Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 212

OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA

I OPREMA (O Z O) – I dio

Veleučilište u Rijeci – Odjel Sigurnost na radu


A. Regent
Literatura
 1- Horvat, J.: Osebna varovalna oprema, Ljubljana 2007. – u prevođenju i redakciji

 2- Horvat, J.: Osebna varovalna oprema, Ljubljana 2001., VŠZ, Univerza v Ljubljani
 3- ++++: JOIFF-ov standardni priručnik o osobnoj zaštitnoj opremi (OZO) za zaštitu
od topline i plamena, Zagreb 2007. (HVZ i Veleučilište u Rijeci)
 4- Knežević, D.: Intervencije u nesrećama pri prijevozu opasnih tvari, Zagreb, 2004.
Učilište vatrogastva i civilne zaštite DUZS
 5- Dević, M.: Osobna zaštitna sredstva, Zagreb, 1983. Centar za informacije i
publicitet
 6- Šmejkal, Z.: Uređaji, oprema i sredstva za gašenje i zaštitu od požara,
Zagreb 1991., SKTH
 7- Pravilnik o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme, N.N. 106/07, N.N. 121/07
 8- Direktiva 89/686/EEC, s amandmanima 93/68/EEC, 93/95/EEC i 96/58/EEC
(Proizvodna direktiva)
 9- Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava, N.N. 39/06
 10- Direktiva 89/656/EEC (Korisnička direktiva)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 2
 11- Zakon o zaštiti na radu, N.N. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08

 12- Internet stranice proizvođača:


www.dpp-europe.com, www.3m.com, www.draeger.com, www.respirex.co.uk,
www.bristoluniforms.co.uk. www.jollyscarpe.com, www.auer.de,
www.interspiro.com, www.petzl.com, www.eagletechnicalfabrics.com,
www.lacuna.hr, www.deltaplus.fr, www.zavas.hr, www.termag.hr,
www.faithful.co.uk, www.heatcoat.co.uk, www.helmets.co.uk, www.penkert.com,
www.southcombe.co.uk, www.tempex.com, www.goretex.com,
www.interschutz.de, www.rhodia-proban.com, www.sioen.com,
www.aplusa-online.de, itd.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 3
PRIKAZ STANJA ZAŠTITE NA RADU DO
2006. GODINE

 Izrađen je na temelju podataka Državnog inspektorata, HZZO i DZS.


 Pozitivan trend smanjivanja ozljeda na radu prekinut 2002. god.

GODINA 2002 2003 2004 2005 2006


Broj ozljeda na 21.184 23.042 25.776 24.396 24.932
radu

Broj teških ozljeda 635 798 968 1.055 1.029

Skupne ozljede 22 / 49 25 / 55 21 / 63 22 / 46 19 / 42
/ broj radnika

Broj poginulih 30 47 37 45 46
radnika

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 4
 Brojčani podaci o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima od
1997. do 2006.godine 

Godina 1997. 1998. 1999 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Prosječan
broj
1.443.513 1.312.892 1.300.762 1.299.748 1.305.192 1.333.755 1.378.057 1.378.057 1.400.450 1.426.594
zaposlenih

Broj ozljeda na radu


23.043 22.965 22.814 22.051 21.744 21.184 23.042 25.776 24.396 24.932

Broj ozljeda na 1.000


radnika 16,0 17,5 17,5 17,0 16,7 15,9 17,1 18,7 17,42 17,45

Broj smrtnih slučaja


na radu 30 42 21 29 31 30 47 37 45 46

Broj smrtnih slučaja


na radu i u svezi s
59 49 32 40 42 44 50 47 61 58
radom

Broj profesion.
bolesti 258 152 499 81 91 71 124 113 73 65

Broj izgubljenih dana


zbog ozljeda na radu
556.949 576.422 543.201 533.704 547.949 533.837 580.658 956.495 1.062.964 1.108.323

Broj izgubljenih
dana zbog profesion.
bolesti 7.610 5.350 2.454 2.309 2.666 2.080 3.633 3.309 2.138 1.885

Ukupan broj
izgubljenih dana 564.559 581.772 555.655 536.013 550.615 535.917 584.291 959.768 1.065.102 1.110.208

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 5
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 6
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 7
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 8
 Brojnost ozljeda po djelatnostima (2006.)

REDNI DJELATNOST UKUPNO UKUPNO PROFESIONAL. ZAPOSLENIKA NAPOMENA


BROJ OZLJEDA SMRTNIH BOLESTI

1 Prerađivačka 9.705 11 24 285.215

2 Brodogradnja 1.176 2 3 ? Dio prerađivačke


djelatnosti

3 Graditeljstvo 2.769 23 ? 125.436

4 Šumarstvo 488 5 ? 11.980

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 9
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 10
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 11
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 12
 Izvori ozljeda 

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 13
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 14
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 15
Uzroci teških i smrtonosnih ozljeda (2006.)
 1- Neprimjenjena osnovna pravila ZNR 378
 2- Neprimjenjena posebna pravila ZNR 733

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 16
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 17
Najčešći načini nastanka teških i smrtnih ozljeda

 1- Pad radnika (s visine, u dubinu, u istoj ravnini) 443

 2- Uklještenje tijela između pokretnih i nepokretnih predmeta,


strojeva, uređaja i alata; nagnječenje, gaženje radnika ... 199

 3- Sudar radnika s predmetima (pokretni, nepokretni, udari


predmeta po kojima se hoda, posjekotine, ubodi,... 184

 4- Pad predmeta na radnika (odron, rušenje,...) 170

 5- Svi ostali načini 121


----------------------
Ukupno 1.117

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 18
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 19
Zabrinjavajuće stanje u ZNR uzrokovali su slijedeći faktori :

 Povećanje privredne aktivnosti (cilj je veći i brži profit)

 Nezakonito zapošljavanje (“na crno”)

 Radna snaga nije školovana, stručno osposobljena, osposobljena


za rad na siguran način

 Zastarjela tehnologija, strojevi i uređaji s povećanim opasnostima

 Loše održavanje i neredovito ispitivanje strojeva i uređaja

 Nepoštivanje pravila ZNR i pravila struke

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 20
Poseban problem 

 Novozaposleni radnici, na određeno (kratko) vrijeme, bez


osposobljavanja i/ili prijave, sklonost riziku (izbjegavanje upotrebe
OZO)

 Radovi na visini (građevinske skele, krovišta) bez tehničke i OZO,


bez zdravstvenog pregleda, stručno neosposobljeni

 Poslodavci izbjegavaju primjenu mjera ZNR (štede, improviziraju)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 21
Postotak radnika izloženih štetnostima
40

34
35

30

25

19,4
20

15

10 7,5
6,5
5,3 5,7
4,7
5 3,6 3,3
2,7 2,1 2,1
0,5 0,4 0,8
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1-otrovi 2-korozivi 3-nadražljivci 4-zagušljivci 5-senzibilizatori


6-fibrogeni 7-mutageni, karcinogeni, teratogeni 8-biološke štetnosti
9-buka 10-vibracije 11-promijenjeni tlak 12-nepovoljni klimatski uvjeti
13-ionizirajuće zračenje 14-neionizirajuće zračenje 15-neprimjerena rasvjeta

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 22
Postotak radnika izloženih naporima, štetnostima i opasnostima

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 23
1. UVOD – OPĆI DIO

 Osobna zaštitna oprema (OZO) je svaki uređaj ili naprava čija je


svrha da je nosi ili drži pojedinac u svrhu zaštite od jedne ili više
opasnosti za zdravlje ili život.

U OZO pripada i :

 OZO sastavljena / povezana od više zaštitnih uređaja / naprava


 OZO povezana s “nezaštitnom” osobnom opremom
 Zamjenjivi / dodatni dijelovi OZO

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 24
Prikaz hijerarhije sigurnosnih mjera ZNR :

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 25
Prikaz na primjeru zaštite od buke :

 1- Eliminiranje/ smanjenje zvučne snage izvora (malošumni stroj)


 2- Izolacija izvora od okoline  - akustička kabina
- elastični temelji
- elastični spojevi cijevi
- izolacijski zidovi
- apsorpcijske površine
 3- Tehničko-organizacijske mjere 
- prostorno razdvajanje
- zatvaranje radnika u protivzvučnu kabinu
- izmjena radnog postupka
- smanjenje vremena izlaganja radnika
 4- OZO  - čepovi za uši
- protivzvučni poklopci ušiju
- semiauralni štitnici
- kaciga protiv buke
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 26
 OZO treba izbjegavati (propisi, pravila). U stvarnosti su najčešće
kombinacije više mjera zaštite.

 OZO (posebno za zaštitu glave, očiju, sluha, lica) radnici nerado


nose i izbjegavaju koristiti.

 Svaka OZO je smetnja  što je veća zaštita, veća je smetnja!

Zaštita x Udobnost ≈ konst.

 OZO treba izabrati na bazi procjene rizika.

 OZO bi trebala udovoljavati HRN EN – hrvatskim i evropskim


normama.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 27
Prema direktivi 89/686/EEC i Pravilniku o stavljanju na tržište OZO 
OZO se smije staviti na tržište i koristiti samo ako jamči sigurnost i
zdravlje korisnika, i ne ugrožava sigurnost, zaštitu života i zdravlja ljudi,
životinja, biljaka i okoliša, te zaštitu imovine – uz pravilno održavanje i
uporabu za projektiranu namjenu.

Prednosti OZO :

 može bitno smanjiti trošak zaštite


 može se primijeniti odmah

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 28
 ZAKON O ZNR (izvatci) :

1- Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti


primjenom osnovnih pravila ZNR, primijenjuju se posebna pravila ZNR.
2- Posebna pravila sadrže i . . . obvezu i način korištenja OZO i zaštitnih
naprava.
3- Primjena pravila ZNR i povezanih medicinskih mjera . . . treba biti bez
troška za radnike.
4- Opća načela ZNR za poslodavca :
 izbjegavanje opasnosti i štetnosti
 procjena opasnosti i štetnosti (neuklonjivih primjenom osnovnih
pravila ZNR) je nužna
 sprječavanje opasnosti i štetnosti na izvoru

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 29
 zamjena opasnog neopasnim ili manje opasnim

 prednost kolektivnim nad individualnim mjerama zaštite radnika

 osposobljavanje i informiranje radnika

 planiranje ZNR radi povezivanja tehnike, organizacije rada,


uvjeta rada itd.

 prilagođavanje ZNR tehničkom napretku

 prilagodba rada radnicima (oblikovanje radnog mjesta, izbor


opreme, način rada, ublažavanje jednoličnosti, itd.)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 30
5- Poslodavac je dužan napraviti procjenu rizika
6- Poslodavac je dužan radnicima dati informacije i upute o
opasnostima i štetnostima za sigurnost i zdravlje
7- Poslodavac 
 mora pribaviti OZO i brinuti se da je radnici koriste, ako se
opasnosti za zdravlje i sigurnost ne mogu drugačije ukloniti
 mora osigurati stalnu funkcionalnu i higijensku ispravnost OZO
 ne smije dozvoliti korištenje neispravne OZO ili OZO protivne
propisima ZNR
 mora isključiti iz uporabe neispravnu / opasnu OZO

8- Radnik je dužan koristiti propisanu OZO.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 31
9- Proizvođač OZO dužan je :
 provesti propisani postupak certificiranja OZO i na OZO postaviti
C- oznaku kojom korisniku jamči usklađenost sa svim propisima

 izdati tehničke upute i upute za uporabu i održavanje OZO

10- Uvoznik ili zastupnik mora učiniti isto + prevesti upute na hrvatski
jezik

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 32
 PRAVILNIK O UPORABI OZS (izvatci)

Propisuje opće obveze poslodavca u vezi s OZO za zaštitu pri radu,


s ocjenjivanjem OZO, obavještavanjem, savjetovanjem i suradnjom
s radnicima.
OZO-m se ne smatraju:
a) «obično» radno odijelo ili odora bez posebne namjene
b) OZO koja koriste radnici spasilačkih službi
c) OZO za vojnike, policajce i sl.
d) OZO za radnike cestovnog transporta
e) sportska oprema, oprema za samoobranu i zastrašivanje
f) naprave i aparati za otkrivanje i javljanje opasnosti i smetnji.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 33
 Poslodavac određuje i pribavlja OZO na temelju procjene rizika za
sigurnost i zdravlje radnika prema temeljnim načelima ZNR.

 OZO mora:
a) biti oblikovana i izrađena prema propisanim tehničkim
zahtjevima
b) biti izrađena za zaštitu od očekivanih rizika i ne smije
ugrožavati sigurnost radnika
c) odgovarati stvarnim uvjetima na mjestu rada
d) odgovarati specifičnim ergonomskim potrebama radnika
e) biti tako izrađena da je korisnik može pravilno prilagoditi na
jednostavan način

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 34
 Poslodavac mora:

a) omogućiti radnicima da od ponuđene OZO nakon probnog


korištenja predlože onu koja im najbolje odgovara

b) odabrati OZO koja odgovara stanju na radnom mjestu prema


razini rizika, učestalosti izlaganja rizicima, karakteristikama
mjesta rada, okolnostima, vremenu i uvjetima uporabe

c) OZO radnicima dati za njihovu osobnu uporabu ili predvidjeti


njen higijenski tretman

d) na vlastiti trošak pribaviti OZO, osigurati joj ispravnost i


higijenske uvjete, potrebno održavanje, popravke i zamjenu,
tehničke upute, upute za njenu uporabu

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 35
e) radnika upoznati s rizicima od kojih ga štiti OZO
f) teoretski i praktično osposobiti radnike za pravilnu uporabu OZO
(rad na siguran način)
g) voditi brigu da radnici namjenski upotrebljavaju OZO
h) u procjeni rizika ocijeniti svrhovitost OZO i razinu zaštite
i) radnicima osigurati informacije o rizicima za sigurnost i zdravlje
pri radovima koji traže OZO
j) radnici omogućiti uvid u dokumente temeljem kojih je odabrana
OZO

Radnik je dužan pri radu koristiti propisanu OZO

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 36
Pravilnik ima 3 priloga 

 Prilog I: Pregled rizika pri radu koji uvjetuju uporabu OZO (tablica)

 Prilog II: Nezaključeni popis OZO; navodi redom nazive OZO za


zaštitu: glave, vrata, sluha, očiju, lica, dišnih organa, ruku, nogu,
kože, trupa, trbuha, od pada s visine, odjeće i ostalog

 Prilog III: Nezaključeni popis aktivnosti i sektora aktivnosti koji


zahtijevaju uporabu OZO: navodi popis radova / djelatnosti pri kojima
se koristi pojedina vrsta OZO.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 37
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 38
OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA (OZO)
PREMA PRAVILIMA EU
1. DIREKTIVE “NOVOG PRISTUPA”

 Do prije cca 20 godina, svaka zemlja-članica EU primjenjivala je


vlastite procedure certificiranja OZO, metode testiranja, norme i
specifikacije. Proizvodi iz jedne zemlje morali su se za korištenje u
drugoj zemlji modificirati i ponovno certificirati.

 1989. postavljen je cilj EU: harmonizirati postojeće nacionalne


odredbe i norme da se OZO ispita jednom za cijelu EU.

 Dvije su direktive (smjernice) o OZO koje se moraju transponirati u


nacionalnu legislativu zemalja-članica :

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 39
A  Direktiva 89/686/EEC (s amandmanima) – o približavanju
propisa zemalja članica u odnosu na OZO, tzv. „Proizvodna
Direktiva“ (Product Directive)
U RH je to Pravilnik o stavljanju na tržište OZO

B  Direktiva 89/656/EEC – o minimalnim zahtjevima na zdravlje i


sigurnost za korištenje OZO od strane radnika, tzv. „Korisnička
Direktiva“ (User Directive)
U RH je to Pravilnik o uporabi OZS

Cilj Direktive A: Osigurati slobodan protok OZO unutar EU kroz


potpunu harmonizaciju bitnih sigurnosnih zahtjeva.
Cilj Direktive B: Postaviti minimalne zahtjeve za procjenu, izbor i
ispravnu uporabu OZO. Prioritet se mora dati mjerama
tehničke sigurnosti i zaštite.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 40
 Stari pristup (sličan starome JUS-u):
 propisi su uključivali tehn. zahtjeve (npr. obveznost 80% JUS-a)
 brzo zastarijevanje propisa ili su potrebne stalne izmjene
 EU je prepoznala problem i odlučila se za “novi pristup”

 Novi pristup:
 EU je pred 20 godina razdvojila tehničko zakonodavstvo od normi
i normizacije
 Direktivama (smjernicama) propisuje bitne zahtjeve za zdravlje,
sigurnost ljudi i zaštitu okoliša. Donose ih organi vlasti.
 Direktive se transponiraju u nacionalno zakonodavstvo zemalja
članica
 Norme sadrže tehničke zahtjeve i donose ih normizacijska tijela
(CEN, DIN, BSI, AFNOR, UNI, tijela izvan EU : ISO, HZN, itd.)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 41
 EN su norme s dobrovoljnom primjenom
 EN se obvezno usvajaju u zemljama-članicama i povlače se
kontradiktorne norme
 Harmonizirane EN su norme koje pretpostavljaju direktnu potvrdu
sukladnosti sa zahtjevima direktiva
 Neki tipovi OZO (respiratorna zaštita) – traže sukladnost i s
drugim direktivama (o sigurnosti strojeva, EMC)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 42
 Što je to OZO?
OZO je sredstvo ili naprava koja se nosi ili drži radi zaštite osobe od
jedne ili više opasnosti za zdravlje i sigurnost. OZO je i kombinacija
od više elemenata OZO ili kombinacija s “ne-OZO”.

 Poslodavac je obvezan
- radniku dati odgovarajuću OZO (besplatno)
- obučiti ga za uporabu
- održavati opremu u stanju “fit for the purpose”

 OZO je uvijek smetnja. Mora biti što pogodnija, ergonomskija, za


nošenje tijekom što kraćeg vremena.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 43
 Norme u RH donosi HZN: hrvatske norme HRN. Uglavnom se
usvajaju EN, a povlače stare HRN bazirane na JUS-u.
 Propisi i pravilnici (podzakonski akti s obveznom primjenom, donose
ih ministri) se mogu pozivati na norme.
 Norme su potpora zakonodavstvu.
 Još uvijek se prema nekim starim naredbama obvezno testiraju:
kacige za industriju, kacige za vatrogastvo i aparati za zaštitu dišnih
organa.

 Što je norma (standard)?


Norma je tehnički dokument donesen konsenzusom kojim se
definiraju zahtjevi na OZO (proizvod), način ispitivanja, svojstva i
sve što je bitno za osiguranje kvalitete, uporabnosti, ergonomičnosti
i sigurnosti korisnika.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 44
Tehnički odbor za OZO (HZN/TO 94 Osobna zaštitna oprema)

1. HZN/TO 94/PO1 – Zaštita glave (ISO/TC 94/SC1 i CEN/TC 158)


– prihvatio 40 EN, 4 prEN
2. HZN/TO 94/PO2 – Zaštita nogu (ISO/TC 94/SC3 i CEN/TC 161)

3. HZN/TO 94/PO3 – Zaštita od pada (ISO/TC 94/SC4 i CEN/TC 160)


– prihvatio 24 EN, 8 prEN
4. HZN/TO 94/PO4 – Zaštita očiju (ISO/TC 94/SC6 i CEN/TC 85)
– prihvatio 28 EN, 1 prEN
5. HZN/TO 94/PO5 – Zaštita sluha (ISO/TC 94/SC12 i CEN/TC 159)
– prihvatio 11 EN, 5 prEN
6. HZN/TO 94/PO6 – Zaštitna odjeća (ISO/TC 94/SC13 i CEN/TC 162)
– prihvatio134 norme, 42 prEN
7. HZN/TO 94/PO7 – Ergonomija (ISO/TC 159 i CEN/TC 122)
– prihvatio78 norma, 28 prEN
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 45
8. HZN/TO 94/PO8 – Zaštita dišnih puteva (CEN/TC 79)
– prihvatio 65 norma, 3 prEN

 Direktiva daje zahtjeve. Obvezni su, ali vrlo općeniti.

 Norme daju zahtjeve. Nisu obvezne, ali su zahtjevi precizni i detaljni.

 Ispunjavanjem zahtjeva norme (1 ili više) u praksi se smatra da su


ispunjeni zahtjevi direktive (putem tzv. harmonizirane norme).

 Izjavom o sukladnosti s Direktivom 89/686/EEC proizvođač


preuzima odgovornost za ispravnost i adekvatnost OZO prema
Direktivi te za usklađenost OZO s EN.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 46
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 47
 Objašnjenja uz Izjavu o sukladnosti:

(1) Poslovni naziv i puna adresa; ovlašteni predstavnici moraju


također dati poslovni naziv i adresu proizvođača.

(2) Opis OZO (proizvod, tip, serijski broj, itd.).

(3) Naziv i adresa prijavljenog tijela.

(4) Izbriši ono što je neprimjenjivo.

(5) Ime i položaj osobe koja je opunomoćena potpisati u ime


proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 48
 Problemi s primjenom Direktiva i EN:

 Direktive su relativno nedavno transponirane u hrvatsko


zakonodavstvo (pravni red)
 Direktiva 89/686/EEC uvedena je u RH Pravilnikom o stavljanju
na tržište OZO (2007)
 EN su gotovo sve na engleskom i samo u HZN Zagreb
 Nabavka HRN EN je spora, skupa i “nepregledna”
 Slab je interes za rad u TO i PO. Članarina u HZN se plaća, a rad
članova odbora i troškovi se ne plaćaju.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 49
 Nove HRN EN su uglavnom EN – preuzete u originalu (engleskom)
metodom objave.

CE znak na odgovarajućem proizvodu korisniku jamči da je


proizvod ispravan, siguran za uporabu i usklađen sa svim bitnim
zahtjevima direktiva.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 50
 Kontrolu provedbe provode inspekcijske službe. Djeluju ako:

 OZO nema CE znaka


 sumnjaju u vjerodostojnost znaka
 je upitna vjerodostojnost certifikata

 Proizvodi s CE oznakom mogu slobodno ići na tržište cijele EU bez


lokalnog ispitivanja i certificiranja.

 Osnovni ciljevi Direktive 89/686/EEC

* Harmonizirati (uskladiti) različite nacionalne odredbe


* Definirati osnovne zahtjeve u pogledu zdravlja i sigurnosti
* Olakšati dokazivanje usklađenosti sa zahtjevima
* Osigurati slobodan protok OZO na tržištu EU
* Obvezna primjena od 01.07.1995.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 51
Kategorije OZO

 Kategorija 0 - OZO na koju se ne primijenjuje Pravilnik o stavljanju


na tržište OZO

 Kategorija 1 - jednostavna OZO,


za zaštitu od manjih rizika, koji nastupaju postepeno, koje korisnik
može na vrijeme samostalno prepoznati.
Korisnik može sam odrediti potrebnu razinu zaštite OZO, pa
službeno certificiranje nije potrebno.
Primjeri su OZO koja štiti od:
- površinskih mehaničkih ozljeda (vrtlarske rukavice, napršnjaci),
- sredstva za čišćenje niske agresivnosti (rukavice za kućanstvo),
- rizika pri rukovanju vrućim elementima temperature ispod 50°C,

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 52
- atmosferskih utjecaja koji nisu ekstremni ili neuobičajeni (kape,
sezonska odjeća, obuća, kabanice)

- slabijih udaraca ili vibracije (lagane kacige za zaštitu glave,


rukavice, laka obuća)

- sunčevog svjetla (sunčane naočale)

Za kat. 1 tipsko EC ispitivanje nije potrebno.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 53
Kategorija 2 – “Uobičajena” OZO,
ona koja ne spada u kategoriju 1 niti u kategoriju 3.
To je OZO koja štiti od umjerenih rizika, bez smrtnih opasnosti ili sl.
Primjeri su :
- sva oprema za zaštitu sluha
- većina sredstava i filtera za zaštitu očiju
- većina kaciga
- većina opreme za zaštitu lica
- većina odjeće
- većina opreme za zaštitu nogu
- većina opreme za zaštitu ruku (šaka)
- većina opreme za zaštitu od utapanja
Za kat. 2 tipsko EC ispitivanje je potrebno.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 54
 Kategorija 3 - “Kompleksna” OZO,
namijenjena za zaštitu od smrtnih rizika i rizika koji mogu ozbiljno i
nepopravljivo oštetiti zdravlje, a korisnik ne može pravovremeno
uočiti rizike i izbjeći ih.

Primjeri za OZO 3. kategorije su:


- filterske dišne sprave
- izolacijski dišni aparati i ronilački aparati
- OZO za djelomičnu zaštitu od kemijske štetnosti ili ionizirajućeg
zračenja
- oprema za okoliš s visokom temperaturom, s temperaturom
zraka >100°C, toplinskom radijacijom, plamenom, rastaljenim
materijalima i sl.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 55
- oprema za okoliš s niskom temperaturom, s temperaturom
zraka < -50°C ili sl.
- OZO za zaštitu od pada s visine
- OZO za zaštitu od elekt. struje i opasnih napona i za rad pod
visokim naponom

Za kat. 3 tipsko EC ispitivanje je potrebno.

Potreban je uz to i sustav :
- kontrole kvalitete proizvoda (monitoring), ili
- sustav upravljanja kvalitetom (ISO 9001).

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 56
CE – oznake za OZO
Kategorija I Kategorija II Kategorija III
Jednostavna Kompleksna
izvedba izvedba

Tehnička dokumentacija

EC tipsko ispitivanje

EC sustav Sustav
upravljanja nadzora
kvalitetom kvalitete
završnog proizvoda
proizvoda

EC izjava o usklađenosti

CE CE CE nnnn

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 57
 OZO na koju se Direktiva ne odnosi (nije obvezna)

* OZO za izvoz iz EU
* OZO za sajmove, izložbe i sl. (potrebno istaknuti)
* OZO za vojsku i policiju
* OZO za samoobranu
* OZO za privatnu uporabu pri nevremenu (pokrivala, sezonska
odjeća i obuća, kišobrani); protiv vlage i vode te topline
(npr. rukavice)
* OZO za zaštitu i spašavanje osoba iz plovila i letjelica (nestalna
uporaba)
* Kacige i viziri za vožnju motokotačem (na 2 i 3 kotača)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 58
OSNOVNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI
ZAHTJEVI ZA OZO (Dir. 89/686/EEC)
 OZO mora korisniku pružiti odgovarajuću zaštitu od svih
rizika koje susreće.

1. Opći zahtjevi (za svu OZO)

 1.1. Načela oblikovanja:


- Ergonomija: osigurati normalno izvođenje aktivnosti uz max.
razinu zaštite
- Najviša moguća razina zaštite: optimalna razina zaštite je ona
koja još dozvoljava normalan rad
- Klase zaštite: moraju se uskladiti s različitim razinama rizika
(ako su rizici razlučljivi u praksi)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 59
 1.2. Neškodljivost OZO
- Odsutnost rizika i inherentnih smetnji u uporabi
- Pogodni materijali – neškodljivi, bez rizika po zdravlje korisnika
- Primjerno stanje površine OZO – ne smije iritirati, bosti i
ozlijeđivati. Traži se minimalna smetnja OZO na gibanje
korisnika, njegove osjete, ostale korisnike.

 1.3. Udobnost i učinkovitost


- Oblikovanje i prilagođenje OZO morfologiji korisnika – lako
postavljanja i podešavanja, različite veličine opreme i sl.
- Lakoća i čvrstoća: što lakša oprema, otporna na utjecaje iz okoliša
- Kompatibilnost OZO: proizvođač mora paziti na kompatibilnost
opreme raznih tipova i klasa za višestruke rizike

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 60
 1.4. Informacije koje daje proizvođač
- Naziv proizvođača/zastupnika, adresa u EU itd.
- O pohrani, uporabi, čišćenju, održavanju, dezinfekciji. Sredstva
za čišćenje i održavanje ne smiju štetiti opremi niti korisniku.
- O performancama OZO (iz testiranja ili klase zaštite)
- O priboru za OZO, rezervnim dijelovima
- O klasama zaštite prema razini rizika, o ograničenjima uporabe
- Rok trajanja ili istek uporabnosti OZO
- Naziv, adresa i oznaka prijavljenog tijela (notified body)
- Informacije obvezno barem na jeziku zemlje – članice korisnika
odredištu OZO

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 61
2. Dodatni zajednički zahtjevi (za neke vrste/klase) OZO

 2.1. OZO sa sustavom podešavanja: Ugraditi “otpornost” na


nepravilno podešavanje

 2.2 OZO koja “okružuje” štićene dijelove tijela: Potrebna je


ventilacija perspiracije ili apsorpcija znoja

 2.3. OZO za lice, oči, respiratorni trakt:


- Minimalno ograničavanje vidnog polja korisnika
- Optička neutralnost vizira – usklađena s trajanjem aktivnosti
korisnika (spriječiti rošenje)
- Osigurati kompatibilnost OZO s dioptrijskim naočalama
(za tako deklarirane modele)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 62
 2.4. OZO koja stari
- Neizbrisivi rok uporabe ili trajnost na opremi i ambalaži
- Ako proizvođač ne može jamčiti rok → jasne upute korisniku
kako da sam odredi trajnost prema uporabi i održavanju
- Ako preporučeno čišćenje bitno skraćuje trajnost, proizvođač
navodi dozvoljeni broj čišćenja do pregleda ili odbacivanja OZO

 2.5. OZO koja se može “zahvatiti” pri uporabi


Ako gibajući objekt koji “zahvati” OZO dovodi korisnika u
opasnost, na potrebnoj razini opterećenja OZO se mora kidati

 2.6. OZO za eksplozivnu atmosferu


Ne smije biti uzročnik električnog luka, iskre ili pražnjenja.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 63
 2.7. OZO za incidente i brzo postavljenje/skidanje
Što kraće vrijeme postavljanja/skidanja

 2.8. OZO za vrlo opasne situacije


- OZO za vrlo opasne situacije: informacije proizvođača koje su
potrebne kompetentnoj osobi koja pomaže korisniku, uključivši
proceduru za ispravno podešavanje.
- Ako OZO sadrži alarm koji pokazuje nedovoljnu razinu zaštite,
korisnik ga mora moći uočiti u stvarnim uvjetima opasnosti.

 2.9. OZO s dijelovima koje podešava/uklanja korisnik


Što lakše podešavanje, postavljanje, uklanjanje bez alata.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 64
 2.10. OZO za spajanje na drugu vanjsku dopunsku opremu
Mehanizam spajanja treba biti takav da se može priključiti
samo na odgovarajuću opremu.

 2.11. OZO sa sustavom cirkulacije tekućine


Omogućiti obnavljanje tekućine u blizini štićenog dijela tijela
u svim predvidljivim uvjetima uporabe.

 2.12. OZO s oznakama vezanim sa zdravljem i sigurnošću


Preferira se korištenje harmoniziranih piktograma, neizbrisivih
unutar roka uporabe. Opisi su potrebni na jeziku zemlje
korisnika.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 65
 2.13. OZO kao odjeća koja vizualno signalizira prisutnost
korisnika
Takva odjeća mora imati uređaje za emitiranje ili refleksiju
svjetlosti odgovarajućeg intenziteta i vrste.

 2.14. OZO za više rizika


Mora istovremeno štititi od svakog takvog rizika posebno.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 66
3. Dodatni zahtjevi za specifične rizike

 3.1. Zaštita od mehaničkog udara


- Udar uzrokovan padom tijela ili predmeta, sudarom sa zaprekom.
OZO mora dovoljno apsorbirati udare tako da onemogući ozljede
koje bi nastale gnječenjem ili prodiranjem u štićeni dio tijela.

- Pad – zbog okliznuća.


Potplat „protuklizne“ obuće mora imati dodatne elemente i/ili
trenje prilagođeno površini po kojoj se gazi.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 67
- Pad s visine
OZO mora uključivati “penjački” pojas i sustav za pridržavanje
spojen na pouzdano sidrište. Potrebno je :
- da vertikalni pad korisnika bude što manji,
- spriječiti udar padajućeg tijela o zapreku,
- spriječiti da sila zadržavanja naraste preko granične
vrijednosti koja izaziva ozljede i/ili kidanje elemenata OZO.

Položaj korisnika nakon zadržanog pada mora mu omogućiti


sigurno čekanje na pomoć.
Proizvođač mora dati informacije:
- o svojstvima pouzdanog sidrišta,
- o potrebnoj sigurnosnoj visini ispod korisnika,
- o postavljanju “penjačkog” pojasa i spajanju ovjesa na
sidrište.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 68
- Mehaničke vibracije
OZO mora dovoljno prigušiti štetne vibracije na štićenom dijelu
tijela. Efektivna vrijednost akceleracije prenesene na korisnika
ne smije prijeći dozvoljene vrijednosti u skladu s vremenom
izlaganja.

 3.2. Zaštita od (statičke) kompresije dijela tijela


OZO mora dovoljno umanjiti učinak kompresije i spriječiti
ozbiljnu ozljedu ili kroničnu bolest.

 3.3. Zaštita od fizičke ozljede (ogrebotina, posjekotina,


uboda, ugriza)
OZO protiv fizičkih ozljeda uzrokovanih strojevima mora
materijalom i oblikom pružiti dovoljnu razinu zaštite, već prema
traženoj klasi zaštite.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 69
 3.4.Sprječavanje utapanja (prsluci, koluti, odijela)

OZO mora omogućiti što brže podizanje korisnika na površinu


vode i njegovo održavanje nad vodom, tako da može disati
čekajući pomoć, čak ako je u nesvijesnom stanju.
- OZO može biti inherentno plutajuća ili na napuhavanje
(ručno, automatsko, oralno)
- OZO mora izdržati sudar s tekućim medijem, kontakt s
njime i nastaviti ispravno djelovati
- OZO se mora dati brzo i potpuno napuhati.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 70
Mogući dodatni zahtjevi za OZO protiv utapanja, ovisno o tipu i
uvjetima uporabe:

- više od jedne mogućnosti napuhavanja, svjetlosni, zvučni signal

- mogućnost za kvačenje zbog podizanja korisnika iz vode

- mogućnost dulje uporabe, kad je korisnik moguće odjeven i u


opasnosti da padne u vodu ili se čak uranja u nju

Plutajuća oprema:

- Odjeća koja osigurava plovnost u vodi


- Odjeća ne smije ograničavati slobodu pokreta nego omogućiti
plivanje, akciju i izvlačenje drugih osoba.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 71
 3.5. Zaštita od štetnog djelovanja buke

- OZO mora prigušiti utjecaj buke, tako da ekvivalentna razina


buke koju korisnik osjeti ne prijeđe graničnu dnevnu vrijednost
izloženosti iz propisa o zaštiti radnika od buke na radu.

- Etikete OZO moraju pokazati razinu prigušenja buke i indeks


komfora.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 72
 3.6. Zaštita od topline i/ili vatre

Razina toplinske izolacije i mehanička čvrstoća mora se uskladiti


s predvidivim uvjetima uporabe.

Materijali i komponente OZO


- Pogodni su za zaštitu od radijacijske i konvekcijske topline ako
imaju odgovarajući (mali) koeficijent prolaza upadnog toplinskog
toka i dovoljnu nezapaljivost.
- Ako je vanjska površina reflektivna, indeks refleksije mora biti u
skladu s intenzitetom toplinskog toka radijacije u IC-spektru.
- Materijali i komponente OZO za kratkotrajnu zaštitu u ambijentu
s visokom temperaturom, te OZO koju mogu zaliti veće količine
rastaljenog materijala mora imati dovoljan toplinski kapacitet da
zadrži većinu topline, sve dok korisnik ne napusti opasnu zonu i
skine sa sebe OZO.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 73
- Materijali i komponente OZO koje mogu poprskati velike količine
vrućeg produkta moraju biti dovoljno mehanički otporni.

- Materijali i komponente OZO koji mogu doći u kontakt s


plamenom i koji služe za proizvodnju vatrogasne opreme moraju
imati stupanj nezapaljivosti usklađen s klasom rizika. Ne smiju
se taliti u plamenu niti širiti gorenje.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 74
Cjelovita OZO spremna za uporabu

- Količina topline prenesena od OZO na korisnika mora biti dovoljno


mala da spriječi njenu akumulaciju u tijelo tijekom nošenja i
dosezanje granice boli ili oštećenje zdravlja.
- OZO mora onemogućiti prodor tekućine i/ili pare i nastanak
opeklina na tijelu.
- Ako OZO sadrži uređaj za hlađenje koja upadnu toplinu apsorbira
evaporacijom tekućine ili sublimacijom krutine, isparena tvar mora
se izbaciti izvan vanjskog zaštitnog sloja, a ne prema korisniku.
- Ako OZO sadrži uređaj za disanje, on mora djelovati u stvarnim
uvjetima okoliša.
- Za svaki model OZO namijenjen kratkotrajnoj zaštiti u okolišu
visoke temperature, proizvođač mora dati sve podatke za
određivanje max. dozvoljenog vremena izlaganja korisnika.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 75
 3.7. Zaštita od hladnoće

Razina toplinske izolacije i mehanička čvrstoća moraju biti u


skladu s predviđenim uvjetima uporabe.

Materijali i komponente OZO

- Pogodni su za zaštitu od hladnoće ako imaju odgovarajuće


nizak koeficijent prolaza upadnog toplinskog toka.

- Fleksibilni materijali i komponente moraju zadržati dovoljnu


fleksibilnost pri temp. uporabe.

Cjelovita OZO spremna za uporabu

- Toplinski tok koji OZO prenese na korisnika mora biti dovoljno


mali da spriječi akumulaciju hladnoće tijekom nošenja, uključujući
vrškove prstiju i dosezanja granice boli i/ili oštećenje zdravlja.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 76
- OZO mora onemogućiti prodor kiše i sl. kao i ozljede zbog
kontakta hladnog zaštitnog sloja i korisnika.
- Ako OZO sadrži uređaj za disanje, on mora djelovati u stvarnim
uvjetima okoliša.
- Za svaki model OZO namijenjen kratkotrajnoj zaštiti u okolišu
niske temperature, proizvođač mora dati podatke za
određivanje max. dozvoljenog vremena izlaganja korisnika.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 77
 3.8. Zaštita od električnog udara

- Ova OZO mora pružiti izolaciju od napona u najnepovoljnijim


uvjetima uporabe.
- Materijali i komponente ove OZO moraju biti odabrani tako da
se minimizira rasipanje struje kroz zaštitni sloj u stvarnoj
situaciji, te da tok bude niži od dozvoljene granične vrijednosti.
- OZO namijenjena za rad pod naponom mora nositi etiketu s
klasom zaštite, radnim naponom, serijskim brojem i datumom
proizvodnje.
- Na opremi mora biti prostor za naknadno upisivanje podataka
(početak korištenja, periodički testovi i pregledi).
- Proizvođač mora dati upute za dielektričke testove za čitav
životni vijek opreme.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 78
 3.9. Zaštita od zračenja

Ne-ionizirajuće zračenje
- Ova OZO mora apsorbirati ili reflektirati većinu energije štetnih
valnih duljina bez ugrožavanja prijenosa neškodljivog dijela
vidljivog spektra, percepcije kontrasta i sposobnosti razlikovanja
boja.
- Zaštitne naočale – za svaku štetnu valnu duljinu gustoća
osvjetljenja koja dopire do oka korisnika mora se smanjiti ispod
max. dozvoljene vrijednosti izlaganja.
- Zaštitne naočale ne smiju propadati pod utjecajem zračenja niti
gubiti svojstva.
- Svaki primjerak mora imati naznačen brojčani faktor zaštite.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 79
- Naočale za izvore zračenja istog tipa moraju se klasificirati po
uzlaznom redu zaštitnog faktora.
- Prema transmisijskim krivuljama proizvođača korisniku mora
biti omogućeno da odabere najpogodniju OZO prema stvarnim
uvjetima uporabe korištenjem podataka o udaljenosti od izvora
i spektralnoj distribuciji energije zračenja na toj udaljenosti.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 80
Ionizirajuće zračenje

Zaštita od vanjske radioaktivne kontaminacije

- Materijali i komponente OZO za zaštitu tijela od radioaktivne


prašine, plinova i tekućina moraju biti takvi da OZO efikasno
onemogućava prodor tih kontaminanata.

- Potrebna tijesnost može se postići nepropusnošću vanjskog


sloja, ventilacijom ili nadtlakom u sustavu zaštite.

- Mjere dekontaminacije OZO ne smiju ugroziti njenu ponovnu


uporabu u predviđenom životnom vijeku.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 81
Ograničena zaštita od vanjske radijacije

- OZO za potpunu ili djelomičnu zaštitu korisnika mora zadržavati


samo slabo elektronsko (beta) ili slabo fotonsko (X, gama)
zračenje.

- Materijali i komponente ove OZO moraju korisniku dati


potrebnu razinu zaštite, ali ne smiju produžiti vrijeme izlaganja
zbog ometanja pokreta.

- OZO mora imati oznaku s tipom i debljinom materijala.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 82
 3.10. Zaštita od opasnih i zaraznih tvari

Respiratorna zaštita
- OZO mora korisnika snabdijevati respirabilnim zrakom kad je
on u zagađenoj atmosferi ili kad je sadržaj kisika u njoj
prenizak.
- Respirabilni zrak doveden korisniku dobiva se odgovarajućom
filtracijom zagađenog zraka ili cijevnim dovodom iz
nezagađenog izvora.
- Materijali i komponente ove OZO moraju korisniku osigurati
disanje i higijenu tijekom perioda nošenja OZO.
- Nepropusnost obrazine i pad tlaka, a kod filtracijskih uređaja i
kapacitet pročišćavanja, moraju zadržati prodor kontaminanta iz
zagađene atmosfere na dovoljno niskoj razini da se ne ugrozi
zdravlje i higijena korisnika.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 83
- OZO mora imati identifikacijski znak proizvođača i informacije o
opremi, što s uputama za uporabu omogućava obučenom
korisniku ispravnu uporabu ove OZO.

- Za filterske uređaje, informacije proizvođača moraju obuhvatiti i


životni vijek filtera u originalnom pakovanju.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 84
Zaštita od kontakta s kožom i očima

- OZO mora onemogućiti penetraciju ili difuziju opasnih tvari kroz


zaštitni vanjski sloj do korisnika.
- Materijali i komponente ove OZO moraju pružiti potpunu
nepropusnost i time omogućiti dulju dnevnu uporabu ili barem
ograničenu nepropusnost uz skraćeno vrijeme nošenja.
- Ako neke opasne i zarazne tvari imaju visoku moć prodora koja
ograničava trajanje zaštite koju pruža OZO, tada OZO treba
podvrgnuti standardnim testovima i odrediti njenu efikasnost.
- OZO koja udovoljava specifikaciji testa mora nositi oznaku s
nazivima ili kodovima tih tvari te vremenom zaštite.
- Upute proizvođača moraju sadržavati objašnjenja kodova, opis
standardnih testova i upute za određivanje max. dozvoljenog
vremena nošenja.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 85
 3.11. Sigurnosni uređaji za ronjenje

Oprema za disanje
mora korisnika snabdjevati respirabilnom mješavinom plinova,
u predviđenim uvjetima uporabe i za određenu max. dubinu
uronjavanja.

Po potrebi, oprema mora sadržavati:

- odijelo za zaštitu od pritiska uronjavanja i/ili hladnoće

- alarm koji korisnika upozorava na istrošenje zalihe dišljivog


plina

- odijelo za spašavanje koje omogućava dizanje korisnika na


površinu.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 86
4. Razvrstavanje OZO u kategorije

Nalazi se u Prilogu VII Pravilnika o stavljanju na tržište OZO.


Kategorija
1. OZO za zaštitu sluha II
2. OZO za zaštitu očiju 0, I, III
3. OZO za zaštitu od pada s visine i u dubinu III
4. OZO za zaštitu glave 0, I, II, III
5. OZO za zaštitu lica/dijela lica 0, II, III
6. Osobna zaštitna odjeća 0, I, II, III
7. OZO za disanje 0, III
8. OZO za noge, stopala, protiv okliznuća 0, I, II, III
9. OZO za ruke 0, I, II, III
10. OZO protiv utapanja 0, II
11. OZO protiv električne struje 0, III

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 87
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 88
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 89
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 90
2. OPREMA ZA ZAŠTITU GLAVE
 Opasnosti za ozljedu glave:

* mehaničke  - padajući, leteći predmeti


- udar glavom o oštre / tupe predmete
- doticaj s gibajućim / rotirajućim dijelovima

* toplinske  - toplinski utjecaj (plamen, radijacija, konvekcija,


rastaljeni metal, sunce)
- hladnoća (otvoreni prostor, rashladna komora)

* električne  - kontakt s dijelovima pod naponom

 Oprema za zaštitu glave  - pokrivala, kape


- kacige
- industrijske krute kape (bump caps)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 91
 2.1. Pokrivala, kape

 Zaštita od toplinskog udara (sunčanice)


Kod radova na otvorenom (šeširi, marame, kape).
Od lakih, prozračnih materijala, ugodnih za nošenje.
 Zaštita od zahvata kose (kape, mrežice, marame)
 Zaštita od hladnoće – industrijske kape, zimske kape, podkape
 Specifična zaštita: kapuljače za pranje odljevaka,
aluminizirane kapuljače, šeširi za ljevače,
kožne kape za zavarivače, VO podkape za
vatrogasce

“Šild” upozorava na predstojeći kontakt !

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 92
 2.2. Industrijske zaštitne kacige prema HRN EN 397

 Štite gornji dio glave od udara i padajućih predmeta.

 Vrlo široka uporaba u industriji (graditeljstvo, brodogradnja,


industrijski pogoni, rudnici, pretovarni pogoni, skladišta itd.)

 Školjka kacige je najvažniji dio, štiti glavu od udara.

- Svojstva materijala izrade : čvrstoća, tvrdoća, glatkoća, oblik,


toplinski i električni izolator, estetika, daje oblik.

- Danas je školjka gotovo uvijek od plastične (umjetne) mase:

- termoplasti ( PVC, PE, PC, PA, ABS)


- duroplasti (GP-UP → Poliester + staklena vlakna)
(SF-PF → Fenol + tekstilna vlakna)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 93
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 94
 Ostali dijelovi kacige:
- Okoglavna traka : omogućava podešavanje opsegu glave,
korak ≤ 5 mm
- Košara : na njoj “visi” školjka. Alternativa je meki uložak (stiropor)
- Podbradni remen : drži kacigu na glavi
- Znojnik : upija znoj sa čela
- Otvori za prozračivanje (za električare ne, inače 150-450 mm2)
- Priključci za pribor (svjetiljka, štitnici za sluh, vizir, zavjesica za vrat)

 Silu (energiju) udara treba što manje prenijeti na glavu.

Unutarnja strana kacige mora biti bez oštrih, tvrdih dijelova (zbog
ozljeda pri deformaciji).

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 95
 Za zaštitu glave i amortizaciju udara važni su :
 vertikalna praznina < 50 mm
 bočna praznina < 25 mm
 visina nošenja 80 – 90 mm

 Ispituju se zaštitne funkcije kacige:


OSNOVNE  * prigušenje (apsorpcija) udara
* probojna čvrstoća
* otpornost na plamen
* pričvršćenje podbradnog remena

DODATNE * zaštita pri visokoj / niskoj temperaturi


* električna izolacija
* bočna čvrstoća
* otpornost na prskajuće rastaljene metale

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 96
 Apsorpcija udara
Uteg od 5 kg pada s
visine 1 m . Sila na
ispitnoj glavi mora biti
< 5 kN pri temperaturi
od – 10°C do +50°C.

Za vježbu:
Izračunati energiju udara i
pomak kacige.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 97
 Probojna čvrstoća
Uteg od 3 kg s
konusom 60°pada
s visine 1m. Šiljak
ne smije dotaknuti
ispitnu glavu.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 98
 Otpornost na plamen
Plamen djeluje 10 s. Materijal školjke kacige i unutarnja obloga
smiju gorjeti < 5 s nakon uklanjanja plamena.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 99
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 100
 Podbradni remen
Sila na pričvrsnom mjestu mora biti 150 – 250 N.

 Dodatni zahtjevi

Zaštita pri niskoj temperaturi ( -20°C ; -30°C ): testira se apsorpcija


udara i probojna čvrstoća.

Zaštita pri visokoj temperaturi (+150°C) : testira se apsorpcija udara


i probojna čvrstoća.

Elektroizolacijske karakteristike : ispituje se tok električne struje u


kadi s NaCl . Mora biti < 1,2 mA.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 101
Uređaj za mjerenje elektroizolacijskih karakteristika kacige

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 102
Mjerenje elektroizolacijskih karakteristika kacige

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 103
Bočna čvrstoća (postojanost oblika)
Najveća deformacija mora biti < 40 mm, a trajna < 15 mm.

PROVJERA BOČNE STIŠLJIVOSTI

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 104
Prskanje rastaljenog metala

Pri izlijevanju 150g rastaljenog metala na tjeme kacige, on ne smije


prodrijeti do ispitne glave, a školjka je ne smije dotaknuti.

Za osnovne testove treba 8 kaciga.


Za dodatne testove treba još 7 kaciga.

Prije mehaničkih testova kacige se temperaturno kondicioniraju :


3 dana pri 20°C
4 – 24 h pri -10°C i +50°C
4 – 24 h u vodi pri +20°C (za vlažnost)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 105
 Označavanje kacige

Na kacigi moraju biti utisnuti ili uliveni podaci :


- oznaka norme
- tvrtka / naziv proizvođača
- godina / kvartal proizvodnje
- oznaka tipa (proizvođačka)
- veličina / veličinski razred (cm)

Obvezni tekst na etiketi kacige:

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 106
 Označavanje dodatnih zahtjeva :

Dodatni zahtjev Oznaka


Vrlo niska tempereatura “-20°C” ili “-30°C”
Vrlo visoka temperatura “+150°C”
Električna izolacija “440 V”
Postojanost oblika “LD”
Zaštita od rastaljenog metala “MM”

Upute za korisnika na jeziku zemlje odredišta su obvezne.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 107
VATROGASNE KACIGE PREMA HRN EN 443

 Sigurnosno / zaštitni zahtjevi :


 Zaštićeno područje – mora pokriti najmanje područje od
12,7 mm iznad referentne ravnine
HRN EN 443

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 108
 Vidno polje – najmanje 105°lijevo / desno; +7°/ -45° HRN EN 443

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 109
HRN EN 443

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 110
VIDNO POLJE

HRN EN 443

HRN EN 443

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 111
 Apsorpcija udara – sila na ispitnoj glavi mora biti ≤ 15 kN .
Mjeri se s padom utega od 5 kg.
HRN EN 443

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 112
 Probojna čvrstoća – šiljak ne smije dotaknuti ispitnu glavu.
HRN EN 443

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 113
 Mehanička čvrstoća – maksimalna deformacija po dužini i
širini ≤ 40 mm
– maksimalna trajna deformacija ≤ 15 mm
 Otpornost na plamen – sličnan test kao industrijska kaciga.
HRN EN 443

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 114
HRN EN 443

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 115
 Otpornost na toplinsko zračenje – temperatura na površini
ispitne glave smije narasti
≤ 25°C .
– Kaciga se ne smije
pretjerano deformirati, a
materijal ne smije kapati.

HRN EN 443

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 116
- Dodatni test na toplinsko zračenje – kaciga se izlaže
toplinskom toku 7kW/m2 (opcija 14 kW/m2) tijekom 180 s.

 Električna izolacija – ista kao industrijska kaciga (< 1,2 mA)


 Čvrstoća – kidanje podbradnog remena između 500 – 1000 N.

Slijedi tablica kondicioniranja (prethodna obrada prije pokusa) 

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 117
Postupak UV- Toplinski Otapalo Visoka Niska Vlaga Specifični
stabiliziranja starenje šok B temp. temp. test

Sekvenca 1 2 3 4 5 5 5 6

Štićena X X
površina
Vidno polje X X

Apsorpcija X X X X X X
udara X X X X X X
X X X X X X
Otpornost na X X X X X X
oštre X X X X X X
predmete
Otpornost na X X X X X
plamen
Toplina X X X X
zračenja
Električna X X X X
svojstva
Čvrstoća X X X X
sustava za
nošenje
Mehanička
Veleučilište u Rijeci X X X X
Odjel čvrstoća
Sigurnost na radu 118
 Nova norma EN 443:2008 predviđa 2 tipa vatrogasne kacige:

- Tip A, “tradicionalna” kaciga, pokriva zonu 1a


- Tip B, “jet style”, pokriva i zonu 1b oko ušiju

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 119
Cilj je da kaciga postane još efikasnija zaštita. Testira se:

- Otpornost na radijacijsku toplinu s toplinskim tokom 14 kW/m2


tijekom 480 s, umjesto 7 kW/m2 tijekom 180 s

- Kaciga 10 s u “flashoveru”, plamenoj buktinji s 9500C uz toplinski tok


84 kW/m2
- Probojnost s utegom s oštricom mase 1000 g umjesto 400 g

- Pri različitim mikroklimatskim uvjetima (toplo – hladno)

Za postizanje ovih performanci potrebni su novi (kompozitni) materijali.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 120
INDUSTRIJSKE KRUTE KAPE (Bump caps) prema HRN EN 812

 Obična kapa od tkanine s umetnutom krutom plastičnom školjkom


- Niža je razina zaštite, viša udobnost

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 121
 Apsorbira znatno manju energiju udara nego kaciga (nema kolijevku)

 Štiti od udara glave u stacionarne objekte (ne od gibajućih/padajućih


predmeta)

 Testiranje :

- Udarni test s ~ 4x manjom energijom od kacige (12 J)

- Udarni test je i pod kutem 300 i 600 (s boka)

- Test probijanja šiljkom je s utegom od 500 g umjesto 3 kg

- Može se testirati i na druge opasnosti (električna struja itd.)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 122
PLASTIČNE MASE

- Plastične mase su organski materijali stvoreni sintezom.


- Sadrže ugljik (C) ili silicij (Si) u dugolančanim molekulama.
- Razvrstane su u 4 skupine:

1. Prirodne mase (od drva, smole,mlijeka, lateksa). Osim celuloznih


masa su zastarjele.

2. Duroplastične kondenzacijske smole – fenoplasti, aminoplasti;


još se mnoge koriste.

3. Standardni polimerni termoplasti (PS, PVC, PE).


Masovno se koriste (> 60% svih plastika).

4. Tehničke / inženjerske mase su skupi polimeri, kombinirani,


osobine skoro po narudžbi.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 123
Prednosti
 Dobra antikorozijska svojstva prema atmosferilijama, kiselinama,
lužinama itd .
 Niska specifična gustoća (0,9 – 1,4 kg/dm3)
 Mogućnost prilagodbe osobina (tvrdoća, mekoća, rastezljivost)
 Jednostavno oblikovanje (brizganje, prešanje)
 Mogućnost rezanja, piljenja, brušenja, lijepljenja, zavarivanja
 Toplinski su i električni izolatori
 Niska cijena

Nedostaci
 Niska toplinska otpornost, uglavnom < 100°C
 Većinom su zapaljive
 Ograničena čvrstoća
 Ograničena otpornost na otapala

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 124
Uobičajena razdioba plastičnih masa 

 Termoplasti (grijanjem smekšaju)


- PVC – tvrdi i meki (uporaba do 60°C)
- PTFE – teflon (uporaba -200°C do +260°C)
- PP – (uporaba -50°C do +100°C)
- PE – HDPE, LDPE itd. (uporaba do 100oC)
- PC, PS, PMMA – bezbojni, slični staklu

 Duroplasti (grijanjem ne mekšaju).


Mogu se armirati staklenim ili tekstilnim vlaknima.
- PF – fenolno formaldehidne smole
- UP – nezasićene poliesterske smole
- EP – epoksidne smole
- PUR – poliuretanske smole

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 125
 Elastomeri SBR – stiren-butadien kaučuk
CR – kloropren kaučuk
SIR – silikonski kaučuk
Većina plastičnih masa pod utjecajem atmosferilija postepeno gubi
prvobitna svojstva (stari).
Klase samogasivosti prema UL – 94
Uzorak 12,7 x 127 mm, debljine do 3 mm izlaže se plamenu 10s.
Mjeri se vrijeme gašenja po uklanjanju plamena.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 126
 Test samogasivosti UL 94

- Uzorak se izlaže plinskom plamenu 10 s


- Mjeri se vrijeme gašenja
- Nakon gašenja, uzorak se ponovno izlaže plamenu 10 s

 Razredi samogasivosti (vertikalni plamen) :

- 94 V – 0 : gašenje < 10 s, bez kapanja i tinjanja, vata se ne pali


- 94 V – 1 : gašenje < 30 s, bez kapanja i tinjanja, vata se ne pali
- 94 V – 2 : gašenje < 30 s, bez tinjanja, goreće kapi pale pamuk

Blaži test je s horizontalnim plamenom UL 94 HB.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 127
 INDUSTRIJSKA ZAŠTITNA KACIGA
 NORMA: HRN EN 397; KATEGORIJA II

ZAŠTITNA SVOJSTVA:
Zaštita glave od pada predmeta,
zaštita od udara glavom o stršeće
dijelove i druge predmete
i za rad u skučenim prostorima.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 128
 TIPOVI KACIGA

 a) ravni oblik bez kanala za odvod


kiše
 b) ravni oblik s utisnutim kanalom za
odvod kiše
 c) oblik kacige sa spuštenim dijelom
na zatiljku i utisnutim kanalom za
odvod kiše
 d) oblik kacige s proširenim rubom
oko cijele glave

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 129
 Tipovi izvedbe unutrašnje školjke
kacige

 a) tekstilne nosive trake, unutrašnji


obod presvučen prirodnom kožom,
omogućeno brzo podešavanje

 b) unutrašnji obod za brzo podešavanje s


trakama izrađenim od umjetnih
materijala pogodnih za kožu

 c) unutrašnji obod i nosive trake za


primjenu u vrućoj okolini (ispitivanje
otpornosti na toplinsko zračenje prema
HRN EN 13087-10:2001)

 d) unutrašnji obod i zaštitna pera od


čeličnih traka, s unutarašnje strane
presvučenih prirodnom kožom za
specijalnu primjenu u vrućim uvjetima
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 130
 VEZICE ZA PRIČVRŠĆENJE KACIGE

 a) Vezice od elastomera s
pričvršćenjem u 4 točke i zatvaračem

 b) Vezice od elastomera s pomičnom


kopčom

 c) Kožne vezice sa sigurnosnim


zatvaračem za brzo otvaranje

 d) Kožne vezice s kopčanjem na


kvačicu

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 131
 ZNOJNIK
 Izrađuje se od prirodne kože ili “ekološke”
umjetne kože u glatkoj ili cik-cak izvedbi.
Pričvršćuje se na unutrašnju stranu oboda
košare školjke

 ŠTITNIK ZATILJKA
 Izrađuje se od teško zapaljive prirodne
kože. Pričvršćuje se na unutrašnji obod
kacige prorezima ili zatvaračima na
pritisak (drukerima).

 ŠTITNIK ZA UŠI I VRAT ZA HLADNE


UVJETE
 Vanjski materijal : Poliuretan, unutrašnji
materijal : Akril – krzno
 Jednostavno pričvršćivanje na
unutrašnjost školjke kacige. Moguće
podizanje štitnika preko kacige

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 132
 HRN EN 13087-2:2001 I
HRN EN 13087-2/A1:2002 KATEGORIJA II
Zaštitne kacige –metode ispitivanja
– 2. dio: Prigušivanje udara

 HRN EN 13087-3:2001 I
HRN EN 13087-3/A1:2002 KATEGORIJA II
Zaštitne kacige –metode ispitivanja
– 3. dio: Otpornost na probijanje

 HRN EN 13087-4:2001 KATEGORIJA II


Zaštitne kacige –metode ispitivanja
– 4. dio: Djelotvornost sustava pričvršćivanja na glavu

 HRN EN 13087-5:2001 KATEGORIJA II


Zaštitne kacige –metode ispitivanja
– 5. dio: Čvrstoća sustava pričvršćivanja na glavu

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 133
 HRN EN 13087-7:2001 I
HRN EN 13087-7/A1:2002 KATEGORIJA II
Zaštitne kacige –metode ispitivanja
– 7. dio: Otpornost na plamen

 DODATNI ZAHTJEVI - KATEGORIJA III


EN 13087-10:2001 za radove pri visokim
temperaturama (do 150°C). Kaciga mora ispuniti zahtjev
za zadržavanje zaštitnih svojstava pri radu u vrućoj
okolini s djelovanjem okolne temperature zraka od 100°C
ili više, sa ili bez djelovanja infracrvenog zračenja,
otvorenog plamena ili jakog prskanja rastaljenih
materijala, a za unutrašnje dijelove kacige maksimalna
temperatura koju mora održati je 50oC

 DODATNI ZAHTJEVI - KATEGORIJA III


EN 13087-8:2001
Zaštitne kacige –metode ispitivanja
- 8. dio: Električna svojstva

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 134
 UPUTE ZA ODRŽAVANJE

 Podesiti prema veličini glave


korisnika

 Nakon većih oštećenja kacigu


zamijeniti novom

 Sastavne elemente kacige i


dodatnu opremu nadopuniti
odnosno zamijeniti prema
preporuci proizvođača

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 135
 Boje, naljepnice i slično nanijeti
isključivo prema uputama
proizvođača

 Čistiti sapunicom i mlakom vodom

 Pridržavati se uputa proizvođača o


izdržljivosti i roku trajanja kacige

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 136
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 137
Vatrogasna
kaciga PAB

Model “FIRE”

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 138
Vatrogasna
kaciga PAB

Model
“COMPACTA”

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 139
Vatrogasna
kaciga

Model
“PAB FIRE 02”

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 140
Vatrogasna
kaciga

Model
“PAB FIRE 03”

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 141
Vatrogasna
kaciga

Model
“PAB FIRE HT”

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 142
Vatrogasna
kaciga PAB

Model
“WILDLAND
FIREFIGHTING”

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 143
Vatrogasne kacige
Helmets
Integrated
Systems

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 144
3. OPREMA ZA ZAŠTITU OČIJU I LICA
 Vid je najspecijaliziraniji i najsloženiji od svih 5 osjetila.
Svjetlosne zrake na mrežnici stvaraju obrnutu sliku (lijevo je desno,
gore je dolje). Osjetne stanice (čunjići i štapići) sliku pretvaraju u
električne impulse i vidnim živcem šalju u mozak.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 145
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 146
 Oko očne jabučice su 3 ovojnice (tunike):
1 – Rožnica, bjeloočnica (sklera)
2 – Šarenica, cilijarni mišić, žilnica
3 – Mrežnica
Svjetlo prolazi kroz: rožnicu, prednju komoru, leću, staklasto tijelo pa
na mrežnicu (fovea centralis u središtu žute pjege je mjesto
najoštrijeg vida).
“Pomoćne” strukture oka su:
- očne duplje,
- mišići,
- obrve,
- kapci (vjeđe),
- trepavice,
- suzne žlijezde i suzni kanali.
Vid pruža čovjeku 80% svih informacija.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 147
 3.1 Zdravstvene opasnosti
* Mehaničke: prah i čvrste čestice (otpiljci), strugotine, krhotine
* Svjetlosne: UV-zrake, IC-zrake, jako svjetlo
* Toplinske: vrućina, hladnoća, užarene čestice
* Kemijske: plinovi, pare, magle, dim, kiseline, lužine, prah
* Posebne: laserske zrake, svjetlosni luk
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 148
 Mehaničke opasnosti

- Mehaničke ozljede su 90% svih ozljeda očiju, većinom površinske.

- Prašine: uzrokuju nadražaj i upalu ispod kapaka.

- Krute čestice: mogu prodrijeti u oko.

- Veliki predmeti (oštri ili tupi): kontuzije oka, moguć prodor u oko.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 149
 Svjetlosne opasnosti
EM spektar se proteže od kozmičkih zraka do LW radio-valova.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 150
γ – zrake : zrače ih radioaktivne tvari. Ionizirajuće je zračenje.
RTG – zrake : nastaju kočenjem brzih elektrona u RTG cijevi.
Ionizirajuće su zračenje.
UV-C – zrake (100/200 – 280 nm) : apsorbira ih atmosfera (ozonski
sloj u stratosferi)
UV-B – zrake (280 – 315 nm) : uzrokuju eriteme (upale), prolazne,
posljedice kod varilaca
UV-A – zrake (315 – 400 nm) : uzrokuju katarakt (sivu mrenu) nakon
dugotrajnog djelovanja

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 151
Vidljivo svjetlo (400 – 780 nm) : bitno je za komunikaciju.
- Prejako svjetlo može uzrokovati oštećenja mrežnice (retine).
- IC-A – zrake (780 – 1400 nm) : korisne za zagrijavanje zračenjem.
Moguće su lokalne opekline mrežnice.
- IC-B – zrake (1400 – 3000 nm) : od zračenja užarenih tekućina.
Zagrijavaju leću i staklastu tekućinu.
Moguća posljedica je sljepoća.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 152
 Toplinske opasnosti
* Vrlo niske temperature (uzrokuju suzenje oka)
* Toplinsko zračenje (IC zrake)
* Užarene čestice su mehanička i toplinska opasnost

 Kemijske opasnosti
* Uzrokuju ih čestice (s), nagrizajuće tekućine (l), plinovi (g).
* Prah je kemijska opasnost ako se otapa u vodi.
* Plinovi / pare i tekućine oštećuju sluznicu oka.
* Kap kiseline ili lužine može teško oštetiti oko (čak oslijepiti).
* Pomoć su sigurnosni tuševi i ispiralice za oči (30 m max. razmak).

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 153
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu Sigurnosni tuš i ispiralica za oči 154
 Posebne opasnosti

* Laserske zrake: specijalne naočale mogu zadržati (filtrirati) ove


frekvencije.

* Električni luk: kratki spoj može stvoriti svjetlosnu, toplinsku


(9000°C i više) i mehaničku opasnost (leteće iskre).

 3.2 Vrste OZO za oči pri radu

Razvrstavanje je moguće prema 3 kriterija:

- Namjeni,
- Obliku,
- Djelotvornosti okulara.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 155
 Vrste OZO za oči prema namjeni

- OZO za oči “ostale namjene” (opća-osnovna uporaba, udar, tekućine,


gruba prašina, plin i fina prašina, sunčevo zračenje, toplinsko (IC)
zračenje, UV-zračenje, rastaljeni metali, struja kratkog spoja)

- OZO za oči od lasera

- OZO za oči od zavarivanja

 Vrste OZO za oči prema obliku

- Zaštitne naočale

- Naočnjaci (zatvorene zaštitne naočale)

- Štitnici za lice

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 156
 Zaštitne naočale, naočnjaci i štitnici lica – dijelovi

 Okvir ili držač s elementima i priborom


 Okular, “staklo”, prozirni element

Naočale: okvir ne naliježe na lice, postoji zamjetan raspor između


okvira i lica
Naočnjaci: okvir naliježe (gotovo) potpuno na lice, raspor je zatvoren
mekom elastičnom brtvom (“maska”, “goggles”)
Štitnici lica: sadrže dio za pričvršćivanje na glavu ili dio za držanje
rukom

Naočale i naočnjaci ne štite lice.

Štitnici lica (viziri) štite i oči i lice.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 157
 Zaštitne naočale, naočnjaci i viziri – značajke i vrste

- Vidno polje naočala je u obično u 2 dijela, okulari su s ili bez


bočne zaštite
- Panoramske naočale/naočnjaci imaju 1-dijelno vidno polje
- Naglavni štitnik sa zaštitnim zaslonom (vizirom). Vizir može biti na
okoglavnoj traci, na kacigi i sl.
- Ručni štitnik: štiti oči, lice, vrat
- Zaštitna “hauba”, kapuljača s “vizirom” (“prozorom”)
- Zaštitne kacige s integralnim vizirom, s ili bez dovoda zraka
- Zaštitne (pune) maske za respiratornu zaštitu imaju vizir (okular)
- Uvijek su mogući problemi s dioptrijskim naočalama, potrebna je
individualna provjera
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 158
 Vrste okulara (“stakala”)
- Mineralni okulari (stakla) → kaljena, nekaljena, kompozitna itd.
- Plastični okulari (“stakla”) → PC, acetat, prozirni PVC itd.
- Bezbojni ili zatamnjeni (tonirani)

Veleučilište u RijeciVRSTE I OBLICI ZAŠTITNIH NAOČALA I NAOČNJAKA


Odjel Sigurnost na radu 159
Varilačke naočale i naočnjaci

Veleučilište u Rijeci
Industrijske zaštitne naočale
Odjel Sigurnost na radu 160
Zaštitne naočale i naočnjaci

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 161
 Klasifikacija zaštitnih naočala i naočnjaka prema opasnosti

OPASNOST VRSTA
NAOČALA/NAOČNJAKA
Fini prah < 5µm Plinotijesni naočnjaci
Grubi prah > 5µm Tijesno nalijegajući naočnjaci
Lake leteće čestice - pri lakšim radovima Naočale s bočnom zaštitom
Teži udari, teže čestice, strugotine Naočale s bočnom zaštitom

Kapljice i prskajuće tekućine, kemikalije Tijesno nalijegajući naočnjaci,


mogu preko dioptrijskih naočala

Zračenje svjetla i topline pri radu s


plamenikom, zavarivanje, jako Naočale s bočnom zaštitom,
zasljepljujuće svjetlo i jako toplinsko naočnjaci
zračenje

Veleučilište u Rijeci Razina zaštite uvijek može biti viša od minimalne!


Odjel Sigurnost na radu 162
• Vrste OZO za oči prema djelotvornosti okulara – kompleksno
razvrstavanje

NAMJENA ZAVARIVANJE LASER OSTALO

OBLIK NAOČALE NAOČNJACI ŠTITNIK ZA LICE

TIP OKULARA PROZIRAN S FILTRACIJOM S MREŽICOM

DJELOTVORNOST KOREKTIVNI OPTIČKA TRANSMITANCIJSKI


OKULARA UČINAK KLASA BROJ
OTPORNOST NA POVRŠINSKA OŠTEĆENJA
OTPORNOST NA ZAMAGLJIVANJE
POVEĆANA REFLEKTANCIJA U IC SPEKTRU ZRAČENJA

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 163
 Faktori oblika i udobnosti

- Vrlo su važni pri OZO za zaštitu očiju i lica

- Dobro pristajanje, posebno na nosu, je bitno korisniku

- Mogućnost podešavanja okvira i “nožica” “na hladno” je poželjna

- Veličina vidnog polja (treba biti što veće i šire u svim smjerovima)

- Neškodljivost za kožu obvezna

- Estetska komponenta je važna radnicima, može pomoći za manje


izbjegavanje nošenja

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 164
 Faktori funkcionalnosti

- Jednostavna uporaba, laka zamjena stakla


- Nepropusnost za fini prah i tekuće kemikalije (treba provjeriti za
konkretnu osobu)
- Mogućnost podešavanja okvira i “nožica”, otpornost na
ogrebotine, antistatičnost, vjerna reprodukcija boja (posebno
signalnih ili specifičnih u industriji)
- Optička karakteristika, razredi su 1 – 3 (1 najviši, 3 najniži)
- Dioptrijske naočale nisu zaštitne, posebno ne staklene
(krhotine mogu jako ugroziti oko).

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 165
 3.3 Štitnici za oči i lice

To je OZO za višestruku zaštitu očiju i lica (mehaničku, toplinsku,


od UV-zračenja, od prskanja kemikalije itd.

- Oblici štitnika:
- Prozirni štitnik za oči i lice → samostalan ili u sklopu s kacigom
- Zaštitna mreža za oči i lice → samostalna ili u sklopu s kacigom

- Štitnici pružaju djelomičnu zaštitu i od kapljica tekućine (kiseline,


lužine, otapala itd.).

- Postoje preklopni i nepreklopni štitnici.

- Materijali izrade  * prozirne umjetne mase


* žičana mreža

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 166
Veleučilište u Rijeci
ŠTITNIK ZA OČI I LICE
Odjel Sigurnost na radu 167
 3.4 Štitnici za zavarivače

- Elektrolučno zavarivanje je najčešće u praksi i najopasnije za oči.


- Slični radovi “s vatrom” su : ostale vrste zavarivanja, plinsko
rezanje, plazma rezanje, plazma zavarivanje, brušenje itd.

- Opasnosti su  * leteće užarene iskre i čestice


* UV - zračenje
* IC – zračenje (toplinsko)

- Varilac mora zaštititi oči i lice.


- Klasični štitnici su: - ručni
- naglavni

Materijali izrade : - prešpan (ljepenka), umjetne mase, drvo


- iznutra tamni mat, izvana boja po želji.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 168
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 169
Štitnik i kaciga za zavarivanje

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 170
Dimenzije i masa klasičnih štitnika :
- ručni < 500 g , v x š = 350 x 210 mm minimalno
- naglavni < 450 g

Veleučilište u Rijeci Štitnik i kacige za zavarivanje


Odjel Sigurnost na radu 171
- “Prozorčić” ima 2 stakla: iznutra tamno (filter), izvana bezbojno.
- Boja (zatamnjenje okulara) ovisi o jakosti struje i vrsti zavarivanja.
- Izbor zatamnjenja određuje se prema tablicama iz normi.
- Pravilan odabir stupnja zatamnjenja stakla je vrlo važan.

Izbor okulara prema jačini struje (5 – 300 A):

U slučaju dvoumljenja, bolje je odabrati viši stupanj zatamnjenja.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 172
Potpuna tablica
za izbor stupnja
zatamnjenja

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 173
 Samozatamnjujući filtri / kacige za zavarivanje (HRN EN 379)

Nova generacija elektro-optičkih filtera koristi LCD s automatskim


zatamnjenjem. Vrijeme reakcije je ≈ 150 µs.

Prednosti  * bolja zaštita radnika (trenutno zatamnjenje)


* bolja vidljivost, veća proizvodnost, manje grešaka
* veća udobnost (trenutno odtamnjenje)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 174
 AUTOMATSKI FILTER ZA ZAVARIVANJE
1. Okvir filtra
2. Gumb za podešavanje osjetljivosti
3. Gumb za podešavanje stupnja zatamnjenja
4. Aktivni LC svjetlosni filter
5. Fotoćelija
6. Fotodetektor

 Energiju za rad daju solarna ćelija i litijeve baterije. Trajnost


baterije je oko 7 godina.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 175
Zavarivački panoramski štitnik za oči
ZAŠTITNA SVOJSTVA:
Zaštita očiju od jake svjetlosti, letećih iskara,
slabijeg toplinskog i UV zračenja te letećih čestica
pri čišćenju zavarenih mjesta
NAMJENA:
Pri autogenom zavarivanju i elektrolučnom
zavarivanju koje ne zahtijeva jača zasjenjenja, pri
čišćenju zavara i slično.

Štitnik za elektrozavarivače – ručni


ZAŠTITNA SVOJSTVA:
Zaštita očiju, glave, lica i vrata elektrozavarivača od
posrednog i neposrednog djelovanja UV i
toplinskog isijavanja i letećih iskara rastaljenog
materijala kao i čestica koje odlijeću pri čišćenju
zavara
NAMJENA:
Poslovi elektrozavarivanja sa stabilnih podloga, pri
kojima radnik ima slobodnu ruku za pridržavanje
štitnika, a izradak je stabilan
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 176
 3.5 Označavanje OZO “ostale namjene” - okvira, okulara i filtera

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 177
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 178
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 179
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 180
 3.6. Označavanje OZO za zavarivanje

SIMBOL VRSTA ZAŠTITE OPIS PODRUČJA UPORABE

S Povećana čvrstoća Mehanička otpornost

9 Rastaljeni metali i vruće krute Prskanje rastaljenog metala i


čestice raspršivanje vrućih krutih čestice
F Niska udarna energija Mehanička otpornost

B Srednja udarna energija Mehanička otpornost

W Uranjanje u vodu Dimenzijska stabilnost

Primjer: Naglavni štitnik za varioca X EN 175 9 – B 528

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 181
 Označavanje i upute za korisnike

Oznake na štitniku (neizbrisive):


- identifikacija proizvođača
- HRN EN 175
- područje uporabe
- masa (ako treba deklarirati)

Vrsta sigurnosti i područje uporabe označavaju se simbolima.

Proizvođač mora navesti sve informacije od interesa za korisnika.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 182
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 183
 3.6 Savjeti za siguran rad

- Naočale s ispravnim filtrom i bočnim štitnikom nisu dovoljna


zaštita od bočnog zračenja pri zavarivanju.
- Štitnik za oči i lice bez zaštitnih naočnjaka nije dovoljna zaštita pri
pretakanju kemikalija.
- Dioptrijske naočale nisu zaštitne naočale, posebno ne staklene.
- Za brušenje u tijesnom prostoru potrebni su naočnjaci (goggles)
- Dizajn, boja i izgled su korisniku također vrlo važni.
- Ako procjena rizika ukazuje na moguću ozljedu očiju, radnik mora
bez iznimke nositi zaštitne naočale ili naočnjake.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 184
4. OPREMA ZA ZAŠTITU SLUHA
 Sluh i vid su osjeti koji se međusobno nadopunjuju.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 185
 - Zvuk se u zraku širi kao longitudinalni val.
- Titranje bubnjića se preko slušnih košćica (čekić, nakovanj,
stremen) prenosi do pužnice.
- Slušne košćice su “pojačavajuće polužje”.
- Osjetne stanice u pužnici pretvaraju mehanički signal u električni i
slušnim živcem šalju u mozak.

 Granice čujnosti čovjeka : ~ 20 do 20 000 Hz


Najveća osjetljivost : 1 – 4 kHz

 Subjektivni osjet zvuka ovisi o :

* Intenzitetu – glasnoći
* Frekvenciji – visini tona
* Frekvencijskom spektru – boji zvuka

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 186
 Glasnoća zvuka mjeri se razinom zvučnog tlaka ili zvučne jakosti
pomoću frekvencijskog filtra A [dB] .

Max. dozvoljena ocjenska razina buke na radnom mjestu (gornja


upozoravajuća granica), bez OZO, je 85 dB/A tijekom 8h/dan.

 Štetni učinak buke na zdravlje radnika ovisi o :

* Razini intenziteta
* Frekvencijama zvuka
* Vremenu izlaganja
* Obliku buke (kontinuirana, diskontinuirana, impulsna)
* Individualnoj osjetljivosti

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 187
 Klinički tok gubitka sluha zbog prekomjerne buke (tzv. akustička
trauma) je spora pojava.

1 – Gubitak sluha na oko 4 kHz se ne zamjećuje


2 – Trauma se širi i produbljuje, zahvaća područje govora (1–3 kHz)
3 – Trauma napreduje, a sa starošću se pojačava.

 Štetno djelovanje buke je 

- Auralno djelovanje (na samo osjetilo sluha) :

- već pri 70 do 90 dB kod osjetljivih ljudi


- pri > 85 (90) dB kod svih ljudi

- Ekstraauralno djelovanje (na cijeli organizam) : već pri > 70 dB

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 188
 Veličinu i opseg akustičke traume pokazuje audiogram.
Ljudi su različito osjetljivi na buku – to stvara veliki problem pri
određivanju “dozvoljene” granice u propisima.

 Utjecaj buke na čovjeka:


* oštećenje slušnog organa  nagluhost, gluhoća
* stresogeni je faktor za kardiovaskularni i neurovegetativni sustav
(nervoza, razdražljivost, poremećen san, ubrzano disanje i puls)
* ometa / onemogućava neke poslove (smanjuje koncentraciju,
ograničava moć razmišljanja, mogućnost komuniciranja,
ometa sigurnost itd.)

 Poslodavac ima stalnu obvezu da tehničkim i drugim mjerama višeg


prioriteta buku smanji na što nižu razinu.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 189
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 190
Razina od 85 dB/A uzeta je kao uvjetno “sigurna” razina buke na radnom mjestu za 8h rada
na dan i prema njoj su izračunata ekvivalentna vremena izlaganja za više razine buke.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 191
Efektivna zaštita koju pruža OZO za sluh u odnosu na smanjeno vrijeme nošenja
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 192
 4.1 Buka na radnom mjestu i mjere zaštite

- Nedozvoljena buka na radnom mjestu je ona, čija kombinacija


razine i trajanja izlaganja prelazi vrijednost određenu propisima.

- Iz izmjerene ekvivalentne razine buke LA,eq može se izračunati


osobna izloženost radnika (LEX,8h ).

- Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu i Direktiva


2003/10/EC –The Physical Agents (Noise) Directive određuju 3
razine izloženosti:

A) Graničnu vrijednost izloženosti:

LEX,8h = 87 dB/A i Ppeak = 200 Pa ili 140 dB/C

B) Gornju upozoravajuću vrijednost izloženosti:

LEX,8h = 85 dB/A i Ppeak = 140 Pa ili 137 dB/C


Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 193
C) Donju upozoravajuću vrijednost izloženosti:
LEX,8h = 80 dB/A i Ppeak = 112 Pa ili 135 dB/C

Kod granične vrijednosti izloženosti (A) se uzima u obzir učinak


OZO na smanjenje buke, a kod upozoravajućih vrijednosti
izloženosti (B i C) se djelovanje OZO ne uzima u obzir.

 Mjere zaštite od buke  - aktivne


- pasivne

Aktivne mjere : obveza je poslodavca da pri gradnji, održavanju,


nabavi novih strojeva itd. stalno snižava razinu buke
tehničkim i drugim mjerama prema mogućnostima
(1. na izvoru, 2. na putevima širenja).

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 194
Pasivne mjere su zaštita radnika od postojeće buke:
- obavještavanje i obuka radnika o opasnostima,
- odabir OZO “po mjeri” radnika i rada,
- obuka za ispravnu uporabu i nošenje OZO,
- redoviti zdravstveni pregledi radnika,
- radnicima / predstavnicima dati uvid u mjerenja, rezultate
ocjena, mjere zaštite,
- pri izboru OZO uključiti specijalista medicine rada

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 195
 4.2 OZO za sluh

Vrste OZO : - zaštitna vata


- ušni čepovi
- semiauralni štitnici (poklopci ušnog kanala)
- štitnici za uši (naušnjaci, poklopci, antifoni)

 Neoblikovani čepovi (vata):


- Od staklenih su vlakana promjera 1 µm (švedska vata)
- Oblikuju se prstima prije stavljanja u sluhovod
- Potrebne su čiste ruke
- Za jednokratnu su uporabu
- Zastarjela metoda

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 196
 Oblikovani čepovi:
- Samostalni ili su povezani vrpcom
- Za jednokratnu ili višekratnu uporabu
- Po mjeri korisnika izrađeni čepovi su najbolji (otoplastika)

 Semiauralni štitnici:

- Slični su oblikovanim čepovima, ali se ne ulažu u ušni kanal,


nego ulaz u kanal pokrivaju izvana

- Povezani su elastičnim pritisnim spojnim elementom

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 197
 Stavljanje čepova u uho ČEPIĆI ZA ZAŠTITU SLUHA - FORMABILNI
HRN EN 352-2:1999 KATEGORIJA II

TIP A TIP B

TIP A: Polimerna pjenasta guma s


visokom apsorpcijom zvučne energije,
zaštite do 105 dB/A, odnosno SNR
vrijednosti 34 do 32 dB, pogodna za
formiranje prema slušnoj cijevi korisnika.
TIP B: staklena vlakna (vata) u plastičnoj
kapsuli, zaštite do 100 dB/A pogodna za
formiranje prema slušnoj cijevi korisnika.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 198
 Ušni čepovi za višekratnu uporabu
HRN EN 352-2:1999 KATEGORIJA II
 NAMJENA:
Radovi koji iziskuju povremenu zaštitu od buke uz mogućnost lakog skidanja i
kombiniranja s drugom OZO za zaštitu glave.

TIP A TIP B
 Tip A: Polimerna pjenasta guma, specijalna vata, staklena vlakna u plastičnoj oblozi SNR
vrijednosti 34 do 32 dB, pogodno za formiranje prema slušnoj cijevi korisnika.
 Tip B: Meki materijal koji se individualno prilagođuje slušnoj cijevi, dvokomponentna
struktura : lamele sa zračnim jastukom za ugodan osjećaj pri nošenju i čvrsti držak što
pojednostavljuje umetanje i vađenje.
 Oba tipa mogu se učvrstiti na vrpce koje drže čepiće oko vrata dok se ne koriste.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 199
 Ušni čepovi
 HRN EN 352-2:1999 KATEGORIJA II
 NAMJENA:
Poslovi u radnoj okolini razine buke do 105 dB/A u kojoj su radnici izloženi i
drugim opterećenjima (vrućina, prašina, vlaga i sl.) te pri kombiniranom
korištenju s drugom OZO (zaštita glave i lica).

 Izrada od materijala koji dobro prigušuju buku, nisu lako zapaljivi, ne nadražuju kožu,
ne puštaju boju, ne mijenjaju oblik pri tjelesnoj temperaturi radnika, pogodni su za
dezinfekciju; individualno prilagodljivi slušnoj cijevi korisnika.
 Prigušna “snaga” ušnih čepova mora biti najmanje 15 dB, osobito visokih tonova, uz
propuštanje niskih tonova kojima se omogućuje verbalna komunikacija normalne
jačine.
 Formirani čepovi moraju imati glatku i zaobljenu površinu te nastavak za prihvaćanje
prstima zbog vađenja i umetanja čepa.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 200
 Ušni štitnici (poklopci)

Sastavljeni su od 2 školjke podložene mekim jastučićem i elastičnog


podešljivog veznog nosača polukružnog (U) oblika. Vrste:

- Štitnici od 2 školjke s polukružnim nosačem (za nošenje preko


glave, ispod brade, na zatiljku)
- Štitnici od 2 školjke, pričvršćeni polugom na kacigu.

- Veličine: mali, srednji, veliki


- Materijali: moraju dobro apsorbirati zvuk, biti otporni na zapaljenje,
jastučići su meki, ne nadražuju kožu, laki za čišćenje, zamjena
jastučića barem 2x godišnje.
- Izrada : glatka površina, zaobljeni bridovi, bez oštrih rubova

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 201
- Osobine: - sila pritiska školjke o glavu ≤ 14 N
- pritisak jastučića ≤ 4500 Pa
- otpornost na udar i pad s visine (ispituju se)
- mehanička otpornost pri – 20°C

 Informacije
Za svu OZO proizvođač mora korisniku dati sve informacije koje su
mu potrebne glede zaštitnih svojstava, konstrukcije, materijala,
njege, održavanja, servisiranja, vijeka trajanja, itd.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 202
Ušni štitnici (poklopci)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 203
 Štitnici za zaštitu sluha (poklopci)
 HRN EN 352-1:1999 KATEGORIJA II
 ZAŠTITNA SVOJSTVA:
 Za zaštitu sluha od prekomjerne diskontinuirane
buke, visokofrekventnih šumova s visokom
osnovnom razinom zvuka, za mogućnost
sporazumijevanja uz izvore buke (djelotvorna zaštita
do 115 dB/A). Štitnici moraju sniziti razinu buke za
najmanje 25 dB.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 204
ŠTITNICI ZA UŠI S OPREMOM ZA DALJINSKU KOMUNIKACIJU

f (Hz) – srednja frekvencija oktavnog pojasa


Mf – srednja vrijednost prigušenja zvuka
Veleučilište u Rijeci Sf – standardna devijacija (HRN EN 13819-2)
Odjel Sigurnost na radu 205
 4.2 Izbor OZO za sluh

- Cilj OZO je da izloženost radnika smanji ispod donje upozoravajuće


granice od 80 dB/A.
- Ciljna razina buke s OZO je 70 – 75 dB/A
- Veća redukcija je kontraproduktivna (izolira radnika, otežava
komunikaciju, ne čuje upozorenja, OZO je teža i neudobnija)
- Ispitivanjem se određuje srednja vrijednost prigušenja buke Mf po
oktavama i standardna devijacija Sf
- Pretpostavljena vrijednost zaštite (PNR) je srednja vrijednost
prigušenja minus standardna devijacija prigušenja (Mf - Sf)
- Učinak prigušenja buke je uvijek bolji pri visokim frekvencijama

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 206
Preporučene razine zaštite uz nošenje OZO za sluh (EN 458)

Efektivna razina buke na uhu Ocjena razine zaštite


radnika s OZO za sluh (L'A u dB)
Veća od Lact Nedovoljna

Između Lact i Lact – 5 Prihvatljiva

Između Lact – 5 i Lact – 10 Dobra

Između Lact – 10 i Lact – 15 Prihvatljiva

Manja od Lact – 15 Previsoka (Neprihvatljiva)

Lact je nacionalno određena upozoravajuća granica izloženosti

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 207
 Za ocjenu učinkovitosti OZO za sluh u radnoj sredini koriste se 3
metode proračuna:
- po oktavnim pojasevima,
- prema HML vrijednostima,
- prema SNR vrijednosti.

 Metoda proračuna po oktavnim pojasevima je najdugotrajnija:


- Mjeri se buka na radnom mjestu po oktavama
- Odbiju se PNR po oktavama
- Napravi se korekcija razina buke po krivulji A
- Korigirane vrijednosti po oktavama se energijski zbroje

 Metoda proračuna po HML vrijednostima traži samo mjerenje


buke na radnom mjestu po krivulji A i krivulji C

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 208
- Izračuna se razlika između A i C -vrednovane razine zvučnog tlaka
(LA i LC)
- Pretpostavljena razina zaštite izračuna se:

- Ako je LC – LA ≤ 2 dB prema formuli:


PNR = M – ¼ (H – M) (LC – LA – 2)

- Ako je LC – LA > 2 dB prema formuli:


PNR = M – 1/8 (M – L) (LC – LA – 2)

- Od izmjerene A -vrednovane razine buke odbije se PNR, pa se


dobije A -vrednovana razina buke sa zaštitom.

 Metoda SNR traži samo mjerenje buke na radnom mjestu po krivulji C.

- A -vrednovana razina buke sa zaštitom je : LC – SNR.

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 209
 - Smatra se da je metoda po oktavnim vrijednostima najtočnija, a
metoda SNR najmanje točna

- Za većinu normalnih situacija razlike među metodama su do ± 3 dB

- Razlike su veće ako u buci dominiraju vrlo visoke ili vrlo niske
frekvencije

- Proračun zaštite po SNR metodi obično daje dovoljno “rezerve”, pa


ne treba koristiti ostale metode

 Preporuke za izbor OZO za zaštitu sluha

1 - Čepovi:
- Ako je buka stalna, a razina jednolika, bez pikova, 80 – 85 dBA
- Ako radnik ne podnosi poklopce (znoji se)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 210
2 - Semiauralni štitnici:

- Isto kao čepovi (ako ih radnici žele)


- Ako radnik iz tihog prostora povremeno i kratkotrajno odlazi u
bučni (lako se postavljaju)

3 - Štitnici za uši:

- Ako je razina buke viša i promjenjiva, > 85 dB/A


- Ako radnik samo povremeno i kratkotrajno ulazi u bučnu zonu
- Radnici koji ne podnose čepove (uzak slušni kanal, sklonost
upalama)
- Štitnici s radio vezom i elektronskim napravama (za posebne
slučajeve)

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 211
 Za razine buke > 95 dB/A mogu se koristiti štitnici i čepovi istodobno
(potrebno je ispitati zajednički učinak).

 Za posebne slučajeve vrlo visoke buke koriste se specijalne akustičke


kacige (s ili bez čepova).

 OZO za zaštitu sluha se u bučnom okolišu mora nositi STALNO !

Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 212

You might also like