Professional Documents
Culture Documents
1-OZO (Glava, Oci, Usi)
1-OZO (Glava, Oci, Usi)
I OPREMA (O Z O) – I dio
2- Horvat, J.: Osebna varovalna oprema, Ljubljana 2001., VŠZ, Univerza v Ljubljani
3- ++++: JOIFF-ov standardni priručnik o osobnoj zaštitnoj opremi (OZO) za zaštitu
od topline i plamena, Zagreb 2007. (HVZ i Veleučilište u Rijeci)
4- Knežević, D.: Intervencije u nesrećama pri prijevozu opasnih tvari, Zagreb, 2004.
Učilište vatrogastva i civilne zaštite DUZS
5- Dević, M.: Osobna zaštitna sredstva, Zagreb, 1983. Centar za informacije i
publicitet
6- Šmejkal, Z.: Uređaji, oprema i sredstva za gašenje i zaštitu od požara,
Zagreb 1991., SKTH
7- Pravilnik o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme, N.N. 106/07, N.N. 121/07
8- Direktiva 89/686/EEC, s amandmanima 93/68/EEC, 93/95/EEC i 96/58/EEC
(Proizvodna direktiva)
9- Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava, N.N. 39/06
10- Direktiva 89/656/EEC (Korisnička direktiva)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 2
11- Zakon o zaštiti na radu, N.N. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 3
PRIKAZ STANJA ZAŠTITE NA RADU DO
2006. GODINE
Skupne ozljede 22 / 49 25 / 55 21 / 63 22 / 46 19 / 42
/ broj radnika
Broj poginulih 30 47 37 45 46
radnika
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 4
Brojčani podaci o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima od
1997. do 2006.godine
Godina 1997. 1998. 1999 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Prosječan
broj
1.443.513 1.312.892 1.300.762 1.299.748 1.305.192 1.333.755 1.378.057 1.378.057 1.400.450 1.426.594
zaposlenih
Broj profesion.
bolesti 258 152 499 81 91 71 124 113 73 65
Broj izgubljenih
dana zbog profesion.
bolesti 7.610 5.350 2.454 2.309 2.666 2.080 3.633 3.309 2.138 1.885
Ukupan broj
izgubljenih dana 564.559 581.772 555.655 536.013 550.615 535.917 584.291 959.768 1.065.102 1.110.208
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 5
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 6
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 7
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 8
Brojnost ozljeda po djelatnostima (2006.)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 9
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 10
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 11
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 12
Izvori ozljeda
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 13
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 14
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 15
Uzroci teških i smrtonosnih ozljeda (2006.)
1- Neprimjenjena osnovna pravila ZNR 378
2- Neprimjenjena posebna pravila ZNR 733
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 16
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 17
Najčešći načini nastanka teških i smrtnih ozljeda
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 18
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 19
Zabrinjavajuće stanje u ZNR uzrokovali su slijedeći faktori :
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 20
Poseban problem
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 21
Postotak radnika izloženih štetnostima
40
34
35
30
25
19,4
20
15
10 7,5
6,5
5,3 5,7
4,7
5 3,6 3,3
2,7 2,1 2,1
0,5 0,4 0,8
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 22
Postotak radnika izloženih naporima, štetnostima i opasnostima
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 23
1. UVOD – OPĆI DIO
U OZO pripada i :
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 24
Prikaz hijerarhije sigurnosnih mjera ZNR :
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 25
Prikaz na primjeru zaštite od buke :
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 27
Prema direktivi 89/686/EEC i Pravilniku o stavljanju na tržište OZO
OZO se smije staviti na tržište i koristiti samo ako jamči sigurnost i
zdravlje korisnika, i ne ugrožava sigurnost, zaštitu života i zdravlja ljudi,
životinja, biljaka i okoliša, te zaštitu imovine – uz pravilno održavanje i
uporabu za projektiranu namjenu.
Prednosti OZO :
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 28
ZAKON O ZNR (izvatci) :
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 29
zamjena opasnog neopasnim ili manje opasnim
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 30
5- Poslodavac je dužan napraviti procjenu rizika
6- Poslodavac je dužan radnicima dati informacije i upute o
opasnostima i štetnostima za sigurnost i zdravlje
7- Poslodavac
mora pribaviti OZO i brinuti se da je radnici koriste, ako se
opasnosti za zdravlje i sigurnost ne mogu drugačije ukloniti
mora osigurati stalnu funkcionalnu i higijensku ispravnost OZO
ne smije dozvoliti korištenje neispravne OZO ili OZO protivne
propisima ZNR
mora isključiti iz uporabe neispravnu / opasnu OZO
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 31
9- Proizvođač OZO dužan je :
provesti propisani postupak certificiranja OZO i na OZO postaviti
C- oznaku kojom korisniku jamči usklađenost sa svim propisima
10- Uvoznik ili zastupnik mora učiniti isto + prevesti upute na hrvatski
jezik
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 32
PRAVILNIK O UPORABI OZS (izvatci)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 33
Poslodavac određuje i pribavlja OZO na temelju procjene rizika za
sigurnost i zdravlje radnika prema temeljnim načelima ZNR.
OZO mora:
a) biti oblikovana i izrađena prema propisanim tehničkim
zahtjevima
b) biti izrađena za zaštitu od očekivanih rizika i ne smije
ugrožavati sigurnost radnika
c) odgovarati stvarnim uvjetima na mjestu rada
d) odgovarati specifičnim ergonomskim potrebama radnika
e) biti tako izrađena da je korisnik može pravilno prilagoditi na
jednostavan način
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 34
Poslodavac mora:
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 35
e) radnika upoznati s rizicima od kojih ga štiti OZO
f) teoretski i praktično osposobiti radnike za pravilnu uporabu OZO
(rad na siguran način)
g) voditi brigu da radnici namjenski upotrebljavaju OZO
h) u procjeni rizika ocijeniti svrhovitost OZO i razinu zaštite
i) radnicima osigurati informacije o rizicima za sigurnost i zdravlje
pri radovima koji traže OZO
j) radnici omogućiti uvid u dokumente temeljem kojih je odabrana
OZO
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 36
Pravilnik ima 3 priloga
Prilog I: Pregled rizika pri radu koji uvjetuju uporabu OZO (tablica)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 37
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 38
OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA (OZO)
PREMA PRAVILIMA EU
1. DIREKTIVE “NOVOG PRISTUPA”
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 39
A Direktiva 89/686/EEC (s amandmanima) – o približavanju
propisa zemalja članica u odnosu na OZO, tzv. „Proizvodna
Direktiva“ (Product Directive)
U RH je to Pravilnik o stavljanju na tržište OZO
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 40
Stari pristup (sličan starome JUS-u):
propisi su uključivali tehn. zahtjeve (npr. obveznost 80% JUS-a)
brzo zastarijevanje propisa ili su potrebne stalne izmjene
EU je prepoznala problem i odlučila se za “novi pristup”
Novi pristup:
EU je pred 20 godina razdvojila tehničko zakonodavstvo od normi
i normizacije
Direktivama (smjernicama) propisuje bitne zahtjeve za zdravlje,
sigurnost ljudi i zaštitu okoliša. Donose ih organi vlasti.
Direktive se transponiraju u nacionalno zakonodavstvo zemalja
članica
Norme sadrže tehničke zahtjeve i donose ih normizacijska tijela
(CEN, DIN, BSI, AFNOR, UNI, tijela izvan EU : ISO, HZN, itd.)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 41
EN su norme s dobrovoljnom primjenom
EN se obvezno usvajaju u zemljama-članicama i povlače se
kontradiktorne norme
Harmonizirane EN su norme koje pretpostavljaju direktnu potvrdu
sukladnosti sa zahtjevima direktiva
Neki tipovi OZO (respiratorna zaštita) – traže sukladnost i s
drugim direktivama (o sigurnosti strojeva, EMC)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 42
Što je to OZO?
OZO je sredstvo ili naprava koja se nosi ili drži radi zaštite osobe od
jedne ili više opasnosti za zdravlje i sigurnost. OZO je i kombinacija
od više elemenata OZO ili kombinacija s “ne-OZO”.
Poslodavac je obvezan
- radniku dati odgovarajuću OZO (besplatno)
- obučiti ga za uporabu
- održavati opremu u stanju “fit for the purpose”
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 43
Norme u RH donosi HZN: hrvatske norme HRN. Uglavnom se
usvajaju EN, a povlače stare HRN bazirane na JUS-u.
Propisi i pravilnici (podzakonski akti s obveznom primjenom, donose
ih ministri) se mogu pozivati na norme.
Norme su potpora zakonodavstvu.
Još uvijek se prema nekim starim naredbama obvezno testiraju:
kacige za industriju, kacige za vatrogastvo i aparati za zaštitu dišnih
organa.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 44
Tehnički odbor za OZO (HZN/TO 94 Osobna zaštitna oprema)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 46
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 47
Objašnjenja uz Izjavu o sukladnosti:
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 48
Problemi s primjenom Direktiva i EN:
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 49
Nove HRN EN su uglavnom EN – preuzete u originalu (engleskom)
metodom objave.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 51
Kategorije OZO
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 52
- atmosferskih utjecaja koji nisu ekstremni ili neuobičajeni (kape,
sezonska odjeća, obuća, kabanice)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 53
Kategorija 2 – “Uobičajena” OZO,
ona koja ne spada u kategoriju 1 niti u kategoriju 3.
To je OZO koja štiti od umjerenih rizika, bez smrtnih opasnosti ili sl.
Primjeri su :
- sva oprema za zaštitu sluha
- većina sredstava i filtera za zaštitu očiju
- većina kaciga
- većina opreme za zaštitu lica
- većina odjeće
- većina opreme za zaštitu nogu
- većina opreme za zaštitu ruku (šaka)
- većina opreme za zaštitu od utapanja
Za kat. 2 tipsko EC ispitivanje je potrebno.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 54
Kategorija 3 - “Kompleksna” OZO,
namijenjena za zaštitu od smrtnih rizika i rizika koji mogu ozbiljno i
nepopravljivo oštetiti zdravlje, a korisnik ne može pravovremeno
uočiti rizike i izbjeći ih.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 55
- oprema za okoliš s niskom temperaturom, s temperaturom
zraka < -50°C ili sl.
- OZO za zaštitu od pada s visine
- OZO za zaštitu od elekt. struje i opasnih napona i za rad pod
visokim naponom
Potreban je uz to i sustav :
- kontrole kvalitete proizvoda (monitoring), ili
- sustav upravljanja kvalitetom (ISO 9001).
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 56
CE – oznake za OZO
Kategorija I Kategorija II Kategorija III
Jednostavna Kompleksna
izvedba izvedba
Tehnička dokumentacija
EC tipsko ispitivanje
EC sustav Sustav
upravljanja nadzora
kvalitetom kvalitete
završnog proizvoda
proizvoda
EC izjava o usklađenosti
CE CE CE nnnn
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 57
OZO na koju se Direktiva ne odnosi (nije obvezna)
* OZO za izvoz iz EU
* OZO za sajmove, izložbe i sl. (potrebno istaknuti)
* OZO za vojsku i policiju
* OZO za samoobranu
* OZO za privatnu uporabu pri nevremenu (pokrivala, sezonska
odjeća i obuća, kišobrani); protiv vlage i vode te topline
(npr. rukavice)
* OZO za zaštitu i spašavanje osoba iz plovila i letjelica (nestalna
uporaba)
* Kacige i viziri za vožnju motokotačem (na 2 i 3 kotača)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 58
OSNOVNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI
ZAHTJEVI ZA OZO (Dir. 89/686/EEC)
OZO mora korisniku pružiti odgovarajuću zaštitu od svih
rizika koje susreće.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 60
1.4. Informacije koje daje proizvođač
- Naziv proizvođača/zastupnika, adresa u EU itd.
- O pohrani, uporabi, čišćenju, održavanju, dezinfekciji. Sredstva
za čišćenje i održavanje ne smiju štetiti opremi niti korisniku.
- O performancama OZO (iz testiranja ili klase zaštite)
- O priboru za OZO, rezervnim dijelovima
- O klasama zaštite prema razini rizika, o ograničenjima uporabe
- Rok trajanja ili istek uporabnosti OZO
- Naziv, adresa i oznaka prijavljenog tijela (notified body)
- Informacije obvezno barem na jeziku zemlje – članice korisnika
odredištu OZO
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 61
2. Dodatni zajednički zahtjevi (za neke vrste/klase) OZO
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 62
2.4. OZO koja stari
- Neizbrisivi rok uporabe ili trajnost na opremi i ambalaži
- Ako proizvođač ne može jamčiti rok → jasne upute korisniku
kako da sam odredi trajnost prema uporabi i održavanju
- Ako preporučeno čišćenje bitno skraćuje trajnost, proizvođač
navodi dozvoljeni broj čišćenja do pregleda ili odbacivanja OZO
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 63
2.7. OZO za incidente i brzo postavljenje/skidanje
Što kraće vrijeme postavljanja/skidanja
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 64
2.10. OZO za spajanje na drugu vanjsku dopunsku opremu
Mehanizam spajanja treba biti takav da se može priključiti
samo na odgovarajuću opremu.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 65
2.13. OZO kao odjeća koja vizualno signalizira prisutnost
korisnika
Takva odjeća mora imati uređaje za emitiranje ili refleksiju
svjetlosti odgovarajućeg intenziteta i vrste.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 66
3. Dodatni zahtjevi za specifične rizike
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 67
- Pad s visine
OZO mora uključivati “penjački” pojas i sustav za pridržavanje
spojen na pouzdano sidrište. Potrebno je :
- da vertikalni pad korisnika bude što manji,
- spriječiti udar padajućeg tijela o zapreku,
- spriječiti da sila zadržavanja naraste preko granične
vrijednosti koja izaziva ozljede i/ili kidanje elemenata OZO.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 68
- Mehaničke vibracije
OZO mora dovoljno prigušiti štetne vibracije na štićenom dijelu
tijela. Efektivna vrijednost akceleracije prenesene na korisnika
ne smije prijeći dozvoljene vrijednosti u skladu s vremenom
izlaganja.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 69
3.4.Sprječavanje utapanja (prsluci, koluti, odijela)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 70
Mogući dodatni zahtjevi za OZO protiv utapanja, ovisno o tipu i
uvjetima uporabe:
Plutajuća oprema:
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 71
3.5. Zaštita od štetnog djelovanja buke
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 72
3.6. Zaštita od topline i/ili vatre
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 73
- Materijali i komponente OZO koje mogu poprskati velike količine
vrućeg produkta moraju biti dovoljno mehanički otporni.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 74
Cjelovita OZO spremna za uporabu
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 75
3.7. Zaštita od hladnoće
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 76
- OZO mora onemogućiti prodor kiše i sl. kao i ozljede zbog
kontakta hladnog zaštitnog sloja i korisnika.
- Ako OZO sadrži uređaj za disanje, on mora djelovati u stvarnim
uvjetima okoliša.
- Za svaki model OZO namijenjen kratkotrajnoj zaštiti u okolišu
niske temperature, proizvođač mora dati podatke za
određivanje max. dozvoljenog vremena izlaganja korisnika.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 77
3.8. Zaštita od električnog udara
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 78
3.9. Zaštita od zračenja
Ne-ionizirajuće zračenje
- Ova OZO mora apsorbirati ili reflektirati većinu energije štetnih
valnih duljina bez ugrožavanja prijenosa neškodljivog dijela
vidljivog spektra, percepcije kontrasta i sposobnosti razlikovanja
boja.
- Zaštitne naočale – za svaku štetnu valnu duljinu gustoća
osvjetljenja koja dopire do oka korisnika mora se smanjiti ispod
max. dozvoljene vrijednosti izlaganja.
- Zaštitne naočale ne smiju propadati pod utjecajem zračenja niti
gubiti svojstva.
- Svaki primjerak mora imati naznačen brojčani faktor zaštite.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 79
- Naočale za izvore zračenja istog tipa moraju se klasificirati po
uzlaznom redu zaštitnog faktora.
- Prema transmisijskim krivuljama proizvođača korisniku mora
biti omogućeno da odabere najpogodniju OZO prema stvarnim
uvjetima uporabe korištenjem podataka o udaljenosti od izvora
i spektralnoj distribuciji energije zračenja na toj udaljenosti.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 80
Ionizirajuće zračenje
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 81
Ograničena zaštita od vanjske radijacije
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 82
3.10. Zaštita od opasnih i zaraznih tvari
Respiratorna zaštita
- OZO mora korisnika snabdijevati respirabilnim zrakom kad je
on u zagađenoj atmosferi ili kad je sadržaj kisika u njoj
prenizak.
- Respirabilni zrak doveden korisniku dobiva se odgovarajućom
filtracijom zagađenog zraka ili cijevnim dovodom iz
nezagađenog izvora.
- Materijali i komponente ove OZO moraju korisniku osigurati
disanje i higijenu tijekom perioda nošenja OZO.
- Nepropusnost obrazine i pad tlaka, a kod filtracijskih uređaja i
kapacitet pročišćavanja, moraju zadržati prodor kontaminanta iz
zagađene atmosfere na dovoljno niskoj razini da se ne ugrozi
zdravlje i higijena korisnika.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 83
- OZO mora imati identifikacijski znak proizvođača i informacije o
opremi, što s uputama za uporabu omogućava obučenom
korisniku ispravnu uporabu ove OZO.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 84
Zaštita od kontakta s kožom i očima
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 85
3.11. Sigurnosni uređaji za ronjenje
Oprema za disanje
mora korisnika snabdjevati respirabilnom mješavinom plinova,
u predviđenim uvjetima uporabe i za određenu max. dubinu
uronjavanja.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 86
4. Razvrstavanje OZO u kategorije
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 87
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 88
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 89
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 90
2. OPREMA ZA ZAŠTITU GLAVE
Opasnosti za ozljedu glave:
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 92
2.2. Industrijske zaštitne kacige prema HRN EN 397
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 93
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 94
Ostali dijelovi kacige:
- Okoglavna traka : omogućava podešavanje opsegu glave,
korak ≤ 5 mm
- Košara : na njoj “visi” školjka. Alternativa je meki uložak (stiropor)
- Podbradni remen : drži kacigu na glavi
- Znojnik : upija znoj sa čela
- Otvori za prozračivanje (za električare ne, inače 150-450 mm2)
- Priključci za pribor (svjetiljka, štitnici za sluh, vizir, zavjesica za vrat)
Unutarnja strana kacige mora biti bez oštrih, tvrdih dijelova (zbog
ozljeda pri deformaciji).
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 95
Za zaštitu glave i amortizaciju udara važni su :
vertikalna praznina < 50 mm
bočna praznina < 25 mm
visina nošenja 80 – 90 mm
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 96
Apsorpcija udara
Uteg od 5 kg pada s
visine 1 m . Sila na
ispitnoj glavi mora biti
< 5 kN pri temperaturi
od – 10°C do +50°C.
Za vježbu:
Izračunati energiju udara i
pomak kacige.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 97
Probojna čvrstoća
Uteg od 3 kg s
konusom 60°pada
s visine 1m. Šiljak
ne smije dotaknuti
ispitnu glavu.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 98
Otpornost na plamen
Plamen djeluje 10 s. Materijal školjke kacige i unutarnja obloga
smiju gorjeti < 5 s nakon uklanjanja plamena.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 99
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 100
Podbradni remen
Sila na pričvrsnom mjestu mora biti 150 – 250 N.
Dodatni zahtjevi
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 101
Uređaj za mjerenje elektroizolacijskih karakteristika kacige
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 102
Mjerenje elektroizolacijskih karakteristika kacige
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 103
Bočna čvrstoća (postojanost oblika)
Najveća deformacija mora biti < 40 mm, a trajna < 15 mm.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 104
Prskanje rastaljenog metala
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 105
Označavanje kacige
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 106
Označavanje dodatnih zahtjeva :
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 107
VATROGASNE KACIGE PREMA HRN EN 443
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 108
Vidno polje – najmanje 105°lijevo / desno; +7°/ -45° HRN EN 443
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 109
HRN EN 443
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 110
VIDNO POLJE
HRN EN 443
HRN EN 443
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 111
Apsorpcija udara – sila na ispitnoj glavi mora biti ≤ 15 kN .
Mjeri se s padom utega od 5 kg.
HRN EN 443
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 112
Probojna čvrstoća – šiljak ne smije dotaknuti ispitnu glavu.
HRN EN 443
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 113
Mehanička čvrstoća – maksimalna deformacija po dužini i
širini ≤ 40 mm
– maksimalna trajna deformacija ≤ 15 mm
Otpornost na plamen – sličnan test kao industrijska kaciga.
HRN EN 443
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 114
HRN EN 443
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 115
Otpornost na toplinsko zračenje – temperatura na površini
ispitne glave smije narasti
≤ 25°C .
– Kaciga se ne smije
pretjerano deformirati, a
materijal ne smije kapati.
HRN EN 443
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 116
- Dodatni test na toplinsko zračenje – kaciga se izlaže
toplinskom toku 7kW/m2 (opcija 14 kW/m2) tijekom 180 s.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 117
Postupak UV- Toplinski Otapalo Visoka Niska Vlaga Specifični
stabiliziranja starenje šok B temp. temp. test
Sekvenca 1 2 3 4 5 5 5 6
Štićena X X
površina
Vidno polje X X
Apsorpcija X X X X X X
udara X X X X X X
X X X X X X
Otpornost na X X X X X X
oštre X X X X X X
predmete
Otpornost na X X X X X
plamen
Toplina X X X X
zračenja
Električna X X X X
svojstva
Čvrstoća X X X X
sustava za
nošenje
Mehanička
Veleučilište u Rijeci X X X X
Odjel čvrstoća
Sigurnost na radu 118
Nova norma EN 443:2008 predviđa 2 tipa vatrogasne kacige:
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 119
Cilj je da kaciga postane još efikasnija zaštita. Testira se:
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 120
INDUSTRIJSKE KRUTE KAPE (Bump caps) prema HRN EN 812
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 121
Apsorbira znatno manju energiju udara nego kaciga (nema kolijevku)
Testiranje :
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 122
PLASTIČNE MASE
Nedostaci
Niska toplinska otpornost, uglavnom < 100°C
Većinom su zapaljive
Ograničena čvrstoća
Ograničena otpornost na otapala
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 124
Uobičajena razdioba plastičnih masa
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 125
Elastomeri SBR – stiren-butadien kaučuk
CR – kloropren kaučuk
SIR – silikonski kaučuk
Većina plastičnih masa pod utjecajem atmosferilija postepeno gubi
prvobitna svojstva (stari).
Klase samogasivosti prema UL – 94
Uzorak 12,7 x 127 mm, debljine do 3 mm izlaže se plamenu 10s.
Mjeri se vrijeme gašenja po uklanjanju plamena.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 126
Test samogasivosti UL 94
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 127
INDUSTRIJSKA ZAŠTITNA KACIGA
NORMA: HRN EN 397; KATEGORIJA II
ZAŠTITNA SVOJSTVA:
Zaštita glave od pada predmeta,
zaštita od udara glavom o stršeće
dijelove i druge predmete
i za rad u skučenim prostorima.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 128
TIPOVI KACIGA
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 129
Tipovi izvedbe unutrašnje školjke
kacige
a) Vezice od elastomera s
pričvršćenjem u 4 točke i zatvaračem
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 131
ZNOJNIK
Izrađuje se od prirodne kože ili “ekološke”
umjetne kože u glatkoj ili cik-cak izvedbi.
Pričvršćuje se na unutrašnju stranu oboda
košare školjke
ŠTITNIK ZATILJKA
Izrađuje se od teško zapaljive prirodne
kože. Pričvršćuje se na unutrašnji obod
kacige prorezima ili zatvaračima na
pritisak (drukerima).
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 132
HRN EN 13087-2:2001 I
HRN EN 13087-2/A1:2002 KATEGORIJA II
Zaštitne kacige –metode ispitivanja
– 2. dio: Prigušivanje udara
HRN EN 13087-3:2001 I
HRN EN 13087-3/A1:2002 KATEGORIJA II
Zaštitne kacige –metode ispitivanja
– 3. dio: Otpornost na probijanje
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 133
HRN EN 13087-7:2001 I
HRN EN 13087-7/A1:2002 KATEGORIJA II
Zaštitne kacige –metode ispitivanja
– 7. dio: Otpornost na plamen
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 134
UPUTE ZA ODRŽAVANJE
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 135
Boje, naljepnice i slično nanijeti
isključivo prema uputama
proizvođača
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 136
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 137
Vatrogasna
kaciga PAB
Model “FIRE”
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 138
Vatrogasna
kaciga PAB
Model
“COMPACTA”
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 139
Vatrogasna
kaciga
Model
“PAB FIRE 02”
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 140
Vatrogasna
kaciga
Model
“PAB FIRE 03”
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 141
Vatrogasna
kaciga
Model
“PAB FIRE HT”
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 142
Vatrogasna
kaciga PAB
Model
“WILDLAND
FIREFIGHTING”
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 143
Vatrogasne kacige
Helmets
Integrated
Systems
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 144
3. OPREMA ZA ZAŠTITU OČIJU I LICA
Vid je najspecijaliziraniji i najsloženiji od svih 5 osjetila.
Svjetlosne zrake na mrežnici stvaraju obrnutu sliku (lijevo je desno,
gore je dolje). Osjetne stanice (čunjići i štapići) sliku pretvaraju u
električne impulse i vidnim živcem šalju u mozak.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 145
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 146
Oko očne jabučice su 3 ovojnice (tunike):
1 – Rožnica, bjeloočnica (sklera)
2 – Šarenica, cilijarni mišić, žilnica
3 – Mrežnica
Svjetlo prolazi kroz: rožnicu, prednju komoru, leću, staklasto tijelo pa
na mrežnicu (fovea centralis u središtu žute pjege je mjesto
najoštrijeg vida).
“Pomoćne” strukture oka su:
- očne duplje,
- mišići,
- obrve,
- kapci (vjeđe),
- trepavice,
- suzne žlijezde i suzni kanali.
Vid pruža čovjeku 80% svih informacija.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 147
3.1 Zdravstvene opasnosti
* Mehaničke: prah i čvrste čestice (otpiljci), strugotine, krhotine
* Svjetlosne: UV-zrake, IC-zrake, jako svjetlo
* Toplinske: vrućina, hladnoća, užarene čestice
* Kemijske: plinovi, pare, magle, dim, kiseline, lužine, prah
* Posebne: laserske zrake, svjetlosni luk
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 148
Mehaničke opasnosti
- Veliki predmeti (oštri ili tupi): kontuzije oka, moguć prodor u oko.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 149
Svjetlosne opasnosti
EM spektar se proteže od kozmičkih zraka do LW radio-valova.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 150
γ – zrake : zrače ih radioaktivne tvari. Ionizirajuće je zračenje.
RTG – zrake : nastaju kočenjem brzih elektrona u RTG cijevi.
Ionizirajuće su zračenje.
UV-C – zrake (100/200 – 280 nm) : apsorbira ih atmosfera (ozonski
sloj u stratosferi)
UV-B – zrake (280 – 315 nm) : uzrokuju eriteme (upale), prolazne,
posljedice kod varilaca
UV-A – zrake (315 – 400 nm) : uzrokuju katarakt (sivu mrenu) nakon
dugotrajnog djelovanja
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 151
Vidljivo svjetlo (400 – 780 nm) : bitno je za komunikaciju.
- Prejako svjetlo može uzrokovati oštećenja mrežnice (retine).
- IC-A – zrake (780 – 1400 nm) : korisne za zagrijavanje zračenjem.
Moguće su lokalne opekline mrežnice.
- IC-B – zrake (1400 – 3000 nm) : od zračenja užarenih tekućina.
Zagrijavaju leću i staklastu tekućinu.
Moguća posljedica je sljepoća.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 152
Toplinske opasnosti
* Vrlo niske temperature (uzrokuju suzenje oka)
* Toplinsko zračenje (IC zrake)
* Užarene čestice su mehanička i toplinska opasnost
Kemijske opasnosti
* Uzrokuju ih čestice (s), nagrizajuće tekućine (l), plinovi (g).
* Prah je kemijska opasnost ako se otapa u vodi.
* Plinovi / pare i tekućine oštećuju sluznicu oka.
* Kap kiseline ili lužine može teško oštetiti oko (čak oslijepiti).
* Pomoć su sigurnosni tuševi i ispiralice za oči (30 m max. razmak).
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 153
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu Sigurnosni tuš i ispiralica za oči 154
Posebne opasnosti
- Namjeni,
- Obliku,
- Djelotvornosti okulara.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 155
Vrste OZO za oči prema namjeni
- Zaštitne naočale
- Štitnici za lice
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 156
Zaštitne naočale, naočnjaci i štitnici lica – dijelovi
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 157
Zaštitne naočale, naočnjaci i viziri – značajke i vrste
Veleučilište u Rijeci
Industrijske zaštitne naočale
Odjel Sigurnost na radu 160
Zaštitne naočale i naočnjaci
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 161
Klasifikacija zaštitnih naočala i naočnjaka prema opasnosti
OPASNOST VRSTA
NAOČALA/NAOČNJAKA
Fini prah < 5µm Plinotijesni naočnjaci
Grubi prah > 5µm Tijesno nalijegajući naočnjaci
Lake leteće čestice - pri lakšim radovima Naočale s bočnom zaštitom
Teži udari, teže čestice, strugotine Naočale s bočnom zaštitom
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 163
Faktori oblika i udobnosti
- Veličina vidnog polja (treba biti što veće i šire u svim smjerovima)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 164
Faktori funkcionalnosti
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 165
3.3 Štitnici za oči i lice
- Oblici štitnika:
- Prozirni štitnik za oči i lice → samostalan ili u sklopu s kacigom
- Zaštitna mreža za oči i lice → samostalna ili u sklopu s kacigom
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 166
Veleučilište u Rijeci
ŠTITNIK ZA OČI I LICE
Odjel Sigurnost na radu 167
3.4 Štitnici za zavarivače
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 170
Dimenzije i masa klasičnih štitnika :
- ručni < 500 g , v x š = 350 x 210 mm minimalno
- naglavni < 450 g
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 172
Potpuna tablica
za izbor stupnja
zatamnjenja
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 173
Samozatamnjujući filtri / kacige za zavarivanje (HRN EN 379)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 174
AUTOMATSKI FILTER ZA ZAVARIVANJE
1. Okvir filtra
2. Gumb za podešavanje osjetljivosti
3. Gumb za podešavanje stupnja zatamnjenja
4. Aktivni LC svjetlosni filter
5. Fotoćelija
6. Fotodetektor
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 177
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 178
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 179
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 180
3.6. Označavanje OZO za zavarivanje
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 181
Označavanje i upute za korisnike
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 182
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 183
3.6 Savjeti za siguran rad
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 184
4. OPREMA ZA ZAŠTITU SLUHA
Sluh i vid su osjeti koji se međusobno nadopunjuju.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 185
- Zvuk se u zraku širi kao longitudinalni val.
- Titranje bubnjića se preko slušnih košćica (čekić, nakovanj,
stremen) prenosi do pužnice.
- Slušne košćice su “pojačavajuće polužje”.
- Osjetne stanice u pužnici pretvaraju mehanički signal u električni i
slušnim živcem šalju u mozak.
* Intenzitetu – glasnoći
* Frekvenciji – visini tona
* Frekvencijskom spektru – boji zvuka
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 186
Glasnoća zvuka mjeri se razinom zvučnog tlaka ili zvučne jakosti
pomoću frekvencijskog filtra A [dB] .
* Razini intenziteta
* Frekvencijama zvuka
* Vremenu izlaganja
* Obliku buke (kontinuirana, diskontinuirana, impulsna)
* Individualnoj osjetljivosti
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 187
Klinički tok gubitka sluha zbog prekomjerne buke (tzv. akustička
trauma) je spora pojava.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 188
Veličinu i opseg akustičke traume pokazuje audiogram.
Ljudi su različito osjetljivi na buku – to stvara veliki problem pri
određivanju “dozvoljene” granice u propisima.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 189
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 190
Razina od 85 dB/A uzeta je kao uvjetno “sigurna” razina buke na radnom mjestu za 8h rada
na dan i prema njoj su izračunata ekvivalentna vremena izlaganja za više razine buke.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 191
Efektivna zaštita koju pruža OZO za sluh u odnosu na smanjeno vrijeme nošenja
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 192
4.1 Buka na radnom mjestu i mjere zaštite
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 194
Pasivne mjere su zaštita radnika od postojeće buke:
- obavještavanje i obuka radnika o opasnostima,
- odabir OZO “po mjeri” radnika i rada,
- obuka za ispravnu uporabu i nošenje OZO,
- redoviti zdravstveni pregledi radnika,
- radnicima / predstavnicima dati uvid u mjerenja, rezultate
ocjena, mjere zaštite,
- pri izboru OZO uključiti specijalista medicine rada
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 195
4.2 OZO za sluh
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 196
Oblikovani čepovi:
- Samostalni ili su povezani vrpcom
- Za jednokratnu ili višekratnu uporabu
- Po mjeri korisnika izrađeni čepovi su najbolji (otoplastika)
Semiauralni štitnici:
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 197
Stavljanje čepova u uho ČEPIĆI ZA ZAŠTITU SLUHA - FORMABILNI
HRN EN 352-2:1999 KATEGORIJA II
TIP A TIP B
TIP A TIP B
Tip A: Polimerna pjenasta guma, specijalna vata, staklena vlakna u plastičnoj oblozi SNR
vrijednosti 34 do 32 dB, pogodno za formiranje prema slušnoj cijevi korisnika.
Tip B: Meki materijal koji se individualno prilagođuje slušnoj cijevi, dvokomponentna
struktura : lamele sa zračnim jastukom za ugodan osjećaj pri nošenju i čvrsti držak što
pojednostavljuje umetanje i vađenje.
Oba tipa mogu se učvrstiti na vrpce koje drže čepiće oko vrata dok se ne koriste.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 199
Ušni čepovi
HRN EN 352-2:1999 KATEGORIJA II
NAMJENA:
Poslovi u radnoj okolini razine buke do 105 dB/A u kojoj su radnici izloženi i
drugim opterećenjima (vrućina, prašina, vlaga i sl.) te pri kombiniranom
korištenju s drugom OZO (zaštita glave i lica).
Izrada od materijala koji dobro prigušuju buku, nisu lako zapaljivi, ne nadražuju kožu,
ne puštaju boju, ne mijenjaju oblik pri tjelesnoj temperaturi radnika, pogodni su za
dezinfekciju; individualno prilagodljivi slušnoj cijevi korisnika.
Prigušna “snaga” ušnih čepova mora biti najmanje 15 dB, osobito visokih tonova, uz
propuštanje niskih tonova kojima se omogućuje verbalna komunikacija normalne
jačine.
Formirani čepovi moraju imati glatku i zaobljenu površinu te nastavak za prihvaćanje
prstima zbog vađenja i umetanja čepa.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 200
Ušni štitnici (poklopci)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 201
- Osobine: - sila pritiska školjke o glavu ≤ 14 N
- pritisak jastučića ≤ 4500 Pa
- otpornost na udar i pad s visine (ispituju se)
- mehanička otpornost pri – 20°C
Informacije
Za svu OZO proizvođač mora korisniku dati sve informacije koje su
mu potrebne glede zaštitnih svojstava, konstrukcije, materijala,
njege, održavanja, servisiranja, vijeka trajanja, itd.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 202
Ušni štitnici (poklopci)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 203
Štitnici za zaštitu sluha (poklopci)
HRN EN 352-1:1999 KATEGORIJA II
ZAŠTITNA SVOJSTVA:
Za zaštitu sluha od prekomjerne diskontinuirane
buke, visokofrekventnih šumova s visokom
osnovnom razinom zvuka, za mogućnost
sporazumijevanja uz izvore buke (djelotvorna zaštita
do 115 dB/A). Štitnici moraju sniziti razinu buke za
najmanje 25 dB.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 204
ŠTITNICI ZA UŠI S OPREMOM ZA DALJINSKU KOMUNIKACIJU
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 206
Preporučene razine zaštite uz nošenje OZO za sluh (EN 458)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 207
Za ocjenu učinkovitosti OZO za sluh u radnoj sredini koriste se 3
metode proračuna:
- po oktavnim pojasevima,
- prema HML vrijednostima,
- prema SNR vrijednosti.
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 208
- Izračuna se razlika između A i C -vrednovane razine zvučnog tlaka
(LA i LC)
- Pretpostavljena razina zaštite izračuna se:
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 209
- Smatra se da je metoda po oktavnim vrijednostima najtočnija, a
metoda SNR najmanje točna
- Razlike su veće ako u buci dominiraju vrlo visoke ili vrlo niske
frekvencije
1 - Čepovi:
- Ako je buka stalna, a razina jednolika, bez pikova, 80 – 85 dBA
- Ako radnik ne podnosi poklopce (znoji se)
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 210
2 - Semiauralni štitnici:
3 - Štitnici za uši:
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 211
Za razine buke > 95 dB/A mogu se koristiti štitnici i čepovi istodobno
(potrebno je ispitati zajednički učinak).
Veleučilište u Rijeci
Odjel Sigurnost na radu 212