi zickom
vi jetu je tiieio za preka za gledanje dUhovnoga. U duho vnom
svijetu nema zap reka prij ate lj stvLl i ljubavi. Ljudi SLl tu bli i i
jedan d rugom nego u fizickom tijelLl. U tom relig ioz oo m osje­
cajt!, u tom religioznom gle danju nalazi se lstovremeno i r isto
saz nan je. Pri te me pogled na svijet, sa cijeg stanovista ovdje
·o.rorim, ne zeU da dira Ll ikoju reIigijll. Ovai pogled na svijet
moze da prizna svaku vjeroispovjest u nj~noj pun oj vriied­
nost i, kao j da je prakticno ispu nja va. U isio vrijeme on daje
rel igi ozllom zivotu spoznajnu osnovu.
Danas sam nastojao da izlo zim sa rno izvj esne OSnovne Iinije
odno "aiu jednog savrem eoog duhov nog pogl eda na svijet spram
n::iuke 0 dus i. Sta ~ e danas jos moze prigovoriti tom e, kad se
tak o prikazuju te oSll ove, mozda mi je bolje poznato ne go
 35

onima I'o ji su pro ti v toga pogieda na svijet. Neosporno je da

ko d ,nogih [j udi postoj e danas, rn a da s? sv im u nesvjes tlo m
ceznje za nelwm ta kvom naukom 0 dusi. St oga se cesto moraju
ponov iti rij ci : Ka o sto covje\< ne mora bit i slikar da bi osjetio
Ijepotu neke slike , tako ne mora biti l1 i duh ovni istr az ivac (rna
da to moze bi ti d o izv jesil og stepena) da bi ispitao da Ii je tacno
ova sto ovdje go vo ri m. I<ao sto co vjek ma ze osj etiti !j epotu
neke slike i ako nije slikar, tako obicnim, zdrav im lj udsk im ra­
ZU!,-.om mo ze anas shvat iti sta kaze duhov ni ist razivac. Da
covjek moz to uvidj eti moze mo biti uvje reni u toli ko vise sto
vidi rno da Ijud i zude za p rodu bl je nje rn saz nanja 0 dusi. O vo sto
smo danas u glavnim potezi ma pok usali da spo menemo kao sa­
vremeni pogled 11 a sv ijet, teznja je vrl o mn ogih Ij udi, rn a da to
i n zoaju u svoj j obicnoj svijesti; za tim teze ani koji ozbi ljno
traze 0 11 0 sto vo di na vise u ovom vremenu tol iko mn ogih sn aga
sto vo de nan iZe. 1<0 go vori 0 nekom savremtn om pogle u a
svi' et mora bi i svjestan to ga da mora govorili, mi sliti i htj eti
u skladu sa onim cemu, ma da cesto 11l''' vj esl1 , te ze duse u
sada 'n iem ozbil jn m vremenu . Nad am se da ::i t U ov im rasma-·
tranii ma 0 pogledu na sv ij et 0 kome sam dan" s g vo rio , nala zi
nesto od ono ga cemu teze mn ogi Ijudi, pos to im je to potr bno
kao duhovni sadr zaj, ka o zivi du ho vni zivot, za sadasnjost kao
i za blizu buducnost.
 3. AN TROPOSOFIJA I ISTORIJ A IS TOKA 1 ZAP ADA

Kod Goethea, koji je mnogo znacaj noga dao u jednosta,'­

nim izrazima, naJaz imo, u vezi sa odno sajem covjekovim spram
iivota u isto riji , i sledecu recenicl1 : "Neka se svaki zapita kako
udjeluje u dobu u ko me zi vi l" Sigurno, kod vecine ljudi danas
je j os man je ili vise nesvj esna te znja da traze svoje pravo sta­
novi ste u cilju da voje sna ge uclane u tok razv oja covjecanstva,
tako da se to uclanj ivanje zbiva u duh u epohe u kojoj zive. Ali
vee i po vrsn o posmatra nje Ij udskog zivota u njegovom razvoju
-pok az ll je da Sll Ij udi up uceni na to, da se sve sv jesnije i svjes­
nije uclanjuj u u zivo!. 1I7Sfinfdirmi zivot je obiljezje starijih kui­
turni h epoha . Uspi nj anje sve visoj svi;esli jedan je od istorijski h
cinilaca. Zivot postaje sve slozeniji i trali od covjeka, bez ob­
zira kakav po sao obavlja, da se izvjesnom svijesti postavlja u
razvoj cov jecanstva.
Posmatran jc razvoja covjecanstva u istorij i, u novo me na­
ucnom smislu nije ustv ari ma ogo staro. Mozemo reci: u onome
~to se pojavilo kao pisanje istorije osjecamo mladost istorijskog
posmatr an ja. To pisanje istorije (razvi v§i se iz obicnog nenauc­
nog opisivanj a istorije u o s amnae~tom stoljecu) nastojalo je,
posto se vremensk i podudaralo sa prirodnoznanstvenim razdob­
Ijem, da sve vise prim i prirodnoznanstveni izgled.
Zbog toga se i torijski naNn posma tranja sve vise pribli­
zavao nazoru: da se ono sto se kasnij e zbilo, mora uzrocno
pojrniti iz preth odno ga. Ali, ko je dovoljno ne pristrasan moz e
vidjeti, da doduse dale ko vodi takvo uzrocno posmatranj e isto­
rijsko g zi vota covjecanstva, ali da j d uvi jek ostaju mnogobrojne
cinjenice istorijs kog iivota, ko 'e se ne daju prav il no uVfstiti u

$il~"'IIij:'if4.r,pl:m,l,t.W4'
':>. SU S ' fu ll lin e -up of innovati ve 3C
:;olu ti o n s w ill b e s h owcas ed a t

Enjoy En e rg y ~-----'~~~~~fI.iT-~;'i1-II--;'::~e BI T 2009 in Hann over. Take this

o p portuni ty a n d j o in u s th e re!
Sav in gs a nd
Hig h D efin itio n
Multime dia

Ceal
HANNOVER
IiSUS @ Hall 26, Stand D39
 38

Ileko Jedn d:ta\ no uzmcno ,)osmat ~ a nj e. Tada nam isl orijski zivo t
iz teda kao odw velika r".leka, na kojoi izv je no j 5to na p o­
- rsini n bis1110 mogli objasniti jed nostavn o oni rn ~t o se nalazi
mal ' vis uzvodno ..lego bi- ITlO m orali uzi mali U obzi r cia i u
njeni m dubi nanH' djeluj u raz lO vr Sn· :n3;.re, koj (;' 11, sv ako IU
mjestu mogu da probiju na p ovrsinu, da proUzrOkLljU tal~~e 1 ) ji
n·je U u:illlvljent preth odnim lalasimFl . Tak e> narn lzgl .. a li..l ~ e
iZil iSl rii. keg zivota covjecal stva naJau bes kr aj e dubinc. i z­
gled<l n; U1 i><lO aeka pov[siaa 0 koju udura n izm j eri m Wlg u
djel:itno sti. Ljudsko posm tranje jed \' a sm ij e i da :;c poduhv' li toga
da saglcda sve sto ie ua r,")ci tn svojstv no neiwj epas i. Zat J C..: se
i.'to rijsko posl11atranj e.: morati svr: vise J ribli zovati onome, '~ l('
bism o m agl i nazvati simplOmalolo · ko p ()~ rnatr~Jlljc. Po simpto .
mima 11 kojirna e ocituje Ijudsld organi zam ustan ovljavam o "10 -
Ma 0 nj egovol1l zdravom i bo lt! nom sta nju . .\J\ oramo 'e. pri vi­
kavati da se bavimo i i torijsko m si mptomatoJogij om. Sto St na
povrsill l objavljuje da ' hvatam o tako, da lll,(1zulC 11a oesto dublle.
J da na snovi svc vi s si mptoma )w j e nalazim ·vo·im po ma­
tranjem, dt)d rna do toga, da utlu trasnjl zivot isturijskog raz' it­
ka pocnt: d<1 djelujc na n< s. T ak a, da dullOvn im z8hv ata njel11
islor ij kilt snDga co jecans h'a, koj e razn im pu tevima dj eluju i u
nasll dl1 SU, postan rno sp(J~obni da ::lde rn Cl svo je mj E'stn II raz­
VlljU covje c3ll st va.
Pri posm atr anju sv ijcta i zivota, kak vo sam ovcl je izlagao,
moze c vj ek osj titi da :e ono sto je u istori)i sill1 pto mal ic no,
is ol java j u tom e sio covjt:k doziv!j ava u svojoj dubclw j 11l1U­
imsnjosli . Bas to sto am op isao kao budenje sp ozn nj i h Sp 0~
SObIlOSti , ko j e u ob i cl1 oj vi j est i, U obi cnom zi votll dri j em aj u
duboko u du si , to bu den j e sn: ga sa znanja, kao sto odgova ra
savreme nom covje \l1 , vodi !las do uvidan ja da snage saznanja
!l sada ' nj osti mora mo drul cije razv ijati nego 11 kada. ada da­
n'l 'nji covjek raz\'ija vido vite nag c saznanja, kada u svome
prisnom , dubokul11 zivo t u dolazi do izvjesll og duhovnog gleda­
nj1, doi ivl j av , ga U osnov i drukc ije neg o na pr, u nekad, sn jim
vj~ i b am a jog e. N ek ada j e covje kov o tlctculn o dozivljav anj e as ta­
jet 0 u du' i kao n ko trajno sjecanje. Sto covj ek U obicl1o rn zi ­
V0i u misl i, sto pri ma u ebe ka o dozivl jaje iz okol ine, zad rzava
u Ju si, u iz vjesn om pogl e ll, kao tra jn o sjecanje . U to trajn o
l1li a Oll O sJC canje ucl aniivase se ono sto je co vjek u kulturi duse
lll'!(a da na is tok u posti zao u svome gledanj u u duhovni svi j et.

ASUS' full line - up of innovative 3C

sol utions wi ll be showcased at
CeB IT 2009 in Hannover. Take this
opportunity and join u s there!
High Definitio n

CeBI
Multimed ia

HANNOVER
/iSU5 @ Hall 26, Stand D39
 39

Ostajalo mu je to u sjeeanju kao Sto i ob i cni doz ivIJaj i osta j u

u pretstavama sjeeanja. Zavrsivsi vvoj put u duhovn i svijet ~o­
vjek se sve vi'e uzivljavao u traj ni za j ednicki i ivot sa duhovnim
::; vijetom. OsJecao se, tako reCi, osigu ran kada ie naj z(ld st igao
u bOiansko-duhovni vijet, znao je da t o pretstavlj a neSto trajno
1 ?a njegovu dusu.
Suprotno je kad se CO 'j - k dan as uzdiie 0 duhov n og gle­
danja , polazeci od onib snaga Ijudske prirode do kojih se od
on g doba covjecanstvo razv ilo. Svoje duhovne do zi vljaje ne
mozemo zadrzati kao pret tave j ecanj a ona ka kao sto !lam u
pretstavama sjecanja ostaju misli koje svako dne vno dozivljavam o
na spol jasnjt:m sVijetu. Veliko .ic razocaranjc za mn oge. kof se
po savremenim metodama probiju do i zvjesnog uho vnog gle­
danja, sto 1m to gIedan je biva vila kr atk otrajn o, kao i gIedanje
II spoljasniem s ijetu, neI<e stvarn osti k oj u tako de ne vidimo
kada odemo od nj e. To tre nutn o sje di nj enji? u du sevllo m ziv otu
sa dul10vnim svijetom ne pri aj ed in ' ava se pamcenju u obi cno m
smi lu rijeci. Zeli Ii covjek l<as nije da opet dozivi to sj ed inj enje,
ne moze ga uzimati jz sjecanja, kao sto SI:' sj eca obicnih do­
zivljaja u fiz ickom svi j etu. Da bi pono vno do sa o do dozivljaja
du lOVI og svijeta mora covjek a pon ovi on aj pul ko.iim je svo­
jim snagama do njega do "ao ran ii e. j edan od gl avni h cinilaca
~ j gurnosli da u savremen oj vi dovitosti vidimo i tin ito stvarn ost
jeste taj sLo Sf to sto gl eda mo ne sjedi njava sa nasim ti j elom .
Kad nam misli ostaja i zvj esno vrijeme kao pretsiave sjecanja,
uvi j ek ;ma ci da su se sjedini l e sa t ijelom , ucvrstil e U orga­
nizmu.
1)(1 bi to bilo raz uml jivi je mozem o navesti jos i ovo, sto
:;1:' n oze uzeti i kao moja licna na pomen a. Kada covje k sao p­
sta a ono st o je doziv io u du hovno m sv ijetu, Oll to ne moze
da ucini iz j eca nj a, u ob icnom smi Ill. Uvijek iznova mora da
( i ni napore da bi se uzdigao do neposrednog duhovnog zapa­
t anja. Ka da covj ek 11a pr. o drzi trideset istih predavanj a na 0­
snovu onoga sto gIeda u duhovnom svijetu, nijedno pre davanje
nije za ojeo-a ponavI'anje p retho dnoga, nego sv ak o mo ra nep o­
'red no crpsti i z do zivlj aj a. U tome ie isto vre meno nesto zbog
cega se boja zlj iv i I jud i mo gu zabrinuti spram savrem enog du ­
ho nog gIedanja. M no i Ij udi gledaju velicinu ve likih zagonetaka
svijeta i zi vot a bas u tome sto se te zagonetke nikad a nece
oei po tpun o rij e§ iti. Oni s pravom odbijaju i svaki dubo vn i
al&""":"f~'I'nl:6m,t.W4'
; US' ful l line­ up of innovative 3C
lution s wi ll be s howcased at
~BIT 2009 in Hannover. Take thi s
,portunity and jo in u s th e re !

teB Ti~
HANNOVER ;;;- N
.IiSU$ @ Hall 26, Stand D39
 Tl March & April 2009

40

pogled koji bi tvrdio da se zagonetke ii oia mogu ko nacno rije­

siti rna kojim pogledom na svijet. 0 takvom konacno m rijesen ju
ne go vo ri ni shvatanje zivota 0 kome je ovdje rijee, a vee zbog
navedenog razloga sto covjek mora uvijek iznova sticati ono
sto u izvjesnom smislu zaboravlja. Mozda ce kome izgleda ti Sl1 ­
vise prosto sto cu sada reCi, ali ne mislim tako prosto. K 0 st
ovjek nij e dan a::; sit zato sio je juce jeo, tak o spram vreme­
nog duho vnog gledanja ne moze reci da ga je jedn om zavrsio
i da ga zatim ima u sjecanju cij elog zivota, nego se t1 vij t" k izno va
mora boriti za duho vne objave. Osim toga, kad se covjtk duze
vremena bav i istim pretstavama iz duh ovn og svij eta, pojavljuju
se sumnje, neizvjesnost i, i mora ill bas pri pravilnom dLlho vno rn
ledan ju stalno po bjedivati u zivom unutrasnj em du sevnom zi­
votu . Kada u savremenom smislu postize duhovn o gleddnj e,
cov jek nikada ne postign e sve.
Savremeno duhovno gl edanje traii prije svega i ono sto
mozemo nazvati prisustvo duhom. U davno doba na istoku du­
hovni istrazivac mogao se u neku ruku prepustiti vrem enu ; On ,)
st ·je postizao ostalo je da trajno postoji. Ko iz savreme . e
Ijudske prirode zeli da gleda u duhovni svijet, mora biti uvijek
spreman sa svojim duhovnim Culom. Mora paziti , jer io sto se
objavlj uje iz duhovnog svij eta moze katkad da se poja vi sa mo
u jednom trenutku a zatim da iscezne. Covj ek 1ma da bud e spre-·
man da u tom trenutku sagleda duhovnu obj avu. Mnogi Ijud:
sto se brizljivo pripremaju za duhovno gl edanje ne dolaze do.
njega ako istovremeno u pripremi ne razvjjaju sp osobnost svoga
prisustva duhom. Jer sarno time moze covjek da upravi svo ju
paznj u u pray: cas, a ne tek onda kad je vet nestalo duhovn e
obj ave .
U toku predavanja opisacu jos i neke dru ge svojstvenosti
sto se nalaze pred covj ekom kada na savremen nacin ze)i da
ulazi u duhovni svijet. Sada cemo ukazati sarn o jos na jedno .
je r cerna time neposredno preci na izvjesno istorijsk o posma ­
tranje cov jecanstva. Najbolj e je i lI ajsigurn ije za savremenog
co vjeka , ko ji zeli da ulazi u duh ovni svijet, da pola zi od oni b
pretstava, od onih misaonih ra dnji, koje sm o stekli terneljiti rr
posmatranje rn prirode i te meljitim udub ljivanjern u prirodnu zoa··
nost. Za rn editaciju, kClk vu sam opi sa o, najpodobnije s I pret­
ta e koje covjek stice iz sav remen e prirodne zn an osti, ali ne
da ih po sadrzin i same prim i u sebe, nego da ih meditati vr! o

US at CeBIT 2009 Hannover

U S' full lin e- up o f innovative 3C
utio n s w ill be s h owc ased at
BIT 2 009 in H a nnove r. Take this
...-...",,.-_~_~,.....po rt uni ty a n d join us there !

CeBI
HANNOVER
,i$U$ @ Hall 26, Stand 039
 March & April 2009

41

preraduje. Danasnji covjek se na prirodnoj znanosti naueio rn i­

'ijenjn koj e odgovara sadasnjern dobu. Sve sto u mi Ijenju rno­
iemo teci iz mo derne prirodne zn anosti, to moze a bude sarn o
pri prema za st VrH no duhovno gl edanj e, ako smijem da upotri­
je bi m taj izraz. Osobito misljenje, koje ti cern o u spoljasnjern
svje tu , II opitima i posmatranj ima, moze da nam sluzi sarno za to
da na: prip remi za dubovno gledanje. U pripremi moramo zatim
cek ati na obj ave du ho vnog svi je ta, kao sto sam opisao [{mije.
Za vaki ko eak u promatranju duhovnog svijeta morarno
r ' 0 da postan emo zreli. Svojom voljom mozemo sarno da uci ­
nimo sebe culom, kome moze da SP. objavljuje duho vni svij et.
Moramo cekati na objektivne objave. Ko u tome ima iskustvR
zna do j e na pojedina saznanja morae cekati desetinama godina.
J ta okoln ost oSigurava ob je ktivoost saznanja stvarnosti u du­
bJvnom svi jet ll.
Tako nije bilo kod onoga koji je u davno doba na isto ku
voji m vjeib rna trazio put u natculni svijet. Njegovo j e misljen j e
u amorn pocetku bilo takve prirode, da ga je u izvjesnorn
smlslu i mao sarno dalje da na stavi, da bi ulazio u duhovni svijet
onal 0 kao sto sam prekju ce ovdje ocrtao. On je dakle vee u
obicnom zivotu imao rni sljenje koje je same trebalo peoduziti,
da bi dosao do izvjesne vidovitosti. To je bila viSe snolika vi ­
d ovitost, zato sto je razv ijana iz obicnog zivota tadasnjeg vre­
mena. Vi dovit gL:danje kome tezi danasnji covjek ima da p ro­
t ir e u pu noj jasnoei, sJieno jasnoci pri rijesavanju maternatski h
problema. Sadasnje duboko dozivlj avanje duhovnog istrazivaca
11 vezi ie sa velikim preobrazajima u cijeloj Ijudskoj prirodi '
tokom vrernena. T o moze da uvidi covjek istrazujuci bez pred­
U ,jerenja i sp oljasoje dolmmente, a ne sarno onaj ko duhovnim

p romat rao jem moze da ispituje do u najdavllija vrem ena isto­

rijs ki zi vot covjeka i kosmosa. I po spoljaslljim dokumentima 0
ne kada~ ojem duhovnom zivotu covjecanstva mozemo vidjeti da
se on razlikuje od toga kako covjek u danasnje vrijeme ima da
ll lazi u duhovni svij,et.
T ime s10 se sadasnje misljenje ne moze jednostavno nas1a­
v iti , tak a da nas u svo m ~ daljem toku dovede do duhovnog
gledanj a, ti me sto nas mi Jjenje moze sarno 'priprerniti da po­
stane mo zr eIi za gledanje duho vnog svijeta kada se peed nama
poj avi, bas time je nase rnisljenje sposobno u oblasti opita, po­
.smatranj a, u oblasti ko ja spada u prirodnu znanost. Time sto
i~jftm:)if·t.I,ij:m,i,t.ill§'
JS' full line-up of innovative 3C
Jt ions will be showcased at
31T 2009 in Hannover. Take this
'o rtunity and join us there!

High Definition

T
Touch ~o-
('1)0
ho
HANNOVER;;' N
J'iSL.iS @ Hall 26, Stand 039
 n
March & April 2009

42

ie nase mislj enje dosegio duboku ta cnost i ll tll tras j s agu,

mozemo ga sigurni je primjenji vati na svo je skolovanje, da bi
zatim , u pravome srnislu rije i, rnogJi Vekati na fJbjav e duhov­
nog svijeta.
Imacemo jos prilike da govorimo 0 i tori j k orn razvoju LI
pogledu spol j a)<nj eg sv ijeta u vezi sa nim sto elldallas kazat i.
Dan s Cll vise gov oriti 0 unutrasnjim sn agama razvoja covje­
canstva. Tu se u prvo rn red u up ucujerno 113 misljenje i na pre­
obrazav an j e mi Vl jenja u toku razni h epoha raz voja cov jecanstva.
PosmatrajuCi oajdublje istori j ke impulse moram o uzet i 11 bzi r
ljudsko rnislj.enje, ier je sav spaljasnji istorij sk i zi vo t zavi,,<n od
misijenja, buduCi da covj ek svoj e istorijsko dje fo anj c iz vrSava
iz svojih misii , osim svojih impulsa osjecanj a i volje MeJutim,
Ijudsko misljenj , ka {Q ga dan as mazemo d· upotreblja vamo za
p r irodnu zna nost na jedooj strani i za i spoljavanj Ijudsk t:' slo­
bode Da drugoj ·tra ni, mnogo se ra zUkuje od misljenja !;:r.jt: a­
lazimo u ranijim epohama covj ecanst va. Sig urno, mnogi ce reCi:
MiSljenje ie misljellje, sve jedno da Ii s poja'ljllje kod Johna
Stuarta M ili a ili kod Solo vjeva, iIi mazda k od Platona, Aristotel ,
Heraklita, iii kod davni h mi Jio ca na i sl oku . Ali ko s izvjesn am
dubljom pro niclji vo ~ cu moie d ~· ude u to l< ~ 0 S 1 mis!" djelo ­
vale 11 covjecanstvu , naci ce da je nase danasnjc misljen.ie sa­
vim drukcije od m isljenja ranijih epo ha. Time drticemo ledno
vatno pitanje razvoja co jecanstva.
Pogledajmo danasn je misljenj c. Stn sada izlaiem sa isto­
rijskog gledista obrazloiicu kasnij e i nct osnovu pri rodne nauke.
Ovo sto nazivamo misljenjem, razv ilo se up otr b ,m gov::ora . Ko
ima izvjesnog smisla za t o sta j e u go voru nekog naroda dje­
latno, u ono me st kao logika dj Juje 11 govoru, kao logika u
koju se uzivljavamo L1 svome dj etinjstvlt, i '0 irna zatim do­
volj no psiho!oskog smisl a za to da zapazi 011 0 ( l cemu se tll
radi, on ce na(;i da danasnj t: mi'lj enje p ro i ziazi zap rcl vo iz OnQ (ya
sio go vor stvara iz nase dusevne konstitucij e. !2' govora raz vi­
jamo postepeno mis li i zakonitosti mi -Ii, na se danasnje m i ~ ljenj e
je dar go vora. A li br.s misljen j e, ko j e je dar govora, to ie (\ 11 0
mislje nie sto je u civ ilizovanom covjecan tv u postalo velik a po ­
stije pojav e f{op ern i ka, Gali leja, Gi o rda na Bruna, k oje je po­
stalo velik o u dobu u ko m e je cov jetanstv o up ravil o sv . ju p' ­
zoju u prvom redu na posm atranje prirode u sa vremenom S li lu,
primjen jujuCi mi'ljen je na zapaianj3 i og!ede 11 .. poljasnjem svi c @f11¢1: J,,4I I,PI:6j,!.la1@'
3' fu ll li ne-up of innovative 3C
ons will be sh owcased at
T 2009 in Hannover. Take this
rtunity and join us there!

CeBITt~
Multimedia
Touch

HANNOVER ~N
J'i5l.iS @ Hall 26, Stand 039
 March &April 2009

r tu. Al i, :.lko se vrati mo u rGl nije do ba razvo ja co vle canst v3,

Ila: i cemo nesto sa vim drukci je, 111'1 pr. u grck om do bu .
Prenesemo Ii se u on o 51 0 jt dj el ova l o u g rck o j lm jet n n­
sli. Pl , n ish 'll, fil osof iji , uo pst e u grck om dobu, nR}azi mo da je
Grk to sto j e bi l a m i 'a o do ti vlj RvRo dub oko, t ij esno spoj n o
a rijt cju. Misa o i r ije e bje hu j ed no. T ada je covj ek g ov orio 0
mi:,li d,l je elemenat g o vo ra njeno ti j eiQ. Kao st o u fi zi cko m
::. ii, ILl ne zam i sl j amo svoju uu:;u prosto rno o di eljeo u od fizi ckog
orgHJIlZma, i ,to tako ni je mi sao grcko j svijest i b iia odj el jena o d
rijeci. C,'.vjek o"jecaXe oboj e k a j edo o, m isao je a t <ll (l'ima
ri!cci tekla. It toga je pro i sticao Ll co vje kovoj sviJc~ t i sasv im
drug; sta 1 spram spo l ja~ ll jeg svijeta, dru ga Ciji ne g o ;to j e k o d
Janasn jeg clIvj eka a m isl ju odv o je nom od rij eci. St0~J\ se pre­
rna daua -'lljoj oc j ell i na r: r. ne uz ima vi se kao zn <l oost nno sto
jc u gr~ko d oba stvoreno kao znanos t. t>anasnj i istraz ivac pri ­
f/lde s pr "v01 I! kate: G rcl nij esu imal i prirndnu znan(jsl, 001 U
1I11ali iilo,'o fiju prirode. A li time ,ie to s::mo donekle rijeseno.
Dubliu su ,'tinu toga motern o i straz lli t ek du hovnim gl edanjem .
Kada misJjenjem ' to je n?rocito pogodoo dana s za pro uea­
\ fln ·e pm de, u kome se uci mo dana s orslijec1ern ; vaspi ­
tat Jem, 'nd, 'e slu2imo tim l11 isl jcnjcm i i zg~adirno o no :5to
f1aZivamr- au cne pretstave, lad a te na ucn e prctstave trog o
odvajamo cd onoga sto nazivamo r eliO'iozno doiivI Jav;1nje. r' o
o:~vna ic karakteri stika naseg d oba sto mo d erni covjek u iz­
vjesnom ')IIislu tr az i znana t k oja ne pr ima u sebe'nistn 11 um jet·.
nickom vidu, nikakv o urnjetn icko gledanie, kaa ni 0 11 0 sto zt ]i
t1a bude pr,. dmet relic'i o zne svijesti, re.l igiozne pre d an osti p ra m
svije ta i bozanstva, T o j e karakt eri sli ka dallaso je civil iza i j e, a
V" j CO s· istice. LI koliko daljc idemo na zap ,; i i spitujemo
osnovni kiua/{Ier Ij dske c \ li liz ac ije. Mo dern i covjek i rna u svo ·
'oj dusi Imo jedno po red d r g~g : o<lu k u, umjetnost i rd igiol l1i
zivot. On IIJ'tOj l da na j edn oj strani st vori ll a!'o Cil i p ojam zna­
nja, d na drugoj st ran i n e dop usta d el Um ]etllo,t za hv ata u na­
uku, i l1a'tojl da d o d~ do nek ,)g zil~t'bilOg tava II reli g i ozn om
zivo tu.
Kada cevj .i{ lIas toji J ;I ,t' uz dign e d d duh 'J vn og gled ;mja
u smi~ l u ko j i am nazn;lcio. po lazt c i ( d skolo van o g p r i rod nu.
nau -no g mi "ljel JU SCl \lsn j ice. dnla zi d o i noga sto sam sp um e­
n uo k(l :l iko vi to, ziv n misij II je. T im sliiiovi li m mis ljenj em co­
",I it'k moh , im" kVclitaiivl1 0 lJ 'I kmaLl< i, p oj imat i ana sio se ne

,US ' full line -up o f innovative 3C

luti o ns w ill be showcas ed at
lBIT 2009 in H annover. Take t h is
,portunity and jo in u s t here l

H fg h D e finition ------ .--~------------~

CeBIT~~
Touch

HANNOVER" N
IiSLiS @ Hall 26, Stand 039
 m MarCn &. AprIl LUU~

44

motemo o bicn om matematilwm i geometrijom. moze shvatiti zivo .

Zivim mislima covJek moze da zahvata u zi vo. Istrafujuci cisto
hemijska sj edinj enja ne organskog svijeta, nal azim o (ako bih se
smio popularno izraz iti) da su tu mate ri je i snage u izvjesnoj
manje ·Ii vise nep ostojanoj ravnole i i. Sto se vise usp injemo ka
zivome, sve ne postoJ anija je ravnoteza, s'le slozenije je uz ajam no
dj eiovanje. U ko liko rav noteza biva nepostojanija, kvan tiia tivno
iskustvo sve rn an je dosize zivu tvorevin u, do nje dolazi te k zi va
misao, koja se sa zivim moze sjedinj avati , kao matematska ruisao
sa nezivom t vorevino m. Time d ospjev am o do jednog gledi~ta
saznanja, oa kom e obi no iog icko, apstraktno mis!jenje nepr€: ­
kidno prevodimo II izvjes no umj etnicko misl jenje, 11 izv jesno
umjetnicko g\edanje. Ovo zadn je je isto tak a dllboko egzakino
kao sto moze biti egza ktna sarno mate mat ika iii mehanika. l nam
da se mnogi boje toga da se 00 0 sto zeli da bud e egzaktno,
prevede iz modernog nal1cnog duha u um jetni cki oblik, u to sto
se u c ovj~ku izgradllje ka o oeka vrsta kvalitati vlle matematike.
Ali sta koriste sv e teorij e saznanja (koje deklamiraju da do
saznanj a ob jektivllosti moze rn o oei sa rno ako idemo (J d za ­
k\jutka do zakljucka i cuyama se da u saz nanje ne unosim o rna
sta od umjetni ckog bica) lead priroda, stvarnost na jedno m iz­
vjesnom stepen u djeluje, tvori umj etnicki taka, da se ona o tiui va
sarn o urnjetn ic\{o j sp ozna ji? Na jmanje dospjeva covjek do onoga
sto iznu tra uobli cava Jj udski o rgan izam (kao sto sam prekjuce
opisao) do o noga sto u covjeku djeluje kao ne ki prvi natculoi
covjek, ak o misijenje ne uzdigne do izvjesnog umj etnickog uo­
blicava nj:t, ako \judski lik De stvara iz jedne kv alitativne mate­
matike. Potreb oo je da za driimo naucni du h i primimo umjet­
nicki duh. lz dan asnje zna nosti potrebno je da rodim o urnj et­
nick i du h, zad rzava juCi naueni du h. Cineti to priblizava mo se
lTI ire nju nauke i umjetnosti, kao sto je Geotbe slutio rekavsi :
"Ljepota j~ munifestacija tajnih pri ro dnih zakona, koji hi oam
bez ojene poja ve ostali vjecl10 skriveni". Geothe je zoao da
covj ek nc spoznaje cjelinu svijeta, a ko hoce da prirodu i uopste
sv ij et sh vati ona kvim misljenjem kakva se pokazuj e kao zdra vo
i ispra vno za neo rganski svijet. Prelaz ad neorganske do 0[­
ganske znanosti nece covjek naci dotJe, dok apstraktno sa znanje
ne preobrazi u dub oku zivu spozllaju.
Pri blizavajuci se tak o u savrernenom dllhovnom nastoja nju
shvatan ju zivoga, priblizavamo se onome sto nije postojalo u US at CeBIT 2009 Hannover
U S' full line-up of innovative 3C
utions w ill be show cased at
BIT 2009 in H annover. Take thi s
:Jortunity and join u s there!

Touch
CeBI
HANNOVER
Ji$LiSi @ Hall 26, Stand 039
 March & April 2009

-15

taka jasno m i svjesn om obliku kao $10 mi tezimo, ali je instin ­

kl ivoo bila u grckoj svij esti. Niko ustvari oe po j im a 000 sto t:
oCituj e oa pro jos kod Platona, a narocito ko d filosofa prij e
Sok rala, ako oe uoei da i e tada j os u covjek u zajedn icki djeto­
vaG umjetnicki i filo sofsko-n au cni elemenat. Tek pri kraju grc­
li og razdoblja, pribIizno kod Aristotela, odvaja se misao ro dena
iz gov ora, a zatim kasnije, razvi ja juci se u sk olastici, postaj e
priro dnonaucna m isao. T k kasn ij e se u grck om razdoblj u mi­
ao takoreci ul justil a ' LI starij oj g rckoj kuIturi rnisao je imala
umjetnicki elemenat. Grcka fi losoiija mo ze se u bitnome razum­
j eti sarn o ak a se istovremeno pojima umjetnickim elementom .
Tada vidi rn o da u grckoj civilizacij i jos nije bila odv oj ena
umj etnost od nauke. T o se oCitu j e i u urnjetnosti i u nauc i. ada
ne mogu da ul azim u poj edinosti, ali proucavajte dublje, sv e­
~ t ra ni je grc ku plastiku, pa eete naci da tu Gr k nije radio ovako
kao danas, pre ma modelu , nego da je radeei pl ?stict:!o rad i o iz
Izvj snag un utrasnjeg dozivlja va nja. Uoblicava j uei na pro misice
ruke, uobJi cavao i h je p rema anome sto je osjecao u svojoj
un utrasnj asti. D u evno je osjeeao svoga unutrasnjeg, zi voga
drugog covj eka, mozem o reei eterskog covjeka. Sto je u seb i
do zivli avao izlijevalo se u plasti ku. U umjetnost i se spolja vid ­
/ji vo oCiloval0 to sto j e cov jek u sebi g/edao. Na tom gIedaoju,
sto se prenosilo L1 iive misli gov ora, osnivala se znanost kOj a
je jQ S i mal um j etniCki karakt er, time sto je bila jedno s onim
sto i e Grk u otl< rivao grcki duh jezika.
Sta ru grcku ku ltu ru shvatamo u pravom Sl11islu tek kada
se i z sad a nj nauke, odvojene od umjetnosti, L1spnemo do sa­
znanja koj e se op et prelijeva 11 um jetnicki elemenat. Ovo sto
covjek ad razvija u punoj svijesti, ima o je nekada u izvjesllom
in tin ktivnom dozivljavanju. Zajednica znanosti i umjetnosti p r -
ob razi la e to ko m vremena tako da je danas potpuno odvo jena
umi etnost od nauke. Vaspitanje, obrazovanje covjekovo do viXeg
ste pena ku lture pola zi lo je sa sasvim drugog gIedista i u Sred­
njem vijeku. Kasnij e, u prirodnonaucnom ra zdo blju, radi se po ­
glavito 0 tome da se covjeku saopstavaju c tkriea Slo se dobi ·
vaju p osmatranjem i ogledima . U Srednjem vi j eku covjek je za
obrazovanje morao da uci tako zvanih sedam slobodnih umjet­
nosti : gramatiku. retoriku, dialektiku, aritmetiku, geom e ri ju,
astr onomiju i muziku. Tada je coviek postajao uceniakom, ime
sto je ti cao u sedam sIo bodni h umjetnosli (ali lwje su vet bile
SUS at CeBIT 2009 Hannover
sus' full line-up o f inn ovative 3C
) Iutio n s wi ll be s howcased a t
eBIT 2009 in Hannover. Take this
:Jportunity and join u s there!

CeBJTiE
HANNOVER;;' N
.IiSl..S @ Hall 26, Stand 039
 ·~6

!In rutu da p ostLlnu ono sto su zatim kasnije postale) sazmm j

i nauku . P rou ca vajuci skol asticku filoso!ij u Srednjega vijeka, ko j a
:e nalazi k:w na p relaw iz medu starog i naseg rem ena, m o­
l el!10 I'idjeti kak o je sko l astika va nredno izgr dival a pojm ov e.
I sav reme nom covjeku v rl o je ko ri sn o za obrazo v3 nje mislj en j
da donekle ud 11 S oiasiilw. U koliko 'e dalje vra ca mo 11 raz­
voj u covjecanstva, sve vise I al azimo da 5U \1 a Ika j umj t no st
bilt: jedno jedinstvo .
J:eligi zti i zi vot bio je u grcko doba odvoje n od z11 ao05ti i
umjetnosti, on je sasv im razliCit od naucllog ii i umjetn ickog do­
Livlj::J.j a. ana slo zivi u umjetoosti i !l auei, to je kao red t:t u
pro.toru ; \ reme nu; in sto posto j i u sv ijesti kao religio zni
sadrzaj, to jl;.. izvan reroe na i p rostora, u vlecnosti; t o d ctuse
rada u sebi rij ern e i pro'tor, ali rou se n~ pribl izavamo kada
osta,iemo u prostor u i vremen u. - U grcKo doba je na jednoJ
twn i jedinstllo um jetno ti i nauke, a na drugoj slran i rejigi zni
iivd. O[ se manife ' tuje nezav isno od ctusevnil1 snaga sto se
razvi jahu u nau i i umjetnosti. O usell ll i zivot covjel·w v mo ra
prvo doci u pob ozno rasDo lozenje, u sveljubav, da bi se rnoga n
uzd iei do onoga sto se objavljuj e i z bo zansko-dl1ho vnoga , a sa
cime 5 (: C j el< m Jze sj dil1iti u religi oZlloj pred a ost i.
Pogledajmo ka ko je u tom p ogledu na istol< u . U ko li ko se
da1.i vracamo u prc slost, tt toliko vi se nalazimo dn je dll hovni
zivvl bio sasvim dr ukCiji. Do toga n as dovodi to : to postizeroo
u ~",'.'rtmen OI11 duhovnom sk oi ova nju. Kada se od dozivljavanja
ii jll po jmova uzdizem do onog dubo [w g bola i patnj e koi u
mC,rlllTl O svlad'ti da bisro potpuno, kao ci jeli covjek. poslali
culni organ odnosno duhovni or an, tako d svijet dozivljava­
rno ne zavisno od fi zickog tije la, - tada pocinjemo dozivljavati
"tvarnost izvan vre mena i prostora. Tu dozivljavamo i s v r­
1105t duhov no dusevnoga kako dj elujl:: u v ri jem e, k ao ;(0 sam
naznacio. I ) o laz ~ci do duhovnog gl edanj a, koje se p ostiZ e
savlacl i vanjcm bola i patnj e, utl osi mo U sazn anj e i eleme at koj"
pravo 'azn an je, istinsko sazn anj e 0 dllhu uvodi u rt:l igio zl1oJ do­
li Ijiivd nje; uzdiiemo se do sa znan'a koje je U sfe ri re ligi ozn t'
poboinosti. Tek tada sh vatam o iz Iwlikih j e dubina 11 covjek u
Izvi raio on o sto j e na istoku nekada posto j al o k ao jedi nstvo
religi j e, umjetno sti i znan osti. To j nekada bilo je dno je din­
"tvo . To je bi lo 11 no doba, kada misao ni je bila sarn o 0 05 na
na t!{iasi ma rije " i, nego ka da je covj k doii vljava o rni sao II

;US' full lin e-up o f innovative 3C

lutions w ill be s howcase d at
,BIT 2009 in Hannover. Take thi s

Savin g s a nd - 1- __portunity and join u s there !

CeBIT~~
Touch

HANNOVER;' N
J'i5LiS @ Hall 26, Stand 039
 March & April 2009

47

duhljim rq~l o nima od rij ecl, si~din jenu sa naj d ubljolll nili U (0­
vieku ..~t(\ga je indij ki jogi crp i o misli iz disanj a, iz oll ug<'_ sto
e milazi dubJj od rijeei . Misa se tek pos t 'p eno uzdigl <'l do
rijed, d zntim p rek rijeei lI ap ol j e u sa vrt men u ku ltttru . Misao
je pr " obitn0 bil a sje dinj cn a sa pri nijim , dubJji m covjekovim
dOiivlj'l\.anjem, a to j e bil o 1I vr emen ll kada u duhovn om j ­
dinstvu bjes e religija, umietno t i ZtlAnost
Od harmonicno jedinstva re!igije, 11l1j etnost i i iilosoi ije
(kakvo n lazimo u izvjesnolll pogJed u u Vedama) ostao .ie tamo
nn. istolw izvjestan dozvul<. Necemo ga lako sbvatiti ako osta­
nelDo pri onome sto posto]i u zapadoe j Im lluri kao odvo jenost
r ligije, lI m'etoo t i i na uke. Shvatamo ga 1I punom smi Ju ije ci
kada se pomocu nove du 0 Il~ zoanosh vi ne mo do glcdan .ii'
kojt' opd stvara harmon ijll Dc uke, umjet nosti i religije . Od C·!V, . '
starog jedinstva imamo jos na i stoku kao neki odjek. Kav da ie
ranija ,"poila istorije jos ostala do sadasnj osti na jedllom kOllladu
Zemlje . To mozemo vidje ti i u So l ovje vu , velikolTl filosofu
tvrup 'kog istoka.
Tal fil osof iz dru ge polovi ne XIX vij ka djt::luje IICl n s na
sas im :>sobiti oacin. Kod filos ofa na zapRdu nalaz i mo da je
njihovo stanoviste izgradivano iz prirodno-naucno misljellja.
Kod SOlovjeva postoji nesto sto pretstavlja jed i ns t ~-- religij e,
umjetnosti i nauke. iiajuci Solovje va vidimo, dakako, da Se on
Y

lu zi izrazima zapadnih i srednjeevrop skih iil osofa. Uzivljamo

Ii se LI " rnisao, u to 5tO 00 kaze tim izra zim a, doz i vlj avamu ga
drukcije. Tada imamo osj ecanje kao da ilDa mo pred subom
jedn0g covjeka ko ji je dos~o sa diskusij a st o su voden' !lrij;::
sab0ra u Nikeji. Osjecarno po tpuno t n sto je vl adao u disku­
sij ama prvih hriscanski h otclca, kada j e u prvim sto lj eCima hri s­
canstva postojal o jos kao neki odjek. jedi nstv o religije i nauke.
To jedinstvo, gdj i vo lia i mislj enje jo s teku zajedllo , t o e
ve nalaz i u istocooevropsk om po g! du na svijet So lov j eva. ­
Posnl'ltramo Ii danasnju Iw lturu i civ iliwciju , nalazim o da 1 za­
padnii im krajevima postoj e od vo j eno nauka, mj etll ost i r Jjoija.
Pri tome vidimo da j e nauka on o sto pripa da sadasnjem islo­
rijskom casu, da ie ona i zgrade na na strogom prirod non<luC:llom
mi'ljen ju, dok u umj etnosti i rel igi ji preu zi mamo taru lradicij u.
Vidimo da je daoas mal o produkti na umjetnost u nov ' m ( bli ­
LiJntl stila, da j e svuda ozivljava je slaro stil a. U naucnir mi­
slima zivi ono 't je u sada'njem vremen ll zivo. MO r;1n10 pri­

,US· full line-up of innovative 3C

lutions will be showcased at
~B IT2009 in Hannover. Take this
lportunity and join u s there l
S avin gs and

CeBITi~
Touch

HANNOVER;;' N
/i5lJ5 @ Hall 26, Stand 039
 ~r e mati doba, kao sto sam sp men u , koj e c imati ii vo.
imaginativoo mi" Jjenje, koje opet vodi d o ii voga k oje ce opet
i u novilll urn jetn icki m sti lovi rn a postati neposredn o stvaralacko,
a da ne bud e prazno. neuk us no, neumjet nic ko. Naucna mi ao
.·e pokretni im puls oeposredoe sadasnjosti, a 1I tolik o vise u ko­
li ko dalje idemo na zapad. Na isto ku vidim o o dj ek onoga sto
je bilo jedinstvo reli gije umjetno ti i nauk e. T aj religiozni
osn ovni eleme nat im aju u du si istocni Evro pljani. Gl edajuCi u
svij t s tom os novnom nijansom oni mogu da razumiju za pad
~ rno zaobi laznim putem, na pr. pomocu duhovn og razvoj a kakav
SI: ovdje iw o i. Neposredno ne razu mjevaju zapad, posta cov jek
na zapad u zeli da posve omedi religioznu i umjetn ick u misao .
A cov.i ek Sredn je Evrope mora se otvarati spoljasnjem sV'jetu i
do zivlj a vati misli koje se od nose na spoljasnji svijet. T o ne maze
dru kcij c nego gledaiuCi u sebe i dozivljavajuci svoju unut rasn jost.
Za un utr a nj ost mu je potrebno religiozno do zivijavanjc. .l os
du blje od reli giozn og doti vlj a vanja u un ut rasnjosti i n3 uc nog
do zivljavanja pri po smatranju spo\j asnje O' svijeta je skr ive no u
Ijudskom biel! 0 0 0 sio spaj a to oboje: umjetoicko doiivl ja anje.
S oga se u m j et ni ~k o dozivlj avanje dimas u izvjes nom pogled u
i ne istice k ao oesto sto je potrebno u !ivotu. Zapadn a kult ura
predala se na ucnim mislima a isto cna kultura religiozn im mi­
'lim a. Mi stojim o u sredini, ali se ne motemo potpuno utiviti
u urnjetn icku ku lturu, vid imo d a je renesansa dal eko visa ll mj t­
nicka kultu ra. Ipa k posto ji u sredini ceznja za izmire njem istoka
i zapada, na lazim o je na pr. kod Goethea. Kod Goethea se
ujedno ta pa jll na uka i um jetnost. Ak o covjek moze da ujed no
gJeda nau l u i umjetnost, a ko u njima nalazi pravu duhovn ost,
tad a se uzdize i do religioznog dozivljav anja. U tome smi s ! ~
Go the je kaz ao : Ko ima nauk u i umi efnosf ima i religij u.
U na e do ba doslo je do najveceg izraza razdvajan je re li ­
gije, umjetnosti i nauke. Medutim, potrebno je d a tratimo harmo ­
nizi ranje, unutrasnje jedinstvo religij e, umjetnosti i nauke. Tek
time mogu da se uzajamn o shvate istok i zapad. Tome unutra ­
~ nj m jedi n tv u zeli da vodi onaj pogled na svij et i ziv ot 0 kome
}e ovdie gov oreno i 0 kome te mo da\je go voriti.

·U S' f ull line-u p of inn o v a tive 3C

'utio n s wi ll b e s h owcas ed a t
BIT 2009 in H a n n over. Take this
port un it y and jo in u s there!

Touch ~ l~
C'l)O

HANNOVER C'~N
l)1°
~i5l..iS @ Hall 26, Stand 039
 lVIarcn 6. April LUU~

. AN TROPOSQfIJA J R ZVOJ CO VJECANSTVA SA GE OGRAFSKO G

STANO VI5TA

K il l) ~t oprilii\e Zemlje rnozerno opisati po principlI fizic ke

geog rafij e, tak o i kao r.eku vrstu duhovne geografij e mozern fl>
opisati duho vne im pulse sto djdlljU oa Zemlji, a nar ocito istocni
i zapadn i impuls du hovnog zivota covjecanstva. Ovo sto u tom
p gledu mo zemo danas reci nete bi ti sasvim iscrpno opisivanj e
nego am o rasmatranje u giavllim iinijama, a time cerno osvije­
tliU bolje i ono sto je ovdje vec spomenuto.
Z8. odnosaj istoka i zapada testo se navode simbolicne
rijet1: SvjetJost dol az i sa istoka. Ali kad zapadni covjek, uopsie
covj ek no vije civilizacije, gJeda na istok dobiva uHsak 0
nekom snu slicnom duhovno m zivotu. S?vremeni duhovn i
zivot nav ikao je lla jasno oerta ne pojmove, u ostrirn konturama
na pojmo ve sto se naslanjaju na spoljasoje zapazanje. Na istok u
su ceste soolike pretstave, pokretne, talasaste, nijesu u ostrim
ko nturama, ne n2slanjaju se neposredno na spoljasllji svijet. A
ipak su se iz tog snolikog dllhovnog zivota (kakav je na pr. u
Vedama) razviJi ostri pojmovi, koji nijesll dobiveni uporediva­
njem spoljasnjih cinjeoica, analizom, nego su rodeni iz duboko
dotivljenog duhovnog zivota. Od nekadasnjeg velicanstvenog
pogJeda na svijet na istoku, kada je neposredno stvarano iz
duha, sacuvano je do dcJnas vrlo malo a i to cesio 11 deka­
dent nom sta nju. Ljub ' vi bjese u onome sto stvarase covj"k na
i5toku, ona je bila u svakoj njegovoj ideji, poimll i slici, kao
da se izlij eva la u predmete. Covjek na istokll osjecase neposredno
duhov no 11 svemu oko sebe. Tako bjese ne kada 11 razvoju covje ­
(n n tva na jedoom dijelu Zemlje.

;US ' full lin e - u p of innovati v e 3 C

lutio n s wi ll b e sh owca sed a t
:BIT 2 0 09 in H a nn over. Ta k e thi s
p o rtunity a nd jo in u s there!

TQ,ud:l
-CeBJTz'; ,I~~
HANNOVER
J'iSl..i5 @ Hall 26, Stand 039
 larch & Apri\ 2009

50

N::J zar"du j~ drukciJi sla v (: o vj ek n v spr 1m sVij d a. T u

c0\".iek k;w J i ' e p ovlac i od toga st o il'"p lsred ilO zapaZR CU ­
ii ml il p rl)<;(" rtI i v rem enu. Rasparcav a 1.0 ~t o vidi okom i
st "\'lj:l pl, d miKrosk p, i tr<1z uje ta ko pri rodu dJ b i u.'ao u n jcl1e
tajlll:!. U 1 b:\fal riji ma dobiva p oj m( ve koj i Sll as" jm f<lz lic iti
ad n t'~l ' - rl' d'l() 4T zapaianja. Na osnov 1 culnoel' zap;; zhllj a co vjek
danas nasll.ji ci a dobije svoj pog led na svi je. MeGutim , na ucni
p ug-le d 11ft .; vij t 1 dal ek ( j od toga 51 . t, arno vidi mo (ulima.
Zdil1lo If d'! pri d':' m o prirodi s ti m ~ t o sticerno u dana "!ljuj
naui,;i. m' ramo prvo nesto preob raziti u s\' oj oj d usi. Ako smo
ka :l b.A<ln icar istrazi al i m ikroskopom zivot ct lija, tvar(' ii po j­
l11 u"'~ 0 atum i m3, rno 1110 se prvo don eldc pre lbrazi ti 11 svojo j
d ;i da bisl11 0 ()p et -n Ijuba Iju nep os re dll gledali bil j e i cv i­
jete. Ako srnu proucavali gradu zi votinie, moram o zali m dr uk­
c'Jim pogl do m ll eposredno gledati ziv otin js ki Iik i djeiatno st,
da bi rna e ra do vali ka d vi dim o kako se zivolin ja i g ra negdje
na iivadi ii i kad Il a~ o'l eda mcianholicno , ul<o ceno ii i s povje­
rell j m. I ~ to taka maramo uc initi iz vj ~stan preo braz aj u dus i
]qda zelim da s un emo u ono sto umje tni cki p ogl ed vidi
lIa covjeku. - Taka v p rcobraz aj nije morao da Cin i c vj k
.., i ta ka. To "to 1e u3zi va o svojo m zn clllost i, k oj a je b ila pr od u­
hovlje na Ijuba liu, v Jdilo g a je do nepos rednog rrl eda nja koj e
je bil o posve neposrcdni odjek t oga sio on d ozi vlj< vase 11 dusi.
Uzi vlj avajllci se u svoj cluho vni zivot, doziv lj avas e ga k ao nepo­
srt dnu rea lnost, on to nosi 1.1 st' bi kao sa mu p o sebi razu mij ivu
b:arnost , Tacta rnt! se polj asnj a p rirod a, uops te ( ljeli polj sllji
sv ' jet sve do zv i j ez da, po k azuje ka o n eki odj ek, ko ji je u osn ovi
~JZ evs i is to kao i to sto ima co vjek u se bi. Ali to Sto mu se na­
po lj u ukazuj e kao neki odje k, kao n eka slik a, t o ne m oze na­
zvati st arno scu 11 iSl om smi slu kao ono sto neposredn o doziv­
Ij a' a u svojoj d u" i, one sa cime j e sj edi nj en, cemu kaie: OvO
jeste, je r njego vu egzistencij u osj eca ka o svo je vlastito bice.
Gl edaj uci na polj u to sto mu ' e ul\azuje kao slika njeg o vog bica,
Zil ao je da to nij e slvarnost u istom smislu, da bi osta1a nij erna
i tamn a da je ne oba ja svjctlo cu iz sebe . Osj ecajuci to, sve
"ise dol az i do dusevl10g dotivlj ajn: I stina, stvarnost, jeste u
onome sto dusa n ep osredno dozivljava . To sto covjek napoljll
vi di kao siiku, to je p rividn ost, to je maj a, t o nij e p otpuna
tva rno st, to po staje stvarnost tek kad a dol C1Z i 1I vezu sa oni m
sio se naiazi u dubinama cov jekove duse.

~*,ltm:'if4'I,ij:Mn,i·i14'
S' full line-up of innovative 3C
tion s will be showcased at ,
.IT 2009 in Hannover. Take this
l
ity and join us th ere
 March & April 2009

.51

T ko VJOl m O da se ta lI1 0 na istc lw o ll r; % ,~\ a naz o r del j '~

d uh o vn i svij t stv ',rJl OSt, a sp olja snji sv ij d uaj e pr i v i cl nn, ,:(: ­
lilea ob marl1 , maia, A li z, t o ll e smi j er, o mi sl"ti da ,'t~ c0 v je: '1 "
istok l1 (nil pro ll v r i j erne p ri je Bu d he) sasv im ,-,tlld i vil() od' P0 - '
lj <lsn jeg svij (:t1 . O n g a je p rim ao rna da je u i; TTl ,J II i 1\1 v i dio
dii to Sll) po stoj i U )fOS ,uru i v m ntl nem \'l.Zl' sa puw;m
stvarn OSCJI. [l ego sa izvje snom p ri vi d n o ' ti , 'lli k;: 1 lh : b i Cc' iT1 U
vezi tim j ' i o no U dus vn m Zi VOlli n 8 isin ku , ;t c ~, e (~ ll~a
osj e .sc-j d inj en a sa d l1 hov ll irn ~ v i je to m i sto u SVel11 11 st. , p o­
st Il i u sp ol ja sn'em clli n om vijetu g l ed ase sl i k u is t in ito g l1k~
sv i jetc' k n j i posto ji u duiu, zulil ) i d o n (l Zr fa da jt i cov jl k n vu
tjlles no bite 'ii ka p rai sk on og covj ek vog Ii a u c1 uhu VIlOI11 , v i­
j ctL!. l\,a j dan s'lsvil11 naroci !i na Ci n g l eda i tn clljak sp o ij C1StJji
. v i j et, IHIO v i jet , l i ka jeenog duh ovn og sv i.k ta, kao sto i ~ e b t:
:m atra :.1 i1w m 0 11 g a sto jt n b io p rij e lJ O ' t ll it:' si sal. II cuh l " ­
fi zicki svij et Sa lI jeg v a glerl ist a su sasv i rn u sk laci u i p ogl ed
na co \' jeka i p og-J ed na pflfodu. lJ a to , m(! dOl J j edn e st raw'
istina, 'ise n p r i staj e l1 <:1s cm d an as I1j m ,lwa tanjt1 , lll ozemo \' 1­
dj eti kad a pos m atran j u saznan j a 0 svij e!u n a ist ok u pri! ni tr. o
oni m m c- tod arna duh o vnonaLl cnog i st ra zi anj a h ·ie sa m op isao
o >i b da na .
I zl oz i o sam oa . vj ek bu dt nj em sn c: g 'i stn dr i j em aj u 11
dusi m oze d a do d , do g!ed (j J1 Je; duh o vnog sv i j eta I ako t o od ­
cro l/ ara da n a; lj em k ultu rn o m cov j t k u ; svo j im d ul1 0 vnirn olwm
cov j l k ta da p a cin j e da g l ed(l u d uhov ni svij \:t kito sto tj elt:: sn im
ok o m vidi Cl1JIlO - iz ic k i s i j 1. U dalj em raz vijan ju co vj eko vih
d uhovni h cula, d u ho vni svij et m u ni j e mozda n elw p antei sti cka,
m g l o ita t vo rev i na opste dubov n o ti , nego tl dl1ho vn om s v i ~ et l1
v i di k on kretua biea kao sto L1 cu l no m sv i j etu vili i I o nkre t na bie a.
To ell d n as sarno na znaciti up oreduju Ci .
P rj spoljasnjem doziv lj aju, stoieci u nj emu svo jim culll im
za ll azanj em, d ozi vl j a nmo sebe Ll vezi sa cinje ni c m a spoijas nj eg
sv ijcta. Iz takv i h o ep o srednib clo ~ iv l jaj3, Ll OStlo vi uzevs i, sast oj i
se covjel ov ze maljski zivo t. Od takvih doiivljaj a zaclr zava ll10 k ilO
sj ee nj a u svo,jo j svi jesti sa rn o i zbi ije del e, k80 nek e sj enk e, m i­
sa n e slik e d ozivl j aja, - Nek i rn ag !ov iti tni t i k mo ze da za ­
misl ja da 1I d ubin 3l11 a svo j e duse crpi i z vj eellost i . Ka d a bi bio
u ' tanj u da t o l ncnij e isp ita, najce see b i na sao cia su t o sa I1J o
pr br azen i spoJj asnji d ozi vlj aji, s polja snja zapazan ja, j er se sj e-·
t ar( a L1 covj eku ne sam e vj erno sac ll vaj u nego se ccs to i
p reo br aze,
US at CeBIT 2009 Hannover
U S' full line- up o f innovative 3C
utions will be showcased a t
BIT 2009 in H annover. Take th is
portunity a nd join us there !

CO I ~
;;'lO
c-)O
HANNOVER;;' N
Ji$l.i$ @ Hall 26, Stand 039
 March & April 2009

52

Svakodne ni dusev ni ii rot obiene svi jesti jeste zbir slik <'1
koje u ostaci nasi h jeca nj a, nastali h zapazanjima i drugim do­
zi vljajima u spoJjasnjem euln om svijetu. T ako da, pogledavsi na
covjekovu obicnu svijest u fizickom zemaJjskom zivotu , motemo
reci : Nap oJju je fizick i svijet rasprostrt u prostoru, svijet cinjeni a,
koji u prostoru i vremen u razvija svoj e uzroke i posljed ice, a u
obien oj co vjekov oj svijesti je svijet dusevnih sjenki, koje d odu :~e
cov jek u cjelini doziv ljava kao nesto dusevno zivo, ali su to
arn o sli ke spoljasnjih cinjenica culnog svijeta. Obrnuto je kod
neposrednog saznanja, kakvo sam opisao ovih dana, kada covj ek
u med itacijamil, 11 pra znoj svijesti, zaista dozivljava one duho vno
u prirodnim poj avama, kada moze da promatra duhovno-dusevno
saro og eovjeka kakav je on prije no sto iz duhovnog svijeta.
side u svoje tjelesno bite. Kada razvijenim duhovnim culima do­
zi vljava mo ko nkretno duhovnost, kada gledamo u duhovni svijet
kao sto obicnim culima vidimo fizicki svijet, tada se takode sj e­
camo i vremena kada smo kao duho vno· dusevno bite zivjeli u
cisto duh ovno-dusevnim svjetovima, i gJe damo svoju fizicku 0 [ ­
ganizacij u l<ako je ona u svojim p ojedinostim a slika onoga stO'
je oko nas duhovni svijet. Psihologijom i anatomijom mozema
sarno kao spoljasnju stvClf promatrati pluta, srce i druge diie­
love tiiela. Ali kada gledam o duhovni svijet oko sebe, vidimo
da je to sto je u covjelm srce, pluta ita., da je to u fizicko m
sarno slika onoga sto u duhovnom postoji kao uzor. Kao sto je
za o bicnu covjekovu svijest fiziCki svijet napolju , a covjek 11
svojoj dusi stvara slike kao dozivljaje, tako u duhovnom svijetu
vidi da su eoyjekovi dijelovi tijela slike duhovnog svijeta ko ji.
vi di oko sebe. Sta je zaista covjelc upoznajemo tek ka da up o­
znajemo duh ovni svijet. Tada vidimo da duh nije apsirakcij a,
kau i da materija nema ono znacenje kakvo joj se pri pisuje
nov ijoj ci vilizaciji. Tada vidimo da ie ,covjek na Zemlji slika
onogil sto je bio prije svoga silaska u zemaljsku egzislencij u.
G!ed ajuti sad na materijalizam (u koliiio je opravdan) sla­
zem o se s tirn kad se kaze da je obicno, svakodnevno miSljenje
funk cija mozga i zivcanog sistema. Ali na drugoj strani znamo
da je to sto postoji i dj eluje u nama u materijalnoj formi, pre·
obrazena slika duhovnoga, da je materijalno preo brazena du­
hovnos!. Duho vno, posta se preobrazi u zemaljsl<og covjeka,
uzima materijalne sp osobnosti mozga, iivaca, da bi u materi­
jalno j siici vrsi!o one sto postoj i kao uzor u duhu.
US at CeBIT 2009 Hannover
- N~PDM~A j1:~O<o ll.su..A kSlLlH
G.~tSf\L0A ~lLbl ~E N.f\b'T'f\V"L')f:\ 2:.T'nA-J..1/COM U S' full line -up o f innovati ve 3C
ut io ns w ill be s h owc ased a t
~ 5 "u..Kf')~ S'To S?J ') - u.. Vf\ ~~ 'to \ ':J 2.-1L 0t.YV'\ 12.
VLr-..t) l Gt..\ \. t ;\,9 'b1 , &6t>ll-l{ '*
)1trN"et- 22 ,E)Ij , Wo~ . *
BIT 2009 in Han n o ver. Take thi s
portunity and jo in u s t here !

./a..i$ @ HaJI2B. Stand D39

 Do toga dolazi danasnji eovjek rrl.zvojem onih snaga sa­
znanja 0 koj ima sam govorio ovih dana. U snolikom pri prem·
nom obli ku to je postojalo u starom istocnjackom pogJed u na
svijet. Tada je coviek svojom instinktivnom vidovitoscu vidio da
ie duho vni sv ij et realoost a priroda, zajedoo sa tijelo m Cov ·e­
kovim, da je slika du hovnoga, da se u njoj kao spoljasnja pri­
vidoost ocituje duho vno. Ne smijemo pomisliti da istocnj ak oij
zapazao pr irodu. On je imao fin a cula za posmatranje prirode,
ali je vidio i s vi j~ t1 o st duha u svemu iome sto je kao sli ku sa
Ij ubavlju promat rao. Dub D'lZivase stvarnoscu, a sto je spoljas­
nje gJ edao to mu bjese priv idnost. S vremeno m se u da iiem
toku raz voja covjecan stva sve vise gubilo ne po sredno gl edanje
duho vn osti. Po gled se sve vise up ra vljao n<l spoljasnji svij et,
os jeeanje 0 veliko] obm aoi i teznja da se cov jek iz nje oslobodt
po staj al o je glavna stvar. Ta jednostraoa, insti nktivna teznja da se
eovjek osJobo di iz ovog svijeta patnje koc ila je covj eko vu ak ­
HVDost za djelovanje u spoljasnjem zemaljskom svijetu. To se
ne smi je pon ov iti u razvoju covjecanstva, zato savremeno du­
ho vno saznanje ima da bude potpuno budno i u puno j svijesti.
Covjekova teznj a za du hovnim zivotom ne smije da bud e i po
dru gi put takva da ga prij eCi da se svo m svojom mo ti prihvata
zemal jskih zadataka.
Ovaj opi s sa duho vn o-geo grafske strane mozemo da upot­
puniliio jed nom slikom iz sadasnjeg ljudsko g duhov nog rdz voj a,
slikom iz oblasti socij alnih teznji, so cijalnih borbi, sto se p o­
javljuju u oas oj civil iza ciji koj a je i za Evropu u izvjesl10m po­
gled u postala slara. Prije dvadeset godinf! bio sam nasta vnik It
socijalistickim krugov ima. Tu sam govo rio 0 du hov nom zivotu
koji bi mogao voditi do stvarnijeg drustveno g uredenja nego
sto je ono, u mnog om pogledu nestva rn o, lwme tezi apstraktni
marksizam, iii izmjenjeni mark si zam i t. d. Ka da malo ra zgle­
dam o kakvo je tu osnovno osjccanj e (ko je se zac elo duboko u
dusama, kao sto se uostal om na istoku pojavil o osjec anje ffiaje)
tada eov je ku tesko pada na dusu j d na rijec koj a izrazava mnogo
toga 0 nesv j sni m oSjccajinl3, nesv jesnim idej ama i po jmovirna,
nes\ij es nim ctZoja ma. Ta se rijec vee de setinama godina moi e
cuti kao one karakte risticno u si rim krugovima Ij udj . Mec1u mi­
lio nima Ijudi ra sireno je osjecanje koje se iz ra zava tom rijecju .
Ta ie rij ec ideo10g iia, to je rijec sto se obraz ovala iz ol1og po··
gIeda koji je bas p roleta rska klasa prim ila u svoje obrazovanje.
5
SUS at CeBIT 2009 Hannover
)"SUS' full line-up of innovative 3C
;olutions will be showcased at
~eBIT 2009 in Hannover. Take this
o pportunity and join us there!

';;'0
eo
1
~o.0
HANNOVER ~N
Ii5US @ Hall 26, Stand 039
 66

Iz znan osti ko ja je sve v i~e pri mala mate ri jalisticko ob ilje~je

ob raz ovao se naz r kao da se istorij ka stvflrnost za pravo sa­
stojala sarno u pr ivredni m b or b~ rna, u privre dnim odnosajirna,
u klasnim borbClma, uk ratko U on ome sto je spoljasn je,
culno- fi zicko, mate riJ31n o u ijudskom isto rijsk om zi votu, - da
su privredn e snage prava stvarn ost. P rivredni m' teri jaliznm
(koji je mnogo rasiren ijL nego sto se dan as jos misli u
v i ~ im drustve nim redovima) ip ak je u izvjesnom smi sl u poslje­
dica opsleg materijalistic kog nazora. P o toj ideologiji Zl aei da
prav ni t ivot, moral, on e sto se nfllazi u Jijepom, religi02ni zi vot,
ukr atko, da say duhovni ziv ot nije stva rno st, da je to sarno pri­
vidnost, pjena sto se dife iz prave stvarn osti materi jalnih pri­
lika i borbi. Po toj ideo logiji je (da upotreb im sada istocnjacki
izraz) maja one sto coyl e k dozivljava u sebi: umj etn ',st, znanost,
pravo. pojrr ovi 0 drzavi, rel igiozn i impu lsi . Sto dusa u sebi do­
zivlja va i g radi nij e stva rnost, prava stv arno st je sarno no sto
post(,ji spolja u culnim cin jenicama. T ako se u zapad noj ci vi1i­
zaciji stvor ilCl sasvi m sup rotno raspoiozenj e od on oga sto ie na
istok u vee du go vlad alo, a danas, kao nesto zas tareio, postuji
jos sa mv ka o sp "ljas nji ukras. Ta mo je prava stv(l rn (l st ono sto
se u duhu dozivlj ava, maj a one sto se spolja zbiva u fizi cki rn
cinjen icama. Ovdie je maj a Ono sto se u duhu doi ivlja va, stvar­
nost 0 110 sto postoji kao culna cinjenica. Svij et u svome razvoju
tezi da potpun o ostvari sve svoje mogucoosti. Po sto se na istoku
stvo rila jed na jednostranost, morala je da dude i dru ga jedno­
stranost P ogl edajmo :ta mnie da znaci to ide oJosko os jecanje.
Spo menuli smo da je na istnku postojaio instinktivno, snu
slicno saznan je 0 duhovnoj stvarnosti, da u fi2ickom postoji
stika duho vne stvarnosti . Po sto ie covjek u prvom redu up ra vljao
pazoju duse na duhovnu stva rnnst, p ostade mu culna stvarnost
nestvarnoscu, spoijasnjom prividno scu, majom. Ali ova maja
vain a je covjeku ne sarn o za spolj e,snji rad nego i zb og dubljeg
unutarnjeg razvoja. Da je covjecanstvo osutll) kod onog snu
siicno g vidovitog gledanj a, kakvo je postoj alo na istoku, ne bi
bilo d sio d) imp ulsa sl obode u doiivl javanju duhovn og svijeta.
U toku svoga razvoj a iz duhovn og svijeta, sa k" Jim se on
osjecao du bn ko sjedinjen i z(l visan, covj ek se zbog rozv oja sv oje
sl'ijesti , 2a izvjesn o prel azno d ·ba istorij skog razvoja, morao
ok renut i sa rn o sp olj asnjem svijetu. :-)toj ci pred s pollasnjim
cinje nicama, covjekov dus evni zil/ ot posl aje SJ;k iJ lih cinj enica,

SUS at CeBIT 2009 Hannover

ASUS' full line-up of inn o vative 3C
so lutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Ta ke this
-77}.r;:y-rr-~:--- opportunity and join u s th er.e!
Enjoy Energy

teBIT2~
HANNOVER;;'

N
/iSl.i$ @ Hall 26, Stand D39
 67

-ll dus evll om zivotll umjesto prave duhovnosti nastajll apstraktni pol·
ovi, postepe no nastaj u sarno nestva rn e slike. Spomenuo s am :
mozemo biti slobo dni kad nosimo u sebi slike kao impulse. Slike
same po sebi ne uti cu na covjekovu slobodu. Zelimo Ii da se
upravl jamo pre ma nedjelotvornim slikam a, ' moramo sami sebi
davati im pulse. T ako je i sa onim sto u nama postaju apstra ktni
pojm ovi . f(a da se u covjeku javlja ono sto nosi u sebi kao naj­
pleme nitij e: moralno-reli giozno bice, tad a to postaje u njem u
imp uls om slob ode. T o je najdragocjeniji sad rzaj eovjekova zivota,
a javlja se u ep osi kada je covjek sv oj pogled upravio nep o­
·sredno fizic kim ciojen icamC1, javl ja se u ap straktnom mi slj enj u.
Kada se moralno javi kao lTloralna intu icija u cista m misljenj u,
ispunjen je zadatak epo he koja je od realnosti duha do sla do
apstra kcije duha, ko ja sad sve duhovno shvata kao maju, pri­
vidnost, ideologiju. U casu kada moralno kao moralna inluicija
zahvati u to ma ja-mis ljenj e, u tu ideologiju, tada je tek dosegnut
-prvi ste pe n i mi ponov Do s pozn aj em o: ov u ideologiju, koju
dozivljavamo ka o ogledalne slikt:: spoljasnje prirode, moramo
ozivj ti u svojoj dusi, raz vij aju Ci sebe., budeci u sebi dublji zivot
sto je skriven u covjeku . Sa drzaj svijeta morao je za co vjeeanstvo
prvo po stati ideol ogija d;l !)i covj ek u tC1 j sad rza j svijeta mogao
uliti svoju realnost. T o je bil o potr ebno zb og covje kova doziv­
Ijav a nja slobod e, a to je doiivlj nj zil pada, novije civi lizacije.
Bilo je potrebno da se eovjek prvo osj eti kao u nekoi nerealnosti
u odoos u na sve sto mu je na jdragocjen ije : lla umjetnost, nau ku,
moraIne pojmove, ukratko lla sve sto ie njegov duhovni zivot.
I da mu kil O jedina stv;:,rnos t izgleda sarno to sto je zapravo
pro lazno, posto ta stvarnost, kada se pravi'lno gleda, ne moze
·smetati covjekovo j sl ob odi.
Tako mozemo vidj eti da je u onome sto se poj avljuje kao
ideologija up ravo jace naglas en o osjecanje 0 poj movima ko je
irnamo 0 prirodi u pogledu mjere, broja, pokreta i odnosaja
reda. Da l1 am priroda daje sto drllgo nego pojrnove Be bismo
rnogli postati slobodni. U pojmove sto covjekll izgledaju prvo
samo ka o ideologija, u te nerealne pojmove maze se zatim
uliti novi realno du hov ni oblik viseg svijeta. Dosavsi do tog
step ena razvoja gdje II ideologiji jednostrano gleda na svi jet i
sebe, potH'boa je s ad eovjek u snag a i hrabrost da u tu ideolo­
giju ulije duhovno glt dan i, duhovno doz ivljeni svijet. Inaee ce
ideologija ostati ideolo gija, rna koliko da se filosofski raspravi,

SUS at CeBIT 2009 Hannover

\SUS' full line-u p of innovative 3C
30lutions will be s howcased at
- CeB IT 2009 in Hannover. Take this

~
opportunity and join us there!

Touch
CeBI
HANNOVER
~ @ Hall 26. Stand D39
68

a rusilacke snage doci do velo jakog izrazaja kao sto cem ()

vidjeti u drugom dij elu ovih predavanja koja ce se odnositi na
>antroposofij u i sociologiju<t .
To su dva suprotna pogJeda na svijet. Jedan gleda stvarnost
duha a ulni svijet kao maju, drugi gJeda sarno cuLni svijet a
du hovni svij et kao maju. Ra zu mjevanje moze da donese sarno
ono shvatanje svijeta i i iv ota koje moze da unese du hovnu
int uieiju, duhovnu imaginac iju i inspiraciju u ideoloski gledani
duh ovni svijet, tako da se to sto danas izgleda beskrajno prazno
opet isp un i duhovnim sadrzajem. Jedi no takvo shvatanje svi jeta
i ii vota moze isto vre meno vid jeti u kome je smislu rea Lnost to
sto se na istoku smatra pri vid nosc u, da je to slika du hovnog
sv ijeia, preobra zba duhovnog svijeta, potrebna i radi ra zv oja
co vj ecanstva u slobodi.
U jednoj slici mogli bismo ukratko naznaciti to sto smo
izloziIi. Za stay covjekov oa istoku, gdje je fizicki svij et i ze­
maljski zivot covjekov smatran kao maja, karakteristicna je jedna·
receoiea Budh in a. Vidjevsi mrtva ca Budha je rek ao : Zivot j e
patllj a. ~est stotina godin a kas nij e osni va se hrisca nstv o i po­
stav lja se zatim znacajan sim bol: Raspece, us prav ljen krst sa
Spasiteljem , krst sa mrtvim Ijudskim tijelom . Pri stalice Budhine
na istoku dosle su do zakljucka pred mrtvaeem: zivot je patnja,
co vjek mora da teii da se osl obodi zivota. Ljudi na zapadu
upravljaju pogl ed na mr tvo ti jelo na krstu , ali ne osjecaju sarno
da je zivo t patnj a, nego im je mrtvo tijelo na krslu i im bol
us kr nuca, usk rsnuca rluha iz unutrasnjih sna~ a covje kovih, d a
se duh moze osloboditi pobjedom nad materijom . Ali ne u tom e
sm isl ll da se covjek asketsk i otuduje od fizi ckoga sv ij eta, da ga
gleda kao maju, nego da IOU obrati punu pai nju i savladuje ga
ra dom, akti vnoscu , bud nom volj om.
lstocni pogled na svijet je star, ali pri tome ima tolik u ve­
liCinu u sebi da je dostojan postovanja. Starea covjek p ostuj e,
ali £I e traii od njega da priznaje shvatanja omladine. To stc}
nalazim o na zapadu mlado je i ima obilj ezje pocetka, to mora
razv iti u sebi snage mlad osti, da bi na svoj naCin dospjelo do·
duh a ka o sto je istok svojim samostalnim nacino m do"a o do
dllh a. Postujemo Ii istok zbog njegove duhovnosti, mo ra na m
biti jasno da iz tog pocetka na zapadu moramo izgraditi duo
hovnost, ali tak o da se mozemo razumjeti po eijeloj Zemlj" sa
svakim hvatanjem, a narocito sa starim shvatanjima dostojni m

SUS at CeBIT 2009 Hannover

-~~- . _. .--- - - - ­ - --
,SUS' fu ll line - up of innovative 3C
---Osolutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
opportunfiy and lOIn u tner \

Touch
teBI
HANNOVER
Ii$lJ$ @ Hall 26, Stand 039
 69

postovanja. Kao zapad ni i srednjeevropski Ijudi moramo zoati

da nase shvatanje svijeta i zivota ima nedostataka, ali da su to
nedostaci mladosti . Cinicemo sto treba za razvoj covjecanstva,
ak o onome sto nalazimo na istok u kao duboko postovanje, Iju­
bay i divlje nje pred duhovn osti ne stavimo nflsuprot neko pa­
sivn priman je, nego ako to dopunirno marljivim radom i sna­
gam sto bije iz onoga slo je danas jos na zapadu neduhovno
aJi ima u sebi klic u du hovnosti.

SUS at CeBIT 2009 Hannover

~SUS' full line-up of innovative 3C
s o lutions will be s howcas ed at
CeB IT 2009 in Hannover. Take this
oppo rtunity and join us there!

Touch
CeBITi~
HANNOVER;;'

N
I'i$i..i5 @ Hall 26, Stand D39
 5. ANT RO POSOFIJA I KOS MOLOGJ J.l\.

Kad a pocnemo da nas da raspravlj amo s Ijudi ma C! mog uc­

110sti saznan ja dubovnog zivota u vezi sa culno-fizick im svij etom>
vidim o da jos dop ustaju mog ucnost saznanja dllhov nog svijeta
u opstim pojm ovim a i idejama, mozda kao nek i nejas ni pante­
iza m iii kao oe ko mist icno shva tan je zivota. Podemo Ii zati m
ta ko daleko, da iZllosi mo duhovnonallcna otkrica 0 stvarnoj
kosmol ogiji, 0 postflo ku i razvoju svij ta , ta d Ijudi obicno
prekin u razgo vor. Ko u da nasn je vrije me tvrdi , da na os novu
sv oga saznanja moze da izn osi konkretn e pojedinosti 0 du hov­
no m po rij eklu s vijeta, 0 du hovni m snagama djelatn im u razvoju
svi jeta (kao sto ' am ja izl ozi o u mo joj :.Tajnoj nauci«), d se
ra zvo j svi jeta vraea u dubovni oblik egzistencij e pos to pr.)de
culo o-fizickom faz om, na nj ega se gleda kao na Mek oga ko nij e
sasvi m pri cis toj svijesti.
U ovom pr da van ju ne fadi se 0 tome da izlaz mo iz­
vjes ne poj edioosti kosmolog ije sa stanovista ono~; pogleda na
svijet i zivot koji se ovdje zastupa. U danasnj em predavanj u
pok usacu da opisem k(i ko covjek moze do ci do du hovnO Z113n­
stvene kosm oiogije, do spoznaje dub ovnih impulsa 1.<oji su osnova
razvo ju svij eta . {{ad co vjek tak o l1eSio pred uzi ma moze mu se
sa izv jesn ih strana prigov oriti da je to antropomorf iz ill, t. j. da
uzima ono sto se odig ra va u covj ek u, sto postoji u nj\' govo m
duse vno m zivot u, i da to po nekakvim svoji m osje can ji ma i
predrasudam a prim jenjuje na vasiol1u. Medutim, ko tacl1 ij ' po­
gleda kojim pute m i naCinom ovdje izlozeno shvatanje svijeta
i zivota doiazi do svojih otkrica 0 vasioni, vidjece da se tu ni
izdale ka ne radi 0 nekom antropomorfizmu, nego da se Oll>­

SUS at CeBIT 2009 Hannov

~----- - - ---- ----~-~
ASUS' full line-up of innovative ::
Fun At Your Fingertips
solutions will be showcased at

~
CeBIT 2009 in Hannover. Take tl
jOy Energy
opportunity and join us there!
vings and

CeBITi~
)h Definition
Itimedia Touch
......
M
 71

hovoom sp oznajom nalaze otkrica 0 svi jetu i razvoju svijeta, isto

tako objekt ivno kao kod saznanja 0 p ri ro di.
Iz predavanja kO ja sam dosada ovdj e odrzao razabrC1 li ste
da ovo shvatanje svijeta i zivota zeli da se najbrizlj;vije zad rzi
sve sto je covjecanstvo steklo u toku posljedn jih stoljeca kao
n3 ucnu sa vjest i oprezne mdod e u trazenju istine . Ovo shvatanje
,vijeta naro cito uzima u obz ir da za pri rodno saznanje posto je
granice i zeli da sav jesno ispita gdje se nalaze b'ranice ciste p ri·
rod ne spo znaje. Cesto se dan as na glasav a da postoje takve gra.
nice , 0 nj ima se vee odavna govori . 0 nj ima ie govori o vise
na filo ofski naci n Ka nt a pop ularnije Sopenhau er. U to me
pravcu moglo bi se navesti siosta. Al i moze se re Ci da su i
Kant i Sope nhau er. kao i svi sto se kre(;u LI n}~ hov o j struji mi­
sljenja. opasni za ispravno prosudivanje 0 granieama spoznaje
priro de, jer . su oni, mozemo red, na vrlo zavodlj iv na Ci n isli u
posm at ra nju cov jekove mo t i saznanj a, II posmatranju co vjeko vih
dus evn ih sposobnosti. Do' li su do izvjesne gran iee, a put i
naci n, kako su se pri blizili toj grani ci vanredno je ostro uman.
Al i, u casu ka da uvi dim o da se covjek mora pro matratJ kao
cjelin a, da se mora uzeti L1 obz ir sve do ce ga co vj ek ka o tj ele­
sno -dusevn o i duho vno bice moze dati u pogled u sazn an ja,
djeJatoosti i unutr as njeg doziv ljavanja, ta da vid rnI o i da jedno­
strana kritika mati sa znan ja mora da vodi do jed n stranosti.
Aka zeli mo da uocimo odno saj covjekov ::.pram sv ijeta, da bismo
ti me ustan ovili. da Ii za covjeka postoji put do spozna je svij eta,
moramo uzeti U obzir i prom atrati cije/o g. covj ka. A sa ta kv og
gled i§ta mo zemo postaviti pita nj e: 1<ak o,bi se cov jek odnosio
sp ram sv ijeta ka da ne bi postojale grani ce spoznaje prir ode, 0
ko ji ma je u prirodnoznans tve nom smisl u prije pola stoJjeca pace o
da govori Uu Bois-Rey mon d, a na koje se dana s gleda lleStO
druk cije? P retpostavim o da bi co vjek pom ocu te orets ke spoz:Jaj e
(1<oju doz ivljav a sticuCi pa jmo ve pri zapazanju i re zultatim a
ocrleda, da bi ti me dosa o do za konitos ti svijeta) bez daljega
mogao ponira ti u carstvo Il ezi voga i u carstvo zivoga kao j do
dusevno ga i duu ovnoga bica. !(akCi v bi cov jek tada morao da
bude, kada 11(;; bi postojale graniee sCl7. oanja za obicnu svijest
koju imamo tI [Jaukami:l i u obicnom zivotu - kada bi obicna
vijest mogla u svako doba da size L1 dubolnt sustinu stva ri i
bi ca , a ne da prilazi same d o spolJasnj e strane svijeta? Biee

Fun At Your Fingertips ASUS' full line-up of innovative 3C

solutions will be s howcas ed at
CeBIT 2 009 in Hannove r. Take this
Enjoy Energy
opportunity and join us there'
Savings a nd

teB
High Definition
Multimedia Touch

HANNOVER
/iSLiS @ Hall 26, Stand 039
72

koj e na taj nacin u s vo joj ze maljskoj svijesti ne bi imalo gra­

nica bi!o bi bez one s posobnosti koj u zovemo liubarr. Be z Iju­
bavi ne bi Ijudi mo gli postojati. Ali Ijubav cini da covjek, ka d a
la o zase bno bice stane pred nek a bice u prirodi, ne moze
svojim jasnim mislje njem pooi ra ti u to drugo bice, nego da u
casu kad razvija Ij ubav ozivi u eovjeku one sto mo ze da se
preivori u providne, jasne po jmove. Ljubav bi prest ala anog
rasa, kad bismo mogli jasnim pojmovima uroniti u drugo bice.
Zbog onaga Sto cov jek ima da postane na Zeml ji, zbog toga
sto co vjek treb a da ,bu de bice Jjubavi, potrebn o je da mu u
s az na llju obicnom sv ijesti postoje granice. O bieno saznan je
mora da stane na grani ci, koja je povucena zat o d a bi co vl ek
mogao pastati bi ce Ij u ba vi. To je same u glavni m potezirn a
naznaceno, a svalw ma ze sam da iZiJede dalje zaklj uc ke, koji
mogu p okazati da se mo ra dalje p oCi od onih ishodista koje je
imala na pr. l<antova filoso!i ja .
S dru ge strane, o zbilj no shvatanj e svijeta i zivota ne smi je
s izgubiti u maglov itoi mistici. Vidjevsi da su pri ro d noj zna­
no sti po vllcene g raniee d anas se i mnog i o dlicni Ijud i predaju
mist ici, i to na roc ito s tari jim putevima mistickih tezn ji covje­
canstva. A to ne maze b iti p ravi put za danasnjeg covjeka.
Misticar nastoj i da gled an jem u cov jekovll unutra s njost d od e d o
du bi na biea. Ali i u pogled u toga gl danja II covjek o vu unutras ­
njost op et su covjeko vo m saznanju po stavljene gran iee. P ogle­
dajmo s1a covj ek ne bi m ogao da ima kad bi m ogao u svoju
un utrasnj ost d a gle da jedn ostavno bez graniea, d a gleda u naJ­
dublju prirod u svo ga biea, g dje je o n u vezi sa vjecn im izvo­
eim a zivota, g dje se njegovo bice llclan juje na ko sm icku egzi­
stenci ju? Kada pravi po znavalac duse tacnije razgleda t o sto
covj ek nal az i pu tem mi sti ke, vid i t esta d a ie to ipak nes to sto
se osn iva na ono me sto je mistic a r spolja zapazao, p rimio to u
p ots vjesne du bine, peozeo osj ecan jem, voljom i organsk im zbi­
vaniem , a zrl.ti m je to opet izronilo u pre obrazenom obliku .
Razna z· pazanj a mogu da se preobmze tako, pa mi sHear misJi
d a iz nosi neSto iz dubina duse, d(l ima da p okaze kakve su
vjecne dub ine d use. I zoaeajni mi sticari kao sto su Ec kart i
Joh a nn es T attler nijesu bili potpl1no slobodni od zablude koja
nastaje time sto covjek izmjenjene pretstave obicne svijesti
smatra sa mostalnim objavama Ijudske d use.

ASUS' full line-up of innovative 3C

Fun At Your Fingertips
solutions w ill be showcased at

~
CeBIT 2009 in Hannover. Take thi s
opportunity and join us there!

CeBIT~~
Touch

HANNOVER;;'

N
Ii5l...iS @ Hall 26, Stand 039
 73

P osmatrajuCi oepristrasno tu c'injenicu mozemo odgovo riti

ua pitanje: Sta coy jek n e bi mogao da imil kadn bi svoj om
o bicnom sYi jesti u svakom trenu mogao potpun o gledati u svoju
unutrasn' ost ? Ne bi magao da ima is pravnu moe sid ania.
Mogli bismo to i naucno izloziti, a posta se sad radi sarno 0
sporazumjeva nju, mozemo to ovako naznaciti. S l O covj ek do­
zivljava u sebi pri p osmatranju spolja snjeg svij tta, i sto u sebi
preobrazava tako da se to u njem u kasnije op et moze po jav­
Iji vati kao p retstave sjet anja, to I(ao dusevllu sliku spolj asnjeg
zapahnja refle ktuje u sebj kao u nekoj vrsti l1nl1trasnj eg ogle­
daL Potre bn o je da u svako do ba postoji mo gucn ost da covj ek
odbaci, kao sJi ku ogl edalom , to sto je spolja primio kao spo­
Ijasnje utis ke. Nas organizam, nase bi ce, mora da bude kao
nel{a napra va ogleda nja. Treba Ii da razb ijemo to ogl edalo
da bismo dosli do on oga sto se nalazi iza njt'ga ? Tome stvafl10
te zi misticar, ma da to ne zn a. A covj eku je potrebno normain o,
uredno sjecanj e. Ako se sjecanje prekin e od casa u djeti njstvu
do koga se sjecamo, dospjevamo u bolesn o dusevno stanje.
Covjek mo rC! da je graden tako, da moze zadrz ati to sto spolja
doz ivljava, mora da bude bice sposobno za sj eeFl11je. Ne moze
neposredo o da uronj ava u dub ne svoga biea. Kada kao misti­
car pokusava da neposred no, obicnom svij esti ur oni u dubine
svoga biea, dol azi sa rn o do pomenutog ogledala, do pretstava
koje je spolja primi o.
Te obe g ran ice pred obicn om svijesti (gra nicu sto nam je
stavlja priroda u pogJedu spozn je fizickog culn og svijeta i
graoicu spram misticne teznj e) jasno ima pred s obom ono
stremljeoje koj e je oydje naznaceno kao savr emeni put covjelwv
do du hovn og svi jeta, ana te znja da pr8budi snage s azn anja sto
dri jemaju u dusi, da bi covjek postizanjem jedne druge svij esti
mogao gl edati u duh ovni svijet.
Kada gledamo cov jeka pomocu saznanj a 0 kojima sam go­
yori o ovdje ovih dana, vidimo da se obicna svijest (kakva je u
osnovi cu la, intele kta i moci misljenja) zaustavlja pred spolja­
~ n j i m s vij etom zato sto za dalj e spoznavanje ima prvo da iz­
gradi sebe samo l<ao sredstvG, . i da izgradi ono zivo misljenje
o kome sam govori o u prethodnim predavanjima. PromatrajuCi
zat im zivim mi slj enjem pri rodu i covjeka, nalazimo da u aktu
sazoanja prestaje obicna sv ijest. P ri spoznaji nekog zbivanja u

US at CeBIT 2009 Hannover

ASUS' full lin e - up of inn ovative 3 C
Fun At Your Fingertips
solutio n s w ill be sho w c a sed a t
C eBIT 2 0 0 9 in H a nnov er. Take this

~
Enjoy Energ y opportunity a nd join u s th e re l
Savin gs and
Hig h D e finition
Multimedia
Touch
teB T~~

HANNOVER ~N
,"'iSUS @ Hall 26, Stand 039
 74

prirodi nasa je sviJest jasna do izvjesne grani ee. Ko d te granice

prelaz i djel imicno u ne ko stanje spavanja, u nesvjesno stanje,
zato sto tada mora da pocne djelovanje sposobnosti ko ja se
jace od a pstraktno g misij enja izlijeva u spo ljas nji svij et, koja
nase bi ee iZllosi u okolni svijet, a to je J.j ubav. Tek ka da izgra­
dim e zivo mislje nje mozemo se uzivljavati u realnost biea, mo­
zema, u neku ruku, da ulazimo u nj ih ziv im misli ma. Poste­
peno doiiv lj avamo duhovno-dusevni ritam svijeta, sticuCi no vL1 ,
vi su svi.jest, kao sto sam ranij e opi sao, ulazimo sve dalje u
du hov ni sv ijd, koji je u vezi sa culno- fi zickim svij etom. U po­
re denju sa obic nom sVijesti, u natculnom sa znanju osjecamo se
kao probud eni. Sve vise nam se otkriva tajna naseg bica. To
je dozivlj a van je potresnije od doz ivlj aja u · najdubljoj misti ei.
Potresnije ad lako zvanog ur onjavanja u vlastitu unutrasnjost
jeste cas ka da covje k osjeta , da u izvjesnorn trenutk u viseg
saznanja mora svo je ja kao bit e istoc iti u spoljasn ji svijet,
da cin saz nanja postaj e nesto sto Cisto saznanje pre obrazav a
u realn i iivot, u rea lno: biti jedno sa spoljasnjim svijetom.
Za to je potr ebo o moo go jace osjecan je svoga ja. Pri ob icno m
sazn anju Spo!jRs nj eg svi jeta covjek svojim ja dolaz i, mozemo
reci, do gran ice prirode. Ja biva tu od baceno, cov je k osjeca
kao da je oinLlzen duse vnim zid ovi ma. Tt opet dje!uje natrag
na osjecanje 0 ja. Covjek ima iz vjesnu snagu u o. jecanju 0 ja
a prav u niansu dobiva to osjecanje 0 ja time da cov jek svome
ogran icenDm osjecanju spram svijeta i bitnosti svijeta dodaje
oml preda nost ko ja dolazi iz Iju bavi . U natculnom saz na nju ja
postaje sn ai nij e, veee. Pri tome po stoji opasnost da se ono sto
se u zemaljsko m zivotu s prav om na zi va Ij ub avJ ju p reob razi u
izvjesno sebi cno zaroo javanje u biCa , da covjek nekako zajedno
s tom sebicn osell ulazi, istace sebe u stvari. Stoga je na p ri­
piemne vjezbe uk azana veli ka vain ost u mojoj knjiz i »Kako se
stic u snn allja visih svetova ?« U opisivanju pripremn ih vj eib i
uk aza no je i na to sto se od nos i na sebicn ost u vezi sa osje­
canj em 0 ja , izl oiel1o je da je nu ino da covje k sn az ilo raz vije
potrebnu ljubav U obicnom ziv otu, u obicnoj svijesti, prij e no
sto pokusava da visil11 saznan je m ude u natculo i svijet. Prvo
co vjek mora i u tom pravcu da bude dusevl1o, fi zicki i duhovn o
zdrav, prije nego se up uti da na zdrav nacin ulazi u du hovni
svi jet. Si gurno, nije la ka takva spo znaja sebe, ul afenje u tajnu

li~ifilem:! ,f.Nt»: eW,t.NY'

- ASUS' full line-up o f innovativ e 3C
solutions will be s howcased at

~
Enjoy En e rgy CeBIT 2009 in Hannover. Take this
Sav ings and opportunity and join us there!

High Definition

Touch
Ce T J,o
HANNOVER;;'
~~
P)O

N
/iSl.i5 @ Hall 26, Stand 039
,....

I
I

75

svoga bica sve veci m razvijanjem ljubavi . Jer tu covjek doziv-·

Jj ava po tresa n utisak kad gleda sebe kao nikada tt obicnoj
svij sti .
lz onega sto smo kazali vidi se da co vj ek u natcu lnom
sazna nju svo je ojacano ja, kao da pruza u oko lin u, ka o da ga
istace u ok olil1 u. Ti me do pire do duhov nosti , tako da upoznaje
znacaj nu istinu: da covjek time slo postaje sve sposobniji da
ulazi u spolj asnj i svij et, stv arno dolaz i do spo zoaje sa moga
svoga dusevnog i duh ov oog biea. Do istin ske spoznaje sebe
moze covje k doei sam e kada jelca njem svo jih sMlga saznaoj a.
ko je su inace neprobu dene u njemu, po stiie sposobnost da svo­
jim ja roni u spoljasnii sv ijtL Nap olj u u svi jet u nalazi covjek
pravu spoznaj u sebe. Covjek se mora navikn uti da u sayre me­
nom smi ~~u rij eCi do stvarne spoznaje svijeta ima da doldzi ti me,
sto mnogi pojil m mora okrenuti skoro u su protno . Ta ko je i sa
pojmom sp oz oilje sebe: NaCi ees svoje provo ja, fca da gfedos
II .svijef, fiada tra i is wTijeK S17e 17iSe II daljinalTla lime sto ra~ ­
vcjem s170jifi snaga sa;;,nanja iacas sposobnost s170ga j a da
ponire II Ie daljine. Tako moiemo re Ci: kosmos na~ vodi da
II sebe prodremo, do bismo njega na/ell /no sfivo lili, a kao plod
fog. p ro dira nja v[Qca nam ba~~ so;;,nanje nas samifi.
P og l e d ~Jm o dru gll strRnu, koj a se cesto trazi pogreSnim
misticni m pu tem 1 Govo ri o sam 0 tom e da se volja cov jelwva
moze razviti, i 0 tome kako je mo gue no s druge strane razvi ti
neprobtld ne' snDge u covjek u. V lja se moze razviti tako da­
lek o, da cije li co vje k postane nek a vrsta eula, duhovnog eula,
to m aci da njegov o duhovno-c!use vn o biee posta ne tak o pro­
vidno , cisto, kao sto je inaee providn o cov jekovo oko. Sjetim o
se sa rn o toga da cov je kovo oko mora da bude nesebicno u ma­
te rij ain om sm isl u rijeci, da bi mogi o biti CLli o gledanja. Da se
covjeko vo oko ispuoi neko m materi jo m, da bi istakl o svoju
vazGos t, odmah bi covjekov pogJed potamnio . Ta kvo kao ok o­
trebalo bi da postane cij elo covjecje biee u du hovn o-d usevn om
smislu. Nase cijelo bite mora po stati duse vno -duhovno providn o.
Tada svojom v()ljom vee u ovom zemalj sko m zivotu ulazim o u
duhovo o-d uvevni svij et. Posti zem o mogutnost da gledam o du­
hovno-dusevni sv ijet, a time i u svoje unut rasnje bite . Po sti­
gnemo Ii sposobnost da kroz sebe ka o duhovno eulo gledamo
duh ovna biea i duhovna zbivanja u spo ljasnj em svijetu, tad a sa-

Fuh"AtYou-r F ingeftfp·
-­s- ---,.--ASUS· full line-up o f innovative 3C
solutio n s w ill be showcased at
CeB IT 2009 in Hannover. Take this
oppo rtunity and join us th ere !

Touch
CeBJj':
,,~
HANNOVER
JiSUS @ Hall 26, Stand 039
 76

gledamo i unlltrasnjost svoga fizickog biea. Upoznajemo ti me

bit svo jih pluea, srca i drugih dijelova tijela. Dllhovnost spo­
Ijasnjeg sv ij da gl eda se u nasoj llnlltrasnjosti preko nase fi­
zic kf' prirode. Taj put, da II spoljasnjem svijetu upoznajemo
sebe, pokazuj e se kao vrIo stvaran u svome dajlem toku. Upo­
zoajemo kakav je ud io pojedinih dijelova tijela i njihovu skladnu
dj elatno st II cij elo m co vjecjem bieu. U vezi s tim mozemo na­
vesti na pr. sljedec . O no !ito ncdazi neki magJoviti misticar, to
su uglav nom preo braze ne preistave sjecanja, ali se u to cesto
pom ije ' aj u i p osljedice izv jesne organske djelatnosti, sarno sto
on to ne zoa. Mnogo toga sto je nek i misticar na taj nacin
crp it) iz svoj e duse vnosti kao Iijepo, poeticno itd., nije neki
izraz duh ov no g ~i vota, nego rezu ltat talasa unutrasnjeg organ­
sko g zbivanja. lzgleda prosto kada se kaze: Neki covjek dode
do neceg m' ti cnog, poeticnog, a kada bi vidio pravi izv or to ga,
nasao bi cia je to djejstvo izvjesnih p rocesa jetre u pretstave
sjecanja. Sarn o] stvari ne mora se smanjiti njena vrijeclnost time
sto se zaista tako vid i njeno postanje.
Kada covJek du hovnona ucnim skol ova njem postiie visu
svijes t i zaist sagleda dubi ne svoga bica, unutrasnjost svoga
bica, tada, gledaj uci 11 sebe, vidi da su osnove njegovog bica
svud a U cij elorn duh;)vn om svi jetu, i zbivanjima duhovnog svi­
jeta. Tek tada sp oZl1Jje covjeka, tada vidi da je djelo cijelog
kosmosa na pro ono sto apstraktni idealista, posmatraj uc i sarno
sa fizioloske i anato msk e stra ne, mdda smatra najnizim u co­
vjeku. Upoznaju ci du bin e s vo ga biea upoznajemo i da nas or­
ganizam na du hovn i naCl n nastaje iz ci jeJog kosmosa. T ada
nam se pri kazuj e da je ci jeJi covjek kao ispisano sjecanje ko­
sm osa. GltdajuCi prob udenim dusevnir:..,. okom (a ne okom ma­
glovitog misticara ko ) ipa k ostaje kod obicne svijesti) u dubine
svoga biCa, u duhovn o-dusevno m smislu, gJedamo sta su nasa
pluca srce j ostali organizam, pokazuje nam se kao sjecanje
sv ij eta ispisano u covjeku, ka o sto je inace nase sjecanj e za­
p isano u dusi za zivota iz medu rodenja i sadasnjeg trenutka.
Sp mnajemo { oT7jefca Kao sjeeanje svijeia, Kao S!ikU sT7ijefa, kao
s!f.{::u :zbivClnja U KosnzoSU. IzlazeCi svojim ja sve dalje u spo­
Ijasnjost svijeta covje k dolazi do spowaje sebe, a ulazeci u du­
bine co vjeko ve dolazi do spoznaje svijeta. Pri tome covjek ima
d a se upozn a sa svim pojedinostima potrebnim za takvu spo··

US' full line-up of innovative 3C

s o lutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this

~
Enjoy Energy opportunity and join u s there!

Touch
CeBI EE
HANNOVER ;;,fN

.I'i5U$ @ Hall 26, Stand 039

 znaju sebe, koja u svakom dijeiu covjekova bica vidi kao sku­
pijen u, sai etu duhovnost izvjesnih duhovnih zbivanja u kosmosu ..
Potrebno je i da nade kako' duhov no. dus evno preiazi u mate­
ri jalno, da nade most izmedu materija in og i duhovnosti, kako
na pr. du sevna toplota preiazi u materijalnu toplotu . Td da nam
s , id uci u dubin e co vjekova bica, otkriva kosmos, ka o sto
covjek inace u svom sjecanju nalazi svoje licne dozivlj aje. Po­
treb no je da spoznajemo covjekov orga ni zam tako, da poiazeCi
od duho vnosti spoznajem o mate rijalnost, da se tako sve vise
pri bIi zavam o un utrasno j spoznaj i covjek ovog oiganizma. Dusevno
bice otkriva na m se tek kad a mozemo u pojedini m dijelovi ma
tije ia pratiti nj ihovo po stanje u raznim stepenima materijainosti:
to plo ti, vazduhu, vodi. Prvo moram o zgusnuti dusevno, tek ta da
dolazim o do fizi cke prir ode co vjekove, a obrnuto: ulazeci u
nj ene dubi [Je dol azi mo do dul1ovno-dusevoog bica koje je osnoy
fizitke pr irod e. Kao sto svojom sn8gom sjecanja naia zi mo u
sebi sacuv ane dozi vl jaje iz svoga zern aljskog zivota, tako uro­
nj avan je m u cijeiog covjE:ka nalazimo dubo vno-dusevno bite
koj je pri zacecu, raz voju klice, itd., sislo iz duhovn og s . . . ijeta.
Duho vno.d usevno bite covjekovo obavija juci se onim sto mu
dol azi od Zemlje postaje sjecanje svijeta. U seb i na!azimo kao
u sjecanj u sa rzan kosmo s, pa mo zemo unutarnjim gledan jern
da sagledamo kosm o, .
Moida te te upitati : kako moze covjek kroz to sj eca nje
vi jeta da dode do davnih stanja Zemlje. do konkrektnog sje­
a
canja s vij eta, ne da opisuj e neku opstu du bovnost? Pogle­
daj m0 kak o je sa obicni m sjecanjem. Sjecajuci se nekog svoga
dozivljaj a prij e deset godina znamo da nije bio sada. Sadrzaj
pretstave sjecanja ukaz uje na m sam po sebi na pravo mjesto u
vr menu. Slicno je i kada na pravi naci n gledamo u dubine
svoaa organi zma, svaki pojedini dio u njemu ustvari ukazuj e
ll a doba koj e dolazi u obzir za bilo koj i stepen u razvoju syi..
jeta. To sto oam da je prirod na zoan ost, kada oa OS11 0 VU svoj ih
zapazan ja u sadas nj o ti pretpostavlja kakva su bila ranija stanja
razv oja, moze covje k da dopuni sarno gledanjem u sebe, tako
da u se bi n laz i stvarno sjecan je svij eta, proslost svije ta. Inace
cemo uv ijek zapadati u pogreske kada hip oteticno izvodim o
ide je 0 razvoj u sv ijeta.
Vrl o se cesto danas predo cava t iw zvana Kan t· Laplasova

itjft@:Jj,4It.g:@I,ht·M4·
_.._- - _ _ _ _ ___ 'S· fu ll line- up of innovative 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in H annover. Take this
Enjoy Energy
opportunity and join us there!
Savings and

CeB T~~
High Definition
Touch

HANNOVER ~N
r.sus @ Hall 26, Stand 039
18

teo rija, (ko'a ie danas, da kako, nesto izmjenjena) da bi se po­

kazalo ka iw su se iz pli novite svemirske magle odv ojile pianete­
suoe nog sistem a. Uzme se malo ' lilja, kroz okrugli karton
stavi i cvrsti ig la. pa se pomocu igle okrece ulj e. Tada se od­
va jaju kalJ i ulja i dalje kruze oko ulja od koga su se odvojile.
Stvara se su ncani sistem u malome, pa se sa stanovista obicne
nauke mOl t: rec i da je tako bil o i na polju u velik om suncanom
sislemu. Ali, onaj Iw tako predocava postanje n ~ seg su ncanog
sistema morao bi dB. uzme u obzir sve cinio ce. Kada bi to uCi­
nio m rao bi uzeti U o bzi r i sebe, da on tu stoji i okrece ulje,
i morae bi zamisl iti i u vasioni nekog div ovskog covj eka koji
okrece onll sve mi rsku maglll. To je zab orav ljeno kod po menu ­
tog ogledG. Vrlo je Jijepo kad covj ek inac e u zivotu zaboravlja
sebe, ali pr i pret stavljanj u nekcg vaznog i ozbil jnog pitanja ne
mi le zaboraviti sebe. Shvatanje svij eta i iivota koj e se
ovdje zastupa. dopu njuje prirodnu znanest onim sto covjek
moze da gleda u duhu . Ti m pog ledom covjek nalazi da
je duh ovn o-dus ev ni sv ijet u vezi sa materijalnim razvoje m.
Goa pretp ostavka 0 sve mirskoj pr8magli, koja se uzima
sarno sa fiz icke strane, mora la bi se dop uniti time da su tLl bila
djelatna duh ovn o-dusevna bica i duhovno-du sevn e snage. Na
drugoj strani to sto se po tzv. teoriji 0 toploti govori 0 smrti
Zemlje trebalo bi dopu niti time da ce dllh ovno-dusevna bica i
duhovn o- dusevne snage prenijeti u druge svj etove to 5tO ce biti
sa Zemljo.m na kraju njenog razvoja, kao sto se dLlhovno­
dusevno bice covjeko vo uz dize u vise svjetove kada se tijelo
raspada u zemaljske elemente.
U kult urno m fiv otu danasnji covJe k na jedn\)j straoi ima
materijalisticki nazor 0 zbivanjim a u svijetu, stvara izvjesne pret­
sta Ie 0 cist o fizic kim zbivaojima u svijetu ~a jednim pocetkom
ko ji zami51ja po cisto fizic kim zakonima mehanike. I stvara pret­
stavu 0 smrti ZemlJe, 11a pr. po teoriji () toploti. Pri tome gleda
se[;)e u tom svem u zbivaoju, a po daoasnjoj prirodno j zna nosti
ne obja~n j i vo mu je kako je on postao iz tog zbivanja. Sto do..
zivljava u svom e dusevnom dozivljaju, u svome misljen ju,osje­
t anj u i volji, mo ra ine i rel igi ozne impulse 11 sebi, ne moze da
objasni onim sto se zbiva u materijalnom carstvu. Prirodna zoa­
nost upucuj e cov jeka na materijalno zbivanje, a on ima u sebi
.i mo raIne im pu lse i religiozne snage. Stoga daoasnji Ijudi u

3' full line-up of innovative 3C

ons w ill be showc ased a t
T 2009 in Hannover. Ta ke this
it y and join us there!

Ce IT~~
HANNOVER;;'

N
/i5l.i$ @ Hall 26, Stand 039
 79

nes vj esno rn imaj u ovakvo oSJ ecanje: Zernlja je nastala iz 6sto

materijal no ga. lz te rnaterije diz e se kao neka pj ena, kao nek i
obl ac i, koji su sarno il uzi je, a u njirna je sve ana sto narn je
najvredoije, sto moze rno primiti kao kulturni Ijudi. 23tim ce
jednom do ci srnrt Zemlje, tad a ce say zivot na Zemlji biti po­
kopan kao na nekom velikom groblju. Ono sto narn je bilo naj ­
dragocjenij e, na~i najlepsi i na jveCi id eali, bice POkOP<lO i zajedno
s tim sio je bilo materijalno bice Zeml je. ­ Mozerno reci: ne
vjeruj e se da ce tak o biti. Ali ko ozbiljno uzima to kako 0 tim
stvari ma danas misle Ijudi koji otklanjaju covjekovo sam ostalno
duh o no is trazi vanje, on vidi da ie mcr210 doci do duboke
rastr zan osti i pesi mizma kada se hoce da odgo vori na pitanje:
Sta ce bi ti iz covjeko vog duh ovno-dusevnog stvaranja ako svijet
posmatramo samo u ma terij alnom smi slu? Zato dan il S i postCrji
to lik a provalij a izme du religiozn o- moralnog z1vo ta i gledanja oa
sv ijet 1I sm islu pr irod ne znanosti.
Prava, e zaktn a vidovitost, kakv a je pe d bna sav remenorn
cov jek u pozvana ie da izgradi most izm e(tll on r ga sto je du­
hovn o i onoga sto je mate rijalno. Egzaktn a vidovito st ima da
otkri je sive rn ost du hovnoga i da kaze sta je zais ta materij aln o,
da otkrij e stvarn ost du ho vno- dusevne biti u materij aln im zbiva­
nj" ma svijeta, tak o da dode do mirenja duh ovnoga i materijal ­
noga. Ljudi su da nas jos u mn ogo m pogledu protiv takvog
mirenja, posto su stoljecim a navikli da istinitim smatraju sarno
Oll l sto se osni va na cvrst om tlu culnog zapazanj a, u kome su
u pas ivn om stav u spra m spo ljasnjeg svijeta. Ko pri znaj e sarno
takva sa znanja sliean je covjeku koji bi u vasi oni priznavao
sarn o obicn ll silu tezu pa bi kazao: Ze mlja ima svoiu silu tezu,
stoga vasions ka Bj ela moraju da padnu na Zemlju iIi da irnaju
neko pod up iranje, posto ne mogu da slobodno lebde u pro­
sto ru. T o vazi dok se nalazimo na Zemlj i i uzimamo u obzi r
tezu Zeml je u pogledu b li~e Zemljine okoli ne, ali kad gl edamo
zu sverni r nam o da sve mirska tijela ne mo raj u da budu poduprta
nego da se medusobno nose. To shvatanje moramo primjeniti
i u pogtedll sazn anj a. Mo ramo biti kad ri da izgr adujemo istine
koj ima nij e potre bna potpora culnog posm atranja, nego koje se
medusobno nose kao i svemirska tijela. To je preduslov za posti­
zanje prave kosmologij e, koja ne uzima U obzir sarno materijalna
zb iva nja nego i dusevn a i duh ovna . Takva kosmologija potrebna je

'US ' full line-up of innovative 3C

utions will be showcased at
BIT 2009 in Hannover. Take this
~........--_ _ _ _ : :> ortunity and join us there!

CeBJTi?
HANNOVER ~N
/'iSI...iS @ Hall 26, Stand 039
 :om March & April 2009

80

sav re me no m covjeku da bi zaista spoznao sebe, a vidjecemo da mu,

je potrebna i r<:1 di rijesa vanja socijalnih pitanja. Uronjavajuci u spo­
Ij asn ji svijet, dozivljavamo sve vise sta je coviekovo ja, time
sticemo poznaju sebe. UlazeCi u dubine svoga bica nalazirn o
sjecan je svijeta, saznanje 0 sv ijetu. Mnogi vee slute 1I cernu se
sastoji tajn a 0 spoznaji svijeta. Spoznaja sebe i spozn aja svi jeta
Illorajll biti istine koje se uzajamno nose. !foeeS Ii da spo~nos
sebe, trai.i sebe u daljinama sflijeta. lioees Ii da spo~nas sllijet.
u/odti U sfloje vlastite dub/ne, one ee if I<:.ao u neKom sieeanju
svijeta oll<:.dfi tajne Kosmosa .

il&ifiM:J.,i,I,ijl:E!,i,t.l@.
us' fu ll line-up of innovative 3C
'. .Jtions wil l be showcased at
B IT 2009 in Hannover. Take this
-.."."':r'...-....-_,.....--_ _·'ortunit y and join us there!

CeBIT~~
Touch

HANNOVER;;' N
Ii5US @ Hall 26, Stand 039
II. Antroposofija i sociologija

US at CeBIT 2009 Hannover

;US' full line-up of innovat ive 3C
lutions will be showcased at
lB IT 2009 in Hannover. Take thi s
oportunity and join us there!

Touch I

,"i5l.i$ @ Hall 26, Stand 039

 March & Apr-I\ 2009

6. SADASNJOST I SOCIJALNE TEZNJE

Ova predavanja 0 socioiogiji bice u smisiu dosadasnjih

1'asrnatranja. Necemo govoriti tako kao da bi covjek nesto zna­
-eajno mogao reci 0 socijalnom zivotu sadasnjosti, time da ap­
straktno utopisticki iz ideja izmisija socijalne reforme. Iznijecemo
da co vj ek, prozimajuci cijelog sebe duhovnonaucnim pogledom na
svijet 0 kome je ov dje govoreno, moze da nade smjernice i osnove
za ra zum jevanje socijainog zivota i soci jalnih pokretnih snaga.
Iz o vill predavanja vidjecemo da taj pogled na svijet i zivo1.
nije nesto apstraktno i utopisticko nego da je bas sposobao da
uiazi u konkretnu stvarnost. Danas nje predavanje ima da bude
kao ne ka spona izmedu predavanja koja sam ovdje dosada
odrzao i onill koja jos namjeravam ovdje odrzati.
Iz dosadasnjih predavanja moze se vidjeti da Sl" onim sto
je izioze no nije misiiio neko shvatanje zivotaza usamljenike, za
posrnatraoce iz mime sobiee, nego da se naznaei shvatanje zi­
vota koje ima i socijalnu stranu, koje moze ne sarno da vodi u
duhov ne svjetove kao takve nego i u duhovni i dusevni svijet
nasi h bliznjih. 0 socijalnim pitanjima danas lakse govori onaj
ko se osjeca pristaiieom neke politi eke stranke. Tada ima svoj
program, ima gotove ideje i moze reci: to su teznje sadasnjeg
vremena. Ovdje se, dakako, ne moze polaziti od neke takve
stranaeke sabione. Jer, s jedne strane stvarno svaka stranka u
izvjesnom pogledu ima pravo U onome sto tvrdi. Radi se tu
sarno 0 tome sto stranke obieno ne poznaju granieu do koje
mog u nesto tvrditi. S druge strane nijedna stranka nema pot­
pun a pravo, mora u izvjesnom smislu da nema pravo. I tu se
.opet radi 0 tome da se to u cemu nema pravo moze dobro ra- SUS at CeBIT 2009 Hannover

S US' full line - u p o f inno v ative 3C

J luti o n s w ill b e s h owcase d a t
·e BIT 2 0 09 in H a nno ver. Ta k e thi s
ppo rtunity and j o in u s th e re l

ouch
CeBIT~~
HANNOVER;;' N
liSUS @ Hall 26, Stand 039
 March & April 2009

84

wmjeti upravo iz posebne prirode covjekovog posmatranja.,

svijeta. I neko drvo mozemo ispravno fotografisati sarno sa
ra znih strafla. Stranacld programi mogu covjeku izgledati leao
fotografije zivota sa raznih strana. Napominjem to zata da bi
se vidjelo da se socijalnom iivotu i socijalnim problemima,
iz vj esnom tivom shvatanju u tom pravcu, mozemo pribliziti tako
da to pokusamo uciniti sa raznih gledista.
U nase vrljeme mnogo se govori 0 s(icijalnirn teznjama.
Posma trajuci nepristrasno istorijski iivot covjecanstva vidimo da
to nije bilo do nedavno. Socijalnih teinji, s0cijalnih stremljenja
bilo je uvijek, ali tek od nedavna Sll se pojavile u apstraktno
formulisanim teorijama. Kada pokusamo da nademo uzrok zasto
dan as skoro svaki tovjek govori 0 socilalnim zahtjevima vidimo
da mozda nikada [Jije bilo to liko protivsocijalnih sklonosti kao
u danasnje vrijeme. Sigurno. ova sVakodnevna bijeda i nevolje
zivota potsticu covjeka da rnisli 0 socijiilnim pitanjima, ali kad
je govor 0 socijalnim teznjama mislimo stvarno jos l1eSto drugo:
osjtt3nj a, osjecaje koji nastaju u covjeku u vezi s tim da on u
stvarnosti nije neko odvojeno bite, nego da mora da zi vi i
radi zajedno sa drugim ljudima, da je on na svijetu ne sarno
zbog sebe nego i zbog drugih Il'udi. U tom pogledu Ijudi pro­
teklih razdoblj3, u osnovi Llzev;i, biii SU llzajamno bliii :le go
Ijudi dimas. i .Ja nas zivimo u jednoj istorijsl;oj epohi, koja je iz
dubin C\ clIvjekovih iznijeb narocite snage, osobit c u civilizova­
nom svijetu. TE: su sna ge s jed ne striine narocito valj ;me. ali su
manje podobll e da u covjeku zivo potstaknu socija!nc instinkte,
socij21ne impulsl', kuii su zn [anije vrijerr:e bili <1obri il nijcsu
vise za n ase d o ba.
U Ijudskom razvoju posljednjih tri d;,) cctiri sto!jeca. iz du­
bina covjekove duse izbil;: je Ol1a Ijudsl(a sposobnGst, ol1a du­
sevna snagil., koja se moze nazvati intelektu il ln0111 sn<lgom,
sn~lgom razuma, I,ao manjevise razumsko pos miitran je svijeta,
To promatrallje svijeta imalo je vanrcdan Ilapredak u pogledu
spoznClje prirode. One; moze covjeka odvesti vrlo daleko u po­
gledu njegovog odnosaja spram spoljasnje prir()de. Ali pos!iivlja
se pitanje da Ii je ta snaga (koja pretstavJja sjaj, triumf, najno­
vijeg doba) i neposredno poclobna da uledi odnosclj cov;eka i
covjeka. Jedino jasan pogled u to pitallje moze takode objasniti
'ocijalne teznjc nCijllovijeg duba. Te socijalne teinje, kako se
obicllO postavljaju, naime, mogll biti samo kao nt:ki spoJjasnji
SUS at CeBIT 2009 Hannover
\SUS' full line-up of innovative 3C
,olutions will be showcas ed at
~eBIT 2009 in Hannover. Take this
) pportunity and join us there l

CeBITi~
High Definition

HANNOVER;;' N
J'i$l.i$ @ Hall 26, Stand 039
•

85

-z nak, sarno simptom neceg mnogo dubljeg u covjeku. To dolazi

u pitanje naiOcito za duhovnonaucno promatranje.
I{ada pogledamo dubJje kako je u starijim epohama nasta·
jalo socijalno razvijanje, socijalne veze medu ljudima, nalazimo
da su tu bitne snage uglavnom zivotni instinkti, dublji, nesvjesni
os jecaji, a ne intelektualne snage, razumsko posmatranje zivota.
In telek tualna snaga, sto se pokazala tako uspjesna za neposredno
zapazanje prirode, vjerovatl10 ce imati malo zivlltne spcsobnosti
za socijalno uredenje. Snaga intelekta poknala se naroCito zna­
caj na za posmatranje nezive prirode. (;ovjek koji ostaje sarno
kod posmatranja prirode, i nece da se uzdigne do duhovnog
pro matranja, dolazi pred zagonetku kada treba da od mrtvoga
dopre do zivoga. Ne treba se cuditi da to sto ima veliko zna­
cenie za neiivo, za mrtvo, ne moze da ima istu jacinu i plod­
no st za to sta je ne sarno iivo, nego treba da se izgradi ikao
dusevc i socijalni odnosaji medu ljudima.
U izvj es nim potsvjesnim cblastima duse nalaze se one
snage koje su bile djelatn e u socijalnom uredenju, ali na drugoj
tr aoi danasn joj epohi sa svojim narocitim svojstvima covjek
ima da zahv ali za dva snazna socijalno djelatna impulsa.
Jedno od najva i ni ji h socijalnih pitanja sadasnjosti doslo
mt je pred dU5U prije trideset godina kada sam se bavio pro­
blemom covjekove slobode U Ijudskom drustvu. DOiivljaj slo­
bode je, U osnovi uzevsi, star toliKO koliko i intelektualni zivot.
Time sto se t ovjek intelektualnim zivotom uzdigao do 6ste
misli, kojom je shvatio i pojave u prirodi, postao je svjestan
svoje slo b ode. Starija doba su u say misaoni iivot mijesaia jos
necega sto je bilo iIi sarno posIjedica organskih zbivanja, sto je
instinktivno izbijalo iz nesvjesnih oblasti voIje iIi takoder iz ne­
svjestl og u osjecajnom iivotu. Jasno pojimanje misljenjem, uz­
dizanj e do jasnih, matematski formulisanih prirodnih zakona,
jasno pojimanj e stvari, - da se u tome nalazi cijelim svojim
bicern - posta lo je covjeku mogucno tek u vremenu kad se
uzdigao do cistog misljenja, koje su za novo prirodnoznanstveno
istrazivanje inspirisali Kopernik, Galilej i drugi poslije njih. Tako
je upravo dozivljaj slobode u vezi sa onim sto na drugoj strani
pro izlazi iz instinktivnih moci koje su ranije bile socijalno stva­
ralaCke.
Prilazeci u punoj ozbiljnosti problemu slobode, covjek
biva 2a neko vrileme bacen kao u neku prazninu, koju osjeca

1i~j1m:Jif~·I,pl:mila·N4·

ASUS' full line-up of innov ative 3C

Fun At Your Fingertips
solutions will be showcased at
Ce BIT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy o ppo rtunity and join us there l
Savings and

CeBITi~
High D efinition
Touch
Multimedia

HANNOVER;;'

N
Ja..i5 @ Hall 26, Stand 039
 80

sa svom grozom koju covjek moze da dozivi kad se nade pied'

prazni nom, pred bezdani. U ranije doba, dok je covjecanstvo
bilo naivnije u pogledu dusevnog zivota, dok nije dos lo do
svijesti koja vlada u novije vrijeme, mogla su da postoje shva­
tanja koja su bila slikovitija, koja nijesu tekla u cistim apstrak­
tn im mislima. Slikovite misli potrebne su covjeku za uClanjenje
u slozeni socijalni ljudski zivot. Apstraktnom mislju ne moze
covjek rijesiti to sto ga vodi do toga kako da nade svo je mjesto
u svijetu.
U predavanjima ovih dana izlozio sam da covjek duhovno­
naucnim razvojem, od apstraktnih, mrtvih misli, dolazi do zivih
misli koj ima moze stvarno ulaziti ne sarno u neorgansku, nelivu
prirodu nego i u tvorevine zive prirode, kao i u unuta rnjost
dusevnih svj etova. Time se covjek svojom svijescu p rib lizava
opet onome sto je nekada postojalo na instinktivan nac in. Mnogi
Ijudi danas jos ne priznaju kad im se kaze ovo: Ono sto je
nesvjesno djelovalo u ranije vrijeme, sto je iz nesvjesnoga oplo­
davalo fantaziju itd., to se dusevnim razvojem, kako sam ga
opisao, moze uzdiei u svijest. Odmah se prigovara da se iza
takve teznje nalazi neko filistarstvo, neko izmisljanje, koj e na­
ivnost zeli da prevede u svijest. Od nekog takvog puta u svijest
covjek ee se plasiti samo doUe dok ne zna da se ono doziv...
Ijavanje u naivnosti, koje je kod covjeka na prvom rnjestu in­
stin ktivI1o, moze opet obnoviti i pored svijesti zivoga misijenja .
Zivo mi sljenje uvodi nas i u zivo pojimanje socij alnog zivota.
2ato eu danas u uvodu ui'> azati sarno na jedno. Danas se
oa pi. vrlo mnogo govori 0 kapitalizmu, 0 funkciji kapita lizma
u socijalnom uredenju. ima nebrojeno definicija 0 tome iSta
je kapital. Cesto su te deiinicije vrlo stranacki obojen e, ,li iza
njih se krije jos nesto drugo. Kapitalizam u svojoj funkc iji 11
soci jalnoj strukturi covjecanstva ne mozerne shvatiti U ostro ocr­
tanim pojmovima, nego u zivirn pojmevirna kakvi su nekada
bili u instinktivnom naivnom dusevnom zivotu a ko je d anas
opet dobiva svjestan dusevni zivot. Treba sarno da se jednom
osvrnemo na to sta kapital znaci na pr. u Srednjoj Evropi, u
Njemackoj, gdje je izvjestan socijalni razvoj poceo kasnije nego
u Englesko j. I sta znaci kapital u Engleskoj gdje je socijaln i
razvo j zapoceo jednostavno kroz ranija stanja ekonornskeg ii.­
vota. Tu je trgovacki kapital osnivao One sto se u Njemackoj
bez trgovackog kapitClla moralo da vrsi drukCijim zahvata njem.

- MSUS' full line-up of inn ovat ive 3C

Fun At Your Fingertips
solutions will be showcased a t

~
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
o pportunity and join us there'

CeBI
High Definition

- Touch
-- - -

HANNOVER
li5l.JS @ Hall 26, Stand 039
 87

kapitala. Kada pogledamo kakva je bila uloga kapitala l\ Sred­

nj oj Ev ro pi a kakva u Engleskoj, tada se ubrzo uvida da se sa
pojmovima kojima se treba obuhvatiti socijalni zivot, cak ni u
nekom odredenom slucaju ne moze imati nesto potpuno odre­
deno. Mora se imati nesto Cime se moze neposredno zahvatati
u stva rnost i to na mjestu koje je po svojoj idejnoj sustini ela­
sticno tako da se tome mo ze dati neki drugi oblik pri istoj
socijalno j strukturi. Posto zivimo u dobu koje je vaspitano na
intelektualizm u, koji moze da postoji sarno u ostro odredenim
poimov ima, potrebno je da potrazimo to kako do razumievanja
sociialnih tez nji dolazimo time da iz intclektualizma u(temo u
zivi svijet mi 'Ji koji se opet mo ze preo braziti u takve socijalne
im pulse sto ranije bjehu instinkti u starijim epohama razvoja
covjecanstva.
Shvatanje svijeta na koje se ovdje misli ne treba da bude
ma kakva teorija. Cesto mu se prebacuje dogmatizam. I kada
govo ri 0 socij a lnom zivotu prebacuje l1lU se da lici na utopije,
dakl e na dogmaticnost. Sve je to neosnovano, jer (I cemu se
radi nije niposto to sto se izrazava jednim iIi drugim pojmom,
nego da covjek uzi ma u obzir cijeli zivot, fizicki, dusevni i du­
hovni zivo t. To je pripre manje za sposobnost da se shodno
stvarnosti sbvati taj cijeli iivot u svojim pojedinim konkretnim
oblic im3 . T ime se otv a ra perspektiva na najvaznij e socijalne
tetn je naseg vremen a. ((ada sredstvima ovog duhovnonaucnog
pogle da posmatramo Ijudski fiv ot nalazimo da je i pojedinacni
cov jecji zi vot pudv rzen izvj esn im stepenima razvica kao i isto­
ri jsld razv oi cijelog covjeeanstva. Gledajl1ci u duh ovne odnosaje
nalazimo da u il1 telektu alisticko m nacinu mi sl jenja ne zivi dijete
niti u prvim godi nama zivota, niti n godinama pohadanja
osno vne skole, kao ni kasnije do dv adesetih godina zivota. Tek
poslije dvadesete god ine, u zreiijem dobu ziv ota, mo ze mo osje­
cati in tele ktualizam ka o unutrasnji dusevni kostur. Do tad a osje­
camo svoj iivot instinktivn o tako kao da on na izvjestan naCin
tek im a da ul1ntrasnie otvrdne u tak vim smjernicama koje se
kasnije pojavljuju kao du sevni kostuL Ali cijeli nas socijalni
zivot pro iet je onim na sto je ipak uplivisao intelektualizam,
rna da in telektualizam ne mo ze da bude socijalno stvaralacki.
On teee u to sto je nesigurno postalo u instinktima. Tako u da­
nasnjern socijainom ureden ju irnamo neki neo rganski zajednicki
lItica j instinkata sto su postali nesigurni i onoga sto od inte-

....--­ASUS ' full

line-up of innovative 3C
Fun At Your Fingertips
solut ions will be showcased at
CeB IT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy
opp o rtunity and join us there!
Savings and

CeBIT~~
High Definition
Multimedia Touch

HANNOVER;;' N
I'i5l.J5 @ Hall 26, Stand 039
 88

lektualizma nasto ji da ude u soeijalni tivot a ipale tu ne pri­

staje.
Na drugoj strani to uSl ovljava da sivararno sasvirn drukcije
ideje 0 tom e sta se u stvari zbiva u soeijalnorn zivotu, kakve
snage tu zaista postoje . Danas se resto govori u netacnom
smislu 0 soeijalnim odnosaiima medu liudima. U zadnja tri do
cetiri stoljeea ljudi su vaspitani da sve iskivaju u intelektuali­
sticnim oblieima. T o mogu odrasli ljudi ali ne dieea i omladina.
Omladina razvija sasv irn drukcije snage nego sto su intelektu­
alisticke. Dijete razvij a u prvom redu snage kojim a je ono
jedno jedino culo, sasvim slicno culu I<oje sam opisao kao du­
hovno culo, dijete je to sarno vise u materijalnom smislu. Ono
eijelim svoji rn bice m zapaza okolinu i podrazavajuei tome uti­
sku je to u svoje pokrete. To podfilzavanje, koie protkiva eio
dusev ni zivot djeteta, sasvim sigurno nij e intelektualisticko.
Zatim, pribl ii no ad mijene zuba pa do paIne zrelosti, dijete se
ugleda na misl jenja, uvjerenja svoje okoline.
Nemojte misliti da ell yam ja, koji sam napisao "Filosofiju
slobode" , iz nekog reakeionarnog in stinkta reei ovo sto sada
imam da kaze m. Ovo sto eu iz lozi ti odgovara uistini jednom
zakonu razvo ja covjecanstva. Od mij ene zuba do polne zrelosti
di jete je iz dubine svoga biea sposobno da prim a to sto nalazi
oko sebe kao sam po sebi razumljiv autoritet i sio mu se daje
p relw tog autoriteta. KO dubl je pos matra zivot zna kolika je
sreea za nj egovu dusevnu h,lflTlo ni ju eijeiog zivota bilo to ako
je bas u pomenutom dobu zivota sa postevanje m i divljenjem
g\edao na izvj estan autoritet. osjeeajuei (ne ugledajuCi se tada
na I1jega): preko tog covjeka otkr.iva mi se to sto ja sam treb8.
po stane m, Sio ja sam hoeu da bud em. Slusam mnijenje ovog
iii on og i pri mam to u svoju dU5U. - Sasvi m je pogresno kada
se misli da dijete u dobu poh adanj a osnovne skole treba da
prima sarno to sto vee razumi je. Tada se uistini brinemo sarno
za to doba njegovog zivota, i ne uzim amo u obzir sta se sve
Cini u teznji da se djetetu daje 8al110 to 0 cemu se misli da to
dijete vee ra zumij e. Dijete razumije vise no sto se misji, ali ne
inteiektorn nego cijelim svojim bieem. Kasnije, na pro u 30, 40,
~O, 60 godini zivota maze da se iz dubine duile pojavi nesio
sto je rem iniseenca na pr. iz osme godine zivota. Tada je iz
postovanja pr imio od nekog autoriteta, tada to nije razumio u
intel ektu alistickom smislu, ali se uZivio u to sto je tako primio

ASUS' full line- up of innovative 3C

Fun At Your Fingertips
so lutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
Enj oy Energy opportunity and join us there l

CeBIT~~
High Definition
Touch

HANNOVER ;;-

N
IiSi..S @ Hall 26, Stand 039
 89

u dubine duse cijelim svojim bicem. Poslije ne!\oliko desetina

go dina .~ izronjava. Covjek je postao zreliji, razumije to, tek
sada to ozivljava. Za kasnije doba zivota znaci vanredno mnogo
kada covjek na taj nacin moze unositi kasnije u zivot ono sto
od svoga djetin jstva nosi u sebi. To je sasvim razlicito od ne­
preobrazenih sjecanja, to ie nesto sio moze da se zasniva na
zivo j nau ci 0 vaspitanju koja u onom dobu zivota nece da daje
djetetu ostro odredene pojmove, koji su dobri za izvjesne svrhe
zivota, ali se spram djeteta ('doose tako k30 kad bismo l1jegovu
ruku priklj estili da ne moze rasti, da mora ostati mala , da se
ne moze dalje razvijati. Do pravog vaspitanja clolazimo tek kada
dajemo zive po jmove koji dalje zive sa djetetom kao sto nje­
govi udo vi da lje zive s njim. DajuCi djetetu pojmove !\oji imaju
u sebi moc rasce n ja tek t3da dajemo djetetu ne S8mo radost
zivota nego i pravu zivotnu snagu, kada doz ivljavam o, kao sto
sam nazn acio oeSto sasvim naivno 1.1 dlJsevnom zivetu. Zivotne
snage ne donosi nam intelektuali sticko rilzumijevanje nego pri­
manje od nekog a ut oriteta koga postujemo.
Zatim dolazi doba u zivotu lwda se u covjekovom, jos ne­
odrede no rn stavu sp ram svijeta, rada Ijubav i razni, ponajcesce
neostvarlj ivi ideali . Tell: posta prodemo to sve, prelazimo bez
stde u intelektualisti cko doba zivota. Ono sto se danas cesto
daj e omladin i da llci, prildadno .ie u stvari onom kasnijem dobu
I' zivota ko je sam naznacio. Zato dan as oml adin3 cesta ne razu­
mij e svoje uCitelj e. Ranija vremena ra zvijala su i u socijalnom
zivo tu n1ge koj ima je sasvim drukcije nego dana s om!adina razurn­
jevala starije. Otuda se stvorila socijaloa provalija izmedu sta­
rijih i omladi nE:. Ne sarno duhovnim udubljivanjem nego oziv­
ljavanjem svoga duh ovncg zivot a moram o opet steCi cnu spo­
oboost kojom odrasli covjek moze razumjeti omladinu.
To .ie sarno jedna strana, same sasvlm mali dio i u soci­
jaloi m teznjama danas njice da se premosti provalija medu gene­
racij ama. To se moze uciniti sarno obogacivanjern unutras njeg
covj ekovo~ zivota. Tek onaj ko danasnji intelektualisticki dusevni
zivot unLltrasnje osnazi do zivog rnisljenja i do duhovnog gie­
dan ja, iii bar da prim i otkrica toga misJjenja i gledanja (jer i
oni bude cijeJu dusu) tek on nalazi opet mogucnost da potpuno
gleda II djetinji zivot, da iz tog iivota trazi snage s kojima se
moze razumjeti sa djetetorn. UkazujuCi na pomenutu provaliju,
ukazu jemo uopste l1a provalije sto u danasnje doba postoje

1~f1liS:Jj ,1,I.Q:61,1.t.OO*

Fun At Your Fingertips ASU S' full line-up of innovative 3C

solutions w ill be showcased at

~ I
CeBIT 2009 in Hannove r. Take thi s
Enjoy Energy
opportunity and join u s there!
Savings and
High Definitio n

CeBIT~~
Multimedia Touch

~
.

.
- .. ,.

HANNOVER;;' N
/iSLiS @ Hall 26, Stand 039
 90

iz medu covj eka i covjeka, muskarca i zene, izmedu klasa drustva.

Jer, kao sto nas goli intelektualisticki zivot odvaja ad djeteta,.
tako nas on odvaja i od drugih ijl1di. Tek kada razvijemo zivo
miSljenje, koje je slicno izvjesnom instinktivnom pojimanju svijeta,
vidimo da tim zi vim misijenjem opet mozemo pouzdano nati
svoje stanoviste 0 socijalnom uredenju kao sto ga je nekada
instinktivno nasao covjek tako da su bili mogucni socijalni orga­
niz rni. Tek time sio posti~emo inspirativnu svijest u kojoj in­
spirativno primamo iz duhovnog svijeta objave duhovnih bica,
tel< ti me mozemo zaista da premostimo provalije medu ijudima.
To je drugi stepen socijalnog zivota. Prvi je da covjek
im aginativnom spoznajo m nala zi svoje mjesto u svijetu, a sto
je nek ada instinktivno cinio. Drugi je stepen da nademo most
do drugog covjeka, do covjeka koji je u nekom drukCijem so­
cijalnom polozaju. Danas je Ijudima to vanredno otezano, jer, U
osn ovi uzevsi, danas ne rasuduju iz stvarnosti, iz svojih osjecaja,
pr i ucl anjivanju u socijalni zivot. Najdalje su od stvarnosti bas
kad a misle da rasuduju shodno stvarnosti. Treba sarno jednom
pog\edati kak o se danas i oni sto vade ljude postavljaju u
zivot, iele da kritikuju tivot, a ipak su daleko od stvar­
nosti ii vota.
Samo kao primjer za to zelim da navedem jednu licnost,.
Rozu Luksemburg, koja se naroCito radikalno isticaia u soci­
jalnom djelovonju novijeg vremena. U nekom njenom gO\1oru
mogJi ste cuti. n3 pr. ovakva izlaganja : Nekada je eovjek vje­
ro va o da on potite iz nekakvih duhovnih svjetova, da su ga
oni postavili u socijaini zivot. Danas znamo da se on nek3da
neo dje ven, kao neki majmun, verao po drvecu i da su se iz
toga majmuna-covjeka razvili oni koji se d,mas nalaze na raz­
Iicitim polozajima socijainog zivota. - Takvo izlaganje proJe­
tarskim masama bilo je prozeto kaq nekom reiigioznoscu, ne sa
toplinom neposredne !iene djelatnosti nego sa izvjesnom suvo­
parn oscLI, tako da se takvim osjecajem i shvati, a da i pored
toga iza zove izvjesl10 odusevljenje zato sto su Ijudi tada osjecali:
Pa to su u stvari svi Ijudi jednaki i otpadaju sve socijalne
razlike. Ali, to sto je tako govoreno nije govoreno na osnovu
doz iv\jaja socijalnog zivota nego iz teorije za koju se vjerovalo
da je stvarnost zivota.
Vecina ljudi d,mas stoji u socijalnom zivoiu tako kao ta
markantna licnDst Roza Luksemburg. 0 socija!nom zivotu govore

Fun At Your Fingertips A S US' full lin e- up o f inn o vative 3C

sol uti ons will b e sh owcase d at
Enjoy Energy CeBIT 2009 in Hanno ver. Take this
opportunity and jo in us there!
Savings and
High Definition

CeBIT~~
Touch

HANNOVER;;'

N
IiSi..iS @ Hall 26, Stand 039
 91
om
March & April 2009
tako do. u njihovim rijecima ne bije snaga sto dolazi iz zivota,
iz doiivljaja socijalnog u covjeku. To moze covjek kada starom
instinktivnom snagom promatranja socijalnih prilika nalazi svoje
mjesto u zivotu kao i most ka Ijudima drugih drustvenih po­
lozaja, staleza i drugih do bet zivota, a dalje je nalazenje covjeka
kao pojedinca, co vjekove Jicnosti. U starijim epohama to S ll
Ijudi nalazili instinktima sto se nalaze vanredno duboko 11
covjekll. Oni postaju svjesne snage saznanja kada se covjek
razvija dotle da say postaje eulo, duhovni organizam, kao sto sam
opisao, time svojom voljom izvan tijela dozivljava u duhov nom
svijetu. Uzi vljavanje u drugog eovjeka uvijek je nesvjesno iii
svjesno osjecanje izvan tijela onoga sta je drugi covjek. Netacno
je misljenje da covjek, gledajuci drugog covjeka, na osnOVll
njegovog spoljasnjeg izgleda zakljucuje da i taj drugi ccv jek
ima ja. I<ada tu cinjenicu duhovno gledamo vidimo da se tu
rad i 0 neposredaom zapazanju toga sta .ie u drugom covj eku.
Neposredno zapazanje drugoga covjeka jeste sarno cin gled onja
uzdi gnut u duhovno-dusevno. Do toga dolaze i izvjesne struje
r dana snje filosofije. Duhovna znanost pokazuje da se covjek
llzivljava u drugog covjeka nalazeci na svjestan nacin snagu
koja djeluje u nesvjesnom, instinktivnom, i da se tek tako moze
potpuno uclaniti u socijalni zivot. Ali onda, kada pomocu va­
spitnim putem postignutog intelektuali~ma u covjekovom razvoju
(od nosn o po mocu onoga sto maze da nikne iz intelektuali zma)
mozemo da ukazemo n3 tako prodl1hovljen dusevni razvoj, tada
mozemo da ukgzemo i na to da se mogu nati socijalne pe r­
spektive. Naravno, tek kada se duhovno, moze dokuciti na ovaj
nacin, dolazi se pomocu snage, koja otldanja prvobitno str<illO­
vanje, do neposrednog dozivJjaja impulsa slobode u covjeku. Taj
impuJs slobo de ima covjek zaista dozivjeti cije!imsvojim bicem. To
mozemo pretstaviti na jednom primjeru iz vaspitanja.
Na cemu se zasniv a Valdorfska skola u Stutgartu, koj a je
ponikla iz duhovnog shvatanja svijeta i zivota? Kao jedna so­
cijalna ustanova ona zeli da se u danasnji socijalni zivot llclani
kao sto traze snage danastljice. Zato 11jen ci lj nije da bude skala
nekog pogJeda tla svijet u me: kome pogledu. Sasvim je pogre sno
shvatanje nacela te skole kada se misli da se djeca tu upucuju
u neki pogJed na svijet. Tu je sarno za nastavnike duhovno shva­
tan je svijeta i zivota. Sto na tom shvatanju svijeta i zivota nij e
teorija nego tivot, moze plodno djelovClti i u pedagoskoj um jes-

~1i~iHm:jif·N'PI:@i,i,t.i@'
Fun At Your Fingertips ASU S ' full line- up o f innov ativ e 3C
s olutions will be s h o wcased at
Enjoy Energy CeBIT 2009 in Hannov er. Take this
Sav ings and opportunity a nd join us there!
High Definition

Touch
CaB T~~

Multimedia

HANNOVER;' N
liSLiS @ Hall 26. Stand D39
 92
,

March &April 2009

nosti, nac inu predavanja, u svemu nastavnikovGm radu o!w po­
ucavanja i vaspitan ja. Gledajuci na apstraktna nacela, i kod drugih
metoda poucavanja i vaspitanja moze se naci uglavnom to isto s to
i kod Valdorfske skole . Ali u Valdorfskoj skoli radi se 0 neposre d­
n om ZivOtl1 slo teee iz zi vog shvatanja svijeta a ne iz shv atanj a
zi vota koje daje sarno pojmove. Nastavnik na pr. mora im ati t1
vid u cla medu skolskom djecom ima i takve koja ce jedn om u
zivo tu razviti sposobnosti dal eJco vece od sposobnosti svoga
nastavn ika. Mora se umogllciti pedagogija kojom se so. djeco m
u svakom dob u moze postupati tako da do dll ne sarno do
_poso bnosti koj e ima nastavnik nego i cia nesmetano mog u
ra zvi ti eventualne sposo bnosti sto se kod njih nalaze u klici a
nema ih nastavni k. Danas se cesto nabraja da treba razvija ti
lien cst dj eteta, ne klj ukati ga nego pustati da se dij ete iz sebe
raz vija, i gle daj uCi sarn o na rijeci moze to izgledati vrio iije po
i plodno za iivo t. Ali cesto se stirn ipak ne misli ni s!", drug o
nco-o da se razvija u d jetttu to 0 cemu se misli da bi to mo gla
hit i iicnost, i del to nete biti licnost veta od nastavnika . U Val­
d orfskoj sk oli slobo da je U osno vi cijelog vasp itanja. Nieim Se
ne dira du hovno -d usevno bice covjekovo kao ni biljka kn ju
pust<imo da se sl obodno ra zvija prirnajuci svjetiost i vazdu h.
P ravi pozn avalac covjeka zna da je sveti nj a duhov no du sevna
Iicno st djettt2, i da ono potp uno sarno slijedi impulsima okoline ,
svijtta ako sebe . Toj licD osti, na kOj ll gleda sa sveto m strepnjom ,
llciiel1 tr eba da ukio ni ono sto je moze smetati II njenom raz voj u
S metnje sio mogu dnci sa fizicke, d usevne, pa i duh ovne strane ,
mogu se Iji dj, i j kada se poznanj e covj eka razvija u pedagosk om
s mjeru. Tada se maz e lltanc3Din: zapazanjem otkriti gdj e se
nala ze sm etn je slobodno m razv oju iicnosti. Tll ne treba grubo
dirat i u dfllgaCiju prir odll licn osti, tada lienost umije svojom
vlastitom sn 2gom da se razvija tako da i.! svojim sposobn ostim a
moze doci dalje od nastavn ika. To znBei imati pravu paznju
spram covjekove slo bode. Covjekova sloboda trazi da covjck u
se b ~ nalazi impulse koji ga vode tl zivotu. U ranije do b:1.
u zivljujuci se insti nkiivn o u socijalnu okolinu, covj ek je iz svoj e
olw line primao sio je tad a u njemu djeloval o kao moral ni. l\ao
re ligio zni impllisi. To je paralizovano jacinom intelektllalizm a.
P rvo se mora ra zv iti on o sto u svijesti op et vo di do onoga sto
ie nekada postizano instinktivno.
U vez i s ti rn sav remeni covj ek mora II svojoj lienosti da

Fun At Your Fingertips ASUS' full line - up of innovative 3C

solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in H annover. Take this
Enjoy Energy
opportunity and join us there !

Hig h D efinition

CeBIT2~
Touch

HANNOVER;;'

N
IiSi..i5 @ Hall 26, Stand 039
 93

trazi mo rai ne impulse, a moze ih naci sarno u praiskonim dubi­

nama svoje duse. Na drugoj slrani u posljednja Iri do cetiri sto­
Ijeca promstranje zbivanja u prirodi odnegovclno je tako da vazi
kao jedini autoritet Tako ljudi stoje na jednoj sirani pred tim
sto, na vanredan naCin, mogu svojim razumom u prirodnim
zbivanjima. Napredak covjecanstva u tom pogledu pOKazao se
zadnja Iri do cetiri stotjeca i u vanrednoj primjeni prirodne zna­
nosti u tehnici. Prirodnoznanstveno miSljenje Ul2Zi u covjeka i
vodi ga dalje. Tu je covjek produktivan na podrucju tthnike,
jer to sto llsisava iz prirode djeluje u njemu kao neki inspira­
tivni dar. Mozemo do u najnovijepronalasl<e slij'editi kako ono
slo prirodonal1cnici prirnaju iz prirode u neku rulm njihov duh
vodi dalje u tehnici talw da dalje djeluje inspiracija prirode. Ta
inspirativna snaga nedostaje savremenorn covjeku tamo gdje do­
lazi u obzir eticlw, religiozn o, dobra volja, ukratko sve 0110 510
iz covjtka treba da vodi do socijalnog ureaenja i socijalnog
zivota. Tu nam je opel pGtrebna snaga koja u duhovno· dusevl10j
oblasti djelujc tako kao cisto prirodna inspirativna snaga u
spoljasnjoj tehnici. U spoljasnjoj tehnici dosli SOl O vanredno
daleko. Sto je c:wjecanstvo tu postiglo mora pJatiti time sto je
don ekle zaostao cisto duhovni zivot, udalji o se oct starih tradi­
cija kako u religioznom tako i u moraln om i socijalnom po­
gledu. Danas it covjeku potrebna l11ogucnost da iz svoje licnosli,
u punom dozivljaju slobede, dolazi do neposrednih moralnih
impulsa. Zato sto stojimo pred tom socij alnom nuznoscu ukazao
sam u ,.Filosofiji slobode« da postoji moratn<1 intuicija. Vet
tada sam nazllacio da u savremenorn ziV0tu covjE'ku mugu sarno
iz duhovnog svijeta priticati moralni irnpulsi, koji ga osnazuju
eticki i moralno. Zato sto u posmatranju spoljasnjeg svijeta ne
maiemo doti de duhovno stvaralackog , potrebno je da se uz­
dizemo do duhovnih intuicija.
Ko svjes[)() du blje razgleda ovo doba tehnike vrlo ce lako
reci : Nalazeci se okruzeni ovorn mrtvom tehnikom ne mozemo
iz nje crpsti moraine impulse kao sto je to nekada mogao cov­
jek koji je u prirodnim pojavama, u prirodnim snagama, gledao
duhovno-duscvno. Ne mozemo to jer imarno saznnnje 0 prirodi
cisto od svega toga. Zato svoj moralni svijd moztmo da dobi­
jamo sarno kada ga licno neposredno duhovno dokucujerno u
slobodno j intuiciji. A za to nam je potrebna unutrasnja ziva
snaga duha, koju mozemo dobiti i udubljivanjerrJ U otkriea onog

(ltiftM:ji•.t.I.pl:6j,j,t·MY'
F un At Your Fingertips ASUS' full line-up of innovativ e 3C
solutions will be showcased at

~
Enjoy Energy CeBIT 2 009 in Hannover. Take thi s
opportunity and join u s there l
Savings and
Hig h Definition

CeBIT~~
Multimedia Touch

HANNOVER ;;,

~
/'iSL.i5 @ Hall 26, Stand 039
 94

l) hvatanja svijeta i zivota 0 kome je ovdje govoreno. Ovo shva­

tanj e svijeta i zivota zeli sarno da iznese ideje i pojmove da bi
ani u nama na duhovan nacin postali zivi, tako da mogu po­
stati i socijalni impuls, a ne sarno impuls u covjekovom mi­
sljenju, u saznanju . - Socijalne teznje sto se u javnom zivotu
d anas mnogovrsDo iznose jesu simptomi toga da su izgubljene
stare instinktivne pouzdanosti socijalnog zivota i da stojimo pred
nuinosti da na svjestan nacin osnivamo duhovni iivot koji ce
·davati iste impulse kao nekada instinktivni zivot.
Cesto danas moiemo cuti: Svakodnevne brige za zivot i
nevolje danas su tolike da se jedino moramo brinuti za presne
potrebe zivota. a tek kada se u tome pogledu malo olaksa mo­
zem a pogledati malo dalje. Sta ce nam sve te socijalne ideje.
Ovdje u Srednjoj Evropi radi se prije svega 0 nasusnom hljebu.
- Ali, i pored svih trenutnih potreba, treba da Ijudi sto prije
dodu do socijalnog razumjevanja, da se ponova ne stvore uslovi
koj ima ee Ijudi opet doci u takvu bijedu i nevolju. Socijalno
pitanje ne moze se rijesiti starim utopistickim i intelektualistickim
idej a m~. Ogled u tome pogledu na istoku Evrope odveo je u
upropascivanje. Potrebno je da se u socijalno pitanje ulazi teme­
ljitim misljenjem, osjecanjem i dazivljajem, inace, sarno nastav­
Ijanjem starih formulisanja ide se u susret r<lstrojstvu.
Avet evropskog Istoka preteei gleda l1a Zapad. Zbog toga
lle treba da ostanemo nedjelatni nego da stalno trazimo zive
socijalne snage, zivo shvataoje socijalnih teznji, buduei da se
apstraktno i utopisticko pokazalo kao neplodno. Kako to maze
da bude u pojedinostima pakazaee se u idueim predavanjima.
U ovom uvodu danas htia sam sarno da ukazem na to da se
iza sacijalnih ideja nalazi nesto dublje, sto je u vezi sa izvjesnim
preobrazajem cijelog dusevnog zivota .. To se u najnovije doba
po celo da shvata i u proletarskim krugovima. Uvida se vee,
manje iii vise, neplodnost starih parola i testa se vee naglasava
vaznast dusevnog biea covjekova, da opet moralni i religiozni
impulsi moraju da biju socijalnim zivotom. U danasnje doba
!judi misle da su prakticari, a ne znaju koliko u stvari rade po
teoriji. Nije nam zadatak da neposredno postavljamo nove so­
cij alne iii uopste kakve druge ideale. Nij e potrebno da apstraktno
a ovorimo 0 idealim a. Ono sto nam nedostaje nije apstraktna
skl onost idealizmu. Po!rebno nam je doi irJ/jat7anje duhclT7noga
a ne i:£.mis"/janje i dea/a . Potrebno je da imamo duh ne sarno u

A SU S' f ull lin e -u p o f inn ovative 3C

Fun At Your Fingertips
solution s will be s h owca sed a t
Ce BIT 2 009 in Hanno v e r. Take t h is
Enjoy Energy oppo rtun ity and jo in us th e re !
Savin gs and

c:eBIT!~
H igh Defin ition
Touch

M u ltimed ia

HANNOVER;;' N
IiSl..i$ @ Hall 26, Stand 039
 95

pojmovi ma nego toliko ziv da se kao bice naiazi u svemu

nase m djelovanju, pa ce se njegov upliv osjecati i u socijalnom
pogledu. Danas nam ne treba iormulisanje 0 idea lima i soci­
jalnim teinjama, l1ego ono lto nam daje snagu da slijedimo
ideate, lto nam daje unutarnji iiflOt da rasplamtimo ideale f<ao
ono ,~to budi nasu flolju na odusevljenle.;ca ideale plodne .;ca
sflijet, .;ca dufiorrni liivot.

Fun At Your Fingertips ASUS' fu ll line-up of innovative 3C

solutions will be showcased at

~
CeBIT 2009 in Hannover. Take th is
Enjoy Energy
opportuni ty and jo in us there !
Savings and
High Definition
Multimedia

.. - .. ~
~- ~ . . ~~~
~ .~
Touch
teB T~~

HANNOVER ~~
Ii5i..iS @ Hall 26, Stand D39
 7. SADASNJOST 1 SOClJALNE PRlLIKE
(Atlantska i pacific ka kultura .)

Za sadasnji preobrazaj socijalnog stanja na Zemlji karak­

teristicne ~u rijeCi jednog engleskog kolonijalnog ministra, koji
je prije nekoliko mjeseci kazao da se pogled svijeta ima da po­
mjeri od Istocnog mora i Atantskog Okeana prema Tibom Okeanu.
Tek sad a poCinju Ijudi postepeno da povlace konsekvencije iz
prilika sto su se dugo pripremale i toliko snazno izmjenile ve­
likim ratom. Da pov/ace KonseKvenci;e i~ to ga fto se u /edno
;edinstvo nosto;e da preobra:ze ne same privredni i soci;alnt
neg.o i sf7i uJ:o;amni odno:,Yo;i COf7;eeol7Stva no d;e/a; Zeml;i.
Stoga je potrebno da spoljasnje privredno razvijaoje prati i
duboki duhovni preobrazaj, cije pocetke moze covjek danas
mozda sarno naslueivati. Pri tome se mora uzeti u obzir, rna
kako da se izmjene socijalne prilike na Zemlji, da se u tom
socij alnom stanju Ijudi moraju uzajamno da razumjevaju ako
hoee da stupe u medusobne odnosaje. Za uzajamno razumjevanje
potrebno jt povjerenje a za povjerenje je potrebn(l da covjek
moze bar donekle gledati u dusu drugog covjeka. Civilizaciji
Zapada do sada je manje iii vi~e bilo mogucoo da dobije oesto
siri vidokrug (l Evropi i njenim kolonijama a moraee da se
nade vidik preko cijele Zemlje. - Sta se zbiva u tom pravcu,
veceras treba da ukatemo na osnovu nekoliko istorijskih osnova
koje neposredno zahvataju u sadasnjost. U vezi stirn kazacemo
nekoli ko rijeci 0 pokusaju razumjevanja u samoj zapadnoj
ci vilizaciji.
Kada obrazovani Englezi govore 0 Srednjoj Evropi (a tu
se misli u prvom redu na Njemacku) moze se cuti pribliino

Fun At Your Fingertips AS U S ' full line-up o f inn ovat ive 3C

solutions will be s h owca sed at

~
Ce BIT 2009 in Han nover. Take thi s
Enjoy Ene rgy
o pportu nity a nd jo in us th e re !
Savings and

CeB
Hig h D e finition
M u lti m e dia Touch

HANNOVER
/iSU$ @ Hall 26, Stand 039
ov akvo misl jenje. Kod nas Engleza pociva sve na izvjesnoj de ­
mo kratsk oj osnovi . Pojedinac mnogo odlu cuje 11 onome sto se
zbiva 11 prosv jetnom i pri vrednom zivotu. Veliki dio javnih po­
lova ostavJ ja se ini cijativ i poje dinca. Kada pogieda mo prema
, red njoj Evropi vidim o da tam o po stoj i izvjesna 3u tokratij a,
izvjestan princi p uprave u ka me upravni slu zbenic i iz sredi sta
drzavno g zivo ta izdaju razne pro pise 0 odn osajim a, pril ikam a
medu Ijudima. - A tam a dalj e prema Istok u, t akv o ra smatranj e
na510 bi da po stoj i ne sarn o auto kratija [l eg o neka vrsta patri­
a rhalne 211 to kratij e, koja je protkana ne sarn o onirn sto na r e~
du ju Ij l1 di koji up ravl jaju ll ego i izvj es nim religioznim imptl l­
som, tako da Ijudi osj eeaju da je to sto ci ne na Zemlji naredi­
vallO ad dl1 hovni h, vanze maljski h moei i biea ti je impulse pri ­
maju u sv oje osjeeaje.
Takvo rasmatranj e znClcaJn je za sada snj e socijalne pri­
lil(e. Sto idemo dalj e na Za pad u toliko vise je covjek svojim
cijelim mislj en jem i osje eanj em vezan sa poslovima 0 koj ima
se sta ra . To naroc ito dolaz1 do izraza ja u pri vrednim stva rima.
U pogled u dj lat nosti u privred nom zi vo tu covjek na Zapadu
na 'to ji da prodr e u pojedinosti, sitnice . Tu je kod covjeka
izvjestan bl izak Iicni odo osaj s. ra m spol jasnjih okol!1 os ti zi vo ta.
U Sre dnjo j Evropi 0 je u izv jesnom smislu dru kCij e. Tu vlada
~ m isao da se osiva ri ana , sto Englez, gledaj uei sa svoga sta­
novista, naziva znaosiveni m upravJjanjem drzave; da preo v!adaj u
izv jesne idej e koje se sm atraj u tacni ma, koj e treba da se uzive
u principe uprav ljanj a i da se mogu obuh vatiti jednim pregled­
ni m sistemo rn, jedni m dr zavlli m sistemom. A pojed inac, pril azeei
cin jeni cam a neposredn og ziv ota i ci njeni cama privrednog zivota,
prvo ima u vidu svoj e privredn o iskustvo, ali on pore d toga
ipak upire pogled u a na sto u izvjesnom smislu nosi pravno­
drzav ni l< arakter ko ji se mo ze uclani ti tl ,iedan ad po menutih
si stema. Pojed ioos! posmatra :<:3.0 dio nekog takvog sistem H.
Englez oern a sklonosti da iz mislja nek i sistem, on gleda sarno
ono sto proizla zi iz konkretnih pojedinosti zivota a ne ana
5to kao izv jestan opsti sistern obuhvata cjelinu.
Time je ukazan0 i na jednu pojavu koja je u oajnov ij e
vrijem e postala naro cito znacll jna. Za mili one i milion e Ijudi
nesto vanredn o znaCi ime Ka rla Ma rksa. I pored mn ogovrsnih
izmjena !ito su nastal e u pogl edu nekadan jeg dogm atski llkoce­
nog, sabl onskog marksi zm a (k akav je j os priJe nekoUk o dese­
7

Fun At Your Fingertips ASU S' full lin e -up of innovative 3 C

so lution s w ill be showcased at
Ce BIT 2 0 09 in Hann over. Take thi s
o ppo rt u nity and j o in u s there l

Touch I' .... 1_ _ _ _, . ~~

\.e I'~o
HANNOVER;;' N
Ii$US @ Hall 26, Stand 039
 ,
Y8

tina godina bio za milione Ij udi kao neka reJigija) za siroke

mas t: evropskog proletari jata ime Karla Marksa ipak vazi kao
ime jednoO" proroka socijalnog preobrazaja. Ovdje se sada ne
rad i 0 tome da ukaz uj ern 11a rna koje zablude marksizma, nego
sarn o da sa izvjesne stram' ukazem na njegovu istorijsK u
pojavu.
Marks je svoje ob razovanje dobio u Srednjoj Evropi, U
Njemackoj . Tu je pr imio sklonost za onG sistematsko, za ono
uredi vanje ide ja kao sto sam malo pri je naznacio. Zatim je oti­
sao na Zap ad. U Fra ncuskoj, a na roCito u Englesko j, u engie­
skim radn ickim krugov ima, proucavao je konkretne pojedinosti
soci jalnog razvitka, pri vrednog razvoja novoga doba. lz toga je
obrazo vao si stem jednog socijalnog organizma kakav mo ze da
obrazuje sarno srednjeevropski covjek . A taj sistem nije uhvatio
korjena mozda u prvom redu na Zapadu , nego u Srednjoj
Evrop i. To sto je Mar ks na Zapad u zapazao u konkretnim po­
jedin ostima, uobliCio ie u jedan veliki sistematski sklop ideja, a
to su njego vi privrzeni ci ucinili jos vise dogmatskim i teorij ­
skim. To je postalo id eal neke opste organ izacije cijelog Ijud­
sk og ro da sa privrednog stan ov ista. To je postalo u izvjesnom
pogi2du ideal pri vredne, drzavne orgalJizacije, kada su izvj es ni
krug ovi imali mo guc nost da to provadaju na Istoku, dakako u
vanred no neznatnoj mj eri, a sto tak ode vodi postepeno u besmi­
slenost. Bitn o je pri tome da se i na takvoj pojavi jasno uoCi
da se iz osnova razlikuje vee i nacin misljenja Sred nje Evro pe
od naci na rn isljenja evro psko g Za pada. Iz toga se vi di da bi
razn oli kosti na Zemlji mo rale biti jos mnogo vece i da jedino
nepristrasno st, misljenje bez pre duvjerenja, moze da sagleda te
razl ike.
Danas se ta raznolilwst u malome krugu evropske civili­
?acije mora posmatrati u vezi sa pozadinom velikog svjetskog
poretka. U danasnjicu, u socij nlne prilike, u danasnje stnnj e,
zapljuskuje i ono sto se rani je u istoriji zbivalo na Istoku i Za ­
padu. U mno gom soc ija lnom izgledll danasnjice ima i onoga sto
je da nas maski rano tako da mu se sarno neznatno vidi porijeklo .
U o nome sto je prije duze vrem ena nastajo l1a lstoku nalazi se
i ono sto se na Zapadll pocelo da pojavljuje u sasvim nov im
obli cima zaj e no sa 0111111 sto je narocito srednjeevropsko.
Podemo Ii prema isto [m, prema on om Istoku koji ce u
bl1duc nosti morati da obuhvati i zapadne tvorevine, vidimo de!

3US' full line- up of innovative 3C

~------'---------------------;--~ Iutions will be s howcased at

~
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy
opportunity a nd join us there!
Savings and
High Definition

CeBITi~
Touch

HANNOVER ;;-

N
JEi.,;S @ Hall 26, Stand 039
 99

su amo U lIaCinu miS ljenja, u socijalnim oSJeCaJlma ljudi, jos

osta ci prada vnih ureden ja i pradavnih impulsa. To sto se od
to o-a jos mo ze zapazit i na ls toku, rna da je do slo u dekadencu,
uka zuje na ona doba kada je na Istoku u raznim vidovima po­
. to jala vladavi na sveste ni ka, koji su, shodno tad anjoj lj udsko j
kulLHi. U sl) cijalni razv oj ugradival i ono sto su svojom instin k­
ti vn om vido vitoSCLl doznavali iz dllhovnih svjeto va . Na jed nu
k' sniju epoh u, kad a je nek ada nji Istok vec bio u svome raz­
voju na niz e, odn osi se ono sto danas Ijudi iz istorijskih doku­
m nata ll al aze 0 tome da su 11a Istoku nekada vladale hijerarhij e
svestenstva koje je ucilo na ro d da se iza svih prirodnih pojava
nal aze bozDns ko -dllho vna bica , i da covj ek izvjesni m magicni m
rad ll jama mo ze steci milost iii lju bav tih bi ca. Tacno je da su
u vrijeme stare orij entalDe civilizacije izvjesne odabrane indivi­
dual nosti tra zile vez u sa duhovnim svijetom, koja se osnivala na
ono me zasta mi danas ne mo ze mo da imilm o ni najm anje sklo­
nosti , Osniv al(! ,e na taj nama 0 uzimanjll izvjesnih jela i piCil ,
tako de: se iskl juci obicna culna djelatnost covj ekova i covje k
dozi vi doba u koj ima je moraln o-duhovn o jos bila u jednom
jed in stvll sa fizi ckom priro dom . U pradav na doba razv oja Zemlje
!1 Cl stoj ali su da se pre neSll ani upuceni svestenici time sto S11 u
svoJe ti jelo uzimali izvj esn e esencije iz spoljasnje prirode. ::lP O­
me nuo sa m u prethodnim predavanjima da covjek na savremenom
putu u natc ulne svjeto ve, iZv-jesnim duh ovnim gledanjem II svoj u
vlastitu prirodu, doz ivlj ava sjecanje svijeta. Pri tome Covjek moie
lb size do on og vremena (ka da prirodni zakoni za Ijude nijesu
bi li takvi kao da nas, niH duhovni zakoni tak0 ap str3ktni kao sto
Sl1 danas) lcada je moralno-duhovno i fizicko-prirodno bilo jedn o
jedinstvo, tak o dJ covjet< dolazi do dll hov no -dl1sevno-fizicko g
po rijekla Zernljina ra zvoja a ne do 6sto mt hanisticke Kant-La­
plasove p ra magl e, Sio covjek tako dusevno moze dozivj eti leao
sjecanje vijeta postize se danas duhovno -d usevnim vjezbama a
ne djelovanjem na fi zic ko tijel o. Tako nije bilo u da vno dob a
na lstok u, Tada su Ijl1di dolazili do izvjes nog snoJikog duhovnog
sled anj a tim e sio su potsticali svoje nes vjesne instinkte uzima­
niem u svoj organizam razi1ih esencija iz bilja, iz prirod e. T o
je bio prvobitn i nacin kako su prvaci u vladavini svestenstva
n<1 lsto ku do lazili u vezu sa dllbovni m svijetom a istovremen o
.3 U imali punu moe nad socijalnim i politickim prilikama. Time

al~""":jjf1.t'D:el,l,t.w§'
Fan-At your t-lrt-g-ertrpS~----:---noUS' full line - up of innovative 3C
s olution s will be s howcased at

~
Enjoy Energy CeBIT 2009 in Hannover_ Ta ke this
opportunity and join us there!
Savings a nd
High Definition
Multimedia Touch
CeB T~~
HANNOVER ~N
,"iSUS @ Hall 26, Stand 039
 100

u nalazili i impu lse po kojima su davaIi smjernice u socijai­

ll0111 zivotu .

U svim socijaJnim uredenjima Istoka bio je izliven relig i­

ozn i el me nat, svijest da ustvari duhovne moci vladaju svim

zemaljskim i da nijedan covjek ne bi trebao na drugi nacin da

zapo vjeda osim tak o da pusta da se snaga bozanske rijec i izIiva

u duh, u dusu, koj a te zapovjesti treba da daje. Uslijed toga S ll

oni impulsi, ko ji su se prvo smatrali kao religi ozni, kao milost

va nzemaljskih moci, u socijalnom zivotu primili obiljezje za po­

vjesti , pa i oodje gd je nam se u izvjesnim istocnj ack im kultu­

ra ma Cini kao da imamo posia sa zakonima u kasnijem smislu

te rijetl. Xada se gleda unatrag na bit takvih zakona, kao ::it o

su bili na p ro zakoni Hamurabi. a, lako se vidi da su tu U osnovi

impu lsi, koji imaju karakter "zapovjesti", koji se ipak svode [1a

ono sto se sma trala kao opstenje izabranih ljud i sa duhovn im

svij e om.

To se zatim, u sve slabijem obliku, odrzalo u svim soci ­

jal ni m llredenj ima koj a se zasni vaju na crkveno-religioznim os no­

varna. Ma kolik o da su danas II socijalnim prilikama te stvari

maskirane, ko d druStava na religi ozooj osoovi moze se vidjeti

kako se donek le jos pokazuju dj eJatni opisani im pulsi starog

lstoka. Mnog o toga u dan as njem so cijal nom sklopu ne raZll mi·

jemo ak o ne uzmemo u obzi r da su Ijudske duse u nesvjes.

nom jos u vezi sa onim prilikama . U dusama su jos a­

sljeden i ostaci reJigioznih sklonosti Istoka, pa i tama gdje su

re ligiozna shvatanja po pri mila druk cij e obI ik e, obIike ko ji su s

odvo jili od privred nog iivota kao sto je to kod religij a l1a Za­

padu. Da istocoe re ligije svoje djelatne snage salju do u p oje ..

d inosti p rivrednog zivota. moglo se zapaziti jos prije rata na

evropskom Istok u.

Da bis mo razu mj eIi socijalni razvoj moramo uzimati 1I

obzir i te duho vn e impulse, je r to sto se dan as cesto opisuje

ka o socijalno uredenje lIstvari je sarno spolj as nja strana. Da

je tako mozemo vidj eti na primje rima ka o sto je na pr. ovaj .

Danas sa uzasavanjem gledamo na ono sto se l1a evro p­

s om Istoku l1a toji da ostvari kao soc:jalni organizam. Ali,

gledajuci na to s10 se dauas zb iva oa evro pskom Istoku mo­

ramo se sjetiti onoga sto se p rij e priblizl10 osam stolj eca do ­

gadalo u Aziji, u Kin i. Prije osam stotina godina u Kin i je pr!­

lieno ne nada no lIvedeno drzavno u[edenje (i ostvareno u visa­

tl~jfim:Jif{el,ijl:ei",t·W4'
Furl" At Your Flngeft~lp
= s;O----:---M'PC;:'US'
' full line-up of innovative 3C
solutions will be showcased at

~
C eBIT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy
opportunity and jo in us there!
Savings a nd

CeBITi~
High Definition
-
Touch

Multimedia .. ~
_ .­
- .
.. - ,

~
- .. HANNOVER M' N
Ii5US @ Hall 26, Stand 039
 101

kom ste pen u) u kome se p rova dalo ovo: Sve prilik e lju di, i
one privre dne, u svim pojedinostima uredivala je drzavna vlast.
Razn a drzavna nadlestva u to vrijeme u Kini sedmicno su utvr­
divala cijene, odredivala kalw se i na kome mjestu mora obra­
divati zemlja, zemlj oradnicima su pribavljali sjeme za sjetvu .
Bogate ljude op orezi valo se vrlo mnogo tilko da njihova bo­
gatstva postep eno predu u opste dobro, i 1. d. - Kad se toga
svega sjetimo mozem o reci: To sto u nase vrijeme izvjesn i
kru go vi nastoje a uvedu kao socijalno uredenje u Evro pi, to
je prije osam sto ljeca bilo ostvarivano u visokom stepenu, sve
dok nije s[usena so cijalisticka uprava i njene pristalice protje­
rane iz Kine. Trid eset godina trajalo je tamo jedno ureden je 0
ko me mozemo reCi: Kada ga covjek danas opisuje, a ne kaze
da se odnosi na Kin u, mo glo bi se vjerovati da se odnosi na
danasnju Rus ij u.
a takv e stvari moze se pokazati kada se ukazuje na spo­
lja snju stranll so ci jalnog ure clenja. Jer ta da vidimo da to sto se
u uobi cajenom smi sl u shvata kao socijalizam ne mora biti sam
produkt naseg vrernena ne go da se to pojavilo iz sasvim dru ­
gih klll urnih lIzro ka lla dalekom lstoku p.ije osam stotina go­
dina. Ali kad a se u!azi u srz onoga sto se tu socijalno uobJica­
valo i onaga sio se mozda danas zeli da socijalno obrazuj e
zap3za se kao zna caj na razlika da SL1 u onom kineskom socija­
li zmu postojale jos ja ne poslj edi ce teokratije, a da je danasnjem
rusko m socij alizm u prisajedinjeno apstraktno misljenje, na pri ­
rodnoj znanosti naucen o mislj enje, u kome covjek nij e ni najmanje
sv jestan svoje veze sa dl1hovnim svjetovima. Sto je po spoljas­
:Ij em liku privid no isto, ni je isto kada ga gJedamo u duhovno m
smislu .
Kada poiazimo sa nekog takvog gledista naci cemo da je
narociti oblik teokratske driave, odnosno teokratskog socijalnog
uredenja, tujao za vrij erne jedne izvjesne epohe covjecanstva.
Kad je ta azijska teok ratija bila na svome vrhuncu, zapadni i
srednjeevro pski narodi jos nijesl1 imali kl1!ture i civilizacij e. P re­
lazeci u Ev ropu p rimito je sasvim drugi lik to sto ie u Aziji
imalo te oluatsl i oblik. Prelazni oblik moze se naCi u Platono­
voj utop istick oj drzav i, tn se nalazi nesto sto donekle potsjeca
na is toenjack ll svestenic ku jerarhiju. Iz toga razloga Platon je
htio da za upravlj ace svoje drzave izabere one koji su tu u gre­
lwm smislu po sta li mudrac i, filosofi. Ustvari u grckoj civiliza-

4i~jS1m:Jif~.r·ijl:ei,i,t.W4'
3US' full line -up of innovative 3C
'. ~-":'--s-o lut ions will be s h owcased at
CeB IT 2009 in Hannov er. Take this
Enjoy Energy opportunity and join us there!

Touch
CeBI
HANNOVER
J'i5l.iS @ Hall 26, Stand 039
 102

ciji bio je filosof one sto je oa Istoku bio svesteoik. Ali u Pla­
to novoj utopistickoj drzavi maze se vee prepoznati jedan drugi
obiik u koji se preobrazio istocojacki socijaini zivot. Nije vise
trazen odnosaj covjeka sa vanzemaijskim rYloeima, nego to sto
je re iigioUlo trebalo osjecati 0 tome odnosaju preuzimalo se
manje ii i vise iz staiOga doba Istoka, a samostalno se izgradio
od nosaj covjeka i cov jeka, ono sto na starom Istoku nije bilo
osobi to znacajno, kao ni u onim socijainim uoblicenjima koja
se opisuj u li Staro m zavjetu . Odnosaj covjeka i covjeka u svome
prvobitnom liku uaroCito jasno uocavamo kada dublje gled amo
u grcki dusevni zivot, kada je covjek jos na izvjestan nacin
osjecao duboku vez u duhovno-dusevnog i prirodno-fizickog
svoga tij ela. U dubljem dozivljaju za stare Grke jos nije bilo
ta kv o razdvaja nje tijela i duha kao sto je to za nas postalo. To
se poj a vilo kasni je, tek kod Aristotela. Ranije stari : Grci nijesu
iu ali takav pojam 0 tij elu i duhu. Za njih je bilo jedinstvo duo
hovno i fizi cko .
Kada se kod starih Grka odnosaj covjeka i cov jeka uoCl
vise sa osjecajne strane i vidi kako taj odnosaj potice iz starog
od nosaja covjeka spram bozanstva, kada se to ima u vidu moze
se feci: sto je ranije bilo duboko religiozno shvatanje, preobra­
zilo se II pra vno shvatanj e. A iz toga (iz zajednick og dj ejstva
grcke i ri msko-latinske biti) nastalo je zatim to sto se moze
nastav iti u socijaino uoblicavanje. Sve stenik postaje postepen o
upra 0 ' amo nasijeclnik istocnjackog narodnog vode, jer sve­
'tenik je n3 Istok u, pa i kclda 0staje Ll pozaclini, uvijek bio stvarni
duhovni voda. Pojavlj uje se nacin misljenja, obrazuju ideje, koje
se osnivaju na odnosaju covjeka i covjeka. To ide tako daleko,
da i sam religiozni zivo t pon ire u tu, mozemo reCi, pravnu
st ru ju. U taj obuhvatni pogled na svijet, sve do u tadanju kos­
moiogiju , ulaz i pravni elemenat, koji zatim, manje iii vise
ostaje tOk0111 cijeJog Srednjeg vijeka. To se maze osjetiti kada
se pro ucava shvatanje drzave Augustinovo i Tome Akvinskoga .
Religiozni im pulsi, premda ostaju tak vi, primaju pravne oblike.
Za ulazenje pravnih obiika u ljudska religioZl1o kosm oloska
shvatan ja i{arakteristicna je slika strasnog suda u Sikstinskoj
kapeli u Rimu. Ta slika simbolicki pretstavija i prelaz iz
cisto religiozno-kultskog elementa u (}no shvatanje koje reli ­
giozno prozima pravnim elementom koji se unosi u shvatanje
o up ravljalJju covjeca nstvom. A to je i u svim soci jalnim ure-

Fun At Your Fing-

e--:-:i:--s
rt p ---:--~A"-sus' full line - up of innovative 3C
so lutions will be s howcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy oppo rtunit y and j o in us there!
Savings and

CeBI
High Definition
Multimedia Touch

HANNOVER
.l iSl.iS @ Hall 26, Stand 039
 103

denjima Srednjega vijeka i u mnogi m danasnjim uredenjima.

I{ada se ukl oll i maska vidi se da je tu taj pravni elemenat kako
su ga prenijeli religiozni impulsi iz ranijeg doba. Mozemo rec i:
istoenjac ko-teosofsko preobrazava se u pravno-logieno. Mu­
drost lstoka postaje rijec Zapada, a iz rijeci razvija se opd ono
slo postaje pravni oblik lwji se siri dalje i mjerodavan je tokom
cijelog Srednjeo- vijeka. P roucavajuCi privredna uredenja Sred­
njega vijeka svuda nalazimo da je u socijalne prilike zahvatalo
one sto je pra · no g obiljezja i prozeio istocnjackom religioznoscu.
To utiskuje oblicje socljalnim prilikama. Pri prelaw iz srednje­
vjekovn e u novu istoriju sve se vise potisk uje u pozadinu re ­
ligioz ni el em enat j a sve se vise istice pravni elemenat i ulazi
zatim u priv redne priii ke. Sto sad uvdj e opisujem muze se 11
svim poj edinostima p ratiti kada se proucava tok puta u svijet
rim skog prava. I u pojmovima 0 svojini, u pravilim a 0 pos.ied o­
vanju, u svemu privrednom, odl ucujuce je bilo socijalno stanje
, tv<! ri koje se te mel jilo na takvim osnovama. U koliko sc to k
ra zv oja covj ecanstv a vise pribliZava Novome dobu , na Zapa du
se sve vise istice samostalao p~i v r e d ni elemenat. U starije doba
sve p riv redn o bilo je jos zapleteno u religiozno-pravniOl obIi­
ci ma. P rivred ni e1eme nat eman ipu je se prv o za Ijudsko mislje­
nie vise na Zapadu . ada se pro uca va privredn i elemenat kakav
je bi o kod Fenicana, i uporedi sa piivrednim sistemima No voga
doba, zapaza se da ie onaj fenicansk i eiemenat proizasao iz
imp ulsa koje sam opisao, ali da se to kom vremena za padni
privredni sistemi sve vise oslobadaju tih im pulsa. Kao tre ea
struj a poi~ vljuje se to sto prvo pokazuje tendencu da privredne
odnosaje podredi samostalnim sociialnim oblicima. Ta tendenca
dolazi sa Zapada , koji sa svoje strane manje iii vise preuz ima
to sto dolazi sa Istoka i iz sredine izm ed u Istoka i Zapada. U
americkoj civilizac iii na pr. naroCito su se privredni odnosaji
emanci povali od drugih ku lturnih struja, raz vili su se iz svojih
vlastitih uslov3, iz p rivrednih uslov<I razvili S11 se do trustova i
sindi kata. Iz izvjesne Ijudske sklonosti , koja je upravo sklOTlost
Zapa da, covjek zel i da pri vredni 2ivot odrzi odvojeno cd reli ­
giozno g zivota, docim ga sla bije moze odrzati odvojenim od
onoga sto se kasnije prisajedinilo kao pravno misl jenje j osje··
cani e. lpak se jasno istice da postepeno pr:vredna uredenja u
svo me so cij aln om pogled u teze da iziau iz onih sablonsl,ih poj.
mo va u koj e su dosli time sto se na njih prosirio pravni ele·

','ZE? Sl77 r g'

Fun At Your Fingertips ASUS' full line- up of innovative 3C

solution s will be showcased at

~
Enjoy Energy CeBIT 2009 in Hannov er. Take this
opportunity and join us there!
Savings and
High Definition

CeBIT~~
Multimedia Touch

HANNOVER

~N
I'5l.i$ @ Hall 26, Stand 039
 104

menat. Sve vIse tezi da postane samostalal1 cisto privredni ziv ot.
Time je istovremeno ukazano na nesto sto mora iZ3zvati naro­
cite suprotne odoosaje, pa i konflikte medu Ijl1dima, a i l1aro­
di ma. Uzi majl1c! U obzir cinjenicu da se na starorn Isto ku
religi ozn i elernenat pruzao i preko prav nog i privrednog, da je
zatim rel igiozn: postao samostalan a pravn i se rn anje iii vise
odvoJio, Ii imajuCi jos u sebi privredni, pogledarno Ii to da se
I

na Zapadu ze li da obrazuje samo stalan privredni zivot, tada

rn oram o tak ode posmatrati kako se pojedina Ijudska kultu rna
stremljenja odnose spram takvih dllhoVl1ih stmj a. Jasno je da
se iz onog ieokratsko- patrija rhal no g elementa, koji svoje ko r­
jenje jma na Istoku, sa izvjesnom tacnosti moze obrazovati sarno
ono sto pristaje za agrarnl1 organizaciju, za jedan socijaln i 0[­
ganiza m koji se u p rvo m redu oslanja na obradivanje zemi je,
oa poljop rivredu. U izvjesnoj je istorodno sli agrarni zivot j
te okratski elemen at. To se odrazava i 11 svim kasnijim socijai­
nim prili ka ma sve do naseg vremena. Uzimajl1ci U obzir no:.
jednoj stran i istorodnost izmedu teokratskog naCina misljen ja,
njego ve pat rij ar llalne biti, i agrarnog sistema, mozemo na dru­
goj stran i vidjeti da je i sve ono sto sacinjava trgovi nu uglav­
110m 11 istorodnos ti sa drzavuo- pravnom biti. Zato je na staro m
lsto ku trgo vina kao neki priv jesClk patrijarhalne uprave med u
Ijudima. T rgovina se razvija u obliku koji danas za lias im a
socijal no znacenje ug!av nom sa pravnim elementom. U kolik o
se ona obraz oval a ua Istok u to su pro uzrokovale izvjesne u
prav no pretvo rene aii smatrane kao boz anske za povjesti. Trgo ­
vina dobija socij al ni izgled tek u Ijudsko j drzavno- pravnoj slru ji .
Oblast p riv rednog zivota prvenstveno se pokazala podobnolll u
L1 stanovam a koje se oslanjaju na pravo i pravno misljenjf:, to
je trgovacki dio p rivrede. Sa industrijskim dijelom u oo vije
vr ijeme pojl se doduse i drzavno-pravni elemenat, jer U ci je­
10m covjeku sve mora biti povez3no, tako da, s10 idemo dal je
na Za pad op et nalazimo da covje k ima izvjestan licni odnosaj
spram po jed inosti, da ga prvenstveno razvija na industrijalnolTI
dij elu i na ono m sto je s njim u vezi. I tu on unosi trgov acke
odnosaj e, jer je dimas u socijalnim uredenjima zivota tako da
se p red uzece zamislj a da se u trgovackom smislu uclanjuje
socijal no uredenj e. Pn=cduzimac smatra da je njegovo preduzece
postavljeno u jedan trgovacki odnosaj tako da i u tom pogled u
na Zapadll na privredni zivot uplivise druga, srednja struja. Ta j

i~jfim:!if1IItpi:km,t,M4'
Fun At Your Fingertips ASUS' full line-up of innovat ive 3C
solutions w ill be showcased at

~
CeB IT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy
opportunity and join us there!
Savings a nd

CeBITi~
High Definition
Multimedia Touch

HANNOVER;;'

N
.I'iSLi5 @ Hall 26, Stand 039
 105

pra,' co- drzavni elemenat djeluj e jos VIse u danasnjim socijal nim
obli cima koji se obrazuju iz dubina sirokih narodnih masa. Kao
~p o re dne pojave modernog tehnick og zivota nastala su razno­
vrsna socijaln a uOblicenja k<1O na pr. radnicka udruzenja. Ma
da SLl ona sivorena iz privrednih odnosaja (na pr. savezi rne­
talskih radn ika, udruze nj a grafickih radnika, i L d.) ipak je par­
Iamen tarno-drzavno-pravno tu kako Ijudi u njima zive, kako po­
smatraj u stvari , raspravljaju 0 njim a i glasaju; to je iu upravno ,
to p ti ce od druge struje 0 koj oj sam danas govorio. Treca
stmja a svoji m vlasti tim idej a ma tek je u pocetku i j os svoj e
socijalne sa blo ne mora da uzima iz onoga sto je staro. U sa­
das njosti postoj e uporedo tri glavna soc ijalna uoblicenja koja
se opcenito u najvecoj mjeri opet razn oliko rasclanjuju ali su
jedan pored drugoga tako kao da postoji istorij a rasprostrta u
pr ostoru. Uz ivlj elVamo li se u rna koje socijal no uo blicenje , U
neko p rivredno iii drz av no udru zen je, iii u zivot neke religiozne
zajed nice, svuda nala zi mo da zajedno postoji one sto je u isto­
fi ji nastaj al o jedno za drugim , ali se u prosto ru ispreturalo, a sto
an as tre ba razum jeti , jer je sada vrijeme kad a covjecanstv o na
vi iiem stepen u mora izboriti u puno j sv ijesti onu na ivnost iz koje je
prv ob itno djelovalo. Nekad je prim itiv ni privredni zivot i drzavni
ziv ot ls pravno bio i to cen 11 teo kratsld oblik. Kasn ije se obra­
za valo dvojstv Q, i iz staro ga doba bio prenesen reJigiozni ele­
m nat, a drzavno-pravni elemenat rFlzvijao se dalje, sadrzavaj uci
u sebi i privre dn i zivot. Danas ide privredni zivot ka sarno­
stalnom uoblicen ju, ka Ijudskim zi vim idej ama koje mogu opet
djelovati stv aralac, i kao sto su jos kao zivi im pulsi djeloval i
grcko- rimski prav ni oblici i ist oc njacki relig iozni impulsi. Pom e­
nute ~r i strll je u covjetanstvll odj eli le Sll se jedlJa od druge,
postrl,le 5U sa mostalne. T reba da mozemo posmatrati socijaln3
uobl ice nja i u pogl ed u duhovne strane koja je prvo jedino
djelotvorua, i sa pravn e strane koja j ~ postala odlucujuca u
Srednje m vi jeku, kao i u p ogledu privredne strane '>:a kojl1 se
tako de mo ra traziti dUfIovna strana.
To bi trebalo da bude samo rasmatranje 0 osnovam a so­
cijalnih prilika u danasnj ici. Za razumjevanje socijalnih prilika
potrebno je da stva rnim razumjevanjem ulazimo u rasmatranje
onii1 perspektiva LI svijetu oa ke je sam ukazao u pocetku ovog
p redavan ja. Za to je covjeku potrebna ziva misao, a da mu je
potreb na moze se donekle vidjeti i iz dan as njih rasmatrania,

ASUS' full line-up of innova tive 3C

Fun At Your Fingertips
solutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Ene rgy oppo rtunity and j oin us there l
Savings and

CeBIT~~
High Definition
Touch
Multimedia

HANNOVER;;'

N
,"iSLiS @ Hall 26, Stand 039
 106

kao iz rasmatranja samog zivota danasnjice. Svuda covjek

Cezne za tim da privredni zivot protka podobnim zivim imp ul­
sima j idejama. U tom pogledu narocito su zanirnljivi obrazo­
v ni ljudi na Zapadu .
Spornenuo sam u pocetku danasnjeg predavanja da je u
jf:dnom vrlo znacajnom djelu, izaslom prije velikog rata, jedao
Engle z ukazao na to da je iz osnova raziican engleski nacin
rnisljenja od njemackog. Os im toga on uocava da je u njernac­
kom naroctu Srednje Evrope uvi jek zivjela misao i kaze 0 rnisli
da je ona ipak u ljudsko j dusi elemenat koji prisno uvijek iznovL
uk£J zu je na velike zagonetl{e svijeta i covjecanstva. Da se covjck
u kultllrama, koje njeguju misli tako kao Nijemci, stalno sreta sa
najdublji rn zag onetkarna svijeta i covjecanstva , rna da su Ijud i
uvidali, dodaje taj Englez, nedokucivost njihovog rijesenja. Me­
cl uiim, s pravol11 bi se rnoglo govoriti 0 uzal!1dnosti njihovog
rijesavanj a, kada bi se mogl o ukazivati sarno na onu misao
koja je ipa k neka vrsta mrtve misli , ma da moze da se vine
do na jvisega. Ali, ko jednom nasillti da se u nase vrijeme mogu
II Ijuds kim dusama radati ziv e misli, nece mozda govoriti 0 ne­
kOll1 kon 3cnom ri jesenju, ali ce govo riti 0 putu koji moze do­
ve sti do toga da za svako do ba mozemo uvijek rijesiti socijalna
pitanja ko ja se postavljaju za to doba. Posto je jednom mi slj enje
o so cijalIl om ur de nj u usI a u razvoj covjecanstva, ne moze se
govoriti IJ t o me da se soc ijalna pitanja sada mogu odjeda red
rilesit i. Medu impuIsima razlJoja ad sadasnjosti za buducl10st mora
da postoji i razmisljanje 0 socijalnim prilikama. Zato mozema
rec i: N ije govor 0 rije.senjima neg.o 0 jedn ol7l i i!7om covj efcovom
m is/-'enjLl, Koj e n a svjesian naCin teK vidi ciljeve i na svjes/an
naci 7 se upucllje na put Ka rije.senju soC/ja /nifi ;;a90net!<:i i i vota.

tltfiM:Ji'·N·ijl:6W;i,N4'
Fun At Your Fingertips ASUS ' full line-up of innovative 3C
solutions will be s howcased at

~
Enjoy Energy CeBIT 2 009 in Hannover. Take this
Savings and opportunity and join us there!
High Definition

Touch
CeBI
Multimedia

HANNOVER
,15Li5 @ Hall 26, Stand 039
 8. SADASNJOST 1 SOCIJAL. 'I IEDOSTACI
(Azija- Evropa.)

Kada se danas postavij a pitanje 0 socijalnim nedostaci ma

f i socijalnim potrebama, skoro svaki covjek bi, sa svoga stano­
vista i PQlozaj a, imao nesto nar ocito da kaze 0 tome . Ne misli m
mo zda da razgledanjem potreb a sadasnjice navodim sta bi se
imalo postici, nego da uKazem na neke izv ore iz kojih police
ono na sta se sa raznih strana s pravom ukazuje i veJ ik i dio
covjecanstva dovodi u ocajanje i pesimist icno raspoio zenje .
Mazda medu najostrije izreke 0 tome ocajanju spad3 izreka
j dnog covjeka od koga se ona mazda najmanje mogla ocek i­
v<,ii . Jedan od naj znameni tijih istoricara umjetnosti, Herman
Gri mm, koj i je umro kra jem devetnaestog stoljeca, kazao je u
jednom od svojih posljednjih djela ovak o : Pogledamo Ii one
sto se danas dogada medu narodi ma, pogiedam o Ii medus obn i
odnosa j razn ib civilizovanih naro da, ka ko se spremaju da za­
vojste jedan na dru g i, ka o da se u njima nalaz i kiica za d<1 ije
ratovanje, mozemo ocekivati dan opsteg samoub istva . Moramo
se za pitat i da li ovo spremanj e naroda za ratovanj e ne vodi do
prop ast i ci vilizacije. -- Clldno je da je to kazao bas Herma n
Gri mm, jer on ina t e ima optim isticki nazor na sv ij et, on
je djelog svog zivota llpravljao pogled na ono sto covjecanst vo
maze uzdici, sto II covjecanstvu zivi kao stvaralacko i produk­
tivno. Cud no je pored toga sto je on te rij eci kazao jos krajem
devetnaesto g stoljeca, a ne po d mracnim utiscima prije pocetka
svj etskog rata.
Ali zadaca covjekova ne moze nikada biti da oslaje u oca­
ja nj u n go da gleda prem a onome sto moze da mu daje nadu
za ono sto vodi obnovi, izgradivan jll, zo ri. 2ato je potreb no

dl 1i':Ji.:N,ij:6i,J;t.1I14'
t-un At Your Fingertips ASUS' full line-up of innovative 3C
so lutions will be showc ased at
Enjoy Energy
CeB IT 2009 in Hannover. Take this
Savings and opportun ity and join us there!
High Definition

CeBITi~
Multimed ia
Touch

HANNOVER ri

N
r.sus @ Hall 26, Stand 039
 108

da du blje potrazimo korjen onoga sto nas je II evropskoj C1Vl­

liza iji postepeno do velo u vanredno tezak polozaj. Mada se vje­
mje da su tu sarno privredni uzroci, ipak cemo glavne uzroke pri­
vred nom padu morati potraziti u duho vnomzivotu novije civilizacije.
U predavanjima posljednjih dana ukazao sam na to da na
da:la snj i dusevni zivot ljudi utieu snage proslostJ . Da bismo ih
-hvatili m ramo iCi u davnu istoriju razvoja covjecanstva. -
Juc e sam sp olT'~enuo Platona, koji se, mozemo veci, nalazi kao
na i hodistu sadasnjeg zapadn jaekog duhovnog zivota, tako da
jednim o ko m gleda na Aziju a drugim na Evropu.
P latonov socijalni nazo r je u mnogom pogledu stran sa­
rem enom co vjek u. Platon gleda ideal socijalnog organizma II
t·! aranju iz vjesne zajednice, ko ja bi bila i na stetu razvoja
covieko ve ind ividua ltiosti . On smatra potpu no izvodljivim da se
novo ro den cad, [{o ia izgledaju nespos obna za zivot, jednostavno
l Z1o ze, otstrane iz lju dske zajednice, da ne bi smetala u soci­
jalno m organizmu. Platon takode nalazi mogucnim idealni so..
cijaloi organizam u ko me bi sarno izvjesni stalezi !judi imali
pu nopravan oIozaj. 1 ne uzimajud U obzir da je rops tvo
srn atran _ kao sarn o po se bi razumljivo, Platon uvrstava u
_voj socijalni organ iz2m kao sp ore dna zvanja na pr. one
i;'Jji se b ~\ve trgovinom i prometom. Sve one za koje ne
drzi da su zaista dio socijalnog organizma, ne uvrstava ih
potPU11 0 u so cijal ni organizam. Savremena svijest nalazi da je
za covjekov u individualnost bilo malo f2zumjevanja u P lato no­
voi idealnoj socij alnoj zajednici . Pogled je jos sasvim upravij en
n~ soci jalnu zajednicu, nju se stavlja na prvo mjesto. Covj ek
k <'l. O pojedinac u toj zajedni ci smatran je kao faktor drugog re cta
i zivot mu je bio u tolik o opravdan u koliko se mogao uclaniti
u ustano vl jeni soci jalni id eal.
• ada trazimo korjen onoga sto je dovelo Platona do ta kvih
misli 0 zaj ednici moramo ga potraiiti u Aziji, u istoenjacko j
Jnllturi. Tada nam u duhovn om pogledu maze biti jasno da se
duho ni zivot Evrope razvij ao i istorijski kao neko malo po­
Iuostrvo velik~g kontinenta. - Ali gledajuci Da Aziju sa soci ­
jalnog gledista, nalazimo da je u Aziji ideja 0 zajednici svuda
na prvom mjestu, i da je Piaton tu ideju 0 zajednici jednostavno
prenio sa Istoka. Za potpunije objasnjenje te ideje 0 zajednici.
"1 time u vezi i danasnjeg socijalnog stanja u svijetu, moral!
ismo jos neSto dodati.

. . . . . . . III oJ -"'" • • __ ...... """;:'_" _ .... - _

;US' full line-up of innovative 3C

solution s will be s howcased at

~
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy opportunity and join us there l
Savings and

Ceal
High Definition
Touch

HANNOVER
IiSU$ @ Hall 26, Stand 039
 10k

Is tocnjacki duhovni zivot nosili su Ijudi koji su bili sas\' im

razli citi od Evro pejaca kasnije civilizacije, U pogledu na du­
hov nu i dusevnu bit u Aziji je postoiala visoka kultura, kojoj
se sta vise danas obraeaju mnogi Evr oplJani. Spomenuo sam
vee izreku koja se testo navodi: Svjetlost dolazi sa Istoka. Ali
Jjudima Istoka nedostajalo je prije svega ono sto je najkarakte­
ri sticnj je evropskom stan6vniStvu otkada je pocelo da rad i tJa
ci vilizaciji zemaljskog razvoja. Tamo u Aziji Ijudi jos nemaju
razv ij eno osjeeanje 0 ja, osjeeanje licnosti jos je 1I dubillama
duse, jos ne postoji os jeeanj e !ienosti takvo kakv o ima Evrop­
Ijal1in. Kada azijsku kult uru prima covjek koji oema razvi jeoo
o .ieeanj e li ~no sti, on u njoj sudjeluje na izvjestan sn o1ik i na cin,
bez osjecanja lI enosti. Azijska kultura je pogodn a za Ij udsJ,e
zaj edni e. U vrij eme dok covjekova individualnost jos nije bila
do sla d svoga punog razvoja, Ijudske zajednice bile su prijem­
Ijivije , sposobnije od pojedinca za jednu vi soku kultUrLl . Va b'
pri mile tu visok u kulturu, Ijudske sposobnosti u soc ija lne> m ii­
votu zajednice pomn ozavaj u se a ne sarn o da se sabirajli. A
ono sto je u istocn jackoj civilizaciji smatrano kao narociti ideal,
i sto je 'sve vise i vise prelazilo u Evropu, prelil o se u jedl1o­
stav nu fo rmuIll II apolinskoj izreci: Up o~ nai sebe! U izvjeso(;m

I
pogled u mozemo cijel u staru Az ij u gledati tako ({ao da se nien
razvo j uprav ljao tome a se istocnjaekom nesebico om klllturllam
raz vo ju , kao zavf sni smisan do da recenica: Upozn aj seber, k'Jja
otada postoji 11 covjecanstvu kao duhovna i kulturna devizil,
uopste kao covjekov vi soki i daleki ciIj. Ali i na Istck u se 0 5j e ­
t cala tezn ja da covjek u svome visem obra zov an ju U izvjes ncm
smisl u dode do svoga ja. a duhovnog gledista to sam naznaCio
kada sam karakte ri sao put Joge . Sa soci jalnog gledista to do­
lazi u obzir kad a rasma tram o ono sto je ua lstoku u socijalr em
vods tvu ljuds kih masa bi lo samo po sebi razuml jivo . Tu. svuda
nalc zimo da je ouaj koji je bi o ucitelj , voda, bio je u duho vnom
PfJ gI \: du istov[emeno i svestenik i Ijekar. Na Istoku je u us koj
vezi bil o li jecenje i sve on o cemu su ljudi tezili kao spozn-lji,
kao vi sem du hovn om 2ivotu. U staroj isto cn jackoj kultu ri bio
je jedno Ijekar, Llcitelj i svestenik. To je u izvjes nom .og\edu
u v zi s tim st o je na istocnjack u kulturu du boko uplivi sa!o os j ­
can je opsteg Ij udsk og grijeha, a to ie unosilo nesto b()ie": no ~
cio Ijudski [azvoj, tako da je put saznanja, uo pste tL'znj' : : a
viso m duhovl1oSCU, uzimana u smislu da se treba lijeciti cO l/ j2k

\i~."m:Jif4tIIIUI:6hl,t·N4'
._~~~ _• .-...~_ _ __ JS' full line-up o f innovative 3C
solutio n s w ill be s h owcased at

~
Ce BIT 2009 in Hannover. Take thi s
Enjoy Energy
oppo rtunity and jo in us the re!

~~ - .: ~~ ..
.. .-- . ~­
Touch
teBI
HANNOVER
~~ .IiSl..S @ Hall 26, Stand 039
 110

takav kakav je po prirodi. Odgoj za vIse duhovno obrazovanje

bio je isto vremeno lijecenje , jer se smatralo da treba lijeciti co ­
vjeka takvo a kakav je po prirodi. S tim je u vezi stari istoc­
njacki duho vni razvoj.
U ist ocnjac l< oj mis terijskoj kuIturi razvijanje covjekovo do
viseg duhovn 'g razvoja bilo je u ustanovama koje Sll istovre­
m no bile hram , sko ia i ishodiste socijalnih impulsa. Tada su
jos re ligija, Ll111j etnost i znanost bile jedno jedinstvo. U vrsenju
kulinih obreda manie se pazilo na to sto je zivilo u dusi kao
vj erov anj e, ka o dogmc, a vise na to da se veza covjekova sa
boz3nskim trati II prvorn redu u prinosenju zrtve i vrsenju kuIta.
U 'lTSenj ll kult a, i u onome nasta se on naslanjao, bila je sadr­
za na i umjet no st. U do zivljaju ll mjetncsti i religije bila je data
starn. form ula spoznaj e. Covjek [{oji Je ulazio u to dllboko je­
din t ' 0 re li g ije, umjetnosti i znan osti nije primao sarno nesto
Y to ga j II nj ego vom razvojl1 jednostavnim plltem vodilo na­
p ri jed, n go je moran da kao eovjek dozivi potpuni preobrazaj,
neku vrst ponovnog roc1en ja . Neki takav ue eni k morao je svo­
jom sv i.ie s i da proue kao kro z neku vrstll smrti, stQ znaei da
je dozivlj avao nesto sto ga otstranjuje iz zivota 11 obicnom svi­
jetll, kao sto smrt oistranjuje covjeka iz ovog zivota. } ada je
u dubo kom dozi ljaju osiav io sve 011 0 sto pripada zemaljskom
zi votu, tada j p l'oiazeci take kroz smrt, kao potpuno 110voro·­
de ni c ovjek, dozivio duho vni sVijet. To ie stari re!igiozni kultski
oblik katarz isa, piociscenj a, prosvjetljenj a covjekova . Trebalo
je da se nov i covi eh: rodi u starome. Slo covje k dozivljava II
svij et u kao strasti , l1zb uden ja, nagonc, pozllde, sto ga vodi do
pretstava koje pripadaju ovome svijetu, to je Z3 vrijeme svoga
viseg razvo ja imao da dozi vi tako da sve to isiovremeno savl a­
Quje i da iz tih dozivlj aja izi de p rociscen i prosvjetljen. T ek
tad a se tome novorodenom covjeku povjeravalo da moze vrsiti
izvjesn11 so cijal nu djel atnost 11 svojoj okolini.
Ono sto ie zivilo na Istok11 prdlo je 11 druk cijem obliku
u Orc1\u, a time i Ll Evropu gdje je djelovalo onako kako je
uo pste grc ka kultura djelovala na civilizaciju i duhovni fivot
Evrop e. Ovdje cu sada ukazati na to da je 0 grclo j tragediji
(iz koje je vanredno mnogo umjetnickog preslo u duhovni zivot
Za pada) AristoieI dao kar akteristikl1 koja se obieno povrsno
shvata. Cesto se navodi poznata Aristotelova recenica u kojoj
se kaze da je tr agediji svrha da pobl1di strah i samilost, da bi

ijiS-ittM:ji,:N.ij:6!,i,t·M4'
;US' full line - up of innovative 3C
-----~----------------:--~so lutions will be showcased at

~
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy opportunity and join us there!

Touch
teB T~~

HANNOVER;;' N
./iSl...5 @ Hall 26, Stand D39
 111

tim po buden jem doslo LI covjeku do prosvjetljenja, prociscen ja

strasti . Ar istotel pri tome upucuje dakle na nesto umjetnic! 0, na
000 sto se kroz tragediju treba da ucini. Pod milosrdem ra­
zum jeva Aristote! da se co vjek gl edanjem tragedije dovodi do
toga da svojim dU0evnirn zivotom ulazi u to sto neki drugi
co vjek doiivijava u patnjama, bolovima, pa i radostima. lJa gl e­
dal ac svojim dusevni m zivotom izlazi iz uske ogranicenosti u
kojoj se po prirodi nalazi, i da se u covjeku p ri gledaoju tude
patnj e (p osto tada donekle izlazi iz s\loga tijela) izazove strah ,
koji uvijek nastaje ka da covjek dozivi nesto pri cem u u neku
JlIku izlazi iz sebe. Arist otel smatra da covjek gledanjem tr age­
dij e dol azi u jedan osjecajni svijet koji ga izvodi iz njega samog,
da se time prestr avi i nastupa izvjesno prociscenj e. Tako se
privikava da po dno si one sto inace takav kakav je po prirodi
ne mo ze da podnese, i da se vise ne plasi lwda na taj naCi a
tre ba da izi de iz sebe u socijalni zivot. Aristotel dakle ukazuj e
na to da se tragedijo m isto vremen o daje nelw vrsta njege cc­
vjeka za sn aznije osjecanje se be, za ojacanje L111utarnje dllsevne
potl zdanosti. - Gr k je istovremeno sa umje1nickim u tragediji
g ledao II njoj nesto sto je co vjeka dovodilo do samog sebe, stc
je covj eka iz sn ova 0 svije tu, iz polusvijesti 0 svijetll, vodilo
sv e vise do potpunije svijesti 0 sebi. Mozemo reCi da je II ' 0 ­
cijaino m pogl ed u tra gedi ja imala da pomaze onom velikom p o­
ziv u : Covjece up oznaj seb e I
P ogledarno Ii 11 vezi sa ovim jos jednom na Istoli: vidirno
da je znaCil o snazn ij i dozivlpj c ja one Za Cim se tezilo II
bram ovim a posvecenja u pogledu lijecenja covje ka, preobrazaja
do viseg covjek a. P rj preobrazaju do viseg covjeka u hramo­
virn a posvecen ja tez ilo se a covjek dode i do dozivljaja 0
svo me ja. Jed na od so cijalnih zadaca bila je da pojed ini ljlldi
dazive rodenie toga osjecanja 0 ja da bi zatim u socijalnom
p ogledu mogli da budu vode svojih bliznjih. I{ada to shvatimo
raz urnj ecemo i to sto se u Platonovom nacitu idealne drzave
jos nalaz i snazno osj ecanje 0 zajednici i da tu jedino onaj ima
prav o da raz vije po tpU110 svoj u individualnost ko to cini preo­
braza jem do viseg cGv jeka, sto se moglo postici Inoz tadanjy
mudrost. Dakle kad tadanjib Ijudi jos nije postojala svijest 0
to me da bi se u punom srnislu moralo vaditi raCllna 0 indiv i­
dua ln osti_

I
Fun At Your Fingertips ASUS' full line-up of innovative 3C
solutio n s will be s h owcased at

~
CeBIT 2 009 in Hannover. Take thi s
Enjoy Energy
opportunity and join us there!
Savings and
High Definition
Multimedia Touch
CeBI
HANNOVER
Ji5U5 @ Hall 26, Stand 039
 11 2

Sto je poniklo iz takvog azijskog socijalnog zivota, presa­

dilo se zatirn u Evropi, amalgamisalo se sa hriscanstvom, pres lo
i u S rednji vi jek. U Srednjem vijeku , u jllznu kulturu koja je
naslj eden a iz Azije, snazno osjecanje 0 ja donijeli su ljudi ko ji su u
masama dolazi!i vise sa sjevera i iz Srednje Evrope. Ti larvd i
imali su ta da veliku istorijsku zadacll da U ono sto u irn 81i
Ijudi Istoka sa maglov itim osjecanjem 0 ja, unose punijll samo­
_vijest, p un ije osjecanje 0 ja. {{ao ideal u s po znaj nom i so ci­
ja lnom pogled u g rcka kultllra je jos imala izreku: Spoznaj seb !
arad i sto su 1I Sre dnjem vijekll do sli sa sjevera donosili SLl U
sebi po prirodi snaznije osje can je 0 ja. On i su , i kada s u bil i
U zajed nicama, ipak svuda tezili da svoje ja unose u on o sto sa
primali u sp oznajnom i socija ln om pogledu. Tim e se to kon:
istorijs 'og razvoja, sarad njo rn ljudskih ustan ova, utvrdival a s ­
prot nost iz medu zivota zajednice i individllalnog zivota.
Posto je u covjeko v razvo j uslo osjecanje 0 ja, morale s ­
'j edin iti sa neCim drllgim sa eime je 11 organs koj vezi. 1stoc-­
njacko-grcka kllltura i Civ ilizacij a bila je izgradena na ro pstvu,
na nesl obod i veIi kib ljuds kih masa. Sa raznih gled ista mno go
je govoreno 0 znaeeDj u ropstva u starijim vremenima, ali on
5to prijl' sveg a ir ba da se uoci za danasn j" zivo t ni je jos do ­
volj 0 uzimano 11 obzi r. Pun o znacenje covjekovog ra do u SO­
cijal nom ure denj u jos ni je po sto ja lo ni 11 pogledu zi vc ta zajed­
Ilice ka o ni soc ijalnog zivota sto je proisticao iz miste rija u
kojima je Grk jos gledao svoju llmjetnost kao iz vjestan impul::
razvoja . Zata se covje k ov rad u neku ruku nije l1zim 0 u obzi r
kada se govo(lo 0 ideaino j sli ci covjeka. I{ada tu o pisujemo
t ov jeka izvj esn e vrije dn osti , individ ual nost koj a svoj orn vrij d­
110SCU izbija na povrs in u, tad a je to onaj koji se zapravo iz g r~­
diva o na Ijlldsl{Uj masi k ja je radi la. T ime sto je istocnj acka
kultu ra pr sadivan a u Evro pi i sve vi se pon irala u one sto Sil
bile tein je raz voja ind ividll alno sti, ul azila je istovr meno u ne­
mino vnost da se cov je kov rad uracuna u so ci jalne ciniocf.
sklj utiti rad ka o socij alan faktor, jedn osta vno je nem ogutn o
ka a je in divid ualnost co vjekova po tp un o probu ae na.
U RimLt su se vodile borbe oko socijalnog problema, po­
sto Sll ljudi osjecaJi instinktivno da eo vj ek mo ze da dozivi sv oj u
punu individu al nost tek priznava nje m rada u socijalne fakt ore.
Tim e je cije\o socijalno ur edenje covj eca nstv a do bilo dr llkCiji
izgkd. Pokazuj e dru kCiji izgled u civilizova no j Evropi neg o u

ASUS' full line-up o f innovative 3C

Fun At Your Fingertips
solutions w ill b e showcased at
C e BIT 2009 in Hannove r. Take this
Enjoy Energy o ppo rtunity and join us there!
Savings a nd

CeBI
High Definition
M ultimedia Touch

HANNOVER
i'i$l..iS @ Hall 26, Stand 039
 11 3

civiiiz ovanoj Aziji. Rasmatrajuci razvej individualnosti u Evropi,

razumj ee emo donekle i one sto je vise puta naglasavano kad a
se htjel o naznaciti otkuda do laze socijalne nevolje nasega vre­
mena. Tu se s pravom ukozivalo da je tek sa po javom mo­
derne te hnike i diobe rada po ceo na ro citi razvoj s0cijalnog ure­
de nja danasnjice. I ukazuje se da na pro moderni kapitalizam
nije uista drugo nego posl jedica podjeJe rada. Znacajno je nasta
ukazuje nau ka no vij e civi Uzacije Zapada u pogledu po djele ruda
i nje nih posljedica u danasn jim socijalnim nevol jama. Ali, p ri
to me je potreb no ukazati na to da su na p ro u starom VaviionLi,
Il starom Egipt u, postoJa li grzdovi vrlo velik og prostranstva, i
da je to sto je tu ra deno, rade no na osnovu podjele rada. Juce
sam spom enuo da je vee u jedc:naestom stoljee u u Kini posto­
jala neka vrsta socijali zma, al i da se ne fad i 0 tom e da se gleda
spoIl snji oblik. Isto ta ko mo ra se ukazati aa to da je po djela
rada (ko ja je s pravom u novi je vrijeme smatrana glavnim
uzroko m socijalnih nevo lja) do lazila u obzi r i u ranijim epo­
hama ra zvo ja co vj ecanstva da su bas po d njeni m uticajem bila
o:nogucena istocnjatka sacij al na ureoenj a. Sada nja podjela rada
jeste po navlj anj e necega sto je i ran ije postoj81o, ali je u istoc­
njackoj kultu ri bila pri ne probudenomc ovje kov om ja, dok mo­
dern a po djela rada koja dolazi sa tehnik om , naiazi covjeka koj i
hoee da p tpu no razvi je svoje ja. T ako opet vidimo da isle
stvari u raznim razdoblji ma ima ju razna znacenja. 2ato je u
isto njackom socijaln om ur edenj u covjek kao rastao iz soci­
jalne po vezanosti, iz zivota za jed nice. Kada je htio da se uspi nj e
iz vjes nom visem duh ov nom zivotu covjek je prvo morao da
nade svoje ja. Ev rop 'ki covjek docnijeg vre mena imao je ja i
morao ga je ucianiti u soc ija lno ure denj e. On je morae iCi su­
prot im pute m od puta na lsto kll . U Evropi nala zimo svuda
trago ve 0 tom e kako je covj eku tesko da svo ie ja uclan i 11 so­
ci jalni por dak, dok je nekada iz socijaln og poretka, mozem o
reci, morae spasa vati svoje ja. Ta teSkoca mo ze se i danas jos
po jedinacno zapazi ti I,ao osno vna soc ijalna nevolja.
l{a da sam prije nekoliko godina drzao preda vanja pred
radn icim a, po kazalo se i tada da u Ijudski m dusama post oji teSko ' a
u poglcdu ucianj enja ja U CJ elinu socij alnog po r ,tk a. I ako S<im se
trud io da bilS radni cima objasnim kakvo bi to uclanjenje mo­
raio da bud . pok azalo e da covjek sa snazno razvijenim osje ·
tanj em svo ga 1a ne nalazi put u so ci jalni pore da k. P ri objas­
e

~il~"'M:I if1IIIPI: ki,I ,t·04'

ngertips A SUS' full line - up of innov ative 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2 009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy
opportunity and join us there!
Savings and

ITi~
High Definition
Multimedia Touch
Ce
HANNOVER

~N
J'i5l..i$ @ Hall 26, Stand 039
 11 4

nje niu da bi taj put morae da bude drukciji od cnih pu teva na

koie na [azne nacine upucuj u soci jalisticki il i komuni sticki ag i­
tato ri, pokazivali su se u diskusija mn zanimljivi na zori. Poslije
jednog moga gov or a 0 soc ij al nim pitanji ma ustao je jedan
covjek i pretstav io se kao krpac cipela, Razu mi je se da je vrl
zanimlj ivo cuti sta misli ta kav co vje k, al i u ovo m slucaju va2.­
ni je od onoga sto je misli o bilo je on o sto on nije magaa mi ­
sliti. Prvo je istakao da se nikako ae slaze sa mn0 11l i izlozio
je kako on ebi zamislja socijalno uredeoje. Zatim je jos jedl10m
potsjelio da je on obican krpac cipela , pa da prema to me, U
njegovom na crtu socij alnog uredenja, on ne bi mogao biti nek i
cinovnik. Aii u pozadini njegovih izlagan ja bilo je da bi mo gao
biti ministar. To pokazuje ne dostata k U orij entaciji kada dola zi
u obzir pitaoje: Kako treba da se u so cijalno uredenje uelaa i,
u du hovoom zivotu OSllazeno ja.
Prilikom jednog drug og radnickog sa siclnka kazao je j d(!n
radnik : Mi ne trazimo da buderno nadzorni ci, iii da zauzmem o
ne ke vodece po!o zaje u fa bric i, hoc ern o da ost'an emo obient
radnici, ali zeli rno da imamo sv oja puna prava. Ma koli ko ta izreka
mote biti j jednostrano opra vdana, U osnov i uzevsi ne posto ji
tu interes za socij aln i po re dak, nego sa rno za ono sio je na ro­
cito snaiao razvi jeno ja kao takv o. Znam da rn nog i Iju di d,lO as
ne mogu iz s oje sv ijesti p riznati da je upravo ovo nesiaganje
izmedu socija lnog uredenja i dOii vljavanj a svoga ja, korj en
mnogi h iii skoro vih nas ih so cijalnih 1 evolja i nedostatal a. Ali
ko dublje gle da 11 2. iv ot vid jece da smo dosH dotl e da dodus
razvijemo osjecan je 0 svo me ja, ;-; !i ne mozemo do vesti u sld ad sa
pravim p ogledo m L: sam og co vjeka.
To takode maze rno vidj eti kada up oredimo sadasnje izgra­
de ne nazore sa onim sto iz duh c)vo on3ucnih osnova smatramo
da je potrebno za ozdravl jen je Ijudi. ,,' asv im je umjesna jedna
primj edba jedne osobe iz redo va don asnj ih pedagoga pril iko m
I1j ene posjete Val dorfsk j sk oli, Vodio sam tu licnost kroz skolu,
upo zo ri o sam je na nilS metod nasta ve i njegov s cijalni zna­
caj. NaroCito sam je upozorio da kod zdravog metoda nastave
mora da je u harmonij i du hovni, dusevni i tjelesni cdgoj . Da
ooaj koj i poducava i vaspitava p rije svega mora da zna kak o
dj elL1 je ovo iii ono na stvaralacke iIi rusilacl<e snage co vJd ovog
organizma, cov jeko vo g ti jela. !{a zao sam i Ci a izvjesne vj ibe u
pamcellju, od nosn o propu stan ja u tome sm is lu, cl olaze do izra­

dl~""":jjf1.I,pi:mU,t.i1§'
~~-----;-----;"'-::-~n
~.'-t
A ~:;o
Y,=-=--=
u r'F;::;;-;in
=-==-e
g =~=rt i p:-::s=-I-P~S U S ' full line-up of innov ative 3C
solutions will be showca sed a t
CeBIT 2009 in Hannover. Take this

~
Enjoy Energy opportunity a nd join us there!
Savings and

CeBIT~~
High Definition
Multimedia Touch

HANNOVER;' N
J'i5I..j$ @ Hall 26, Stand 039
,
115

zaJCl u knsnij em zivotu . Da se rad om na cisto clusevl10 m zivotu

postepeno mog u poprav iti tjelesni nedostaci; da bi uciteij morao
da vi di donekle vez u fi zi cke pr irode sa dusevnim i duhovn im
bicem, kod zdravog i bolesnog staoja covjekovog. Tada mi je
ta oso ba ka zala da bi prem a tome ueitelj morao biti i Iijecni.k.
- Zaista moralo bi se teziti za tim da donekl e tak o bude.
Kada vid imo kolik o se tes ko uc la njuj e ja u sadanje so ci jalno
uredenje sjeti mo se da je na Istoku lijeeni k bio istovremen o
uCitelj i voda u narodu, a u staroj Grcko j umj etnost je u izvj esnom
smi slu imala i vaspitni uticaj. Umjece Iij eenika bUo je uopste u
vezi sa svakim stremij enje m dllha zato sto se tada covjeka, iak o
instinktiv no, gledalo kao cjelin u u tjel esnorn, dusevno m i duo
hcvnorn pogl ecl u, i sto se ii jecenjem dusevno g bica eovjek ov2
nasto jaio da djel uje uopste na snage kojima covjek doiazi do
spo znaje 0 covjeko vom zd rav lju. U grckom umjetnicko m zi votu
ra dil o se 0 tome da se dusa li jeci plltem umje1nosti . J os kod
starih grcki h lije cni ka smatral) se da ie spoznaja i Ijekarstvo u
usko m jedinstvu i da je va spita llje, i uopste prosvjeCivanje na­
ra cta, srodno lj eka rstvu, da se iz Ij ekarstva donekle izgradivalo.
Moramo da gledamo oa takve pojave proslih vremena ak o ho­
cerno da i u nase vrijeme raz vij il mo isprav oe dubije dnsevn e
sn age u pogledu svoga stava spram socijaln og uredenja, ima­
inti L1 vidu ci jelog covjeka. U svome odnosaju sp rR m svojih
bl izoj in da ne razvijamo sarno snazno osjecanj e 0 ja, nego da
to znallO da sjed in javamo sa osjecanjem sva ko g covjeka u po­
gJe du na tij eio , dus u i duh. Aka sm a to u stanjll pomocll du­
llOl' rJo znanstveno g razv oj?. tada ce se dll sevnim raspolozenje m
koje se pri to me rada naci sredstva i put da se uclani u soci­
jalno uredenje cio eovje k i svi Ijlldi , t. j. da se rad u socijRl­
nom urede nj u uzima U onom sm islu kako se to uostalom po­
kazu je leao nllznost istori jskim razvojem. I danas jos Ijudi ma
nedostaje da rad na isp ravan nRCin uclanjuju u socij alno ure­
denje. Rad se daka ko cesto gleda kao on o sto lliazi u proi z­
vod rada, sto je 11 njem u kao kristalizov ano i stvarno daje vri­
jednost proizvodu rada. Ali Iw tacnij e zagle da zapazice da se
oe radi sa rn o 0 tome da covjek uo pste radi, da on dakle snage
sV(l ga fizi ckog organiz ma predaje socijainom uredenju, nego da
je za cijen u i vrijednost rada bitno kako se rad mo ze uelaniti
u cj eloku pan socijal ni zi vot. Moze covjek da vrsi neki rad koji
je u socijal nom poret ku potpuno neekonomican. Covjek moz t

i&j1I.,,: Ji fi.t·PI:61,lh·i@'

Fun At Your Fingertips ASUS' full line-up of innov ati v e 3C

solution s will be s howcased at

~
Enjoy Energy CeBIT 2 009 in Hannover. Ta k e thi s
S avings and o p portunity and jo in us there!
High Definitio n

Touch
teB Ti'~

iv1ultimedia

. ­
~, - -": ,~ - ~:~"'"
~ -~
HANNOVER ~N
j"i5l.i$ @ Hall 26, Stand D39
 116

biti ma rlj iv, mo ze i da misli da ima prava na nagradu za svoi

rad, ali a ko je taj rad u izvjesnom losem socijalnom organizmu,
tada se radom cesto ne koristi nego stetL Sa nekog takvog gle­
diSta tre bali bismo u socijalnom organizmu da posmatramo
mno go toga sto je ustvari neko ristan rad, a ipak se vrsi. Po­
gledajmo sarno koliko se mnogo toga stampa u literaturi, kolik i
~e ogro man rad ulaze za to oko izradivanja hartije, stampanj a,
i t. d., a sto se cesto, osim malog dijela, ka o nell potr ebljivo
pre raduje u no vu hartiju . lzvrsen je rad koji se, mozemo reci
rasplinuo u vazd uhu. Pa kada se sjetimo ko!iki se neizmj era n
rad za vri jeme uzasnog rat a posljednjih godina ras plinuo u vaz·
duhu, shvati cemo da rad sam po sebi ne mo~e da ima nepo­
sre no vri jcdnost, nego da rad dobiva vrijednost po tome kako
se uclanju je II socij alni zivot. Ali sadasnjost najvise boluje na tom e
sto jo j ne dostaje osno vno razllmjevanj e za to da rad na pra y!
naCi n po tav lja II socijaln i organizam, da U lleku ntku sve to
sto covj ek radi, uistini radi za svoje bliznj e. T o moramo postic i
tek time da se svo jim ja naucimo zaista ud anjivati u Ijudsku
zajedni cu. T ek time da sticem o pravilno razumje vanje drugog
covj eka, tako da potreba drugog covjeka bude i nas vlastiti
d zivlj aj , da se svo jim ja mozem o uzivljavati u ja svakog drugog
cov jeka, tek time cemo naci put ka onim novim socij 21lnim
zajed ni ca ma koje nije slva mla priroda, nego koje se mora ju nad
iz co vjeko vog ja. ~v e nase socijalne teznje proistictl iz ja. Covjek
osjet a Sta mu nedostaje u so cijalnom urec1enju , ali one s10 mo­
ramo nat i jest e razumjevanje za to sta je Ijuds ki harm onic,1rl
zivot tijelom , dusom i duhom. To se u socij (ll nom po rdku, u
osn ovi uzvesi tek mor a roditi iz ja. Veli ka borba koj a se odig·
rava u pogledu podjele rada, kao i ana sto se ranije odigrala
pod uticajem covj ekovog ja, to se nalazi kao glavni korjen u
svim nasim so ija lni m nedostacima. Danas osnivamo p rodu ktivne
zadru ge, ulazim o u njih tako da za nas nije odl ucujuce on o sto
tal<va zajed ni ca znac i u socijalnom organizmu, nego taka da u
p[ vom redu dolazi U obzir nase ja. Ovdje se ne radi 0 tome
da se sitnica r ki, ili kako drukci.i e, zapomaie zbog covjekovog
ego izm a. Treba i tu shvatiti stoie na izvjestan oaein na svome
mjestu, jer d nij esmo imali doziv lja j 0 ja ne bismo dosl i do
svoj e slobode i vrij ednosti. Samo time sto sm o sttkli dozivlj aj
o ja omog ucen je veliki duhovni na predak. - Ali to osjecanje
o ja mora da nade put ka saosjecanju. Danas se mn ogo govori

S at CeBIT 2009 Hannover

ASl.JS' full line-up of innovative 3C
Fun At Your Fingertips
s olutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take thi s

~
Enjoy Energy opportunity a nd join us there!
Savings and

CeBITi~
High Definition
Touch
Multimedia

HANNOVER;'

N
i'iSl..iS @ Hall 26, Stand 039
 11 :"

o potre bi da se savlada individualizam. 0 tome se ne fa di ne go

o tome da se u covjeku nade zajednica. CovjcK Is/oKo morao
ie 11 ;,w iednrcu da nade cOr7jeka. /l1i moramo U C017 jekU do 17a­
demo ~ajednrCl/. To moiemo pasfiCi S01770 Kada <'ITloj duselmi
i i!7ot s'lles/rano obogafimo. Zato sam na kraju je dne od moji h
mi tedjs ki h dram a pokusao da iznesem jednu scenu u kojo j se
prikazuje kako se jedan covjek probi ja do unu ta rnjeg dozivljaja
da u samome sebi dozivi raznolikosti u covjebmstvu. Napolju
su razn ali kosti ljudi, u socijalnom uredenju morama biti razno­
liki, mora mo da im amo s vaki svoj poziv, ali u unutarnjosti svojo j
mozemo da dozivimo socijalni svijet, sve sto je nap olju diferen­
cirano. Mo ze mo u sebi dozivjeti svaki poziv, kad a nademo
pravu vezu izmedu cov jeka i covj eka. Ra dam o Ii u svojoj unu­
trasnjosti to socij al no ure denje, naiazim o Ii mogucn ost da u
s amom seb i dozivi mo so cijalnu stvamost, tada cemo moti da
idemo onim suprotnim putem od ja ka socijalnom ureden ju.
Time je istovremen o recen o da se sve ono sto se odnosi na
pojedinca md e ucianiti i u zajednicu . U zadrugarstvu, obrazo­
vanju sindikata i trustOVCl, radnickim udru f enji ma, svud a se
osjeca p otreba da se iz ja nade put ka zajednici. -Ali to je upravo
velika borba sadasnjice da bi zaista i u covjeku moglD da
uhvati korjen 0 110 sto je u njegovoj okol in i.
Nekada ie, i to ne tako davno, priblizno jOs i oko tri­
naes tog sto ljeca, covjek bio u prisnoj vezi sa svojim p ro iz vo dom
rada, tada je covjeku stv aral o radost one sto je izradivao, posta
je u to ulijevao nesto od svoga vlastitog bica. U socijaln om
poretku covj ek je tad a jos zivio bez potpun o p robudenog ja. Otada
je sa tehn ikom ja islo svom e sve vazni jem razvoju . l)anas je
covjeku pro izvod njegovog rada cesto sasvim stran, pa i ooda
kada je duhovni radn ik. Sto cinimo u spolj asnjem svijetu trebal0
bi da nice iz dubina naseg bica, da se moze sjedinjavati sa na­
sim ja. T o ce biti sarn o onda kClda dusevni zivot svestran0 iz­
gradimo tako kao sto je ovih dana ovdje Dpisano, a tada ce se
u nama probuditi interes za slie oko nas. Danas ima ma ogo
ljudi koji nalaze da je bas njihov poziv nezanimljiv. Opet mora
doci vrijeme kada ce svaka pojedinost zivota biti zanimljiva.
Ranije je pojedinost bila zanimljiva kao predmet sam po sebi.
U buducnosti ce moci da bude zanim ljiva u koliko budemo w.
stanju da za sve sto Clnimo znamo kako se uclanjuje u socijaloo
ure denje cov jecanstva. Ranije se gledalo proizvod rada, a sada

i~jfil:m:lif1II,pJ:ei,l,t.l@'
ASU S' full line- up o f innovati ve 3C
Fun At Your Fingertips
solutions will be s howc ased at
CeBIT 2009 in Hannove r_ Take this

~
Enjoy Energy opportunity and join us there l

Ceal
High Definition
Touch

HANNOVER
Ji5LiS @ Hall 26, Stand 039
 118

cerno gl dati covjeka ko me je po treban odnosni proizvcd rada.

Ranij e je proizvod gledan sa Ij ubaviju a sada ee u covjekovu
dusu moei da ulazi Iju bav i bratstvo, tako da ee covjek mati
znati zasto vrs i svoju duznost. To je one sto uglavnom treba
da se rada u covjeku pr ije no sto hoee da du de do razumje­
van ja so cijalnih nedostataka danasnj ice. Sa tog stanovista mo­
ramo sagledati kako se u Evropi jos vodi borba za ja covje­
kovo protiv on oga sto jos uvijek prosij ava iz jedn e azijske
duh ovne ku lt ur , a ·to 'e po teldo iz sasv im drul{cijih osnova
nego sto su danasnje, iz osn ova sto su nicale iz covjeka u kome
jos nije bilo piO budeno ja. U sadasnjici ne sarno da postoje
apstra ktni poj mo vi individual nosti i zajednici, nego i nesto
sto prozima covje kovu dus u, sto trazi od svakog covjeka da
bude borae za svoj e ja. Jos smo na putu, odnosno tek na po­
cetku, da nademo odnosaj cov jekovog ja spram soci jalne zajed­
ni ce. To je one od cega vode porijeklo nedostaci sadasnjice.
Uvi dimo Ii tu psiholosk u oso ovu , uvid imo Ii tu duhovnu osnovu,
ugledacemo u pravoj svje tJosti mnogo toga sto sretamo kao
teznje, ncv olje, bij edu, itd. MOiamo imati hrabrosti da bismo se
probili do p rave svjeUosti. Tada ce se tek pokazati da Ii je
opravdau onaj radik alni pesi mizam kako ga je iznio Herman
Grimm, da Ii je opravdano reci: Ostaju sarno snage sto vode
padu eVfopsl{e civilizaci je, mozemo da blld emo sarno pesimisti ,
i sta vise morali bismo ocekivati dan opsteg samoubistva. Jpak
je pitanj e da Ii su u Ev rop i savladane sve azijske svojstvenosti
koj e su se imale savladati, da bi zatim Evropa oslonj ena na samu
ebe iz sred· e svjetskog razv oja mogla da shvati i Istok. Sa
ne og takv og gled ista ima se rasmatrati da Ii tieba uzi mati u
obzir ono sto je kazao Herma n Grim m, iIi se moze misliti oa to
da Ijudi razvoj em onoga sto drijema u njih ov im dusama ipak
imaj u mogucn ost da gledaju prem a osvitu k oda ce ra;wmjetl
da ne mora da /2retstoii smd er7[opske cir7i/i~Qcije neg. o novo
rode .je. a Ii j i u koli ko je to mogucno, treba da se bar
donekle nazoacl u nared nim predav anj ima.

S at CeBIT 2009 Hannover

Fun At Your Fingertips ASU S' full line-up of innovative 3C

so luti ons will be showcased at
Ce B IT 2009 in H annover. Take this
Enjoy Energy
oppo rtu n ity and join us there l
Savings a nd

CeBITi~
High Definition
Touch

Multimedia

HANNOVER ~N
Ji5LiS @ Hall 26, Stand 039
 9. SADASNJOST I SOCIJALNE NAD E
(Evropa - Amcrika.)

U s! rivenom mo ra d3 trazi onaj ko danas u socijalnom

ure delJ ju zeli da nade snage ko je op ravdavaj u nade. Nade, l1a­
IoCi to op avdane nade, nijesll toli ko vidlj ive kao soc ijal ne ne­
volj e i uedostaci. Dakako, ima i da nas Ij udi sto se manie iii
vise obmauj uju traieCi u raznim receptima spas ad danasnjih
ve likih t e~ko c a, koli izmisljaj u razna socijalna uredenja u koj ima
bi cov jeca nstvo , iii bar dio covjecans tva, mogao bolje napredo­
vati nego dosad a. Misli m da je sad a covjek vee toli [{o parnetan,
da rn u je dosta lake da raz umom izmisli rna kal,av soc ijain i si­
stem. I dan as vee ima mnog o socija!nih sistema, koje ne sma·
trarn o losima, a ipak ad nj ih ne ocekujemo nesto na£Ocito. I
anaj ko danasnj e socij al no uredenje ne gleda sa stanov ista: sta
se 0 njern u moze izm islit', nego sa gled ista spoznaje covjeka,
i on moze da govor i sarno 0 tome da se soci jal tle nade mogu
pojaviti ako se covje k opet pri blizi covjek u. P rije svega zaista
se vise ne r di 0 pronalazenju uredenja, nego 0 mogucn osti da
' e nade covje k, tako da se s njim zajedno moze biti u socijal­
nim prilikama. Kada na ta j naCi n nade mo covjeka u socijalnom
uredenju, iii u da nas njem socijalnom haos u, vidjecemo da tada,
manje iii vi e, moze slllziti isto m cil ju rna koj e spoljasnje ure­
oenie. U socijalnom pogledu moze covjel, da se razvija na naj­
raz novrsnije nacine u rna kakvo m socijalnom uredenju i prili­
kam a. To dan as zavisi od covj eka a ne od uredenja. Zato je
bas u onim krug ov ima, gdje se 0 socijalnom pitanju vise osjeca
nego 0 njem u misli , sa odobravanje m primljeno to sto u moj im

llk.jfiM:Jif1I uP':SW,t.ii4'
Fun At Your Fingertips ASUS' full line-up of innovativ e 3C
solutio n s will be s h owcased a t
CeBIT 2009 in H a nnover. Take thi s
Enjoy Energy
o ppo rtunity and jo in u s there!
Savings and
High Definition
~o-

T
Touch 1'1)0
1,,0
~ .. ~~? ...' ~
~- ~ HANNOVER;;' N
Ii5l.i5 @ Hall 26, Stand 039
120

.OStlovama socijalnog pitanja « nijesam ukazivao sarno na p ri­

mj ere kako bi se ova iii ana moglo drukcije urediti nego da
mnogosta zavisi od drugih cinjenica. Da je l1a pro onaj ko vod i
ne ko pr eduzece, iii njegov pomocnik, u stanju da se svojim ci­
jeJjm bicem uzivljava u Jjude koji fade u tome preduzeeu. r a
se u rna ka me preduzecu priJazi blize ljudim a ko]i u njemu fade,
prv0 time da se zaista iskreno i ozbiljno savjetuje s njima 0
svemu sto se radi u preduzecu pocev ad nabavke sirovina do
odasiJjanj gotovih p roizvoda u p rodaju i potrosnju. Radeei taka
stalno sa onima koji sudjeluju u preduzecu stvara se p rva osnova
da bi se dalje na ni oj izgradi valo sto se inace i eli u socijalnom
pogledu i cemu je opravdano da se tezi. Ali nije dovoljno da
se sarno strucno sa Ijudi ma razgovara nego je potrebno jos
nesto. Sta je iu potre bno da bismo opet mogli imati socijaln e
nade, a tome sad a zelim da go vorim.
Vee du ze vre mena ra sit-eno je shvatanje da bi covj ek viseg
polozaj a prije svega morao da trazi put sirokim narodnim ma­
sarn a. U tom pravcu se l1asto:alo u devetna estom stoljeeu. Kad
je socijalno pitanje izbi jalo sve jace na povr~inu, moglo se za­
paziti kako pojedin i ljudi mjesecima rade kao radni ci u tvorni:..
cam a da bi upoznali radni cki ziv ot. Bilo je i penzionisanih dvo r­
sl ih savjetnika koji su posli meau radnike, pa su se zaprepasti li
kad su vidjeli ka ko izgleda u narodu. Ukrat ko, vee duze vremena
postoje teznje da se upozna covjeka siroke rnase, narocito p roJetar­
a. U tom pogledu vrlo mnogo je uciniia knjii evnost, zatim slikar­
siva i druge umj etnosti, prikazujuCi zivot pro!etarca, covjeka iz
~ irok e mase. Ali ko d velikih pitanj a danasnjice ipak nije vazno
da vodece li enosti upoznaju u prvom redu ziv ot p roletarca, iIi
inace covjeka iz siroke rnase, pa ni kad a to cine umjetnic i
prikazu jl1Ci bijedu, nevolje i brige takv og covjeka. Nije mnogo
vazno da trazimo put da bismo razumjeli siroku masu. Daleko
je vazni je da nala zimo moguenost da nas razumije siroka masa.
Lia u fabri ci, iii u rn a kome preduzecu mozemo govoriti tako ,
da ij ud i osjecaju da im to covjek gavori, da to sto govorimo
zaista go vori iz njihove duse, a ne da osjeca ju da im se govori
ak ademski, uceno, teorij ski. Za pohval u su i teznje sto se cine
putem vi sih narodnih skala, narodnih prosvje toih ustanova, itd.,
sto izgleda vanredo o dobro. Sto se tu iznosi na rodu, interesuje
ga doduse donekle zato sto vidi oesto cudno u raznim na uc nim
otkricima. To izaziva senzaciju ako to jos popratimo s proj ek-

ASUS' full line-up o f innovative 3C

Fun At Your Fingertips
so lution s will be s howcas ed at
CeBIT 2009 in Hannover_ Take this
opportunity and join u s there l

Touch
CeBIT~~
HANNOVER;;'

N
- ~ \!::!J "ali Zo, ')lemo 11.::1:1
 121

ijama, iii ako ide mo s ljudima u menazenje i slieno. Ali e

treba se obmanjivati stirn, jer to ne govori u duse i srca Ijudi .
Govoriti u duse i srca Ijudi mozemo sarno onda ako imamo da
kazemo nesto 0 tome kako je covjek uclanjel1 u cijeli zivot.
Vodece Iic nosti jmaju dan as 0 tome jos cudne nazore. One
misle da covjeka iz siroke mase na pr. ne zanimaju t. zv. fil o­
sofs ka pitanja. All treba samo naci prave rijeei u koje se to mora
pre to citi, tada se zasvjetJe oei i otvaraju srca. Maze se na pr.
poel od sasvim jednostavnih naucnih cinjenica i . obraditi ih tak o
da se vi di da su one u vezi sa eo vjekovim bicem i eov jekovim
opredj el jenjem . I da se pokaze da to nije neko isjeckano znanje
koje moze da zani ma eovjeka u dokolici, nego nesto sto covjek
moze pri miti u svoju dusu kao dusevnu hran u. Ako to covjeku
uspije, tek tada je ue il1io pocetak da stvara povjerenj e izm edu
t. zv . Daroda i vo deci h lienosti . Danas mozete sa nekog partijskog
g ledista govo riti na rodu, moze te mn na pr. i2nositi pojmove 0
kapitalizmu, 0 rad u, 0 visku vrijednosti i sJienom, narod ce mal o
po malo rimati te p ojmove. Mozete partijski govoriti ali ti me
necete Jj ude dovesti do toga da ulaze u socijalne tvo re vi ne u
Ko jima f e ucestvovati i saradivaii cijelim svo jim eovjestvol11, a
sto je potre bno da bi pobjedile snage razvoia sto vode n avi s~
a ne one sto vo de nan iie.
Kada covjek ima volje za ta kve stvari zapazice gdje su u
tom po gledu dan as p repreke i smetnje. Ja sam godinama bio
naslavn ik u jedno j radn ickoj prosvjetnoj skoli. P redavao sam
lamo razne grane n3stave . Nikada se nijesam povin ova o ma
kakv oj parti jskoj dogmi. I nikada nijesam nalazio smetnje 11
pog\edu razum jevanja od strane radnik a. Na pr. istoriju sam
p redavao taJw da sa 1 svuda osvijetlio da se istorija ne moze
razu mjeti u materijalistiekom shvatanju , negoda su u nj oj dje­
Iatne duhovne sn age i duh ov ni impulsi. Slusaoci su sta vise do­
nekle shv atil i zasto je na pr. Marks, koga su oni tada vrl 0
cijenili, do sao do shvatanja koje se oznacava kao "istorijski
materi jalizam" , i koj i ide dotle da sve duhovno smatra sarno
posljedicama ocitovanja me hanistickih, privrednih i dru gih. Objas­
njavao sam da to potice otud a sto su se u istorijskom zivota,
p riblizno od sesnaestog stoljeca, sve vise ispoljav aJe snage zbog
kojih je privredni 2ivot postajao odlucujuCi tako da umjetnost,
znanost itd. izgleda ju (u izvj esnom pogledu i jesu) kao posl je­
dice privrednog zivota, mehanistiekog 2ivota. A posta je

tl~ifilem:'if1.r·UI:6t;1;[,li4'
~ ---,... .....US' full line-up of inn ovati ve 3C
solutions will be showcased a t
CeB IT 2 009 in H annover. Take this

~
o pport unity and join us there !

Touch
CeB Ti~

HANNOVER;;' N
IiSU5 @ Hall 26, Stand 039
 122

Marks po znav ao sa rno noviju istoriju, dosa o je u za bludu.

Ja ne zeli m da Se izj asnirn ni za jedno ni za drugo, nego samo
ukazLl je m da se i to raZllmjeio. Takvo pcducavanj e radni ka nije
bil o on emogll ceno nedostatkom povjerenja kod slusao ca, nego
t ime sto ' U L1obic(l jen i VOGi zapazili da se tu ne poduc ava stra­
n3ci<;o -do gmatski. ] ednoga dana pojavi se izasla nik rad nickih
va da na sk upstini sazvan oj da se is pita da Ii sam ja podesan
za ucitel ja na radni ckoj prosv jet no j skoli. Ja sam prim jetio da
bi ovdje moral a da se ostav i pntpuna sJoboda nastav nik u ak o
11 ov om krug u treba da vazi nace!o nap ret ka . 1 a to mi je iza­
sla ni k odgo vori o da on i ne priznaju slobodu nego sarno ra­
zumno prim ora va nj e. I a osnovu takv og shvatanja re ce no mi je
da De mogu da lje bit i nastavnik l1a to J radni ckoj prosvjetn oj
skoli . - Taj bora vak medu sirokim na rod ni m masama, u mo­
d mo m proJetar ijatu, bio je za mEl1e vrlo vaZ 3n . Vidio sam;
govo ri Ii covje k tako da slu saoc i osjecaj u da im se kazuje 0110
sto oni sreem f?Zumiju, sto je u vczi sa pravim bicem covje­
ko im , sa onim sta je cov je k zaista u svijetu, tada to ljud i da­
nas smatrajtl na jv ' zIi ij im Osjeca se da bi se sfld a sirokim ma­
ama moralo na prv om mjestu objasnj avati U opste Ijudskom
-m islu, a ne u pa rtij sko m sm islu . Ljudi ceznu, mallje iii vise
nesvj esno, za tim sla moze doci iz jednog zaista sirokog po­
gl eda oa svijet. A i kako bi dr ukCije irebalo da bude!
Ljudi iz siroke mas e uclanjen i su dallas u svoj rad tako
da ih on ne moze da interesuje. Vrse rad ta ka kao da nije u
ni ka kv oi nzi sa on im sto je ljud sko u Ijudima. Tak o veliki di o
modernog co vjecanstva danas stoji pred rado m koj i covjeka
sasvi rn ll pUCUjE: na samog sebe. Njega ne moze da in teresuje
njegova ok oli na, ne moze da ga interes uje to sto radi od jutra
do mraka ak o se ne upucuje tako da g ~t moze zainteresova ti.
Zanima ga u p rvo m redu to sio mu se pri kazuje kada se po­
sli je ra da sam pGs vecu je onome sto je on kao covlek . U da­
nasn je m socij alno m haosu mnoge ljud e, pa i one lla vis im po­
lozaiirna, ne zan ima mnogo njihov rad . Poznato je da danas
ima i ljudi duhovnih poz iva koje ne zanima mnogo njihov po­
zi v i da su tel{ izva a svoga poziva upuceni l1a to da se inte­
re suju za sebe ka o ljude. Vee iz toga proizJazi da je potrebno
da se cO 'l jek u iznosi sta je bit njegovog bica, sta je on zaista
kao covjek, da bi SE: stvarale snove za socijalne nade.

ai~itilem:Jjf<;.r,ij:6i,i,t.1@'
I-\'::>US· full line- up of innovative 3C
solutions will be showcased at
CeBIT 2 009 in Hannover. Take thi s
Enjoy Energy
opportunity and jo in u s there l

Touch
CeB Ti~

HANNOVER ~N
J'iSLiS @ Hall 26, Stand 039
 123

U pogledu na njegu razuma uCIOJ eno je vrlo mnogo. Uka­

zuje s dan<3 s mnog o n3 to sta je sve uCinila Ijudska inteli gen­
cija. Sigurn o, rn ogu ljudi van redno mnogo nauciti kada im se
prikazu je sta je postignuto u toj oblasti, u nauci, umjetnost i, itd,
Ali da bismo izgradivali osnove za prave socijaln e tv orevine
potre bno je da smo u stanju ne sarn o da iznosimo razumom
shvailjivo obrazo van je, nego i da Ijude odusevimo, ali ne veli­
kim i 11 obicni m rije ci ma, lijepim govo rima, nego da zaista
govo ri mo 0 onome pri cemu covjek osje ca da se to tice njega
kao cov jeka . Kada iznosimo Ij udima pogled na svijet koj i smo
uz eli iz onoga sto je danas popularno, sto je dan as priznato od
strane danasn jih istaknu ti h znanosti, uvjer icemo se brzo a je
time nemog ucno uiaziti u srce cov jeiwvo. da ti cov jeku 0 0 0 sto
se tice njega ka o cov jeka. Covj ek ce uvijek osj ecati kao ne:sto
spoljasnje to sto mu se obicno daje . Kada iskreno jzraz i svo je
osj ecao je kaza::e na pr. ovako: To je sve lijepo, ali l1 a prvom.
mj estu mi to ne motemo da razum ijemo , jer je tu toga toliko
mn ogo da bi nam p rvo trebalo narocito prethodno obrazovanje,
a zati m to ni je dov ol jno jednostavn o, tu ima oesto 0 cemu osje­
cam o da mi ne mo t ern a t, mo. Moie se cesto cuti slicno mi iil jen je

l
o danasnjim vi sim na rodnirn skolama, narodn im knjiz ni cama i
slicno m. Kada l1 a OS11 0 VU nekog takvog iskustva istraz uj emo
ka ko da ulaz im o u so cij aini zivo t, moramo dublje potraziti
uzroke, Potrebn o je de se do ta knemo i izvjesnih pog\e da na
svi jet.
Os memo Ii se na az jjsko-istocn jac ke kultu re, iz koji b smo
moogo toga n3 slijedili, nalazimo da je tamo kao najvise obra­
zovanj e bil o nesto sto mo ram o vanredno ci je:1iti. Sadasnji na­
wcito sOO-ioo razvijen i intelekat, U osnovi llzevsi razvio se iz
istocnjack e snoli ke vidovitosti. Snolika vidovitost, koia nije uzi­
mala u obz ir pogled u spoljasnji svijet, razvila se du naseg unu­
tras lljeg lo gickog rasudivanja, do toga stu je danas veli ko sf(~ d­
stvo za po sUzanje s,. znanja 0 prirodi. Ne sarno da su ios sred­
nj vjekovo i skol astici govorili tako da je u uOblica va nju ri jeei,
pojmova i ideja, bil o dusevnih snaga koje su presle sa istoka,
nego i mi - rna da to i Joricerno - govorimo sve do u he­
mi ji i tizici L! rijecima II kojim a ne bismo govorili da !lase
obr zovanje u vis iill skolama nije bilo, U osnovi uzevsi, rezul­
tat onaga sto je prdlo sa Istoka. Time sto je postajao intele­
kat ano sto je bi la stara vidovitost, istovremeoo je iz toga kao

11~iftl":J i filleD: m,i ;I·MY'

t"'un- At -YOUr Flngertips-~-~~oUS' full line-up of inno vative 3C
solutions will be showcas ed at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy
opportunity and join us there l
Savings and

CeBITi~
High Definition
Touch

Multimedia

HANNOVER;;' N
I'iSL.iS @ Hall 26, Stand 039
 124

nek - dr ugi ogranak nicalo to sto j2 kod sirokih mtlsa postalo

mjerodavno za sbvatanja 0 svijetu, shvatanja sto su u Evropi
veci m dije lom vee izumrla, otstranjena novim obrazovanjem u
slwlama, a sarno u ostacima jos postoje kod neobrazovanib 8ta­
leza. Dok se na jednoj strani izvanredno razvio intelekat, razvi­
jalo se na drugoj strani to sto su se izvjesni subjektivnidozivljaj i
jedn ostavno nehotice otslikavali napolje 11 prostor. Razvilo se
to "to je po pr imalo najra zl10lik ije oblike, ali se ipak moze na­
zvat i zajednicko m rijecj u: . vetinjsko praznovjerje. To je biio
mnogo rasir n ij~ nego sto poka zuje danasnj tl povjest 0 dusi.
Vj erov3n je u aveti, koje se sasto ji u tome sto se subjektivni do­
Zi lj aj i obfe ktivllo prenose napolje u p rostor, igralo je u toku
is torij kog razvoja covjecanstva mnago veeu ulogu nego sto se
danas mi sli. I rna da d anas i svaki poluobrazovani covjek sma­
i ra pra znovjerjem vj (:rovanje u aveti, ipak u ljudima na razn e
nacine zive atavisticka oSj eeanja, nastaJa u vezi nekadanj eg vje­
ro an ja u aveti. 1 u danasnjo j umje tnosti i drugim granama ii ­
vota, t esto rade Jjud i sa osjecan jima koja proisti cu iz te struj e
ra z oja cov jecan stva .
U covj ku koji ni je p rosao kroz intelektu alizam , kroz sred­
niu i visu skolu, ocituje se elementarn o koje iz nj egovih dubina
uiazi u so ci ja ln o ure de nje. I{ad2 to shva timo mozerno vidjeti da
sirokim rn asama tr eba izlagati izvjestan pogl ed na svijet. I{od
Iju di nizih stalei3 , a i kod mn ogib iz visih staleza, ono sto u
prvom re du dolazi U obzir nij e intelekat nego one sto u du su
nav ire iz volje, 8to dolazi iz samo g covjeka. Posto se takve
stvari uvijek sp olja zapaze, otuda postoji dan as izvjesna ceznja
da se covjek uzima kao biee vo lje. I mnogi smatraju C:a 8iroldm
masam;'i mogu da govore u smislu izvjesl~og pogleda na svijet
sarno ooda ak se prije svega doticu nacela vo lje u covjeku. Iz
ti h ceznja proizi slo je ono slo se t esto cini da s sirokim ma­
sarn a prikazuje pradavni razvoj kada je covj ek ios bio kao neko
bice nago na. Iznosi se proleterim a kako je u pradavno doba
covjek zivio u jednosta vnim prilikama, pa da se iz toga zaklju­
cuje kakvo bi danas treb 10 da bude so ci jalno uredenje. Danas
se u narodnom obraz ovanju mnogo vremena p rovodi s time da
se prikazuju te primitivne, nagonske prilike covjekove i slicl1o.
Takva prikazivanja covjek danas prima i iz izvjesne potrebe za
senzac ijama, a i onirn dijelorn svoga biea sto se nije preobra­
zil na vise, osjeca se donekle src:dnim s tim nagonskim u Ijud-

Li~jfim:'·f~,I,Pi:6j,!,t·M4·
Fun- At TOUr-Fin-gemps' --"---r-.= US· full line -up of innovative 3C
solutio n s wi ll be s h o wcased at
CeB IT 2009 in H an n over_ Take thi s
opportunity and jo in us there!

CeB Ti~

High Definition
Touch

HANNOVER ~N
/'i5l.iS @ Hall 26, Stand 039
 125

skoj pr irodi. Ipak s tim ne us pjevamo da odusevimo Iju de, ne

obogacujemo im dusu nego pustosim o, ne . prilazimo cij elom
covjeku . Ne uspjevamo zato sto time razvijamo neku vrstu pra­
zno vj er ja kada idem o vrhuncima da llasnje znanosti j primamo
to sto je danas priznato kao natlcno. Kao sto je obrazovani
cov jek kas nij eg vremena staro vj erovanj u aveti osje 'ao kao
prazn Jvjerje, tako sir oke mase !judi osjecaju donekle, kao pro­
rocki, Irao gledajuci u bu ducnost da je ne ka vrsta praz novjerja
to sto im se dan as iznosi kao idej e, po jmove i pretstave 0 11m
prim itiv nim odnosajim a u Ijuds. oj priro di. Iznosi se da je Iju­
dima vl ada o am o izvjestan ii vot nagona, sto vlada u nii im
oblastima. Ne de finisllci tacn ij e uk azu je se na nesto tam no, na
nag o[]s ki i ivo t u koji zab vataj u instink ti koje Ilalazirno i kod
~ i vo t ioja , i na ra zna ne odreden a ocitovanja volje i csje ca nja co ·
vjekovih. Ukratk o, ukazuje se sa rno na ono sto kao niza pri­
roda vIada u covj eku. fJ8 naS e cesto smatra ideaiom da SE:
cOrjekov lln utrasnji iiv ot p o mo gucstvu pr t tavi sarn o kao rna­
terij Hlna zbivanja uzdignu ta l1 neod i dene p retstave ziv ota n 3"
pon3, inst in kata itd. Ali, sjetimo e sta sam ovih dana go voria
o unutrasn josti covjek ove prirode. Opisao sam da duho vnoznan­
,t elle vje zbe i razvoi vode cov jeka do to ga da zaista g\eda u
stv arn ost svo je unut rasn josti . Ta da cov jek ne prornatra sv i or­
ganizam tak o kao sto to cini fiz iolog iIi ana tom neg ga moze
mutras nj e do zi vje ti. Tada vidi da su pluta, srce, ild., sarno f i­
zic ki izr«z, spoljas nja objava du hovnoga, koje se moie prelsta­
viti kao s jecanje sv ij eta. mak rokosrn osa.
To maze da naslucuj e covj ek ko ga danas njegov rad upu­
cuj e na samog se be. Drugog covj eka moze co vjek da up ozna
sarn o kada, gl edajuci u sebe, u bi ti svoga ti jela dolazi do du ­
sevno-d uho nog biC3. Kako se daoa s govori ° nagonim a, in·
stio ktima i slicno l11 U cov jeku, 0 ce mll se danas rado gOY ri, to
je u cov jekovo m posmatran ju potamnj eno dusevl1o, a ta cna je
spra m prave unut r s nje priro de kao nel<adanje praznovjerje 0
. , ablas ti ma u sp ol jasnjoj pri rod i. Kada govori mo 0 covjeko voj
pri ro di ne smijemo vidj e[i a blasti nagonskog iivota, strasti i
slitno, nego moramo kraz to gledati na istinu. U svoj oj un u­
trasnjost i moramo svl adati to sablilsno sto pretstavljaju raz, t'
defini cije 0 nag onima, pozlldama, strasti ma, i slic!1om, kao sto smo
svladali sa bJ asti u spoljasn joj prirodi. l{od sa blasti su Ijudi pred
spo jas nju prirod u stavlj ali ono 5to je nastaj al o u njih ovo j unu-

JS' full line-up of innovative 3C

- - - -- s-o....,-
Iutions will be showcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this

~
Enjoy Energy opportunity and join us there!
Savings and

CeBI
High Definition
Multimedia Touch

HANNOVER
/'iSUS @ Hall 26, Stand 039
 126

t rasnjosti. Sub)cktiv no su projicirali napolj e Ll o bjektivno. Sada

on o -to je obje kti vno duhovno-dusevnc prirode, pretstavljaju
ta ko ka o da je terij alno . Razne definicije 0 nag onim a i i n­
stink Uma jesu mate ri.ializovane sa blasti prcn ese ne u unutras nj ost
co vjekovu, tako da z3s tiru istinu 0 duhovno-dusevl1om bicu. Tu
c injen icu co vjek dan as tesko vidi ali je os jeca kada je kao pravo
saznanj e 0 covjek u iztlosim o covjeku koji iz dub ina svoga ne­
s jesDog bica (a L1 tim dubina ma je duhovno- dusevno) n3s1ucu je:
Ne mojte da mi d r)iazite SCI materijalnim sa bla stl ma, nc go rn i
kaiite kako je covjek uclanjen u kosmos.
Pri je nekoliko 11 djel ja obradovao sam se prili kom pr da­
vanj u jednom radn icko m udrute nj u. Treb alo je da tame go­
vorim 0 na cior. ab oj ekonomiji, ali ka o i tlvijek prepustao sam
slus .• ocima da sa mi iza beru temu u pocetku p reda vanja . ada
jed;m rad nik izva di jednu svesk u naseg casopisa :t> T ri« i reee da
je u nje mu ei ta jedan moj Clanak i nije dobro razumi o 0 110
g dje Sf go vori 0 p 1anetu koji je prethodio Zemlji i iz koga je
poslij e prelaska 11 duho vno nastala Zemlja. Izn oseci ta d a du­
bov non aucna objasnjeuj a ra dni cima na jednostav an naein , Zil­
pazi o sam sja j u njihovim ocima kada im se gov ori 0 takvim
tva rim a. Osjetili su srcem i duso m, rna da su dasH ad rad a ko d
ma~ine, da t a nij esu neke ideje 0 svijetu nego i ivi pogled
na svijet.
Smatra m d:'l bi se prvo moralo tako socijalno djelovati
prije nego sto moze rn o da dodemo do toga da pri dobijamo Ijl1­
de za p rav i so cij alni pored ak. :-<oliko ce vremena trebati da se
dode do tog so cijalnog ure denja zavisi od dobre volje Ijudi.
Zna m da mnogi ljudi kazu : Pa i nam tu govo ris 0 necem sto
mo ze da postane stva rnost tek za eetiri, pet stolje ca. Na to ja
uvijek odgovaram: Sas vim sigurno ak o je tu nedovoljao bro j
Ij ud i, ali kod ovih stvari oe rad i se 0 tome da se izraellnava
l<olik o vrem ena mo ze proci dok !j ud i do du do takvog socijalnog
. ure den ja, nego da se ostavi raeunanje a priooe voljom na rad.
Ako dovolj an broj Ij udi ima takvu volju , moze se u kratkom
vre me nu po stiCi to zasta se inace inteJektualisticki pretstavlja da
s u potre bna stoijec" . Oklijevanje sio proistice iz takvog racu­
nanja najv ise nas spr cava da dodemo do boljeg socijaloog po­
retka . Nc treba se osvrtati na to st3. kaie racun u intelektua li­
sti ck om smislu !lego nasto jati da prid emo Ijudima pa ce brzo

3' full line-up of innovative 3C

, . - - -- -- - - - - - - - - - - - - - - - -- -:;"ulu, [on s will be showcased at

~
CeBIT 2 009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy
opportunity and j o in u s there!

Touch
teB T~~
. HANNOVER ;;, ~
/iSL.iS @ Hall 26, Stand 039
 127

ra zum jeti pogled na svijet lwj i im ne dov odi p red dusu m2.te ri­
jalizovane sablasti nego otkriva covjek Vll vezu sa kosm som .
Ukazao sam na to da je ve e i zbog svojstveoosti siro kih
mas a Ijudi p ot reban jedan pogle d na svi jet kao d uhovna znanost
u ant roposofs kom smj ru, je r sa rno iz takvog pogleda na svijet
ko ji moze da govori 0 duh ovnom bieu kada govori 0 covjrk u,
moie da izvi re nada za na iaienje socij alnog r3zumjeva nj a. Oaatl e
se zatirn mo ze po el daJj e. Ta kva nada nam je L1 ~ r ednj oj Evrop i
vrl o blizu. U Srednjoj Evropi okom deve tnaestog stolje ea na j­
balji Ijud i tra iili su metode vaspitanja kojim a bi se djetetu mcgla
njeO'ovati volja. Slutil o se da se danas llje m covj eku mo ra volja
nj egov ati. StogR se nastcja!o da se na du inteiektualn e . 3 nje,
met de, ko jima se p reko p retstav(l moze prie i volji djeteta, da
bi svo ji m snagama mi '{ lj enja njego valo volju . A daije na Za­
padu} u Am eri ci, iz du hovtlo-geogra[sk ih o dnosaja razvio se
izvjestan p ri rn itivni pogled n 3 svijet knji imet u stbi znacajn
klice za buducnost. Ta mo Sf..' moze (uti n<t p l'. ov21kvo misljenjc
o covjel<u: lntele ktual na djelatnost co vje kova za vis i od toga u
kal vim je on p rilikama, stalei l1 , p010 zaju. P ri to me se do d us e
sl uzi voj im inteiektom, al i to izvire iz volje a · ne iz intelekta.
U ameri ckoj knjiie vn,lsti cesto se u ka zuje na vol ju leao na naj­
du bli u bi t covjekovll . Tamo se cesto iz no si da je intelek at kao
odd min istar u dria vi a vl adal ac je va lia . T o nije neko teorijs ki
izveden o shvatan j e, nego shvatanj e koje je ob razo van im Ame­
rikancima presl u krv. Ta kvG je tamo sh vatGllje i psiho!oga .
Pojedine vjeibe Iwie je Am uika na c njegovao zna ce prim iHvne
pocelke Koj ima se dol a zi do izvjesnog dub ovn og g ledanj a. On
oa pro smatr a vrlo vaznim [ad covjekov na samova 'pitanju, vla­
da nju sobom, obu zdavanj u sebE', da se ne ra di 0 tome da co v­
jek nes to nall ci neg o d a svoj u vo ljn nje guje Listrajnim ponavlja­
ojem izvj esne vjezbe. Istiee se da se ritmi ckim ponavljanjem
pretsta v3 djeluj e na vol ju, na p revo srediste covje kovo . Na ra we
nacine ukazuje se sta zapravo mora da znaci za savremenog
covjelm najdubl ja sri njegovog biea. lz to g objasnjenj a im a da
se raz vij ~ ono sto vodi do toga da se takode Llvidi da bi covjek
putem posma tr anja volje morae do ci do svoga dll se vn o-d uh ov­
n og b ie?. Taj pogled na svi jet ima do di rnih tacaka sa oni m sio
se oa sb ja!o 11 Ev[ op i. B a~ u Srednjo j Evr opi naj bolji d uhov i
trud ili su se da [] qOU intelckt ualne sadrza je koji mogu c1 a nje­
g uju djecjL1 d usu i ni ene dubine volj e. Pedago zi u rednjoj

US at CeBIT 2009 Hannover

...JS· full line-up of innovative 3C
_ _ _ _...-_ _..Itions will be showcased at
ii~--r-liiji~~ii,i~~-~fttN)~ _ CeBIT 2009 in H a nnover. Take this
~~ o ppo rtunity and join u s there l
Savings and
High Definiti o n

Touch teBI ~~
HANNOVER ri N
 12

Evrop i u devetnae stom stoljecu nastojali su da prona du kako se

jz intelekta nj eguj e vclja, ali su ostali ko d ap straktnog misljenja
koje jos nije napredovalo do zive misli. Jos su imali i isto c­
njaCl og nasljeda i iz njeg a su htjeli da zahvate u vo lju. Zatim
je dosla velika masa lj udi koja je svuda u p rv om re du isticala
volj u. A danas zivim o u dobu koje je suprc'tn onome sto ie
nekada postoial o za odrzanje sccij ' .lnog reda. Ne kada se iz du­
hovnog i i vota mogio g ovoriti jednak o sv ima ijudima, bez obzira
oa poloza j u dru slvu, j na sve je to djeioval0. Shvatal o se umo
a zatim se sp ustalo do srca. Sada e pojavil0 nesto sto dolazi
iz olje. O pet moramo da naderno mogucnost da iz dubin a
dulJ a g vori mo 0 svijetu tako da to poji ma ju i obrazovani i
neob ra zova ni. Sarno tako rn ozerno zajedno rad iti, zajedno mi ­
sJiti, osj ecati i htj eti, djelova ti so cija lno :W buducnost. To ce
bih ako do de do zaj ednicke djelatno st i novih l.lica u Evropi,
opisanih oVd.le ovib dana, i on e ga sto se u Arneric i poka zuj e
ko d obrazov anih Ijudi, tako da se stvori razumjevanje za un u-·
turnj i duhovni razvo j, za jedan zapadni du hovni razv oj. Kada.
mi kao IjUdi Zapada pokaze mo da sma u stanjlt da sami u du­
bi narn a svoga bica nade mo dub, kada evro psko-arnerikanski duh
uz Dogn2 mo su plOtstaviti Isto cnjackorn uhu , koji je danas u.
dekade nci, t k tada ce rnedu Ijudi ma biti mogucn a svjets ka eko­
no mija i pro met u punom povjere oju koj e dallas postoj i sa rno
spoljasnj . 1 pored dana snjih raznih p riv redni c dno saja sa Iju­
<lima Zapa da, Azijat ima u svome sreu osj ecan je: Na ma ne im­
ponu ju vase masine, one i vas same Cine int lektualistickirn ma­
sinama. Na pro Rentgenovi m zracima rnoieie pro sto rn o da gle­
da te u covjekov u ull utrasnjost, ali za on o sto je zaista va zno
nama ni jes u potreb ni aparati, to narn daj e sarn a nasa vidovita
unutr a.snj ost. T o moze da bude tacno iIi ne, al i takvo sh vatanje
postoji na lstoku. Tarn o se vjeruje da je kolijevka d uha u co ­
vj eku Is toka i sa izvj esni m prezirorn gledaju na sve to sto se,
kako misle, zasn iva na sili tehni ke, na rn ebanistickom, tako da
i sam covjek u tom socijalno m uredenju radi kao neki toca k 11
mas ini. Most sa Istokorn izgradice se tek kada iz osnova koje
sam o vdje opIsao, iz evro pskog i merikanskog duh a, sarn i
. tvo rimo du hovni pogled na svijet. Za to je potrebno da svijet
ipak pogleda na Srednj u Evropu koja je najdaJ je dosla u izgra··
divanju inteiekia prema zivi m mislirna . Hegel , Fich e, Scheli g.
na jdal] su isli na put u do izgradivanja i ivi h misli. Oni , U

=--~----"------.-.:rr"---"""'n:: ' - " '--c7lIDlT' --'-~' .-.:lR-::"rT"r.....-~:-----w' full line-up of innovative 3C

solutions will be s howcased at
CeBIT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy
opportunity and join us there!
Savings and
High Definition
Touch ~ l o.
~O

~J O
HANNOVER ~(N
I
,~ @ Hall 26, Stand 039
 129

smatrali, mozem a re ci, da u tome sto su imali jos kao apstralctne

mi s)i, sto Sll os jecali kao supstancijelni sadrzaj svijeta, da u
tome imaju iivo duhovno, a to je bila tek kliea zive misli. Zato
je j Srednja Evra pa ostav ila te puteve kojima su oni krenuli . Ti
se putevi opet mo ra ju nati izgradivan jem zaista zive misli. To
ce moei da ostvari srednjeevropsko objasnjeje. Posta Zapad
opet rodi iz seb e duh , a Isto), opet sagleda svoj duh, i kada 11
trgovcima i privrednicima co vjek Istoka uzmogne da vidi pret­
slav nike jzvj esnog duhovnog gledanja na svijet, tada ce se moti
uzaja mno razumjeti. T o je one sto moramo nastojati ako treba
d3. ima mo so cijalnih nada. Ne mozemo ih imati ako ne sagle ­
darn o ono sto mora da nestane.
Ovdje u Austri ji kazao je jedan covjek da se na kraju
lu ajeva sve rus i ali da iz rusevina izbija novi iivot. Ta nada
moze da se ukaze ako smo u stanju da od spoljasnje socijalnog
pogledamo 11a unutrasnje socijalno. Tada ne mozemo ieliti da
u svemu odrzimo sta ri poredak, nego moramo imati hrabrosti
da uvidimo da zasluzuje da se srusi one sto se mora srusiti.
Uvijek su istinite riieci da pravi rod donosi sarno one sto se
baei u zemiju da bi prvo istmnilo. Rijec >istrunilo< nije ovdje
na mjestu ali kao slika ipak pristaje. Upoznavajuci ispravno
011 0 sto kao trulo moramo p ustiti da padne, moramo iei ka
novi m djeiatnostima, ka onome sto ka o novi iivot treba da iz­
bije iz rusevina; sarno tako mozemo u danasnje doba sticati
s0 q alne nade za buduenost.

[1~jfti":jif·N'FI:61,i,t.W4·
US' full line-up of innovative 3C
-----------------------~--=='.. on s will be showcas ed at
C e BIT 2009 in Hannover. Take this
Enjoy Energy opportunity and join us there!
Sav ings and

Ce IT~~
High Definition
Touch
Multimedia

HANNOVER;;'

N
JiSU5 @ Hall 26, Stand 039
 March & April 2009

10. OS OVE SOCIJALNOG PIT ANJA

Kada sam prije pribliZno tri godine, po trazenju izvjesnog

bro ja p rijatelja, oapi sao i objavio knjigu "Osnove socijaln og
pitanja" vidio sam da su je ugla vnom svuda pogresno razumjeli.
Stavlj ali su je u re d onih djet a ko ja su manje iii vise utopisti­
sti cki pokusavala da u raznim spoljasnjim ure denjima nadu
lijek protiv socij alnih haoticn ih stanja II novi jem razvoju covje­
canstva. Na pr. uzimala se kao gIavna stvar ono sto sam naveo
sarno kao obj asnj enje. Shvatali su je i neki m pozivom na raz­
misljanje 0 raznim uredenji ma. Ja sam je smatrao pozivo m na
o no ljudsko u covj kll , a da je tak o maze se vidj eti vee iz
Qvdje odrzanih pred avanja. Pokus :l vaju Ci da prik ,Jzem k(lko bi
Iju di mogli doti do socijalnog misljen.ia, osjecanj a pa i h1tj enjCJ,
mo ran sam objasojavati na pr. kako bi se opticanje kapital a
moida moglo prom jeniti tako da ga mnogi IJu di ne osjecaju
kao teret, kao sto je ceslo danas. Morao sam da kazem pon e­
sto 0 stvara nju cijena, 0 vrijedoosti rada itd., ali sve to same
zbog i1ustracije. Ko hoce da dubl je zahvati u covjekov zivot
potrebno ie da ga prvo zaista upo zna i osvijetli, da bi tak o poka­
zao gdje je izlaz iz danasojih zabasav anja, a oe postavljanjem
izvjesnih sabl onsk ih idej a koie bi zatim treb a! o izvoditi u raz ­
nim obl a sti m ~ zivota. Ko je nepristrasllo ulazio u socija!ni
i ivo t Evr ope posljednjih trideset godina, on nalazi da je u nesvj es­
nom hotjenju evropskog covjecanstva vee naznacen o one st o
b i se dEm as socij alno tre ba lo da ucini. Nesvj esne teznje na laze
se u ljudskim d usam a i treh a ih samo izraziti rij ecima. S li b
razl oga odazvao Silm se zelji prijatelja da napi sem pomenlltu
knjigu. To ie bio pov od !ito sam iz stvarnosti duho vne nauke

S at CeBIT 2009 Hannover

JS ' full line- up o f innovative 3C
~--------------------------------.----~----~--~
s olutio n s will b e s h owcased at

~
C eBIT 2009 in H a nnover. Take thi ~
Enjoy Energ y
opportu n ity a nd jo in u s th ere l
S aving s and
H igh Definitio n

CeBITi~
M u ltimedia Touch
--
- .

HANNOVER;' N
 131

pokusao da promatram to sto se posljednjih desetina godina u

Evropi zbivalo u svim socijalnim slojevima i stalezima ispod
povrsine spoljasnjih pojava i uredenja. Nijesam naznacavao da
ja tacno ovo iii one nego sarno ukazivao na ono za tim se
tezi iz nesvjesnih dubina. Potrebno je da covjek dode do svijesti
o tome cemu covjecanstvo tezi. Uzrok mn (lgim danasnjim soci­
jaln im teskocama ima se traziti u tome sio su dan as nesvjesne
teznje covjekove u neskladu sa onim sto su Ijudi intelektom
izmi slili i unije li u uredenja tako da se nasa uredenja ne slazu
sa onim sto se hoce iz dubina Ijudskih srca. Pored toga ne
mislim da danas uopste ima neku naroCitu vrijednost jedno­
stavn o utopisticki govoriti 0 rna kakvim uredenjima. U sadas­
niem istorijskom razvoju covjecanstv a, rna kako da se nesto
pametno kaze sta treb a da se ucini, to ne moze da bude od
ikakv og znacen ja ako to liudi ne prime, ako to nije nesto cernu
ljudi teze, dakako najcesce nesvjesno.
Mislim da se danas mora uzimati u obzir demokratski nazor
koji se poja vio u no vijem razvoju covjecanstva. Demokratski
nalO r, kako se danas nalazi u dubinama Ijudskih dusa, u so­
ci jaloom pogledu ima izviesnu vrijtdnost SBrno onda ako
mu nije cili da sarno iznosi demokratska misljenja, ntgo da
Ijude do vede do toga da mogu izraziti i ostvarivati svoja mislje­
nja. Tu mi je kao glavno bilo pitanje: U kakvim su prilikama
.ju di u stanju da zaista izraze svoja socijalna misljenja, svoju
socij lou volju?
P osmatr ajuci svij et u pogledu soci jalnog zivota moram o
feci: moze mo zoati mnago 0 tome kako bi ovo iii ono trebalo
da bu-de drukcij e; ali vidimo i koliko je tu razoih zapreka, tako
da to sto bismo htjeli ostvariti ne moze da postane stvarnost. Tu su
ra zlike II druslvenim polozajima i stalezima, klasama, koje se ne
mogu premostiti jednostavno time sio covjek ima nekll misao otome
kak o bi ih trebal o ukloniti. Te razli ke proisticu iz toga kako se
c uvjek svojom volj om, kao sredistem covjekove prirode, di vio
u stalez, u klasu, iii u rna koju drugu socijalnu vezu. Pored
staleskih predrasuda, osjecanja i impulsa, uzivljavamo se i u
izvjes na privredna uredenja i ne mozemo da izidemo iz njih.
Teskoce pra voj socijalnoj zajednickoj djeJatnosti Ijudi jesu i u
to me st o su izvj esne vodece licnosti vrsile uticaj isticuci i druge
prepre ke, koje pr oizlaze iz izvjesnog dogmatslwg ucenja 0 zi.
votu, iz izvie snih dog matskih osjecanja 0 zivo tu. Do k mnogi Ijudi ne

tll'-ific+m:Jifi.t'P':6i.iH.0g.
_.­_ ..,..-_--';US · full line-up of innovative 3C
...-.5""'·.... ..-p""
so lutions will be s howcased a t

~
CeBIT 2009 in H an nover_ Take this
opportunity and join us there l

Touch
teB Ti~

HANNOVER;;' N
Ja..iS @ Hall 26, Stand 039
132

mogu da predu preko privred ni h, klasnih i staleskih meda, mnogl

ne mogu da se oslobode brana u svojim pojmovima i idej am a.
Kada pokusamo da dublje udemo u razne prepreke i sme tnj e
sto su se posl jednji h desetljeca pokazi'!ale u nesvjesnim dubi­
nama dusa, naci cem o da se "sri socijalnog pitanja" nala zi
sasv im na drugoj strani nego sio se obicno traz i. Nalazi se u
tome sto se U Dovijem do bu razvoja covjecanstva u civiliz (!va-­
110 m sv ijetu istov remeno sa pcjavom tehnike (koja Cini zi vot
zamrsenim) po javila i vje ra u svemoc drzavne uprave . Ta vjera
postajaia je sve jaca tokom devetnaestog stoljeca tako da nij e
pokolebana ni najrazli cn ijim misljenjima sirokih ma sa lju di c
socijalnoj org aDizacij i.
Kada Ijudi taka u nesto dogmatski vjeruju tada u to m u
sto vjeruj u gledaju i neki opsti Jijek, pa su vjerovali da mogu
da ostvare staloo savrseno soc ijalno uredenje . Ko posmatra iivot
i u onOm pogledu kako je ovdje opisano ovih d9na, uzima juci
u obzir i stvarnost duhovnog svijeta, on naJazi da i najb ol je
ure den je sto se mo ze pron aCi za neko doba moze da bud e pot­
puno dobro sarno za to doba. Ne primjenjuCi odvise nepo kretno
sli jedece poredenje , moze rno reci da je socijalni organizam sliean
coyjecjem organizmu. Co vjecji organizam (kao i zivotinjski i
biljni) ne moze da bude sarno u razvoju na vise. Ono sto je
organslw, da bi mogio da uspjeva, mora i da stari, da odumi re.
P rou cavajuCi tacnije covjecj i organizam nalazimo da u nj emu u
svakom casu postoji i umiranje. Pored snaga koje izgraduju, po­
stoje j oeprekidno snage koje razgraduju. I rusiJacke snage ko ­
riste moogo eo vjeku. P ob ijajuCi glediste materijalizm a moramo
uprav iti pazoju bas na snage kojE razgraduju u covj eejem orga­
niz mu, na to gdj e se materija u covjecjem organizmu u neku
ruk u raspada pod uti ajem organizma. T2da nalazimo da je sa
raspadanjem ma terij e u vezi obrazovanie duhovnog zivcta u
covjeku. Covjecji organizam mozerno shvatiti same ako po re d
gradilackih snaga imam o u vidu i nepreki dan raspad.
lako sam to naveo sarno radi ociglednijeg pretstavlj anj a
ipak t, mo ze dati jasnu sIi ku 0 onome sto nepristrasan posm a­
trat mora naci j za socijalni organizam . Socijalni organizam ne­
umi re (time se ra zlikuje na pro od covjecjeg organizma) al i se
mijenja, i u nje mu posto je grad ila cke i rusila cke snage. I{a d,\
ostv arimo naj bo!je nam jere i uspostavimo u rn a kojo j oblasti
socijalnog zivo ta najboije sto proizlazi iz odnosnih prili k8, po-

US at CeBIT 2009 Hannover

JS' full line-up of innovative 3C
Jti o ns will b e showcased at
3 1T 2009 in Hannover. Take this
wr--~~nr---~~----
opportunity and join u s t here l

CeBIT~~
HANNOVER;;' N
.I'i5L.i5 @ Hall 26, Stand 039
r

133

51i je izvjesn og vremena, zato sto tu rade Ijudi, individualn osti,

po ka zivace se znaci pro padanja, silazenja. Sto je ispravno za
dvad esetu godi nu l1ek og stoljeca, izmjeni se do cetrdesete go ­
din istog stolje ca ta li ko da vee ima u sebi snage ras padanja.
Sl ic ne stvari cesto se mogu cuti u apstra kcij ama, ali u intelek­
tual istic kom razdobl;u Jjudi osta ju u apstrakcijama i kada sma­
traju da misl e prakticn o.
U socijal norn uredenju prije svjetskog rata na pr. moglo
Sf! vidjeti da je i siro ke mase Ijudi donekle zad ovoljavao I{ api­
talizam do lt se nalazio u jedno rn razv oju koji je isao na vise.
Nadnice su rasl e kd d je kap italizam za rn a koju granu zivota
bio u raz voju na vise . Kada se dak le islo sve da!je i dalje,
kada se ka pital mo ga o sve slob odnije is poljavati, mogl o se vi­
djeti da se povecavaj u radnicke plate i da je sve bolja pri mjena
rada. Ali se nije na isli nac in obracala paz nja 11(l to da se u
nap redovan ju istovremeno nalaze i drugi socij al ni fakt ori, koji
idu sasvirn upo reda i nuzn o cine da nastaj e i silazenje.
Da se oa pr. povecw anjem plata zi votne prilike mije njaj u tako
da povecavanje plaja s vre menom nije mnogo doprinosilo po­
bol jsanju polozaj a u zivo tu. Takve stvari su se dakako zapazile,
ali vo cij alne struje nisu se pratile ta ko da bi ta zapazanja bila
sa obrazna zivotu i stvarn os ti.
lJa nas, ka da se nalazimo u vilznom istorijskom casu, 50­
cijalni zivot mora se proma trati u sv ojim temeljima a ne po
po j varn a na pov rsin i. A tada dolazimo do pojedinih grana u
ocijalnom zivotu .
Jed na so ci jalna grana jeste duhovni zivot covjecanstva.
uhov ni zivot covjecanstva (razumije se da nije odvojen od
ostalog so cijaln og zivota) ima svoje vlastite uslove u ve zi sa
Ij uds kim in di vi du alnostima . Duhovni zivot uspjeva u dubinama
ljudskih indi vidualno sti od nosnog vremena i od toga zavisi say
ostali so c.i jalni zivot. P omisli mo sarno kolike su promj ene na­
stale na mnogim podrucjima so cijaln og zivota time sto je neki
covjek dosa o do izvjesnog pronalaska iIi otkriCa. Ako istrazu­
i mo kako co vjek d(llaz i do pronalaska iii otkrica moramo po­
gJ edati u dubin u ljud skih dusa, pogledati kako su Ijudske duse
pr c:la ziie izvjcsni m raz vitkom, kak o su bile dovedene do toga
da u svoj oj mi moj so bi ci izumeju nesto sto je zatim izmjenilo
cijel e oblasti socij alnog zivota. Od kolikog je socijalnog zna­
t enja na pro bio Lajbnicov pronalazak diferencij al nog i integral­
~1i~jftltC:jif~·I,ij:6i,j,t·W·
\ S U S ' full line-up of innovative 3C
;olutions will be showcased a t
~e BIT 2009 in Hannover. Take th is
.-v~r"'i~~~_.~:--_ _..... portunity and jo in u s th ere!

CeBIT~~
HANNOVER ;;, ~
/i5l..iS @ Hall 26, Stand 039
 March & AprIl LUU~

134

nog racuna. P okusaj mo jed nom da sa tog gledista saobraznc

stvarnosti posmatramo uticaj duhovnog zivota na socijalni i ivot,
pa cerno doti do toga (jer duhovni zivot ima svoie "flastite
Ilsl ove) da je duhovni zivot zaseban ogranak opsteg socijalnog
zivota. Sve sto u duhovno m zivotu covjecanstva moze do. zaista
uspjeva mora poticati iz covjekove najdublje produktivne snage.
Najpovoljnije je za cij eli socijalni zivot to sto se u duh ovno m
zivotu slobodno moze razvijati iz onoga sto je u dubinama co v­
jecje duse.
Posljednjih desetina godina pokazivao se sve vise jedan
drugi implus, koji se zatim, u vezi stirn sto je civiliz ovano
covjecanstvo u dubi nam a svoga bica po stajalo sve demokratskije,
prelio u vjeru u svemoc drz avno g zivot~. l{od sirokih rn a a
covje-canstva pojavila se teznja da svaki covjek mora sudje lG vati
kada se radi 0 izgradivan ju Ijudskih uredenja. Ta demok ratska
teznja po kazala se kao realna soaga u istorijskom zivotu novijeg
co vjecanstva. U vezi s demokratskim teznjclma vidimo na pr.
da su iz dubljih pobuda tl Sredojoj Evropi najveci umov i iz no­
sili [azne ideje 0 zajed nickom zivotu Ijudi u drzavi. [{rajem
osamnaestog i poc etkom devetnaestog stolj eta u vrlo pop ularn om
obli ku pojavilo se ono sto bi's mo mogli nazvati: teznj a za ide­
jama priro doog prava. Tada su se vrlo znacajni umovi bav il"
pitanje m: U kakv om ie odnosaju covjek spram covjeka? Sta je
uopste najdublje bi te covjekovo u socijalnom pogl edu? 1 vje­
rovali su da ce naci i sta je za covjeka pravo kada ispravilo
shvate covjeka. To su zvali razumsko pravo, prirodno pr3vo.
Mislili su da se razum om moze nati koje su pravne ustanove
~ \ju de oaj bolje i najpodesnije. Idejom 0 prirodnom pravu
bavili su se moogi jos u prvoj polovini devetoaestog stoljeca.
U toku prve polovine devetoaestog stoljeca tome se su­
pro tstavilo sbvatanje isto rijske pravne skoie, koj a je smatrala
da se iz razu ma ne me z. izvoditi ono sto ie pravno medu Ij u­
dima; da se tu ne uzima u obzir ono sto je ranije bil a, a sto
sve cini neplodni m izmisljanje prirodnog prava; da se ne uvic1a
da je pod utica jem intelektualnog doba nastupila izvjesna nep \od-·
nost u duhovno m zivotu covjecanstva. Tako su protivnici pri­
ro dnog prava smatrali: Liudi nijesu pozvani za to da iz svoje
duse nalaze nesto 0 tome sta je pravno. Zato bi se pravo mo­
ral o istorijski proucavati, kako su se liudi istorijski razvijali,
kako su iz njihovih obicajo, iz njihovih instinktivnih uzajamni h
SUS at CeBIT 2009 Hannover
"SUS' fu ll line-up of innovative 3C
solutions will be showcased at
::eBIT 2009 in Hannover. Take thi:
)pportunity and join us there!
-S "' ffi"~ I rT« "'''' lCl

CeBIT~~
High Definition
Multimedia

HANNOVER;;' N
IiSU5 @ Hall 26, Stand 039
 March & April 2009

135

odnosaja, okolnosti, nastajala pravna stanja. Potrebno je isto-·

rijski prou cavati pravo. Protiv takvog izucavanja istorije okrenuo
se i Nice u djelu: "0 koristi i steti istor!je za fivot". On je
:71 isli 0 : Kada bi covjek gledao sarno to sto je istorijski bilo u
co vjecanstvu, nc bi mogao doti do produktivnosti i plodnih
idej~ za sadasnj ost. P rotiv tog istorijskog smisla morale bi se
buniti elem enta rne snage u covjeku, dC'l bi se iz tih snaga doslo
do stvaran ja so ijalnih odno saja.
Ukratko, u devetnaestom stolje~u, kada je intelektualizam
bio na vr huncu, me du v ode~im licno stima pojavila se raspra 0
tome sta su zapravo osnove prava. T im e se postavljalo i pitanje
o OSnOvama drzave, jer drzava je uglavnom ono sto proizlaz i
iz samih prrtvni h ustanova. Time sto se nij e vidjelo sta su osn ove
prava, nije se bib naCisto oi 0 tom e sta je prava bit drzave .
Stoga je, ne sarn o u teorij i nego i u prakticnom zivotu, tokom
devetnat'stog stoljeca i za mnvge Ijude sirokih masa zivo t
d ri a ve postao probleJIi koji je potrebno rijeSiti.
T o se viSe zbivalo u go rnj im, svj esnim dijelovima civlli­
zaci je covjecanstva. U du binama bilo je 0 0 0 sto sam karak­
teri ao kao po javu demokratskog po gleda. Pojava dem okratsko g
pogleda, kada se ispravno shvati, vodi nas do toga da pitanje
o biti prava shvatimo teme ljitij e, stvarnije, nego sto se danas
shvata. 1ma dan as moogo Ijudi koji sm atr nju ka o sarno po sebi
ra zu rn lji vo da co vjek kao po jedin ac moze da iznese sto je prav o
u ovoj iii onoj oblasti. Novij i pravni ci s takv om teznj om dakako
vee gube uporiste, pa nalaze, da kada tak o filosofi raju, odnosno
kada misle da prak ticno r?zmislj aju 0 zivotu, da tada gube
sadrz il j za pravo, da im pravo postaje nesto formalno. Tada
kazu : To sto je tako cisto for ma lo o trc ba da do bije sadrzaj, u
to se privre dno mora uliti ka o sadrzaj. Na jedno] strani je
jasn o os jecanje da je covjek ne mocan kada hoce da iz sebe
dode do pojma prav a, do osjecanja prava. Na drugoj strani
ipak se st31n o iz cov jeka tr ati bit prava. Dernokratsko shvatanje
buni se bas protiv tog trazenja. Ono smatra da uopste I1C postoji
ne ko op ste a pstra ktoo odredivanje prava nego sarno mogucnost
da se Ij udi tI rna kojoj socijalnoj zajednici medusobno spora­
zumjevaju, da u neku ruku medusGbno ustanove sta treba jedan
od drugog, a zatim se sloze 0 tome kakvi hodnosaji time pro­
isticu medu njima. Tada pravo sljeduje Cisto iz stvarnosti onoga
sto Ijudi medusobno hoce, tak o da to ne mote radati prirodoo

IS ' full line-up of innovative 3C

ti o n s w ill be s howcased at
·IT 2009 in Hannover. Take thi s

0dvrngs d na
High Definition
-- -----
I
:xtunity and join us there l

T
~~
Touch I CW)O

I
ho
I HANNOVER ri N
I .I'i5Li5 @ Hall 26, Stand 039
I
 136

p ravo . I da sve to s to se ostvarilo ka o istorij sko pravo jos

uvijek ;i oze da se ostvari ka da Iju d i za to trate pravo stano~
vis te sa koga m ogu da stvaraju pravo iz uzajamnog spora ztI­
mjevan ja u s kla du sa stva rnoscu. Dem o k ratski nazor trati da
svaki c o vjek ucestv uj e u stvaran ju p rava . Ko bl tada htio d a
pise knjig e 0 pravu ne bi teorijski izmisljao p ravo nego bi
jed no stav no glt dao to sto m edu Ijudi m a nastaje kao pravo i t o
za pi s ivao. 1 u priro dn o j nauc i 0 s po ljasnj e m svijetu ne g led am o
ta ko da iz svoj e glav e stvara m o priro d ne zakone, nego g Jedam o
zbiv an ja i ua osn o vu toga n ala zi mo prir od ne zakone. Uzi ma mo
da je st ore ao to s to hoce m o da iskaze mo u prirod nim za ko­
nima, a o no sto post o ji u p ra vn o m zivotu to se stvara m e d u
ljud ima. T u je iivot na jednom d rugo m n ivou, u toj ob lasti
covje k stv a ra ka o so cijal no b ice po re d ostalih lj ud i, da b i se
o stvariva o fi vot u ka m e bi se u so cij alno llfede nJe uli jeva o i
s misao razvo ja Co vj ecanstva. To je de m o kratska teinja.
Trece p red ci m st oji nov i, savremeni covjek i st o ir azi
nova soc ijalna uoblicen ja jes u kom p lik ovani p riv redni odn 'a ii
sto su s e pojavili u nov ije dob a , a to nije potrebno da o pisu ­
j('m jer se sa raznih strana st ruc no opi siva lo . P rivredn i odn o ­
saj i p roisticu iz druk cij ih uslo va nego st o je to kod d vije osta le
ob last i soc ijalnog or ganizma, d uhovnog i pra vnog zi vota. J{o d
d uho VDOg zivota m o ra dolaziti od poje dinacne Ij udske in d ivi­
d ualnost i ono sto m oie da bude pl odno u socijalnom u redenj u.
Sarn o djel at nost covjel< a kao pojed inca, kao jedinke, m o t e da vati
p r vi pr inos cjelo kup nom socijal o o m poretku. U oblasti pravn o g
zivo ta rad i se 0 to m e da prav o, a time i d rzavno bice, pro is­
tic e iz s porazu mjevanja tjudi . Ta d va uslova, koj a se od nose na
d uh ov ni i d rz avno pravn i fiv ot, ne p ost oje u pr ivrednum zivotll.
U privrednom zivotu s ud sta se mo ze zbi ti, ne m oze da pro­
istice iz rna koga po jedioca. Na pr. u devetnaestom stoljecu, u
vreme nu to liko snazno g intelekt uaiizma, U vaznim obJasti ma
p oje dini vrlo znaca jn i Ijudi, u ko je se moze im ati p ovj erenja
d a dobro po znaju pri vred ni iivot, d ali su ~voje misljenj e i 0
ra z nim stvari ma izva n svojih oblasti. To je vrlo zna caj no i
p am etno, na p ro su d 0 prakti cnom utic aju zlatnog vazenja kada
se 11 r3Zlli m drzavama pre slo na zlatn o vaze nje. Ali stva ri s e
zatim nij esu ra zv ijale tako kako su p retskazivali ti Ij udi nego
sasv im s up rotn o . Na pr. ne ki znamenit i covjek kazao je da ce
p od uticajem zlatnog vazenja ne stajati carins kih grani ca, a I{

S at CeBIT 2009 Hannover

S' full line-up o f innovative 3C

ions w ill be s h owcased at
IT 2009 in Hannover. Take thi s
-cnjoy-En e rgy opportunity and join us there!

HANNOVER
Ii$l.iS @ HaJJ 26, Stand 039
 137

stvari nastll piJ .i e suprotno. U oblasti privred no g ziv ota ne

moie bili uvij ek siguran vo da on o sto moz e biti vrlo mud ro
j dobro u obl asti duho vnog zivota. U pogJedu na privredni
iivot llopste ne moze davati mjerodavan sud poj f din a indivi­
dual nost. T u se mogu pri mjenjivati, mozemo rec i, kol ektivni
su dovi koj i proizla ze iz zajednicke djelatno sti mn ogih Ijudi iz
raz nih oblas ti zivot . Tu ui stini imaju vrijedn ost samo sudovi
ko ji p ro izlaze iz saglasnosti rnno gih sudo va. To ne sm ije da bude
n ka Cista teo ri js ka mudro st nego mora postati zi va mu dr ost za
praktican zivot.
Time se cjelokup an socij alni zivot rasclanjuje u tri odj e­
Ijene razlicite obl asti. Na p odrucju duhovn og zivota odlucuje
pojed inac, na podrucju de mokratskog pravn og zivota presuduju
svi Iju di, je r je tu 11 pitanju od nosaj co vjeka i covj eka iz ci sto
Ijudskog biCa, 0 to me se moze izjasnjavat i svak i covj ek . Na podrucju
privred nog zivota nije mogucan ni sud indi vidu aln osti niti sud sto
se slijeva iz ravnopravnih sud ova svih ljudi. Tu poje di nac uoosi
u cjelin u struco o znanje i is ku stvo sa svoga pod rucj a, da bi
zatim u zadru gama mo gao llastati ispra van kolekt ivan sud. On
mo ze nastati sarno ako se mogu dovesti u sldad o prav dan i su­
dovi ·ojedinaca. Zato zadruge moraj u hiti t(1kve da se u nj ih
sli j(: va ono sto se moze d ovesti u sklad, da bi zatim iz njih
mog:;,o proizlaziti sud cje:i ne. Cj elok up an socij alni zivot dijeli se
na 1a tri podrucj a. To nam ne kaz e ma kakva ut opisticka id eja,
nego posm atranj e zivota saobraz no stva rnosti.
Uvij ek se mora imati u vidu da socijalni orga niza m, i mali
i veli ki , pored snaga koje vo de raz voj oa vise, ima u sebi i
snage koje vuku na nize. Tako sva zi va djel atn ost u soc ijalnom
zivotu isto dob no nosi u s bi i snage rasp adanja. U socij alnom
organizm u p otrebno je nep restan o li jecenje.
Pogleda mo Ii sa toga gledista na duhovni zivot, u smislu
pos latranja ucinjenih ovdj e ovih dana, tada mozemo r -Ci :
U istoc njac ko m soci jalno m zivotu , duhovni zivo t bi o je odlll­
cujuc i za sve. lZao sto sa m o pisao ovih dana, tame je uglavnom
sve i u drza vnom i u privredno m zivotu crplj eno sarno iz
impul sa duhovnog zi vota. Posmatramo Ii so ci jalni tok istori je,
nalazimo da za izvj esno ra zdoblje (za svako razd oblj e je druk­
Cij e) teku impulsi iz duh ovno g iiv ota, da ulaze U soc ij aln e usta­
no e, da se priv red ne veze obrazuju prema id ejama iz duhovn og
zivo ta, da drzava prima ur edenja iz duhovnog zivota. Ali vidimo

US at CeBIT 2009 Hannover

U S' fu ll line - up o f innovative 3C
...Jtio n s wi ll be showcase d a t
8 1T 2009 in H annover. Take t his

-- - - ... ~
Touch
teB Ti~
~
.
.
-. , .~

HANNOVER M' N
. .

I'i5Li5 @ Hall 26, Stand 039

 138

takorte da duhovni livot neprekidno tezi da razvija snage ka je

vode na nize, odnosno snage iz kejih se obrazuje ono sto vodi
na ni ze. Kada bi se duhovni zivot ispoljavao u svome punam
izrazu, vidjeJi bismo da bi iz duhovnog zivota neprekidno dolazio .
impuls da se ljudi odvajaju u klase, u staleze. Na Istoku jO' pod­
jela na kaste bila nuzna posljedica razvoja socijolnog zivota iz
duh ovnih impulsa. Jos i Platon ukazuje na to da bi se u ideaino j
drzavi ljudi morali dijeliti u staleze: pr oizvoaacki, nastavnicki ,
voj nicki. lz p unog izrazaja duhovnog zivota proizlazili su sta­
Iezi, klasne razlike, a u klasama se zatim poj.9.vljuje covjekova
in div idualnost koja klase osjieca kao stetu po socijalno uredenje.
U duhovn om zivotu, dakle, neprekidno se nalaze povodi to me
da nastaju stalezi, klase, pa i kaste.
U oblasti drzave vazno je ono sto sa m ovih dana oznacio
k,lO priznanje rada kao socijalnog fakt ora u toku Ijudskog ra z­
voja za say socijalni organiz am. Problem fad a razvi o se u vezi
stirn sto je teokratija, dolazeci iz Azije, primila svoj stva drzave
koja stoii pod uticajem pravnog impulsa. Time sto je treb, lo
da svaki dode do sV 0ga prav.'.! nameta!a se potreba da se ra d
ispravn o utlani u socijalni organizam. Ali time sto se oct re li~
gi oznog zivota odvajao pravni zivot , tezeci sve vis e demok ratij i,
time je u covjecanstvo prodirao izvjestan form alistick i ele menat
socijalnog misljenja. Pravo se razvijalo iz medusobnih odnosaja
covjeka i covjeka, Ono se ne maze ispredati iz razum a. Zivo
prav o nastaje iz uzajamnih od no saj a, shvacenih razumom, medu
Ijudima. Zato pravo tezi logici, formalistickim mislima. Covje­
C3nstvo u svome razvoju prolazi i kroz jednostranosti. Nekada
je p rulazilo kroz jednostnmost teokratije. l\asniJe prolazi kro z
jednostran o t drzave, kada se u socija lnom zivotll njeguje logi­
cki elemen at, elemenat koji izmislja. I<oliko je ljuds ke misaone
snage upotreblj eno na pravni zivot na pr. sarno t okom isto rij­
skog razvoja! Ali time se covjecanstvo priblizavalo i apstrakciji.
Moze se osj etititi da covjekovo misljenje postaje sve apstrak t­
nije bas pod llticajem pravnog nace!a. A sto Ijudi postizu na
jednom podrucju to se postepeno pruza preko cijel og Ijudskog
zivota. Tako je i re1igiozni zivot bio obuhvacen pravnim zivo­
tom. I Bog se shvatao sarno kao neki sudija, kao sto se naro­
cito vidi ; u Srednjem vijeku. Time je u uobicajeno misljenje i
osjecan je dosla izvjesna apstrakcija. Nastojalo se da se iz ap­
strakcije ovlada zivotom. Apstraktnost se pruzala na jednoj

lS' full line-up of innovat ive 3C

ti ons will be s h o w cased a t
' IT 2009 in Hannover. Take this
~p'"o rtunit y
and join u s th e re!
Savings a nd
H ig h D efi nit io n

Touch
teB T~~

HANNOVER;;' N
IiSI..i5 @ Hall 26, Stand 039
 March & April 2009

139

stran i i u religiozni zivot, a na drugoj strani u privredni zivot.

Sve vise je raslo povjerenje u svemoc drzave. Sm 3traio se sve
vi e da je u skladu sa razvojem ako 'duhovni zivot u obliku
vaspitanja prede u oblast drzave. Time se duhovni zivot zapli­
tao u apstraktne okolnosti sto su u vezi sa pravnim zivotom .
ORO sto se za drzavu osjecalo kao najpogodnije upijalo ie do­
nekle u sebe i privredni zivot. I{ada se pojavila moderna pri­
vre da bilo je skoro opste misljenj e da bi drzava u prvom redu
mOiala da im) glavnu rij ec i u uredenju privrednog zivota. Ali
time dovodimo i druge ogranke zivota pod moc apstrakcije. U
stvari .ie take, rna da mozda i ne izgleda. Pogledajmo kak o je
to oa pr. u pogJedu na ljudsko vaspitanje.
U nase vrijeme orograma moze se na pro sastati man ji iii
veCi savjet ljudi da bi izmislili dobra pedagoska pravila. M gu
odlicno da sastave kako bi trebal o vaspitavati, kakav ima da
bude ILlstavni plan u pojedinim razredima. Sastavice idealne
program e ako su i malo pametnij i ljudi. P rogrami mogu bi li
vrlo dobri ali to nije vaino. Jer to Si o izmisljam o mozemo .
nametati stv aroo sti, ali st varnost nece tada biti takva da U ojo j
mogu zivjeti ljudi, a 0 tome se radio VidjeJi smo na pr. kako
je jedan covjd< sa najboljim i najpJemenitijim namjerama za
razvoj covjecanstva u najnovije vrijeme u cetrnaest odlicnih
tacaka postavio progra m za cijeli civilizovani svijet. To se
rasplinulo -im je do so u dodir sa stvarnoscu. Trebalo bi da se
mnogo na ue i na sudbini Vilsonovih cetrnaest apstraktnih tacaka,
ko je su se rodile u pametnoj glavi, ali nijesu bile saobrazne
stvarnosti, ni jesu bile dobivene iz zivota. Tako i u pedagogi ci,
u va spit3nju i obuci, nijesu vazni programi koji su ipak dati
sarn o iz drzavn og i pravnog ~ivota. U propisima moze naj\jepse
da pise sta je potrebno uciniti, eli u stvamosti sc radi 0 nastav­
nicima sa izvjesnim sposobnostima. To se mora zivo imati u
vidu. Nij edan se program ne moze ost variti, nego sarno 011 0
sto mo ze da proizide iz individualnosti nastavnika. Svakoga
dana iznova mo ra lo bi se neposredno iz zivota vidjdi sta bi
tre balo Ciniti. Tada se nr; bi mogao postaviti rna kakav veliki
program, Iwj i ostaJe a pstrakcija. Stvarati se moze sarno iz
zivota. Deugo su postavljeni programi nastave, a drugo njihova
primjena u stvarn osti. Tu dolaze u pitanje jedino sposobnosti
nastavnika. Sasvim je razliCito da Ii se racuna. sa neposrednim
zivotom iii sarno sa oai rn sto izlazi cislo iz inteiekta. Intelektu

IS ' full line-up of innovative 3C

ions will be s howc ased at
IT 2009 in Hannov er. Take thi s
::> rtunity and join us there!

Il~

CeBITi~
• I ' - ' _ ," .-;1.IV I

- .-~
Touch T­
- .

HANNOVER;;' N
.IiSliS @ Hall 26, Stand 039
140

je stvojstv eno da stvari prel1veli cava, da u neku ruku uvije k

ho ce da obu! vati neizmjernost svijeta. U stvarnosti zivota inte ­
lekt treba da bude sarno sluga u pojedinim konkretnim oblastima.
U najnov ije vrij em e razv oj trazi da se duhovni zi vot uredi
tak a, da ima svoj vlastiti socijalni poloza j, sam svoju upravu,
tako da oi to sto se zbilla na pojedinom skolskom casu moglo
da ~e da je iz zive nastavnikove indiv idualnosti, a ne prema rna
iwkv im prop isima. Moramo se odluciti za to da duhovn i zivot,
a s nj ime i skola, po stanu samostaini, nezavisni od drZilve .
TCi d ce biti mogucno da unutar duh nvnog iivota i u obla sti
nas tave dode slobodno do izraza covjekova individualnost. Ne
ire b2 se bojati da bi to mozda bilo na stetu autoriteta. Odje se
prepusta sio bodnoj plodnoj dJeiatnosti Ijudske individ ualnosti,
tu ind ivid ual nost osjeca potrebu za autoritetom. To se moz '
vidjdi i na Valdorfskoj skoli, gdje daci traze autoritet, jer im
je potrebno ono sto dr ugi stvara iz svo je individuainosti.
Drza vno -pravnom zivot u ostavlja se mogucnost da djelu je
iz demok ratsk og nazora. Ali i drzavno-pravni fivot, svojorn
sklont) scu apstraktnome, moze da ra zvija sna ge koj e u pojedi­
ni m oblasti rna zi vota vode na niie. Cov jek tada u svome radu
ni je dovoljno u vezi sa stvarnoscu . Takva jedna apstrakcija stvo­
rila se i u pogled u opticaja kapitala . Sarno iz nepoznavan ja
prilika, siro ke mase danas cesto napadaj u rnod erno obrazovanj e
kapit'1 ia. Onaj ko bi mozda htio ukloniti ka pital iii kapitalizam,
rnor ,irJ bi ukloniti cijeli mo derni privredni i socijalni z:vot. Jer
ovaj socijalnl zivot ne rnoze postojati na nekorn drugom na­
ceJu ue go na podjeli rada a s nj im je istovremeno u vez i i
obraz ovanje kapita la. U najnovije vrijeme kapital se narocito
ispol1ava time sto se u sredstvima proizvodnje nalaz i veliki dio
ka pitaJa . Bitno je to da je kapitalizam s jedne strane nuzn a
poja \'a u savremenom zi votu, ali s druge strane, narocito kada
s njim upravlja drzava, vodi do toga da se novae odvaja od
poje dinih stvarnih podrucja zivota. U devetnaestom stoljecu to
je biJ o tak o daleko otislo, kao sio &u kod nekog mislioca ko ji
zi vi u a pstral(cijama nj egove ideje odvoj ene od zivota. Ono
p rivredno sto se na taj nacin odvaja ad pojedinih podrucja
zivota, to. je novcani kapital. Kada neko irna u svome no vcaniku
izvjesnu svotu nov ca, maze da je zamj eni po volji za rna koji
p rivredni predrnet iii takode predmet duhovnog zivota. I{ao sto
se sasvim opsti pojarn cdnosi spram pojedinih iskustava, taka

JS' full line-up o f innovative 3C

Jtion s will be sh owcased at
31T 2 009 in H a nnove r. Take this
)ortunity a nd join us there !

ToUCh
CeBITi~
HANNOVER;;' N
/iSLi5 @ Hall 26, Stand D39
 14 1

se taj elemen8 t odnosi spram pojedinih konkretnih pcdru cja

zivota. Zbo g toga mo raju da nastaju krize u socijalnom po ret ku
koje se mnog o p roucavaj u. I u mi<rksizlllU teorija 0 krizam a
igra vrI o ve liku ulogl.l . Je dnostavno se svode na niz uzroka, a
u stva ri poticu iz dva dub lja glavna uzroka. Jedan je kada je
kapitala odvise u o ptic aju , a drugi je kada ga je nedov c> ljno. Te
stvari se ni u da nasnj oj nacionalnoj ekonomiji ne uzima ju shodn o
stva rn osti. 1 ao sto i u duhovnom zivotu postoji sldonost da se
pojavlju ju snage sto vo de na nite, koj e proisti cu iz stales!d l:t,
k!asni h i slicnih raziika, tako i u privrednom zivotu nasta ju po­
jave (kao na pro kapi tali zam je sklon apstraktnome l1 pri­
vred i) koje vode do kriza. Tada se izmislj aj u soc ij alne rd orm e,
ali se pri tome ne vodi rac un a 0 tome da pojedina indi vidu al·
nost odluc uje u priv redn om ziv otu time sto svoja iskustva pr i­
na si U 0dgov?r Cl juca ud rui enja, al i da iz pojedine individualno­
sti ne moze da proi zlazi ono sto je mjerodavno za p ri vredn i
zi vot. Zato Stl pored drzavno-p rav nog i dubovnog iivota po·
t re bllC asocijaci je za p ri vredni ti vot. Asocijacija nije orgnn iz a­
cija niti ma ka kav savez. Qna nastaje time sto se sastajtl , sloz e
pojedini pr ivre dni ci, da bi svaki pojedini mogao pridonositi on o
st,) moze i zna iz svoj e oblasti, bez obzira na 0110 sto se cirri
iz rna koga sredisnjeg m jesta. 1z zaje dnickog rada, pri ko me
svaki daje on o str) najbolje moze, iz djelatnosti zas novane na
odlukam a veci ne, tek iz takvih asocijacija moze da sl ijedi sve
ostalo u pri vredi. Sigurno je, stvarace se takve aso cijacij e; one
mogu da nastaju jednostavno iz podsvjesnih snaga u covjeku .
_ oiemo ra zumn o nastojati da one brze nastanu iii celw.tl d:l nas
bijeda up!.lti na njih . U ti m asocijacijama bice sakupljeni oni koj i
se bave proizvo dnjom, trgovinom i potrosaci. I sarno proizvod­
nj a, opticaj robe, dobara i potrosnja igrace u njima iz vj esnu
ulo g u. Rad ce sve vise ulaziti U oblast pravnog iivota . U po­
gled u ra da moraju se Ijtldi sporazumjevati na demokr atsk i nacin .
T ime ce rad bi ti od Tole n od onoga, sto moze,da bude djelot vo rn o
jcdino u podrucju privrednog zivota. To moze da bude sarn o one sto
iz k0 1ekti vllog suda nastaje u asoci jacijama, sastajanjem proizvodaca
i potrosaca sa onima koji vrse promet dobara. Na podrucju privred­
nog zivota 1I aso cijacijama igrace dakle sarno dobra izvj es nu ul og u.
Tada se 0 cijeni , vrijednosti neke robe nece postavljati rn a
ka kva nepromjenl jiva nacela, nego ce se reCi: Cijena, vrij ed,lOsl
mil koga dobra mijenja se pre ma zivotnim pril ikuma. Cij e na i. US at CeBIT 2009 Hannover
3US' full line-up of innovative 3C
llutions will be showcased at
3B IT 2009 in Hannove r_ Take this
)portunity and join us there!

CeBIT2~
HANNOVER ~N
Ji5l.iS @ Hall 26, Stand 039
14

vr ijedn ost odredivace se kolektivnim sudom u zadrugama. Ne

mogu 10 dalje opisivati, ali vise 0 tome moze se nati u mojoj
knjizi " Os nove socijalnog pitanja".
Htio sam samo da ukazem na to d :t se u modernom raz­
voju civilizacije cjelokupan socijaini zivot rasclanjuje na tri
do nekle samosiaina podrucja: duhovni zivot, pravni i drzavni
livo t i privredni zivot. Potrebno je danas shvatiti tu samostal­
nost i sva koj od Ie tri oblasti postepeno dodjeliti njen rad da
bi na isp ravan nacin mogle zajedno djelovati.
o troclanstvu socijall1og organizma ljudi su l1a razne naCine
razmisljali i ranije. l{ada sam objavio moje ,.Osnove socijalnog
p itanj a< , na izvjesnim stranama uk ,l zivllio se nn ovo ili one slo
je sl iono so ranijim. Ne namjeravam da postavijam rna kakvo
pi ta~ je prvenstva. N ije vaZl10 da Ii je pojedinac nasao o va iIi
ono, moze se samo radovati ako je sto vise ljudi doslo do toga.
Vazno je kako se to uvodi u zivot. Tu se mora ipak napome­
n uti ovo . Ka da je M anteskje u Francuskoj definisao neku vrstu
podj Ie u troje socijain o g organizma, to je jednostavno jedna
podje ia 11 3 troje. Tu se ukazuje na to, da te tri oblasti imaiu
razl iCi te uslove i da zat o treba odvojiti jednu od druge. To nije
teinia u mojoj knjigi, gdje se oe fadi 0 tome da se tako raz­
lik uje du hovni zivot, pravni zivo~ i privredni zivot, kao sta se
kod covjeka razIi ku je : ne rvno-culni sistem, ritmicki sistem (srce,
pluca), i proba vn i sistem, i da se pri tome kaze da su to tri
medus obn o odvojen a sistema. Takvom podjelom nije nista uCi­
njeno dok se ne lIvidi kako te razoe oblasti zajedno djeluju,
ta ka da oa jbolje stvore jedno jedinstvo, time sto svaka radi po
s vo jim usiov ima. Tako je i u socijalnom orga nizmu. Potrebno
je uc ini ti da iz svojih najsvojstvenijih uslova i sn aga dje!uje
d uho vni iivot, pravnodrzavni livot i privredni zivct. Tada ce
na stajati jedinstvo so cija lnog organizma, a izvjesne rusilacke
sn ag e sio se bud u p o ja vijivale u svakoj ad te tri oblasti, moti
ce se lije ci i zajednickim djelovanjem sa druge dvije oblasti.
Ti me nij e ukaz a no, kao kod Monteskjea, na podjelu na troje
socij alng o rganizma , nego na tr o clanstvo socijalnog organizma
ko je se sastavlja u jedllo jedinstvo cijelog socij a lnog organizma,
ti me sto sva ki tovjek prip ada svima tr ima oblastima. Covjek
kao slobodna individualnost, od koje ipa k sve zavisi, nalazi se u
to m t ro clanom org J nizmn ta ko da sp aja u jedinstva te tri oblasti. US at CeBIT 2009 Hannover
N'" fadi se 0 teznji za podjelom na troje s ocijillnog orga-
US' full line-up of innovative 3C
'. Jtions wi ll be showcased at
3 1T 2009 in Hannover. Take this
,Jortunity and join us there!

--~~......---r CeBITt~
HANNOVER;' N
.Ii5l.iS @ Hall 26, Stand 039
 143

'nizma, nego 0 te zn ji za njegovim troclanstvom, da bi bas time

na ispravan nacin nastalo jedinstvo. J<ada se, rna i povrsno
posmatra, mo ze se vidjeti da Evropa vee vise od jednog stoljeca
tezi za takv im tr oclanstvom. Ono (;e do(;i i onda, ako ga Ijudi
De budu htjeJi svjesno, jer ce se u privrednom, duhovnom i
pravo ·drzavnom podrucj u p rilike kretati tako, da ce do(;i pome­
TI uto trocl anstvo. T o tro clanstvo trazi sam razv oj covjecanstva.
Moie se ukazati i na to da su se tri impulsa za te tri
razli cite oblasti zivota pojavila jednom u evropskoj ci vilizacij i
kao tri velika ideala, kao tri devize za socij aini zivot. Krajem
o am naestog stoljeca, na evro pskom zapadu istakao se poziv
2a lo bodu, jedna kost i bratstvo. I{o ima u vidu razvoj n ovoga
doba vidi da su u ti m trima deviz ama tri vrlo znacajnacovje­
kova ideala. Ali s druge strane mora se opet reCi da su u
devd Daesto m sto ljecu mnogi Ijudi vrlo ostroumno pobijali
mOf' ut nost rna kakvog jedinstva socij alnog organizma, da ni je
mogucna drzava u ko joj bi se 1l10gl a zajedn o ostva riti ta tri
idea la . Na pisa no je na pr. vrlo ostroumno i uvj erljivo djelo u
kom e se dokazuje da u drzavi ne mogu isiovrtmeno biti uje­
dinje ni: sloboda, jednakost, bratstvo. Tako se i tll jav lja u zivotu su­
prol nost. Ali u ii votu moraj u da postoje na sve strane suprotnosti. U
tome se I sastoji zi vo t, da se neprekidno savladuju suprotnosti. Ziv ot
je poja vljiva nje i savlad iva nje s uprotnos ti. Vanredno je opravdan o
sto su postavlj ena tri velika ideala 0 sl obodi, jednii kosti i brat­
stvu. Ali , u devein ,;estom stolj ecu, i sve do danas, neprekidno
se vjt:ro val o da sve mora biti uredeno centrali sticki. Zato "e do ­
lazil0 u zab!ude U ovo m pogJ edu i stoga se nije mo gio vidjeti
da ni je vai no boriti se ak o loga kako bi se morala izmjeniti
sredstva pro izvodnj e, ka ko bi se moran razvijati kapital itd.,
negu da se radi u tome, da se ljudima stvore prilike u kojima
mogu iz prc( svojstve nih tef nja svaga bica uredi ti svoj e socijal ne
okol nosti. Isp ra vl1 0 na zivot gleda sarn o onaj ko zivo shvata
ovo: U du ho vn om zi votu mora da vlada sloboda, slobodan plo­
dan razvoj individualnGsti. Jednakost mora da vlada u pravno­
drz av no m zivotu , gdj e se medusobni odn osiJ ji Ijudi treb 8 da
ra zvija ju u dem okrnts ko m smislu . B r atst~o mora da vla da u
stvarnim ve zama koj e 0 bu hvatJ j u to sto nazi vamo asoci jacij ama.
Ta tri ideala u pog ledu shb ode, jednakosti i bratstva ne smiju
se shvatiti u se nti men taln om ~rn islu , nt-go tako da to \f odi sod­ U S · full line-up o f inn ovati v e 3C
jalni m ureuell jima u ko jirn a mog u Ijudi zivj eti ta ko, da doziv­ Jt io n s will be s howc a s ed a t
ljuju svoju vri jednost i dostojan st vo covjeka. Izbjeci ce se boIne 3 1T 2009 in H a nnove r. Ta ke this
) ortunity a n d j oi n u s there !

Ji5US @ Han 26, Stand 039

144

socijalne rane u sadas njosti ak o Se sh v<lti da jedin stv eni S ci­

jaln i orga niza m moze da nasiane sarn o tako, da se iz sl obode
plodno razvi ja duh, da jed nak ost zavl ada u d riavnom i piavnom
zivotu , a bratstvo u pri vrednom zivotu, u zadru gam a.
Prav i duhov ni zi vot moze da izvire samo iz covjeka kcw
slo bodne individu alno sti . Dem ok ratski nazor ll t:' ce mir ovati do k
ne po sti gn e jedna kost na dr zavn o-pravn om podrucju . To mcZemo
Ciniti ra zu mom, in ace se izlazem o revolucijama. Na privredw m
podruc ju mOra zi viti bratstvo u asocijacijama. Ta da (;e zi vo
pravo bi U one prav o koj e se medu Ijud ima zas niva iz takvi h
prilika i odnosa ja koji jednako vaz e za sve Ijud e. Svako dru g()
p ravo, lw je u neku ruku lebdi nad covj ekom, po staje form al­
nos t. S tvarno pravo mora da proistice iz zivota ljudi, in ace
postaje ko nve ncion alnost. lstinsko br"tstv o moz e da se rada
sarn o iz istins lw g p ozn anja ziv otEl, ako se tem elji na samim
p ri vrednirn oGnosa jima, u asociJa ci ja ma. bace se iz za jedn ickog
fad a u ud rLl zi vanjima ne stvara pravo p oznavan je zi vota, nego
sam fut ina, kao sto je to danas vrl o t est o. U isp a :vnom rn o
stavu spram sociJalni h pitanja kad a pocinjemo da istrazu jt·mo :
l<ak va S !1 oci jalna baojicna stanj a nastala pod uticajem fraze
um jesto istine na duhovnom podrucju, pod uticaj em ko nvencio­
nalnosti um jesto prava na drzavn o-pravn om podruc ju, i rtlt ine
za ziv nt L1mjest o poznavanja zivota na priv redn om podrucju.
Danas je srz socij alnog p itrm ja l! ova me : Kak o da ra·
viloim rasci anj en jem so cij alnog org anizm a dodemo od vladavine
fra ze do isti ne, ad konvenc ionain osti do prava i od ru ti ne
zivo t-a do pra vog poznavan ja zivo ta ? Kada se uvid i da je tro­
tlanstvo socij alnog orga nizma potre bno da bi se postigla slo­
boda, jednak )st i bratstvo, tek tada ce se isprav no rij ei3avati
so cijalno pitanje i sadasnj e daba ispravno nado vezivati na
osa mnaesto stc lj ece. Tada i sredn ja Evr opa moze da lJa 0110
sto je kazala zapadna Evropa, zahtjev aj uci slobodu, jednako st,
bratstvo , ka ze iz dubin e svoga duhov nog zivota: slobo da Ll
duhovn om zivo tu, jedn akost u drzav I o· pravnom zivotu, brats'v o
u p rivredn om ziv utu. Tada ce se za socijalno pitanj e mna go sto
posti ci i stvori ce se ideja 0 to me kako tri oblasti u socij,dn om
organizmu na osn ovu slobo de, je dn akosti i bratst va mo gu
zajedn o djel ovati za ozdravlje nj e d,tU(ls njih ha oticnih dubov nih ,
pravn ih i privrednih prilika. U S· f u ll lin e -up o f innovative 3 C
P re veo Mile Ga lovic
u tion s w ill be s h o w cased a t
Ovaj ni z pred avanja ost ~ rn pa l1 je i u casopisu .Up oz!1aj sebe I " 193i godi ne. BIT 2 0 09 in H a nnove r. Tak e t his
,p o rtunity and join us t h e re!

CeBITi~
HANNOVER ~N
/iSU$ @ Hall 26, Stand 039
 H~Aaibe AHTpOnOco<pcbe 6M 61UIOTe ~ e

0,( A-pa PYI!Oll(jja LlilTtaiHe{ld :

Tnjll<1 lIa"ca )I oC/WiJOAJa . - Ca,aPlK3j: npejtrODOJ)J1. - 1 apaK'tep t aj lfe IIllyKe.
- CYWTIUfl 1{0aeKOBII . - C rr 4D31f>C 11 c"'pt . - PlI3ROj CoeTII U I{OBeK.
- C a:JH3IbC a I1 W ~I X caeTOa!! (0 nocaehelbY 111111 IlHfl u,Hjanl1jl1). - C a-
AaWIbOCT 11 6Yllyh o oCT pa3BoJa C Be-ra 11 'lORe'l8IfCTBlI. -- D OJp llf1HOCtfl
113 0611!C't11 IlYXORHe Ma YI(e: ETepCKO TellO 'lOBe& OBO. - ACTpanHH CReT.
- 0 iKI100TY 'lOaeKO SOM 113ft CMpTIl. - 0 TOKY 'lOBeqJer )f(H80 Ta. -
SHUle oOnaCTR lly xo3Hor coer ! . - 4.~ a uo s lt flOaeqj er 6f1 h8 . - CTMb'
CHOBR. - 0 nOCTU38fbY UarqYIiURK ca3Halb8. - DOCM 8Tpll1b e no je­
llHHaQHlfX IlOra~aj a H 6 Hh a llYXOOKor eS(lT!j . - HapO'l Wf Uftn OMeHe .
(Crp . 372. UeHa 60'- - lIFfK.).
C a.a P)f(ll j: YCilOIHI c saKflkU UHber
K ah:o Cit Ci1l11'IY Ca 1 1ialba BIlUIiI X ctlelilolla. -
)l(1180T8. - Y UYTpaUl IbH MBp . - n pHnpeM8. - npOCSeTJlel·be. - no­
csehefb e. - npaKTH4Ff8 rlleJUlUlT3 . - HeKe rrOcJlellllue ynylfelba. -­
npOMeHe y )l(IlSOTY CHOBa KO.ll " TajHor Y4eHHKa« . -- [(OHTliHYIHeT
CseeH!. - 4 YB ap np8ra _ - >KHBOT HeMp!. - B eJlHKII 'IYBap npara
- U eHa 30' - 11110 .
Teo o/ija_ - U yod U ll adc"tilllU spoznajll svijda_ Sadri aj : Bit covjek ovi).
- T ri sVi j eta , - Ziv ut poslije sm rti u duho v llom svije!u, - UcenJe 0
pon ov nom zivo! u i sudblni. - Veza fizickog sa drugim s vjetovim J . ­
M is?onl ubliei i covjekova aura . - Staza spoznaje , - Cijen8 25- - din , -
CSHjeT, 3eMJb a H 'lOsjeK . llHH, 20' -
Supr atnost Isto ka i Zapada. - N auka i socijaln o pitanje sa stano ·
v iiila antrop osofije 20'-
PeHHKapHaUHja H Kap Ma 10'­
npaKTH4HO eacnHTalbe MlilllJbelb3 10'-
BaCllHTalbe .IIeTeTa ca rJlellHlllTa llyxoBHe HaYke 10'-
MHcHja rlbeBa 10'--
Kps je caCBH M oco6wr COK 10--
Oce nas 10-­
CYlllTHH8 yweTHocT w iQ-­
llyxoBHo BOllCTSO 'lOBjeK3 II 'lOsje'l3SCTB8 10-­

OJ( AJleKCaHI!{la CmpaKowa:

40BeK fI MaWHHa 10'­

OJ( l!-pa X. {foulf6aYMa:

CnopT y llyWH llaHallllber 'lOSeKa 10'- "

V1cnopY'lyje A R'fpOnOCO¢Cl( a 6H6J1Ho'teKII, oeorpall, CtpaxwHH!\a 68H3 yll. 2i.

4eK. pa'lYH . nOUlt. U!Te.ll. fip. 53227. 5 at CeBIT 2009 Hannover

PZC¥
J S ' f ull line-up o f inno v a t iv e 3 C
Jtio n s w ill be showcas e d at
3 1T 2 009 in Hannover. Ta k e thi s
)o rtunity and join us th e re !

~~-----rCeBIT
HANNOVER
J'iSl..j$ @ Hall 26, Stand 039
 · 3·

~aconHC .Yo-ooRaj cet)e' " 1l311a:nl MeCe'lHO no'lcs Ot! 1931 fOJlHHe. nopej( OCT1IJIQf
y 'l3COUHCY c.y OUlT3Mn811a OB Aella ,!!-pa Pr~oJ(¢a W(flajftepa:

1()31 :
Jedan pul za upozn8v anj e samo ga sebe. U osaro m edila ci j a.
o godisnjim svetl<ovinama.

Letnj e i zimske svetl(ovi ne slarih vr cm elll!.

1932:
Duh ovni impu!si 1I prirodn o t ok u g odine.
o dll§e vnom i i otll.

Molitva za djecu ( pj~sll1 a) .

LJ ldsl,a i k osmic!,a mlsao .

M isa o i v oli a kao svello i lama .

Veza prirodn ogn s llloral!lo-dll~cvnim. livot It svjetiu II teli.

103]:

4oBjel<OBO 6Hhe, 4oBj eKoB3 cY,1J.611Ha H pa3B oj cBlljeTa.

A ntroposofija i socij alno pitan je.

;V1isija istine.

1934:
D uh ovni i fizicki razvoj sveta i co\'ecanstva. Niz od sledeCih trina es t
predavanj a :

Prvi koraci u imaginativno sazn anjr .

VlHC11l1paUllja H HHTyHUHja.

ova i stara nauka inicijacije.

)f(HBOT CHOBa .

Odnosaj coveka spmm tri sveta Iwje gle da vidovita svest.

UapoBafbe ,1J.yxa y npHpollH.

o medusobnom pro zi manju na~culnog i culnog sveta .

ll.olKHB.'ha jH cnaBalha ({ao npe1l3H3uH JI0lKHBJbaja nOC,Ile CMpTl1.

Dozlvljaji izm edu smrti i novog roden j a.

Duhovno kosmi ~ k~ egzistencijR covekn [J osle srnrti .

llolKliB.1banarbe npOllJJlOCTH cneTon3.

Hazvoj sveta u vezi sa razvojem covel,a.

y eJb~Bafb e 'Ionel<~ y enoxy c,Ilo6one.

1935 :
XPHC'CO C Ii .1bY,1J.cl<a ,1J.YllJa.

Culni $Vet i s et duha (izvod iz niza preda va njn.)

Odlornei 0 glU11lBCkoj i po zo risnoj um etnosfi.

ll~jfil+m:Jif4IIeI!J:61h;t·#4'
Kak o je u svjdskoj povijest i postala prir odna wanost i kako se daljc

razvijala .
.JS· full line-up of innovative 3C
.Jtio n s will be showcased at
31T 2009 in H a nnover. Take this
)o rtunity a nd join us there l

IiSU5 @ Hall 26, Stand 039

 11)36 "
11 '10ajeK, i"biixOBa CYUJTIIH8 1I pa~8oj. K80 H IbI1JWB Cl
ChllleT , .::!eMJb a
ornclUllbC y aC3H H 3Me~y CfilnaTCK HX MHT;! 11 Ca)lalbc KyllType ,

1937' .'
Sup rotnost Istoka i Zapadu, .-­ I ia ukll i socijalno pi tanj c sa st a no vi~ t a
3ntr opo of i je ,

Oodi!i nja p re tplat a na I:asopis iznosi 50'- din ara , Mogu sc d obiti i sva
do sada i za~ la g odi§tH, a narutu ju se od An tro pos ofske biblioleke , Be ograd,
Strah lo ica bon a ul. 26. Ce k, ral: , kod P o~ t. sled , br. 53227 ,

I ~d a ni e Biblioteke le pih nauba

O;J )l- p a C )!<yDut>a:

Higi je1l8 cov je koH I zi vota na zemlji (opci dio) din, 15'­
Stl1dijc 0 vl as ti IS'­
60rHlba BJlallHMHpa Ha30p a 10'-
CJlenH JlYlIoHoUJa CH.~8Hje CTpaxHMHp Kpalb'leBl1H 8'- -
St oimena, Studija 0 prici Vladimira N ~ zora 10'­
lliTa je EypHTMHja? YMeTHOCT llIlI(JbiiBOr rOBopa 8'­
llecHHK i5eJle pallOCTH , CTYllHja 0 lIoe3ujl-l 'F.>op!)a rJlYMua 5'­

0,4 A-pa 1<)[, A aj4eBe-)/<, yDui5:

Ljepota i etick a svijest 15'-
KIbHra OJl'lapaHHX 3anHca, CmlKollH TH r OBOp HapOmJllX npflqll 15'~
Kako se )edn o ogleda u drugo l11 IS'­
o Iijecenju 15'­

o Dis-oAoj r tlMl1Wllll 10'-

Gornje knjige n a ru ~ uju Se od Antroposofske biblioteke, Beograd, StrahiniclI

bana til. 26, Ce lt. racuo Po~t. ~ted, br, 53227, Novac se ~alje lwapred.

i~."m:'if;N'nl:61i1II·"4'
$t 0 ,• JS' full line - u p of innovative 3C
"
" t io n s w ill be s h owcased a t
~ IT 2009 in H a nn o v er. Ta k e th is
o rtunity a nd join us t h e re l

/iSlJS @ Hall 26, Stand 039

 ispravka : Poslije 52 strane pogresno je po celo obiljezi­
van je straDa brojem 65 umj esto bIOjt:m 53.

US' full line-up of innovative 3C

utions will be showcase d at
BIT 2009 in H annover. Take this
portunity a nd jo in us there l

~~ CeBIT~~
HANNOVER ;;- N
,15LiS @ Hall 26, Stand 039
 full line-up of innovative 3C
,1S will be showcased at
2 009 in Hannover. Take this
Inity and join us there!

BIT
.I'i5Li5 @ Hall 26, Stand 039