MUZEJSKO – EDUKATIVNA KNJIŽICA GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI

2016.
Menci Clement Crnčić
(1865. — 1930.)
retrospektiva
Pedagoška djelatnost
Galerije Klovićevi dvori
16. veljače — 8. svibnja 2016.
Menci Clement Crnčić
(1865. — 1930.)
Retrospektiva
Menci Clement Crnčić,
Autoportret, 1911.
vl. obitelj Crnčić
Knjižicu pitanja uz retrospektivnu izložbu Menci Clement
Crnčić (1865. — 1930.) pripremili smo za vas, učenike
od V. do VIII. razreda osnovne škole i za srednjoškolce,
omogućujući vam da proširite svoja znanja o slikaru i
prvom školovanom grafičaru u osvitu moderne, pedagogu
i ravnatelju Strossmayerove galerije. Uz pomoć stručnoga
vodstva pažljivo promotrite izložena djela i nakon toga
riješite postavljena pitanja.
Knjižica je otisnuta i povodom obilježavanja
Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja 2016. s temom
Muzeji i kulturni krajolik, u sklopu zajedničke akcije KLIK
koja će u organizaciji Hrvatskoga muzejskog društva,
Sekcije za muzejsku pedagogiju, trajati od 18. travnja
do 18. svibnja 2016.
Želimo vam puno uspjeha u rješavanju postavljenih pitanja!
liljana velkovski
viša muzejska pedagoginja GKD
01
Slavonac runi Nikola Mašić
kukuruz, 1891 (1852 — 1902),
ulje na platnu, Ličanin, 1881.
109 x 108 cm ulje na platnu,
46 x 33 cm,
Moderna galerija,
Zagreb

Koja je tema Menci Clement Crnčić
slikar, grafičar, pedagog, ravnatelj
ovih slika?
Od časnika do slikara!
a. pejzaž
Menci Clement Crnčić rođen je
b. žanr scena u Brucku na Muri 3. travnja 1865.
godine u staroj graničarskoj obitelji.
c. mrtva priroda Otac mu se zvao Gašpar, a majka
Marija Klementina Mayer. Nakon
osnovne škole u Beču, četiri godine
niže vojne gimnazije i tri godine više
u gornjoaustrijskom St. Pöltenu i
moravskim Hranicama (1876. — 1882.)
odlučio se za studij slikarstva. Upisao
se na bečku akademiju, a 1889. godine
upisuje se na akademiju u Münchenu
u klasu Grka Nikolaosa Gysisa. Iz
tog razdoblja značajne su dvije slike:
“Slavonac runi kukuruz” i “Djevojčica“.
Slika Slavonac runi kukuruz ističe se
kao djelo kojim započinju likovna
zbivanja koja zovemo hrvatskom
modernom, iako se ova slika, kao
i cjelokupan Crnčićev opus, i dalje
u interpretacijama navodi kao
nebitna za progresivne promjene
koje su unesene likovnom modernom
zagrebačke šarene škole1. Međutim,
Crnčićeva djela, te zanimljivost njegova
opusa, leži upravo u korijenu njegove
kvalifikacije kao prvoga krajobraznog
slikara, koji je shvatio potencijal
domaćeg krajolika, što ujedno upućuje
na suptilnu liniju modernog stilskog
shvaćanja krajolika2.
Realizam muškarca s nožem i kruhom
u ličkoj narodnoj nošnji (Ličanin,
1881.) nalik je Crnčićevom Slavoncu,
a slike su nastale u razmaku od deset
godina. U trenutku kada prije Mašića
gotovo da nije bilo – osim Karasa –
domaćeg autora koji je izlagao i kada
se bidermajersko slikarstvo proteže
duboko u drugu polovicu 19. stoljeća,
ta dva djela i temom i stilom pripadaju
europskom realizmu. Možemo ih
uvrstiti u početke modernističkih
kretanja u hrvatskoj likovnoj umjetnosti.

4—5 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

02
Pronađi u prostoru sliku
Djevojčica i napiši što
je odjenula?
a. bjeličastu košulju
b. crvenu haljinicu
c. zeleni kaputić
Djevojčica je prikazana u poluprofilu,
blago pognutih leđa, skupljene kose
pričvršćene plavom vrpcom, spuštene
košulje i plavog ogrtača do bokova,
inovativna u pozi i kompoziciji što čini
ovaj portret jednim od najmodernijih
prikaza u osvitu razdoblja koje zovemo
modernom. Tamnost pozadine u sivim
i sivo-modrim partijama nosi sve
oznake münchenskoga promišljanja
koje je otvorilo novu stranicu na putu
prema modernosti.
6—7 izložba retrospektiva menci clement crnčić
03
Djevojčica, 1890.
(detalj) ulje na
platnu, 66 x 53 cm
Crnčić je porijeklom Slavonac. Prvi
realistični pejzaži – romantične ruine U kojoj se ustanovi Kršnjaviju se ta škola u prirodi baš Nedjelja u
slavonskih predjela, vode, močvare, i nije svidjela, no dozvolio mu je da ode Lovranu, 1896.
čuva ovaj bakropis? jer Kršnjavi, pripadnik „stare škole“, bakropis, tanki
gore potekli su iz škole Hötzendorfa
tvrdi da umjetnina mora biti na temelju podlijepljeni papir,
i Waldingera3, a iz te škole je potekao
a. Moderna galerija, tradicije izrađena i traži od Crnčića da 474 x 575 mm,
i Kršnjavi4, mentor pri Crnčićevu
formiranju u pejzažista i grafičara. Zagreb izradi album historijskih gradina i gradova 629 x 710 mm
Novoimenovanog predstojnika Odjela Austro-Ugarske Monarhije. On to odbija
i gubi stipendiju.
za bogoštovlje i nastavu Zemaljske b. Muzej za umjetnost
vlade, dr. Izidora Kršnjavog, Crnčić
upoznaje nakon povratka sa studija,
i obrt, Zagreb Crnčićeva sloboda i neovisnost formirala
ga je u dosljednog pejzažista što slika
što je presudno utjecalo na daljnji
tijek Crnčićeva razvoja. Kršnjavi je c. Kabinet grafike u prirodi i iz prirode.
uočio vještinu Crnčićeva crteža, ali ne HAZU, Zagreb Prvi Crnčićevi bakropisi odlikuju
i kolorita pa ga je poslao kod Williama se iznimnom vještinom te posebnim
Ungera u Beč na studij grafike. osjećajem za svjetlo i tonske prijelaze.
Posebna je odlika otiska komponiranje
Crnčić i Unger odlaze u Lovran 1894.
kroz nekoliko planova kojima se
godine i tamo ga Unger upoznaje s
svjetlost nježno kreće varirajući
umjetnicima koji su imali svoje kolonije
svijetlo-tamne intenzitete.
u Opatiji te pobuđuje u njemu interes
za more.
(1865. — 1930.)
04 05
Arnold Böcklin,
Otok mrtvih,
izvor: Wikimedia

Upravo je Böcklinov Otok

mrtvih iz 1880. jedna je
od najpoznatijih slika koja
je ostavila snažan trag na
umjetnike simbolizma pa i
na samoga Crnčića.

Večernji zvon
oko 1900., bakropis,
tanki podlijepljeni papir;
327 x 617 mm,
432 x 693 mm,
622 x 891 mm
Što prikazuje Kada je o ranoj grafici riječ, treba Medveja, 1898.
spomenuti da je često prati komentar bakropis, tanki
mikrografička vinjeta? autora u obliku mikrografičke vinjete. podlijepljeni papir,
Jedna takva nalazi se ispod 207 x 616 mm,
a. barku koja tone prizora Medveja. 430 x 691 mm,
590 x 827 mm
b. let galebova Iznenadna pitanja prolaznosti života
potaknuta su razvitkom antropologije,
c. ribare koji veslaju u psihoanalize i ostalih introspektivnih
znanosti u drugoj polovici 19. stoljeća.
suton za bonace Univerzalnu temu Crnčić lokalizira,
smještajući aktere svojih prizora
u predjele naše sredine. Tema samoće Osamljena
isključivo je naslijeđe poetike simbolizma bakropis, papir;
koji je posebno bio zaokupljen temom 340 x 638 mm,
odumiranja obitelji. Česti motivi su 400 x 685 mm,
opustjeli otoci i obale, iseljeni i raseljeni 478 x 752 mm
stanovnici koji u potrazi za boljim životom
odlaze u novi svijet, u daleku Ameriku.
Koji bi bio “zajednički
nazivnik” ovim grafikama?
a. radost življenja
b. potraga za blagom
c. samoća, prolaznost života

8—9 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

06 07
Zanimljivo je i zbog toga jer baca
posve novo svjetlo na autora kojem
su prigovarali odsutnost invencije
kad je ljudski lik posrijedi. U toj maloj
žanr-sceni Crnčić pokazuje svu širinu
svoga talenta.

Ova slika djevojčice pod pergolom na

pragu djevojaštva stavom nagoviješta
poznatu grafiku u boji iz 1905. godine
koja se nalazi na izložbi (isti položaj
tijela sa skupljenim rukama koje
obgrljuju prekrižene noge).

Pronađi je i zaokruži
točan naziv:
a. Nina, 1905.
b. Odmor modela
c. Čitačica

Kako bismo Crnčić izlaže na izložbama Društva Djevojčica pod

hrvatskih umjetnika koje je formirano 1897. pergolom, 1901.
okarakterizirali godine (umjetnici okupljeni oko Bukovca). ulje na platnu,
lik ove djevojke? 44 x 53 cm
Prvu samostalnu izložbu imao je 1900. —
1901. godine u Umjetničkom paviljonu u
a. ushićena djevojka Zagrebu. Među tim prvim nastupima sa
zagrebačkom šarenom školom ostvario
b. sjetno zamišljena je jedan žanr-prizor koji se temom,
djevojka izvedbom i kvalitetom izdvaja iz
cjelokupnog opusa, novootkriveno djelo
c. ponosna djevojka Djevojčica pod pergolom iz 1901. godine.

bakropis u boji

10 — 11 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

08
Crnčićeve teme određivala su
putovanja na koja je rado odlazio. Bio
je strastveni putnik, s uvijek spremnim
pokretnim stalkom i bojama, vrećom
za spavanje i pješačkim štapom. Slikao
je izravno u prirodi, bilježeći poput
francuskog impresionista Eugènea
Boudina (1824. — 1898.) smjer vjetra
i točne vrijednosti boje, najprije na
crtežu, a zatim transponirajući na
platno. Rana djela dok putuje Istrom,
Učkom, Krkom, Lošinjem, Rabom
najljepše su Crnčićeve impresije.

Od 1900. godine Crnčić kontinuirano

radi vedute jednog grada. Obično
se nazire zakonitost komponiranja po
načelu zlatnog reza, a da bi postigao
dubinu, po uzoru na tradicionalne
zakonitosti komponiranja pejzaža
(Claude Lorrain, Nicolas Poussin),
uvodi dijagonalu.

Kolorizam koji je prisutan posljedica

je rasvjetljavanja palete koja će se
dogoditi osobito u djelima koja su
izložena nakon 1901. i koja su nastala
pod utjecajem Bukovčeve palete
i zagrebačke šarene škole.

Uz pomoć ponuđenih slika

odredi koji je to grad na moru:
a. Novi Vinodolski
b. Rab
c. Lovran

12 — 13 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

09
Koji dijelovi slike
nisu obojeni?
a. sredina slike
b. gornji lijevi kut slike
c. donji lijevi i desni
kut slike
Najdosljednije provedeniimpresionizam
vidljiv je u novootkrivenoj slici za koju
autorica pretpostavlja da nosi naziv
Izgled s Bellaviste, a to je prva slika
domaće inačice impresionizma u formi
i sadržaju. Oštar kontrast vertikala
i grubih stijena prema horizontalnoj
dispoziciji morske površine naročito
su slikali impresionisti (francuski slikari
Monet, Boudin i Courbet slikali su
klifove i stijene Etretata u Normandiji).
14 — 15 izložba retrospektiva menci clement crnčić
10
Izgled s Bellaviste, Claude Monet,
1901. — 1902. The Manneporte
ulje na platnu, near Étretat,
42,5 x 56 cm 1886. izvor:
Wikimedia
Crnčić je također slikao svoje
impresije: kišu, maglu, potkraj života
i snijeg. Osobito ga je fascinirala
morska prašina, turnerovski,
delikatne maglice boje. Kroz čitav
opus interesiralo ga je kako naslikati
vlagu, toplinu mora, hladnoću
jezerske vode, probijanje zraka sunca
kroz oblake, ljeskanje sunca po moru
i njegova refleksija, …
Impresionizam je slikarski pravac
koji je nastao u Francuskoj između
1867. i 1880., a zasniva se na
prikazivanju impresija ili osjetilnog
dojma svjetlosnog događaja te Koji se termin koristi za slikanje na otvorenom,
prizora ispred slikarevog oka.
Impresionisti se zalažu za direktno
direktno u prirodi s brzim prilagođavanjem
slikanje u prirodnom predjelu izvan atmosferskim i svjetlosnim promjenama?
ateljea, jer krajolik nije statičan
i nepromjenjiv, već je u stalnoj
mijeni. To je neprekidno promjenjiva
panorama svjetla i sjene, oblaka koji
plove nebom i odraza u vodi. Slikari
su te mijene morali uhvatiti brzim
potezima, prenoseći impresije
svjetla i pokreta.
(1865. — 1930.)
11
Krajolik s juga, U listopadu 1903. Crnčić i Csikos
1902 — 1905. ulje na osnivaju privatni „tečaj za slikanje
platnu, 80 x 100 cm i risanje“ koji će postaviti temelje
Akademije likovnih umjetnosti.
Među poznatijim i kasnije afirmiranim
imenima privatne škole treba istaknuti
Vladimira Becića, kasnije i Ljubu Babića.
Od samog osnutka Akademije, već na
prvom slikarskom tečaju 1907., Crnčić
je predavao glavne predmete: „risanje
akta i glave kod rasvjete“, tzv. večernji
akt, a modeli su uglavnom bili muškarci,
te „risanje po naravi“ akta i glave. Već
od 1910. Crnčić počinje predavati
i bakropis, a paralelno kao svojevrstan
izborni predmet uvodi i krajobraz.
Godina 1913. posebno je značajna za
budući grafički odsjek. Naime, u svibnju
te godine nabavljen je stroj za bakropis
Rastoke, oko 1905.
ulje na platnu,
39,5 x 54 cm
Promatranje ovih slika Godine 1902. Crnčić izlaže u Opatiji
i u Salonu Eugena Artina u Beču.
zasigurno u vama budi Izložio je djela koja je slikao za
neke osjećaje ili želje. Koja putovanja po cijeloj Hrvatskoj. Putuje s
Csikosem i Krizmanom, obilazi Plitvička
od njih budi u vama želju jezera 1902., a preko Gorskog kotara
za beskrajnom šetnjom po putuje do Boke kotorske 1903.
sunčanoj strani? Krajolik s juga iznimno je uspjelo djelo
u maniri pelješkoga kroničara Napiši naziv senjske utvrde koja je služila
a. Krajolik s juga Medovića, a opet nekako crnčićevski
kao vojna utvrda uskocima za obranu
– točno, uz majstorsku perspektivu,
b. Rastoke bez naglih kretnji, nema drame, tek grada Senja od Turaka i Mletaka.
spokoj i mir.
16 — 17 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)
12
od tvrtke Gutenberg, koji je i danas
na Akademiji. Stroj za kamenotisak
(litografija) nabavljen je 1919. godine.
Kao što smo već napomenuli, veliku
pažnju posvećuje slikanju u prirodi, te
je na Akademiji organizirao studijska
putovanja, odnosno izlete u Dalmaciju
ili Primorje, osobito u Novi Vinodolski
od 1913., otkako ondje ima kuću.
Oko 1910. nastaju crteži i grafike
primorskih gradova Senja, Bakra,
Crikvenice, a kasnije i Povila.
U skladu s Kršnjavijevim pojmom
istinitosti predstavljenog, to su jasni,
uravnoteženi i zanatski iznimno vješto
izvedeni prikazi. Pripadaju Crnčićevu
korpusu realističnih zahvata u tkivo
krajolika čija točnost graniči s točnošću
geografskog dokumenta.
Senj, oko 1913.
tuš, pero, laviranje
kistom na papiru,
13,3 x 23,8 cm
13 14
Crikvenica, 1910. Belgrad u
— 1915. tuš, pero, Vinodolu,
laviranje kistom na 1919. bakropis,
papiru, 19,6 x 25 cm 460 x 560 mm

Kako se zove crtež Crteži su lavirani kistom na papiru.

Tehnički postupci i efekti koji se njima
laviran crnim tušem? postižu dovode nas u područje slikarstva.
Stoga možemo reći da lavirani crteži
a. sepija povezuju crtanje i slikanje, a uz to još
posjeduju akvarelsku prozračnost
Odredite koje su tehnike
b. grisaille* i svježinu. dubokog tiska6?
*grisaj
U posljednjoj fazi Crnčićeva grafičkoga a. bakrorez
stvaralaštva nastaju veličanstveni krajolici
starih gradina i njihovih ruševina: Bribir
b. litografija
Vinodolski, Stara Ledenica i Belgrad u
Vinodolu. Kneževi Frankopani izgradili
su na području nekadašnje Vinodolske
c. bakropis
knežije devet kaštela, čiji su predstavnici
bili potpisnici Vinodolskog zakonika iz d. drvorez
1288. godine. Na području današnjeg
Vinodola nalaze se tri od devet kaštela – e. suha igla
Bribir, Grižane i Drivenik.

Te su vedute točno prenesene

iz prirode s dalekim horizontima i lijepo
raspoređenim planovima, kao i velikim
nebom. Posebno su zanimljivi oblaci
koje Crnčić izvodi kombinirajući tehnike
dubokoga tiska na jednoj ploči.

18 — 19 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

15 16
Bonazza, 1906.
ulje na platnu,
94,6 x 140,7 cm

Ribari u oluji,
1905. — 1910.
ulje naplatnu,
80 x 120 cm

Priroda na slici Ribari u oluji je kao U spoju plenerizma i polikromatike

ranog razdoblja te realizma u duhu
i na Bonazzi božanska, ali kod Ribara
Na izložbi ćete vidjet još jedan Bribir Vinodolski, sjevernjačkih slikara Turnera
oko 1920., ugljen u oluji je ona drugačije doživljena. i Constablea nastaje Crnčićevo remek-
rad pod nazivom Bribir Vinodolski. na papiru, djelo Bonazza iz 1906. godine.
Odaberi odgovor!
Kojom je tehnikom rađen? 49,4 x 58,2 cm
More i nebo stopili su se u jedinstvenu
a. naglašena je nemoć čovjeka u površinu različitu tek promjenom
a. bakrorez fakture (način nanošenja boje kistom
Prikazan je Bribir u srednjovjekovnoj usporedbi sa snagom prirode
na podlogu). Motiv je boja i svjetlo.
b. bakropis morfologiji kaštela s istaknutim zvonikom
U središtu slike su dva jedrenjaka sa
tornja župne crkve sv. Petra i Pavla s jedne b. prikazana je mirnoća ribara široko raskriljenim latinskim jedrima čija
c. suha igla strane i srednjovjekovna kula s druge.
bijela jedra upijaju sve nijanse okoline.
c. prikazano je stišavanje oluje
Sasvim oprečnoga sadržaja, ali
jednake snage slika je koja prikazuje
ribare u oluji. Teške i tmurne boje
bogatog impasta u velikom formatu
slike naglašavaju svu grubost događaja.
Ne vidimo patnju na ljudskim licima,
to je za Crnčića efemerno, samo silu
mora koja se igra s brodom kao
orahovom ljuskom.

20 — 21 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

17 18
Dolac, oko 1910. bakropis Splavnica, oko 1910. Oko 1910. nastaju paralelno s
u boji, tanki podlijepljeni bakropis u boji, papir uljima i slikoviti grafički prizori
papir, 437 x 333 mm, 445 x Butten, 479 x 277 mm, Splavnice i Dolca.
329 mm, 462 x 350 mm 570 x 355 mm
U tehnici bakropisa ostvario je
i pandane štafelajnim slikama Kaptola,
Bakačeve kule i Trga bana Josipa
Jelačića. Na tim je djelima postignut
dinamičan, živ dojam ostvaren više
slikarskim nego grafičkim pristupom.
Impresionističkom atmosferskom
slikanju svjetla pridonosi inovativan
Katedrala s
tehnički pristup. Crnčić je često
Bakačevom kulom,
kombinirao tehnike dubokog tiska
Zagreb, 1904.
na jednoj ploči: suhu iglu za duboke
ulje na platnu,
tonove, akvatintu za svijetlo-tamnu
103 x 150 cm
igru svjetlosti te mezzotintu za titravu,
iskričavu atmosferu. Na zagrebačkim
prizorima sve je podređeno dojmu
cjeline, detalji mu nisu bili bitni.

Šarena odjeća piljarica koje prodaju

jaja i sireve omiljen je Crnčićev motiv.

Ekvivalent zagrebačkim žanr-temama

splitski su Drvari, bakropis iznimno
složene kompozicije koja kroz više
slojeva obrazlaže živopisni ugođaj
splitske luke.

Promatrajući ova tri bakropisa sigurno

ćete uočiti bitnu razliku, osim što su
zagrebački motivi u boji. Očito je da je
tip dalmatinskog čovjeka (muškarac
1911. ulje s lulom na magarcu zagledan u
na platnu, more…) drugačiji od užurbane
73 x 92,7 cm zagrebačke atmosfere.
Split – Drvari, 1911.
bakropis, papir
Kako se zove trg koji je Vratit ćemo se pomalo na kontinent
295 x 397 mm,
i izdvojiti pojavu novih tema Kaptola
naslikan na gornjoj slici? i Zagreba te Velebita i Paklenice, koja 412 x 479 mm
opet spadaju u prvorazredna
a. Sveučilišni trg* umjetnička ostvarenja.
*od 1946. Trg maršala Tita
Kakvu je Crnčić atmosferu
Crnčić poput feljtonista Zagreba slika dočarao ovom grafikom?
trenutak prolaznosti na uljima zagrebačkih
b. Jelačićev trg veduta. Već 1904. nastaje monumentalno
platno Katedrala s Bakačevom kulom7.
a. veselu atmosferu
c. Akademički trg* Svijet se skupio ispred crkve na sunčanom
*od 1928. Trg J. J. Strossmayera danu i sva raskoš kolorita s akcentima
b. usporenu, mirnu atmosferu
crvene šestinske boje odražava nestalan
i živ dojam, specifičnu atmosferu iskričave c. užurbanu atmosferu
stvarnosti. Na ovoj je slici (lijevo) naslikan
žamor gradskog trga. Sajam pod bijelim
suncobranima, crvene marame i damski
šeširi, narodne nošnje i otmjene haljine.

22 — 23 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

19
Velebit / Paklenica, Crnčić je crtao Velebit i ugljenom. Vaš
1911. ulje na platnu,
120 x 190 cm je zadatak da skicirate olovkom konture
Velebita prema slikama (lijevo) u ulju.

Velebit, 1911. ulje na

platnu, 38,5 x 63,5 cm

Slikajući Velebit pod dojmom
putovanja, mijenja se i Crnčićeva
paleta; od šarolike game u nijansama
toplih tonova što se miješaju s dubokim
plavetnilom, azurnim bojama zraka te
tirkiznim dubinama, Crnčić prelazi na
hladnu gamu okera, bijelih i sivkastih
boja koje suprotstavlja također hladnim
kobaltnim nijansama.
Na Velikoj Paklenici krajolik se bori
između poetike pustog pejzaža i
preciznog geografskog dokumenta.
Određeni slikarsko-znanstveni princip
ujedinjen je na slici. Zanimljivo je
pisao Matoš u katalogu o Crnčićevoj
izložbi 1911.: „Nemir mora i okamenjeni
mir tragične klisure, očajna pustoš
najbjednijeg ličkog primorja s kršnim
stanovnicima najkršnijeg soja Europe,
prvim vojnicima Monarkije. Crnčić
je otkrio Primorje“, piše dalje Matoš:
„hrvatsko i istarsko sa žilavim i
bretonjskom ribaru sličnim Primorcima,
a iza čakavskog pejzaža prvi je među
slikarima umjetnički prikazao onaj kraj
ispod Senja, najsiromašniji i najhrvatskiji
– Liku i Velebit, zemlju vuka i hajduka“.

24 — 25 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

20
Pozorno pogledajte izložbu te uz
slike napišite njihove nazive i godinu
nastanka uz pomoć sljedećih detalja.
21
Crnčićevi radovi na kojima je prikazana
obala u susretu s morem, nazvani
po vjetrovima – Jugo, Bura, Maestral
– pojavljuju se od početka stoljeća.
Na tim se slikama otkriva Crnčićev
realizam u promišljanju morskih motiva.

Uskomešano more
u času južnog vjetra
kada veliki bijeli
zapjenjeni vrhovi
(krijeste) valova
naplavljuju žal…

Motiv je i vjetar
koji puše podno
Raba i Lošinja…

Gdje se nalazi Utjecaj i poznavanje Moneta na Školj sv. Marka,

slici Školj sv. Marka ovdje su možda oko 1908.
Školj sv. Marka? najvidljiviji, posebice u koloristički ulje na platnu
rastvorenom školju što podsjeća na kaširano na
a. između kopna Rouen i druge motive francuskih karton,
i otoka Krka impresionista. Koliko god nam se 46,5 x 74 cm
u divizionizmu iskričavih poteza
b. nedaleko od Senja otkrivao impresionist, Crnčić je ipak
promišljeni realist, što je na slici i vidljivo.
c. između Lošinja
i Unija
Za jugoistočnog
levanta često je
more u tirkiznim
i zelenim tonovima.
Nakupine oblaka
su niske, vizija je
zamućena.

26 — 27 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

 Baš krajem drugog
desetljeća okreće se
tmurnijim bojama, a ugođaj
dočaravaju hlad, vlaga,
tmurni oblaci u nijansama
od zelene do ultramarina,
čak i tamnosivih nijansi.
Crnčić često slika na ravnim
pločastim stijenama koje
se pojavljuju i na njegovim
slikama. Dojam mokre obale
na čijoj se površini ljeska
svjetlost sunca posebno
je uspio na ovoj slici.

Za maestrala nebo je Često se zraka sunca

vedro, a valovi jaki. More prolama kroz oblake.
izgleda poput plašta ili
kakve koprenaste tkanine s
bjeličastim šarama.

Volio je slikati mirno more:

bonace u kojima se ogleda
priroda. More je poput zrcala
što upija sve boje spektra.
To je nepresušna površina za
Crnčićevu kromatsku igru.

28 — 29 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

22
Osnovan je 1879. godine. Pristup je
bio dopušten samo muškarcima, a
damama dvaput u godini: na pokladni
utorak i Silvestrovo.
Crnčić se zainteresirao za
karikaturu vjerojatno još za studija u
Beču gdje je razvio ne samo crtačku
i grafičku tehniku nego i sposobnost
predočavanja karakterističnih osobina
portretirane osobe. Karikatura je bila
iznimno popularna, ponajprije kao
zabavni medij koji je omogućavao,
kad god je cenzura dopuštala,
snažnu političku i društvenu kritiku.
S obzirom na to da je Crnčić imao
smisla za humor, 1901. godine započeo
je objavljivati karikature u časopisu
Čauš, izrazito hrvatske orijentacije.
Crnčić je bio likovni suradnik od prvog
broja, pod pseudonimom „Tuš“. Nakon
šestog broja zabranjuje se izdavati pa
onda počinje izlaziti novi časopis pod
imenom Satir.
S obzirom na političku orijentaciju,
humorističke listove Čauš i Satir
može se smatrati i listovima pravaške
orijentacije. Ostao nam je sačuvan
dio nedatiranih crteža portretnih
karikatura (54 karikature)
pohranjenih u Grafičkoj zbirci NSK.
U sačuvanim karikaturama najviše
je portretnih, među kojima je
nekoliko autokarikatura. U većem
broju sačuvane su karikature
slikara i političara.
Snaga Crnčićeve karikature leži
u dobrom zahvaćanju karakterističnog
držanja karikirane osobe, stanja koje
proizlazi više iz izraza lica, a manje iz
puke portretne sličnosti, te iz pokreta
ruke ili položaja tijela, načina na koji
su modeli odjeveni. Njegov brzi uvid
u fizičke osobine modela pokazuje mu
što i gdje izdužiti, proširiti, povećati
ili umanjiti, prožimajući fizičke i
karakterne osobine prikazane osobe.

Uz svaku karikaturu napiši štap. Crnčić je živio umjetnost radeći

koga umjetnik prikazuje.
Već smo spomenuli golemi Crnčićev
pedagoški doprinos kao profesora na
Višoj školi, a zatim Akademiji likovne
umjetnosti u Zagrebu te rad na mjestu
ravnatelja u Strossmayerovoj galeriji
starih majstora. Treba istaknuti da je
uvijek bio jednako aktivan na svim
područjima. Ljetne mjesece provodio
je na moru, po nekoliko dana boraveći
u prirodi, na Krku, na koji dolazi
čamcem iz Novog, a sa sobom je
nosio tek vreću za spavanje i štafelaj,
mali bijeli suncobran i planinarski
kroz nju kao da je riječ o najozbiljnijoj
znanosti, što ona i jest. Opus od više
stotina štafelajnih slika, možda čak i
više od tisuću, pribrojimo li šezdesetak
grafičkih ploča, crteže, karikature,
javne narudžbe, pokretanje prvog
satiričkog izdanja u Hrvatskoj 1900.,
svjedoči o nepresušnoj energiji. Bio je
član nekoliko društava, a najpoznatiji
su Herrero i Kvak. Svi su kvakovci nosili
nadimak, a njihova stvarna (vulgarna)
imena nisu se upotrebljavala. Crnčićevo
je kvakačko ime bilo Slikokvak. Članovi
kluba bili su samo muškarci iz redova
znanstvenika, profesora, liječnika
i umjetnika te bankara, odvjetnika
i poduzetnika. Klub je promicao
prijateljstvo, zabavu i umjetnost.

30 — 31 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

23 24
Crnčić potkraj života, kada zbog
slaboga zdravlja ne odlazi na more,
slika Zagrebačku goru i dolinu Save
kod Podsuseda.

Volio je on slikati i snijeg, te nježne

bijele pahuljice koje prekrivahu brda
i doline, drveće u gorama, ceste i
stazice, odbijajući od sebe sunce kako
bi postale sunčeva ogledalca.

Kako je bio opčaran prirodom,

posljednje umjetnikove riječi bile su:

„Kako je priroda lijepa, sutra moram

opet doći i slikati je“.

Umro je 9. studenog 1930. ispred kuće

u Gajevoj ulici u Zagrebu.
Pronađite sliku u izložbenom prostoru i
prepišite podatke s natpisa pored slike.
Taj se natpis zove legenda.

1920. Žrnovnica,
ulje na platnu ulje na platnu, Autor
52,3 x 21,8 cm 58 x 44 cm

U koje se jezero Potkraj života odlazi u Sloveniju Naslov

na izvor Savice, čija ga konfiguracija
ulijeva rijeka Savica? podsjeća na Žrnovnicu.
Ako ne znate ili ste zaboravili, naziv
ćete saznati kad pronađete gornju Godina
lijevu sliku u izložbenom prostoru. nastanka

a. Bledsko jezero Tehnika

b. Bohinjsko jezero
Vlasnik
c. Planinsko jezero

32 — 33 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

NIŽE OČIŠTE NORMALNO OČIŠTE POVIŠENO OČIŠTE

Pučina Bura na moru, Pogled na Krk,

(Kiša na moru), do 1910. ulje na platnu, oko 1905 — 1910.
1920 - 1925 36,5 x 54 cm ulje na platnu,
63 x 89,15 cm

Na slikama vidimo da umjetnici kad slikaju

krajolike, očište ili horizont mogu biti na
raznim visinama. To ovisi o poziciji samog
umjetnika dok slika, naravno ako slika
izravno u prirodi kao što je to činio Crnčić.
Gornja slika Pogled na Krk slikana je sigurno
s male uzvisine jer horizont (odnosno crta
koja spaja kopno i nebo) je na gornjoj trećini
slike. Pučina je drugačije slikana, jer joj je
horizont na donjoj trećini slike, dobiva se
dojam kao da je umjetnik „ležao“ dok je
slikao ili sjedio na nekom nižem mjestu.

Jednako tako svijet mogu tumačiti

i fotografi ako polazimo od osnovnog
svojstva fotografije kao tehničke
sposobnosti vjernog prikazivanja svijeta
uz dozvolu izražavanja subjektivnih pogleda.

34 — 35 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

25
Pogled s Plasa,
1909. ulje na platnu,
69 x 105 cm

Odredi na kojoj je poziciji Panoramskim pogledom na Kvarner

s otocima Crnčić sporadično bilježi
bio umjetnik dok je slikao detalje – krošnju stabla i vrletnog krša
Pogled s Plasa, je li njegovo u prvom planu i mora u drugom planu
slike. Taj panoramski pogled utjecao je
očište povišeno, normalno i na Crnčićeva učenika Babića, zatim
ili niže? na Krušlina, pa kasnije Šimunovića i
Glihu koji je svoje gromače i suhozide
a. povišeno očište sveo do krajnje apstraktnih struktura.
To je najmonumentalnije djelo prve
b. normalono očište polovice dvadesetog stoljeća što
je bilo izložbeno u Umjetničkom
c. niže očište paviljonu 1910. godine.

36 — 37 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

IMPPRESSUM ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE n ag r a d n i n atj e č a j

kulturni
Nakladnik 1. Bukovac je otvorio radionicu, tzv. „zagrebačku šarenu
Galerija Klovićevi dvori školu“ za koju je karakterističan svjetliji kolorizam te
Jezuitski trg 4, Zagreb upućuje na važnost slikanja u prirodi.

Za nakladnika
Antonio Picukarić
2. U posljednjem desetljeću 19. stoljeća Medović započinje
bilježiti pelješke vizure, naslućuju se Kovačevićevi
krajolici
intimistički savski rukavci te Ivekovićevi vlažni šumoviti
Autorica i urednica krajolici, Vidovićeve jadranske lagune i Csikosevi
Liljana Velkovski talijanski pejzaži

3. Hugo Conrad von Hötzendorf (1807. — 1869.), uz

Lektura mlađeg Adolfa Waldingera (1843. — 1904.), smatra
Katarina Srdarev se najznačajnijim osječkim slikarem 19. stoljeća,
prvenstveno pejzaża s prikazima starih gradina i
Fotografije razvalina u Slavoniji, te motiva slavonskih šuma. Vodio je
Goran Vranić Gradsku risarsku školu kroz koju su prošli Iso Kršnjavi i
Adolf Waldinger. Waldinger je crtao prizemno bilje, šaš,
Oblikovanje i prijelom trstiku, egzaktnošću koja podsjeća na Dürerove crteže
Hamper studio d.o.o. travka i busenja.

Tisak 4. Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 1845. — Zagreb, 1927.),

Kerschoffset hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, pisac i političar.

5. U književnosti se javljaju isti sadržaji, a roman Posljednji

Naklada Stipančići Vjenceslava Novaka (objavljen 1896.) najbolji
500 je primjer u hrvatskoj književnosti.

CIP 6. Duboki tisak je tehnika u kojoj se crtež urezuje u ploču

Zapis je dostupan u
računalnome katalogu
Nacionalne i sveučilišne
knjižnice u Zagrebu pod
brojem 000926558.
ISBN
978-953-271-094-6
7. Bakačeva kula je bio fortifikacijski objekt u Zagrebu
Publikacija je
financirana zahvaljujući
novčanim potporama
Ministarstva kulture
Republike Hrvatske
i Gradskog ureda za
orazovanje, kulturu i
šport Grada Zagreba.
i otiskuje iz udubljenih mjesta matrice u koju je nanesena
tiskarska boja. Matrice se izrađuju na ploči od bakra,
mjedi ili cinka. Crtež urezujemo u ploču na dva načina:
mehanički i kemijski. U mehanički način obrade klišeja
spada bakrorez i suha igla, a u kemijski spada bakropis
i akvatinta. Mehaničkim načinom se direktno rukom
urezuje crtež u ploču, a kemijskim uz pomoć određene
kiseline koja izjeda ploču na mjestima gdje smo označili.
To je tzv. jetkanje ploče. Kod dubokog tiska grafika je
izražena linijama, tonovima i polutonovima, kojima se
postiže iluzija volumena i prostora. Stoga je duboki tisak
po svojim karakteristikama od svih grafičkih tehnika
najsličniji slikarstvu.
koji je dao podići upravitelj zagrebačke biskupije Toma
Bakač. Podigao ju je radi obrane zagrebačke katedrale.
Kula je 1906. srušena za Bolléove obnove katedrale
nakon potresa, a kamen od kojega je bila sagrađena
ugrađen je u nasip na lijevoj savskoj obali.
RJEŠENJA
1.b, 2.a, 3.c, 4.b, 5.c, 6.b, 7.a, 8.b, 9.c, 10. plain air, 11.a,
12. Nehaj utvrda, 13.b, 14.a,c,e, 15.b, 16.a, 17.b, 18.b, 20.a,
21. Lom valova o stijenu, 1906., Maestral (1905. — 1910.),
Jugo (oko 1910.), Val (1917. — 1920.), Maestral (1910.),
Bonazza (1925.), 7. More i obala (1910. — 1915.), Marina/
Kvarner (1915.), 22. Bela Csikos Sesija, Ferdo Kovačević,
Autokarikatura, 23.b, 24. Menci Clement Crnčić, Zimski
pejzaž, 1918., ulje na platnu, 42 x 59 cm, Moderna galerija,
Zagreb, 25.a.
Budući da je ovogodišnja tema 1. nagrada
Međunarodnog dana muzeja Muzeji i
kulturni krajolik, a muzejske edukativne
Katalog izložbe Mencija Clementa Crnčića,
dva magneta s Crnčićevim motivima i 10
akcije KLIK, odnosno KLIKni na
gratis ulaznica za izložbu Nives Kavurić
kulturni krajolik, sudionici će trebati
pronaći i zabilježiti svojim kamerama ili Kurtović - retrospektiva (14.4. - 29.5.2016.)
fotoaparatima dojmljive kulturne krajolike
Republike Hrvatske, a najuspješnije će biti 2. nagrada
nagrađene.
Katalog izložbe Mencija Clementa Crnčića,
dva magneta s Crnčićevim motivima i 5
Ako vas zanima fotografiranje krajolika,
otiđite u prirodu i fotografirajte sve ono gratis ulaznica za izložbu Nives Kavurić
što vam je u tom trenutku interesantno, Kurtović - retrospektiva (14.4. - 29.5.2016.)
a pri tom možete i odabrati motiv koji
vas je inspirirao na Crnčićevoj izložbi. 3. nagrada
Sjetite se i ponuđenih očišta (povišeno,
normalno, niže). Možete nam poslati i više
Katalog izložbe Mencija Clementa Crnčića,
fotografija. Naš stručni žiri odredit će koje dva magneta s Crnčićevim motivima i 3
će fotografije ući u uži izbor, a tri najbolje gratis ulaznice za izložbu Nives Kavurić
bit će nagrađene. Kurtović - retrospektiva (14.4. - 29.5.2016.)
Odabrane fotografije ćemo uvećati i
izložiti u foajeu Galerije, a dodjela nagrada
bit će na Međunarodni dan muzeja
18.5.2016.
Fotografije od 300 dpi, možete stali na
našu mail adresu: artionica@gkd.hr do
8. svibnja. Imena dobitnika objavit
ćemo na našoj web stranici www.gkd.hr
16.05.2016.